Slobodna Bosna [broj 902, 20.2.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 902, 20.2.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-902-2022014 1/68

BOSANSKO PROLJE]E: VO\E NE[TO NOS

NA BRANIKU OTAD@BINE

www.slobodna-bosna.b

DOMOVINA ZA VJE[ANJE

DOMOVINA ZA VJE[ANJE



DE[AVANJA NARODAJUÊ DANAS, SUTRA...Protesti obespravljenih i gladnih gra|anaBosne i Hercegovine, koji jo{ uvijek traju,nisu ni prvi, a najvjerovatnije ne}e biti niposljednji, jer te{ko da }e vladaju}e eliteskoro do}i pameti; no, protesti, koji sepolako ali sigurno “prelijevaju” u Republiku

Srpsku, ipak su uzdrmali bezobraznepoliti~ke mo}nike, pa ~ak i onognajbezobraznijeg, MILORADA DODIKA

PROTESTI U REPUBLICISRPSKOJ

DA LI SU VETERANI STRANIPLA]ENICI?DU[KO VUKOTI], predsjednik VeteranaRS-a, za na{ list otvoreno govori o protes-tima koje je u Republici Srpskoj prvapokrenula ova organizacija, strahu vlastiRS-a da oni ne prerastu u {iri socijalni bunti metodama ru{enja Dodikove vladavine

STEF JANSENGOST NA PROTESTIMABelgijski antropolog STEF JANSEN, kojive} vi{e od decenije istraùje i ìvi u BiH,za Slobodnu Bosnu govori o protestima,njihovoj snazi, mogu}im rezultatima,zahtjevima gra|ana i bu|enju ljevice

I PO BABI I PO AMID@AMASTRANA^KO ZAPO[LJAVANJEKonkursna procedura za izbor tajnikafederalnog Ministarstva za pitanja braniteljanije bila ni zavr{ena a ve} se znalo da jeradno mjesto rezervirano za TATJANUPEJAKOVI], snahu glumca JOSIPAPEJAKOVI]A, koju proteìraju i SDP i

Lijanovi}eva stranka; njezina jeprotukandidatkinja najavila àlbu Odborudràvne slu`be u kojem punih desetgodina glavnu rije~ ima FATIMA BORI],majka SDP-ovog medijskog strategaFARUKA BORI]A

HA[KI TRIBUNALKARAD@I]EVE SLAMKE SPASASvjedo~e}i u odbranu RadovanaKaradì}a, biv{i pripadnik jedinice “Biseri”,koja je tokom rata obezbje|ivala AlijuIzetbegovi}a, izjavio je po~etkom nedjeljepred Ha{kim tribunalom kako je granatu nasarajevsku pijacu Markale, u februaru1994. ispalila Armija BiH, po nalogu AlijeIzetbegovi}a; na{a novinarka analizirakoliko je ovaj za{ti}eni svjedok pomogaoKaradì}u u njegovoj odbrani

RADONÎ]EVAMIROVNA MISIJAZAVADI PA VLADAJKada je u decembru pro{le godineinspektor EDVIN KUTLOVAC pobjegao iz

Mirovne misije u Ju`nom Sudanu, dràvniministar sigurnosti FAHRUDIN RADONÎ]traìo je da se protiv njega, ali i zamjenikadirektora Grani~ne policije BiH ENESAGAÂNINA odmah pokrene disciplinskipostupak zbog naru{avanja ugleda bh.policajaca u svijetu; ni deset dana nakon{to je zapaljeno Predsjedni{tvo BiHministar Radon~i} nije pozvao na raportdirektora SIPA-e GORANA ZUPCA dakona~no objasni za{to u obranu najva`nijedràvne institucije nije poslao elitnupolicijsku jedinicu koja bi, zasigurno,sa~uvala zgradu od huligana

AKVIZICIJA GODINETE[ANJSKI AS PREUZEO

SARAJEVSKI KLAS!Privatna firma „AS Group“ iz Te{nja, uvlasni{tvu porodice Hrvi}, po~ela jepreuzimanje dionica sarajevskog “Klasa” uposjedu porodice Selimovi}; SlobodnaBosna otkriva nepoznate detalje najve}e

poslijeratne akvizicije u prehrambenojindustriji BiH

20.2.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

3826

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-902-2022014 4/68SLOBODN BOSN I 20.2.201

4

USKOK S MOTKOM

Goran Salihovi}i Miro Dàkula,po uzoru na

Hrvatsku,formirajubosanskiUSKOKNajavljenom obra~unu s kriminalom,korupcijom i vi{egodi{njom plja~kom

javnih dobara, koji trendovski obe}avajupoliti~ki du`nosnici na svim razinamavlasti, ovog se tjedna pridruìo i glavni

dràvni tuìtelj Goran Salihovi}.Pritisnut sve ~e{}im kritikama zboglo{ih rezultata Tuìteljstva BiH izahtjevima demonstranata zaprocesuiranje milijunske otima~inedràvne imovine, Salihovi} jeekspresno organizirao sastanak sdirektorom Uprave za indirektnooporezivanje (UIO) Mirom Dàkulom,na kojem se razgovaralo o formiranju

jo{ jednog specijalnog tima. Kako jenavedeno u slu`benom priop}enju izTuìteljstva BiH, specijalni bi tim biosastavljen od slu`benika UIO i dràvnih

tuìtelja, radio bi po ugledu na USKOKu Hrvatskoj, a njime }e rukovoditi BoòMihajlovi}, sada{nji {ef Odjela zaorganizirani kriminal, privredni kriminal ikorupciju Tuìteljstva BiH, odnosnobosanske ina~ice hrvatskog USKOK-a.Budu}i da je kao primarna zada}anajnovijeg specijalnog tima navedenaefikasna borba protiv poreznih utaja,red je bio da glavni dràvni tuìteljGoran Salihovi} najprije javnostiodgovori na samo dva pitanja. Kada }enjegove kolege u Tuìteljstvu BiHkona~no zavr{iti istragu protiv biv{eg

Sanja Radoji~i}, supruga predsjednika Narodne skup{tine Igora Radoji~i}a, na

mjesto pomo}nika ministra finansija RS-aza makroekonomsku analizu i politiku postavljena je u jesen 2011. godine. Njensuprug Igor predsjednik je Narodneskup{tine RS-a od marta 2006.

Dakle, nije ta~na tvrdnja predsjednikaRS-a Milorada Dodika izre~ena u emisijiFTV Po{teno da je Sanja Radoji~i} stru~naosoba koja je na tom mjestu radila prijenego je njen mu` postao predsjednik

Narodne skup{tine RS-a.Kako se navodi na web stranici

Agencije za dràvnu upravu RS-a, SanjaRadoji~i} se javila na konkurs za

pomo}nika ministra finansija 30. augusta2011. godine, a intervju sa njom Komisijaza izbor obavila je 4. oktobra iste godine.

Nekoliko dana nakon toga imenovana je za pomo}nika ministra.

Sanja Radoji~i} u Ministarstvo finansijaRS-a zaposlila se tako|e u vrijeme mandatasvog muà na ~elu Skup{tine RS-a. Prijeimenovanja za pomo}nika ministra radila jekao {efica resornog odsjeka. U Ministarstvo

je do{la iz Uprave za indirektno oporezi-vanje nakon fuzionisanja Carina RS-a 2004.godine.

U isto vrijeme pomo}nik ministra zaResor za programiranje i koordinaciju

finansijske podr{ke EU-a postala je MaStojni}, k}erka R admile Stojni}, tada{n

{efice finansija u Gradu Banja Luka poslanice SNSD-a u Narodnoj skup{tiRS-a. Radmila Stoji} trenutno je savjetnigradona~elnika Banje Luke, a i dalje

poslanik SNSD u Narodnoj skup{tiRepublike Srpske i ~lan Glavnog odboSNSD-a. Maja Stojni} prvi posao dobila 2008. godine u Ministarstvu finansija k

portparol. Na mjestu portparola provela ne{to vi{e od tri godine, a onda je posta

pomo}nik ministra.Da je predsjednik Narodne skup{tin

RS-a slab na rodbinu, pokazuje i to {to upravo zahvaljuju}i prvom ~oveku Parl

menta RS-a radno mjesto portparoMinistarstva trgovine i turizma u VlaAleksandra Dòmbi}a dobila Radoji~i}etetka Simka \udurovi}-Mila{inovi}.

I to nije sve. Ro|enog brata svosupruge Sanje Igor Radoji~i} je zaposlkao svog voza~a, a kumu ugostitelomogu}io biznis u brojnim javnim firmamu kojim drì restorane.

Najzanimljivije od svega je da je tajkuMile Radi{i}, poznat po gradnji u Picino

parku, blizak rod Sanje Radoji~i}, {to med ji u RS-u iz nepoznatih razloga uporn pre{u}uju.

(M. Dedi

Čim je postao predsjednikSkupštine RS-a, Igor Radojičić

suprugu i rodbinu udomio uministarstva RS-a

NEPOTIZAM U REDOVIMA SNSD-a

MINI MARKET

PRIVILEGOVANI BRA^NI PAR RADOJIÎ]Igor i Sanja Radoji~i}

Goran Salihovi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


direktora Uprave za indirektnooporezivanje Kemala au{evi}a, kojise sumnji~i da je svojim kriminalnimortacima omogu}io carinske i porezneutaje u iznosu od nekoliko desetakamilijuna maraka, i kada }e bitipodignuta optu`nica protiv {verceraosumnji~enih u akciji Boss (oca i sina

Kasima i Anesa Sadikovi}a), koji su,podsjetimo, uhap{eni u septembru2012., tako|er zbog milijunskogkriminala?! (S.M.)

PAKOVANJE, LUDOMRADOVANJE

Doris Pack odu{evljenodo~ekala pritisak

demonstranatana bo{nja~kelidereIzvjestiteljica za BiH u Evropskomparlamentu Doris Pack nije krilazadovoljstvo {to su, kako kaè,„Bo{njaci, Srbi i Hrvati iza{li na bh. ulice“.„êkala sam jako dugo nemire uBosni i Hercegovini. Politi~ki liderine èle posti}i kompromise. Oni nisuu stanju rije{iti niti jedan problem odìvotnog zna~aja za gra|ane. Nadamse da }e politi~ki lideri koji jo{ uvijeknisu podnijeli ostavke, a odgovornisu za situaciju, po~eti slu{atigra|ane“, poru~ila je u razgovoru zamedijski servis Evropskog parlamentaDoris Pack.HDZ-ova lobistica Doris Pack namjernoprotestima daje nepostoje}i multietni~kikarakter, kako bi prikrila notornu~injenicu da se na udarudemonstranata nalaze samo bo{nja~kidu`nosnici. Packova naivno vjeruje da

}e protesti „smek{ati“ bo{nja~ke liderei prisiliti ih na popu{tanje u pregovorimas HDZ-om.

MINI MARKET

Štefan FüleDošao i otišao

Doris Pack



ČETVRTAK,13. FEBRUAR

Demokracija je odli~na stvar, jer ni{ta bolje nije smi{ljeno, zato {to svakoj budali,neznalici otvara prostor da se „ispolji“ i

pokaè koliko ni{ta ni o ~emu ne zna. „Daje ìva pokojna Milka Babovi}“, pi{emla|ahna 50-godi{nja kolumnistica jednog

portala, koja naravno ne zna da jelegendarna hrvatska novinarka i dan-danassto puta ìvlja i ìvahnija od nje. Brblja,

poziva na gra|anske proteste dekanAkademije scenskih umjetnosti PJER @ALICA, autor nezaboravnog dokumen-tarca „ROB“, u kojem glavni i jedini mu{kilik igra popularni narodni junak BATKOÊHAJI]. Odgledao sam potresan film„Dvanaest godina ropstva“, britanskogredatelja Stevea McQueena, pa se dugo

pitao da li bi hoh{tapler, prevarant,

besprizorni muljator Batko u bosanskojverziji tog filma kojeg bi reìrao dekan@alica bio „rob“ ili svirepi vlasnik plantaèkoju opsluùju potla~eni robovi...

PETAK,14. FEBRUAR

Zanimljiva mi je u srbijanskom predizbornom preslagivanju svaka koali-cija, sporazum, savez, a osobito mi jeinspirativna koalicija Liberalne strankeÊDOMIRA JOVANOVI]A i Bo{nja~ke

demokratske zajednice predvo|ene

muftijom MUAMEROM ZUKORLI]EMTeorijski gledano sa ove strane Drine, ni{se idejno i politi~ki neprirodnije nelogi~nije nije moglo povezati. JedaBo{njak, koji je na zajedni~koj listi ovdvije stranke za dràvnu Skup{tinu, veli d}e se zalagati za prava èna, „aograni~ena“. Rezolutno je protiv ga

brakova. Nositelj liste, Jovanovi}ev liberana potpuno je drugoj vrijednosnosvjetonazorskoj skali - gra|ansko-libralnoj.

Ali, to je tako, Srbija je ~udo jedno o{arolikosti i raznolikosti. Umro je danasBeogradu moj dobar, dobar poznani

ADNAN SUD@UKA. Sestra mu j

SLOBODN BOSN I 20.2.2016

Gledao sam, u zadnje nepunedvije godine, otkako je(naj)mlađi Sušić iz Belgije

stigao u splitski Hajduk barempolovinu utakmica koji su odi-grali splitski Bili; nažalost,S.T. Suši je tek prosječannogometaš iznadprosječnoghrvatskog kluba koji igra uispodprosječnoj, drugoj-trećojevropskoj, Hrvatskoj nogomet-noj ligi. Dečko je prošao izavršio fine, vrhunskebelgijske nogometne škole,nastupao za mlade selekcije te

evropske nogometne velesile,ali se to teško može osjetiti iprimijetiti. Jednog njegovog,četiri godine mlađeg suigračaiz Hajduka , 18-godišnjeg MarijaPašalića, „nanjušio“ je JoseMourinho i kaparisao za lijepepare Chelsea ; uprkos tome maliPašalić teško da će naći mjestau nacionalnoj selekciji koju ćehrvatski izbornik NIKO KOVAČpovesti u Brazil

Kad bi ovo bila dràva

- te{ko da bi seneko sna{ao



Dènana, supruga GORANA BREGO-VI]A. Pa mi pri~ao Adnan kako je sjedio ukafani, u Beogradu, na splavu, pa neko izdru{tva molio poznatog pjeva~a (Tozovca,Cuneta Gojkovi}a, ne znam...) da otpjeva

pjesmu za „na{eg prijatel ja Adnana“,„Kako da ne“, uzvratio je poznati pjeva~, „iAdnan je ~ovek“...

SUBOTA,15. FEBRUARSamo {to je GORAN MILI] zavr{io na

„AL JAZEERI“ svoj serijal od dvanaestnastavaka u kojima je potanko gra|animaBosne i Hercegovine do~arao i pojasnio daìve genijalno, a toga nisu svjesni, jerbo sunezahvalni, eruptiralo je „bosansko prolje-

}e“. Novinarski bard ve} najavljujenastavak „alkemiju Crne Gore“ - ve} se

formira nezanemariv broj nezadovoljnikana ulicama Podgorice; svakog njegov Nik{i} tranzicijski ti{ti i socijalno mori...

NEDJELJA,16. FEBRUAR

Tu`no mi je sino} bilo gledaticeremoniju dodjele nagrada na Berlinskomfilmskom festivalu; samo godinu danaranije na sve~anom podiju stajao je oki}en„Zlatnim medvjedom“ „glumac“ iz Bosnei Hercegovine, tuzlanski bera~ èljeza

NAZIF MUJI]; danas Nazif dre`di sakompletnom familijom, ilegalnim useljeni-cima, u Njema~koj i ~eka deportaciju urodnu Bosnu i Hercegovinu.

Vrlo je te{ko, osobito nezahvalno, akonema{ strpljenja i dubinskog razumije-vanja, komunicirati sa romskom popu-lacijom. Imam privilegiju da sam uronjen utaj zamamni razbaru{eni, neodgovorni,ma{toviti svijet, pa da cijelu tu tegobnusocijalnu dramu obitelji Muji} mogusimplificirati i svesti na anegdotalnu ravan.

„A otkad ste Vi, gospodine, na ovojliniji fronta?“, pitao sam „malog puà“,

Roma kojeg sam zatekao na tuzlanskoj

boji{nici prije dvadeset godina. „Burazeru,ja sam ti ovdje od prvog dana otkada jepo~ela ova aaa... kako se kaè?“„Agresija?“, poku{avam ga usmjeriti. „Majok, ova afera.“ I to je to...

PONEDJELJAK,17. FEBRUAR

Barem u ovom „osjetljivom dru{tveno- politi~kom trenutku“, kada gra|ani naulicama Bosne i Hercegovine prosvjeduju,

pored ostalog, i protiv sistemskog nepo-tizma, selektor nogometne reprezentacijeSAFET SU[I] nije smio sebi dopustiti daza prijateljsku utakmicu protiv Egipta

pozove SVENA TINA SU[I]A, sina svoga brata Seada. To je, u najmanju ruku, pitanjesocijalne inteligencije, da ne kaèm

pristojnosti i elementarne odgovornosti.

Gledao sam, u zadnje nepune dvijegodine, otkako je (naj)mla|i Su{i} izBelgije stigao u splitski Hajduk barem

polovinu utakmica koji su odigrali splitskiBili; naàlost, S.T. Su{i} je tek prosje~annogometa{ iznadprosje~nog hrvatskogkluba koji igra u ispodprosje~noj, drugoj-tre}oj evropskoj, Hrvatskoj nogometnojligi. De~ko je pro{ao i zavr{io fine,vrhunske belgijske nogometne {kole,nastupao za mlade selekcije te evropskenogometne velesile, ali se to te{ko moèosjetiti i primijetiti. Jednog njegovog, ~etirigodine mla|eg suigra~a iz Hajduka , 18-

godi{njeg Marija Pa{ali}a, „nanju{io“ jeJose Mourinho i kaparisao za lijepe pareChelsea ; uprkos tome mali Pa{ali} te{ko da}e na}i mjesta u nacionalnoj selekciji koju}e hrvatski izbornik NIKO KOVA^ povestiu Brazil.

Nije, to, kako god bilo, zbilja trebalotako raditi. Sje}am se, stra{ni su medijski,stru~ni pritisci bili na selektore biv{eJugoslavije (Marko Valok bio je na ~elu)da se opamete i kona~no pozovu SafetaSu{i}a u reprezentaciju SFRJ. Majstor je udvije-tri utakmice sa desetak golova„opravdao povjerenje“.

Sven Tino Su{i} je u nikad jadnijem,

bespomo}nijem Hajduku sporedan igra~ima profesionalne pretpostavke da igra znajbolju selekciju BiH kao SebiIzetbegovi} da vodi Dràvnu bolnicu...

UTORAK,18. FEBRUAR

Film „Zvizda~ica“ („The Whistl

blower“) snimljen prije tri godine premistinitoj pri~i ameri~ke policajke K athryBolkovac koja je poku{ala dokazati izravnumije{anost, krivi~nu odgovornost pripanika me|unarodnih vojnih i policijsksnaga u Bosni i Hercegovini u trgovinènama, bio bi odli~an samo da ga nkompromitiraju, ne obesmi{ljavaju glup

bespotrebne gre{ke. Ameri~ka policajkhrvatskih korijena (hm, zbilja su Bol(j)kovci profesionalno deformirani, al

policijski revnosni!) uspijeva spasiti nekdjevoj~icu, `rtvu traffickinga, iz Ukrajine

utrpati je na voz na kojem pi{e „SarajevoKijev“. U ta doba, pa ni kasnije, vozovi Sarajeva nisu mogli dobaciti do Podlugova kamoli Kijeva. Danas, barem nsimboli~koj razini, to i ne izgleda ka

prevelika gre{ka: relacija Sarajevo - Kijenije ba{ toliko nerealna - „uvijek ima tajnveza izme|u pjesnika i breza“, kaè jedn

pjesmica.

SRIJEDA,19. FEBRUAR

Smjena ministra sigurnosti BiFAHRUDINA RADONÎ]A je, manjvi{e, izvjesna. Kaè MILORAD DODIKkoji je visok skoro dva metra, da }e podràzahtjev ZLATKA LAGUMD@IJE (visin190 centimetara) i Bakira Izetbegovi}a (i o

je tu negdje). Tako to biva, po praviluuvijek strada mali ~ovjek...




NESIGURNA SMJENAMINISTRA SIGURNOSTI

SDA za svakislu~aj priprema i

krivi~nu prijavuprotiv FahrudinaRadon~i}aKlub zastupnika SDA u Parlamentu BiHslu`beno je dostavio zahtjev za smjenuaktuelnog ministra sigurnosti FahrudinaRadon~i}a, a za svaki slu~aj, ako nebude teklo sve po planu, protivRadon~i}a pripramaju i krivi~nu prijavu!Naime, Ministarstvo sigurnosti BiH, kojimtrenutno rukovodi Radon~i}, pored

ostalog je nadle`no i za “za{titu lica iobjekata” kao i za “organizaciju iusagla{avanje aktivnosti entitetskihministarstava unutra{njih poslova i Br~koDistrikta u ostvarivanju sigurnosnihzadataka u interesu BiH”. Ovenadle`nosti decidirano su navedene i naoficijelnoj web stranici ministarstvasigurnosti, a u krivi~noj prijavi bit }ekrunski dokaz da Radon~i} u burnimdoga|ajima proteklih dana “nije savjesnoobavljao povjerenu du`nost”.Krivi~na prijava protiv Radon~i}aaktivirat }e se u slu~aju da iz nekog

razloga ne bude dovoljno ruku zanjegovu smjenu, a taj strah proisti~e iz~injenice da je Radon~i} odranijeuspostavio vrlo tijesnu suradnju sliderom SNSD-a Miloradom Dodikom iliderom HDZ-a Draganom ôvi}em.Malo je vjerovatno da }e ove dvijestranke olako pustiti niz vodu svognajpoèljnijeg bo{nja~kog partnera.

(S.B.)

MINI MARKET

Agencija za identifikacione doku-mente, evidenciju i razmjenu podataka(IDDEEA) raspisala je drugi po redume|unarodni tender za nabavku 1,4milijuna bh. paso{a, ali su sve prilike da}e ponovno sti}i samo jedna ponuda.Budu}i da su jedina kompanija u Europikoja zadovoljava (pre)visoke standardeza izradu novih paso{a BiH, na tender se

ponovno prijavila samo njema~ka firma

Muhlbauer , koja ve} izra|uje bh. osobnekarte i voza~ke dozvole. Nijemci su,

podsjetimo, jo{ ranije u Banjoj Luci podigli tvornicu za izradu osobnihisprava, a posla im zasigurno ne}enedostajati. Nije, naime, te{ko pret po-staviti koji }e ponu|a~ na koncu pobijeditina tenderu za izradu paso{a, vrijednom 29milijuna KM.

(S.M.)

PROVIDDEEA

Nije teško pogoditi koja ćefirma pobijediti na tenderu

IDDEEA-e vrijednom

29 miliona KM

Da je penzionisanje bludnog vladikeKa~avende i ustoli~enje vladike Hrizo-stoma na njegovo mjesto bila samo farsa,dokazuje vijest koju su beogradskeVe~ernje novosti objavile 14. februara.Ovaj list objavio je kratku vijest da je

penzionisani episkop zvorni~ko-tuzlanskiVasilije Ka~avenda dan ranije u manastiruSvete Petke, u naselju Pet jezera, sluìo

parastos za vi{e od 900 poginulih boracaIsto~nobosanskog korpusa VRS-a. Novostisu objavile i fotografija vladike Ka~avendekoji obu~en u sve~anu ode`du sluì

parastos. Ina~e, u manastir Svete PetkeKa~avenda boravi od penzionisanja.Umirovljeni vladika od ovog manastiranapravio je svojevrstan privatni posjed ukojem je nastavio ìvjeti u rasko{i. Manastir obiluje rasko{nim namje{tajem i slikama,kao {to je bio slu~aj i sa Vladi~inimdvorima u Bijeljini, u kojim je Ka~avendastolovao. U manastir, koji je izgra|en uruskom stilu, sa pozla}enim kupolama,moè se u}i samo uz njegovu dozvolu,izuzev praznicima, {to je skandalozno inezapam}eno u SPC-u.

(M.D.)

KAČAVENDA BEZ THE ENDA

Penzionisani bludni episkopKačavenda služi parastose

Vasilije Ka~avenda

Fahrudin Radon~i}



PRO ET CONTRA


KREDEBILNI INSPEKTOR

InspektorGrani~nepolicije Mladen

Primorac falsi-fikovao kreditnudokumentacijui ovjerio jeukradenimpe~atomInspektor za policijske istraga u JediniciGrani~ne policije Gorica sa sjedi{tem uGrudama Mladen Primorac ve} dvije ipo godine radi i prima punu pla}u iako

je protiv njega zbog krivotvorenjaisprava MUP Zapadnohercegova~kogkantona prodnio krivi~nu prijavunadle`nom tuìla{tvu. Naime, Primorac

je u saradnji sa Danijelom Selak ,uposlenicom mikrokreditne organizacijeMikrofin , dostavio krivotvorenu potvrduo jamstvu za podizanje kredita unavedenoj organizaciji. Primorac jekrivotvorio potpis tada{njeg na~elnika

Terenskog ureda Zapad VelislavaKova~a i administratora i sve to ovjerioslu`benim pe~atom Grani~ne policije.Kako kredit nije bio vra}an, Mikrofin jeposalo administrativnu zabranu ìrantua MUP Zapadnohercegova~kogkantona vr{i istragu i podnosi krivi~nuprijavu protiv Primorca. Da po silizakona ne bi bio automatskisuspendovan, u pomo} Primorcupriska~e Dario Evi}, predsjednikSindikata Jedinice Grani~ne policijeGorica, koji je u vrlo bliskim odnosimasa inspektorom Unutra{nje kontrole i

predsjednikom Sindikata Grani~nepolicije Predragom Crnogorcem. îtavslu~aj se zata{kava i ne preduzima seni{ta protiv Primorca, za kojeg jeutvr|eno da je organizator krivotvorenjakreditne dokumentacije. (M.F.

MINI MARKET

ESAD HRVAÎ]

Advokat

NEProtesti u FBiH suorganizovani po direktivamaljudi koji stoje iza toga.Kada su u pitanju gra|ani,oni smatraju da su protestispontani. Ovi protesti imajudebelu politi~ku pozadinu ato }e pokazati vrijeme i {ta}e se iz ovog svega izroditi.

DENNIS GRATZ

Predsjednik Na{e stranke

DAProtesti u FBiH su u velikojmjeri spontani. Smatram daprotestima i socijalnombuntu gra|ana u velikojmjeri {teti {to se otvarapri~a o nekoj

organizovanosti protesta jersu to jo{ uvijek naga|anja.Znam ljude koji suu~estvovali na protestima itu nema nikog ko je huligani organizovan od nekog,ve} su to obespravljeni i

osiroma{eni gra|ani ovezemlje.

@ELJKO KOPANJA

Vlasnik “Nezavisnihnovina”

DA/NEProtesti u FBiH u po~etkusu po~eli spontano dok nisupo~ele politi~ke

manipulacije. Politi~ari ovezemlje su po~eli damanipuli{u njima kako biovi protesti sad prerasli uorganizovane politi~keproteste.

DANIJEL VIDOVI]ZamjenikpredsjednikaGradskogvije}a gradaMostara

NENe mislim da su protesti uFBiH spontani. Oni sudobro organizirani i koor-dinirani sa ciljem ru{enjaustavnog poretka uFederaciji BiH i ukidanjaùpanija.

SR\AN VULETI]

Reìser

DAMislim da su protesti inici-

jalno krenuli od opravdangrevolta i ogor~enja narodazbog socijalne nepravde,korupcije, odsustva bilokakve strategije u borbi pro-

tiv siroma{tva i, generalno,odsustva vizije kakonapraviti BiH boljomdràvom.

NERMINAMUJAGI]

ProfesorFPN-a

DAMi{ljenja sam da su

protesti u FBiH spontani jer svaka pri~a oorganizovanim protestimazapravo poku{avaumanjiti emancipatorskizna~aj koji oni imaju una{em dru{tvu.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Smatrate li da su protesti u

FBiH spontani?

Priredila: Ma{a ]osi}



Revolt i bunt obespravljenih,oplja~kanih i gladnih tuzlanskihradnika i gra|ana na{e dràveuop}e, prerastao je unekotrolirani izliv gnjeva diljem

Federacije BiH, {to je rezultiralo sukobimasa policijom, devastiranjem i paljenjemzgrada stranaka, op}ina, kantona... ali izgrade Predsjedni{tva BiH. Ukupno,

uni{teno je sedamnaest objekata, povrije|eno je vi{e od 300 osoba, od ~egavi{e od 200 pripadnika policije, a privedeno

je blizu 100 osoba. Na sre}u ogromneozloje|ene, nezadovoljne i osiroma{eneve}ine, izbjegnuti su dalji sukobi policije i“demonstranata”, prestale su paljevine irazaranja, a nastavljeni su mirni protesti

demonstranata, ~iji }e zahtjevi bidefinisani na gra|anskim plenumima.

PROTESTI VAM, PROTESTI NAMOvo nisu prvi, a po svemu sude}i, ne}

biti ni posljednji protesti, me|utim ono {se de{avalo u petak, 7. februara,gradovima diljem Federacije Binesumnjivo je utjeralo strah u kos

poli ti~ko-tajkunskoj eliti, koja je sv poloàj i beneficije osigurala usvajanje brojnih zakona, dok su istovremeno svojistrana~ko-poslovnim partnerima, prek

agencija za privatizaciju, omogu}ili plja~k“dru{tvene” imovine koja je zahvaljuju“korumpiranom” i (ne)u~inkovito

pravosudnom sistemu ostala doslovnneka`njena. Me|utim, ukoliko predsjednRepublike Srpske (RS) Milorad Dodsmatra da se ni{ta od gore spomenutog nidesilo i ne de{ava u manjem bh. enititet


DE[AVANJA NARODA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Protesti obespravljenih igladnih građana Bosne iHercegovine, koji jošuvijek traju, nisu ni prvi,a najvjerovatnije neće

biti ni posljednji, jerteško da će vladajućeelite skoro doći pameti;no, protesti, koji sepolako ali sigurno“prelijevaju” u RepublikuSrpsku, ipak su uzdrmalibezobrazne političke

moćnike, pa čak i onognajbezobraznijeg,MILORADA DODIKA

PROTESTI

KOJI SUP(R)OTRESLIBiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-902-2022014 13/6820.2.2014. I SLOBODN BOSN

JU^E DANAS, SUTRA

Milorad Dodik na svemogu}e na~ine poku{avaekonomski obogaljenu RS

proglasiti boljim dijelom BiH

“PLAMEN” REVOLUCIJEZapaljeni automobili pored zgrade Predsjedni{tva BiH

koja je i sama bila metom “demonstranata” piromana

“PLAMEN” REVOLUCIJEZapaljeni automobili pored zgrade Predsjedni{tva BiH

koja je i sama bila metom “demonstranata” piromana



DE[AVANJA NARODA

„BOSANSKO PROLJE]E“ORGANIZATOR: Aldin [iranovi}, osniva~ neformalneFacebook grupe “UDAR“ i jedan od inicijatora protesta koji supo~eli u Tuzli, a pro{irili se na ve}i dio Federacije BiH,uklju~uju}i i Sarajevo, gdje je do{lo do najè{}ih sukoba policijei demonstranata.

PAROLA: Od ukidanja kantona i entiteta i izmjene Ustava BiH,

preko ru{enja i smjena federalne i kantonalnih vlada, do revizijeplja~ka{ke privatizacije i vra}anja dostojanstva obi~nom ~ovjeku.

POSLJEDICE: Direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijelaHimzo Selimovi} podnio ostavku, a ostavke su podnijele i vlade~etiri kantona – Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeni~ko-dobojskog iUnsko-sanskog.

JMBG PROTESTIORGANIZATOR: Neformalna grupa gra|ana, a kao jedan odorganizatora naj~e{}e se spominje ime [emsudina Maljevi}a.

PAROLA: JMBG CRIME SCENE, „Ubice beba“, „Vratit }e seValter, j... }e vam mater“...

POSLJEDICE: Nakon skoro jednomjese~nih protesta Vije}eministara BiH jednoglasno je usvojilo izmjene i dopune Zakona o

jedinstvenom mati~nom broju.

MITING PODR[KE BILJANI PLAV[I]ORGANIZATOR: Koordinacioni odbor opozicionih stranaka -miting podr{ke Biljani Plav{i}.

PAROLA: „Ne damo te, volimo te Biljo...“

POSLJEDICA: Sjedi{te institucija vlasti RS-a sa Pala i izIsto~nog Sarajeva preseljeno u Banju Luku, a 1998. godine

tada{nji „opozicionar“ Milorad Dodik izabran za predsjednikaVlade RS-a.

BORA^KI PROTESTIORGANIZATOR: Savez nosilaca najvi{ih ratnih priznanja,Savez ratnih vojnih invalida i Organizacija {ehida i poginulihboraca, te Savez demobilisanih boraca.

PAROLA: Borci su vam obezbijedili fotelje, a vi njimakontejnere.

POSLJEDICA: Dono{enje Zakona o demobilisanim borcima.

PROTESTI PODR[KE„AL@IRSKOJ GRUPI“

ORGANIZATOR: Porodice i prijatelji „alìrske grupe“.

PAROLA: „Silom }emo osloboditi na{u bra}u...“

POSLJEDICA: „Alìrska grupa“ deportovana u Guantanamo.




grdno se vara. No, izgleda da je i Dodik svjestan toga i da na sve mogu}e na~ine

poku{ava ekonomski obogaljenu RS proglasiti boljim dijelom BiH.

Protesti u Federaciji BiH politi~ki sumotivisani, ocjena je predsjednikaRepublike Srpske Milorada Dodika, kojitvrdi da isti oni koji su pravilidemonstracije zbog mati~nog broja, koje sutako|er bile politi~ki motivisane, protestuju

u Sarajevu i FBiH. Podsje}anja radi, u ljeto pro{le godine protesti zbog nepostojanjazakona o jedinstvenom mati~nom brojunovoro|enih Bosanaca i Hercegovaca, vrlo

brzo se pro{irili na druge gradove u BiH, prakti~no prerastav{i u antivladinedemonstracije. Tada, kao i sada, zvani~niciu RS-u smatrali su da su protesti biliinscenirani i politi~ki motivisani, ignori{u}i~injenicu da se i u RS-u ra|aju djeca bezmati~nog broja.

“RS je stabilna, sve funkcioni{e,redovna je situacija i nema ekcesa”, tvrdi

Dodik, koji je ulogu predsjednika VladeRS-a preuzeo nakon “de{avanja naroda” uBanjoj Luci, Prijedoru, Bjeljini... u ljeto1997. godine. Naime, krajem juna 1997.tada{nja predsjednica RS-a Biljana Plav{i}optuìla je MUP RS-a na ~elu sa ministromDraganom Kijcem i najvi{e dràvnorukovodstvo kojim je suvereno vladao SDSza nosioce kriminalnih radnji u RS-u. Bio jeto po~etak kraja Pala i Isto~nog Sarajevakao sredi{ta politi~ke i svake druge mo}i uRS-u, a Plav{i}ka je zatraìla smjenu Kijcai raspu{tanje Skup{tine RS-a. Vlada je

poni{tila odluke Plav{i}ke, zatraìla njenu

ostavku, a ~itav slu~aj zavr{io je naUstavnom sudu RS-a. Koordinacioni odbor opozicionih stranaka, u kojem je zna~ajnuulogu igrao Milorad Dodik, koji }e 1998.

do}i na ~elo Vlade RS-a, organizovao miting podr{ke Plav{i}ki, a na Trgu Krajinokupilo se pedesetak hiljada ljudi.

“Vama, koji ste me birali, du`na sam dkaèm istinu, taj teret istine nosim nle|ima nekoliko mjeseci i kriva sam presvima vama {to to ranije nisam rekla. Mimamo takvu situaciju da mali broj ljukao hobotnica sisa krv ovom narodu. N

pla}aju da`bine, nemate plate, nemapenzije. Odgovornost je na meni, a njim{iroko polje da kradu...”, rekla je BiljanPlav{i} u ljeto 1997. godine. Tada{nje vlasu RS-u, Biljanu Plav{i} i njene pristalicstavili su pod medijsku blokadu,

paljanska televizija za de{avanja u RSoptuìvala je “strane pla}enike”, me|unrodnu zajednicu, SFOR... i, naravnmuslimane.

Sedam godina poslije, nekada “umjreni” Dodik, pod ~ijom kontrolom je ve}ina medija u tom entitetu, kaè da sneredi u okruènju pokrenuti sa ciljem d


JUÊ DANAS, SUTRA

Prvi, a mo`da i jedini, protesti koji nisuimali veze sa aktuelnom politi~ko-ekonomskom i socijalno-dru{tvenom situa-cijom, a koji su pokazali kakvu mo} imaju

organizovani “demonstranti”, desili su se uno}i sa 17. na 18. januar 2002. u Sarajevu.Te no}i, {estorica Alìraca, pripadnika“alìrske grupe”, iz sarajevskog Centralnogzatvora preba~ena je u bazu SFOR-a uRajlovcu gdje su ih preuzeli Amerikanci, kojisu ih onda iz Tuzle deportovali zaGuantanamo. Dramati~na zbivanja po~ela suoko 21 sat 17. januara, nakon {to je Na|aDizdarevi}, supruga jednog od Alìraca,pozvala rodbinu i prijatelje osumnji~enihAlìraca da se okupe oko Centralnog zatvora.Nezvani~no, u demonstracijama koje sutrajale do ranih jutarnjih sati u~estvovalo je

oko 200 demonstranata, dominantnopredstavnika razli~itih islamskih udruènjaSve do dolaska specijalnih policijskih snagademonstranti su kontrolisali situaciju na

sarajevskim ulicama. Blokada centra gradaoko Centralnog zatvora bila je izvedenakrajnje profesionalno, a prvi sukobdemonstranata i policije po~eli su u 22 sataPoruke demonstranata bile su jasne: “silom}emo osloboditi na{u bra}u”, “ve~eras }emopoginuti ako treba”, “mi }emo u dènnet, agdje }ete vi”, “ovo je tek po~etak d ihada”Sukobi demonstranata sa policijomintenzivirani su oko jedan sat ujutro narednogdana, povrije|eno je {est policajaca, aposljednje grupe demonstranata povukle suse oko pola {est ujutro iz zone Centralnogzatvora.

TE[KA NO]

Deportacija “alžirske grupe”

MI ]EMO U D@ENNETDemostracije robine, prijatelja,

istomi{ljenika ”alìrske grupe” ustrogom centru Sarajeva

MI ]EMO U D@ENNET

Demostracije robine, prijatelja,istomi{ljenika ”alìrske grupe” u

strogom centru Sarajeva

VRA]ANJE DUGOVA Biljanu Plav{i} nakon odleàne dvije tre}ine11-godi{nje kazne u {vedskom zatvoru, srazlogom je do~eko tada predsjednik VladeRS-a Milorad Dodik

VRA]ANJE DUGOVA Biljanu Plav{i} nakon odleàne dvije tre}ine11-godi{nje kazne u {vedskom zatvoru, srazlogom je do~eko tada predsjednik VladeRS-a Milorad Dodik



I pored Dodikovih prijetnji da svi oni

koji iza|u na ulice ugroàvaju stabilnostRepublike Srpske, veterani RS-a su seodvaìli da protestuju u banjalu~kom

parku neposredno pored Dodikovihinstitucija. U ponedjeljak je na sve~ano

postrojavanje veterana do{lo oko hiljadu biv{ih boraca RS-a i gra|ana koji su pruìli podr{ku njihovim zahtjevima da bude smi- jenjen predsjednik BORS-a Pantelija ]urguzi da s mjesta ambasadora BiH u Beogradu

bude povu~en R anko [krbi}. Veterane je u proteste poveo Du{ko Vukoti}, koji kaolakomislenu i cini~nu ocjenjuje izjavu pred-sjednice Vlade RS-a @eljke Cvijanovi} kako

je Republika Srpska sre|ena. On tako|er smatra da prijete}i ton predsjednika RS-aMilorada Dodika, kako }e dràva na}i meha-nizme da sprije~i pobunu, predstavlja dodat-no dolivanje ulja na vatru ~iji su potpaljiva~iupravo nosioci vlasti na svim nivoima koji posvaku cijenu èle da odrè dràvu na krimi-nalu, korupciji, nepotizmu.

VLAST MINIRA PROTESTE Gospodine Vukoti}u, da li ste zado-

voljni odzivom gra|ana na proteste koje

organizujete, s obzirom da aktuelne vlastiRS-a svakodnevno upozoravaju da svi onikoji protestuju slabe RS i èle da se protestiiz Federacije preliju u RS?

Te{ko je u Banjoj Luci organizovatimasovnije proteste jer se u vremenuekonomske krize veliki broj ljudi pla{i da}e ~lanovi njihovih porodica izgubiti posao.Zbog toga kaèm da je najve}i uspjeh uBanjoj Luci pokrenuti gra|ane. Istina,aktuelna vlast je puno toga raznim meto-dama u~inila da ljudi sa strane ne do|u uBanju Luku, odnosno da nam se na{i sabor-ci od Trebinje do Novog Grada ne pridruè.

Doveli su nas u situaciju da se branimo od


PROTESTI U REPUBLICI SRPSKOJ

Razgovarala: MIRHA DEDI]

DUŠKO VUKOTIĆ, predsjednik Veterana RS-a, za naš list otvoreno govori oprotestima koje je u Republici Srpskoj prva pokrenula ova organizacija, strahu

vlasti RS-a da oni ne prerastu u širi socijalni bunt i metodama rušenja Dodikovevladavine

U REPUBLICI SRPSKOJ POÊOJE TRE]I SRPSKI USTANAKPROTIV DAHIJA

DU[KO VUKOTI]“Na{ ustanak }e dugo trajati,

ali }e biti filigranski izveden”



ludila, treba da stvari postavimo kao daìvimo u dvije ku}e u jednom dvori{tu, dasmo dobri susjedi i da se svako bavi svojomku}om. To je neki preduslov za politi~ku sta-

bilizaciju i okretanje boljem ìvotu. Upravomi, vetarani iz oba entiteta, moèmo doprini-

jeti da to bude tako, ali politi~ari to zloupotre- bljavaju i od nas prave dràvne neprijatelje.Zapravo, politi~ari su uvijek vje{to manipulis-ali sirotinjom.

NACIONALIZAM NE]EPOMO]I RE@IMU RS-a

Sti~e se utisak da se vlast itekako bojimogu}nosti ve}ih javnih izljeva socijalnognezadovoljstva gra|ana RS-a, u prilog tomegovori i izvje{taj RTRS-a sa va{eg protesta,u kojem je navedeno da je 80 posto oku-pljenih ~inili strani pla}enici. Kakve su bilereakcije vlasti na va{ posljednji protest?

Dodik nema namjeru polemisati sanama “malima”. Meni ne predstavlja prob-lem {to on ne}e da se spu{ta na na{ nivo,

iako mi zasluùjemo pa`nju, ali ako zbogsvojih obaveza nema vremena za nas,mogao bi sugerisati resornom ministru dase bar ministar pojavi i kaè ‘hajde, momci,da vidimo kako moèmo pomo}i’.Me|utim, svi nas ignori{u. Mi smo do{li utakvu situaciju da smo podijeljeni na jako

poniène i jako privilegovane i, {to je naj-gore, sve se vi{e pove}ava ta suprotnost. Pritome, privilegovani su oni koji to ni~imnisu zaluìli, dok su ponièni oni koji surizikovali svoje ìvote i stvarali ovuRepubl~iku Srpsku. Mi ìvimo u ambijentuu kojem uglavnom uìvaju oni koji za ovaj

entitet nisu dali ni{ta, a uzeli od njega sve.

Dakle, Vi ne}ete dozvoliti da “pro|e”

nacionalna homogenizacija, zami{ljena upropagandnoj ma{ineriji reìma RS-a?

Te{ko je prevariti nas koji u svojimvenama, u svojim ranama nosimo prevaruiz 1992. godine i rat u ime ne~ijih ciljeva,o~igledno ciljeva upravo tajkuna i

politi~kih elita. Vrlo te{ko }e nas prevaritiovoga puta. Zna se da se vlast najlak{eodràva metodom zavadi pa vladaj, tako dasve ide u tom pravcu, {to je vrlo opasno posamu vlast. Koliko god misle da ih toostavlja na vlasti, ja mislim da je tametodologija najopasnija upravo za njih.

Iz redova nezadovoljnih boraca]urguz je optuèn da je pokrao novac kojise skupljao za odbranu generala Novaka\uki}a?

Ja sam se {okirao kada je general \uki}

za Alternativnu TV izjavio da ga mi protes-tanti ili bundìje iz parka, kako nas zovu,zloupotrebljavamo. Jedan od ~lanova na{eg

{taba bio je sa ~lanom odbrane genera\uki}a i dobio je tu informaciju, i rekao dmoèmo se pozvati na tu informaciju. Pun

bi nam zna~ilo kada bi nam se general \uk priklju~io. Mislim da smo sve do sada dsavr{enstva uradili, ali je ostaje jedna ljagod koje ni~im ne moèmo da se odbranmo. Poku{a}u li~no da stupim u kontakt generalom \uki}em i rije{im taj nesprazum. On je rekao da mu niko nije pomgao pa ni mi veterani, a mi smo posla

poruku da mi ~ak ne moèmo da smijenmo ni svog bora~kog predsjednika jer g

politika {titi.

[ta }ete u~initi ukoliko Dodik nispuni zahtjeve biv{ih boraca i ne smije[krbi}a?

Neke stvari za sada jednostvano n

moèmo otkrivati. Da tako nismo postupaoni bi nam do sada sve razvalili. Mi smo dsada djelovali po sistemu grudve koje kotrlja niz padinu. Prvog dana pred {atoro

bilo nas je dvadesetak, drugog danosamdeset, a na posljednjem protestu

peticiju za smjenu ]urguza potpisalo 1.07ljudi, koliko ih je i bilo. O~ekujemo da }nam se u subotu priklju~iti jo{ vi{e. Ninam va`no {ta koja TV izvje{tava, mznamo kako napredujemo. Ima nekih me|nama koji bi eljeli da po sistemu - gvo`|se kuje dok je vru}e, brzo sve zavr{Me|utim ja sam ~ovjek koji kada izvr

jedan zadatak, stane na loptu pa razmisli {dalje. Pla{im se da }emo izgubiti povjerenna{ih boraca ukoliko vide da politika èda umje{a svoje prste. Ovdje iminsistiranja da mi pravimo {iru pri~u. Nesu se usijali da na brzinu ne{to ru{imo. Ami to ne}emo. To }emo uraditi filigranskistrpljivo, sa èljom da napravimo {to è{

pritisak na vlast, da nam se pridruì veli broj ljudi. Cilj nam je i da ne bud povrije|enih ljudi. To je vje{tina ratovanodnosno strategija koju najbolje poznajljudi koji su u~estvovali u ratu. Na svsre}u, sve ovo radimo da se sutra ne bism

bavili ratnom strategijom i taktikom.


PROTESTI U REPUBLICI SRPSKOJ

Da li Udruènje veterana RS-a imapodr{ku odre|enih politi~kih opcija?

Otvoreno vam mogu re}i da namlogistiku u kurirskom smislu pruàju vrlovispreni i inteligentni ljudi iz SlobodneRepublike, na ~ijem se ~elu nalazi NikolaDronjak . Ja to ne krijem. Momak je

izuzetno talentovan, mi smo vojnici nemamo za neke stvari iskustva. Inspiratorizlijevanja bijesa i paljevina jesu upravo na{politi~ari i tajkuni i u jednom i drugomentitetu.

Politi~ari su uvijek vje{to manipulisalsirotinjom, date mu malo para i on }eglasati za vas. Mislim da nas takvi vi{e

LOGISTI^KA PODR[KA STUDENATA

Uz nas je Slobodna RepublikaNikole Dronjka

NA BRANIKU RS-a

Milorad Dodik i @eljka Cvijanovi} osu|uju sve one koji protestuju na ulicama RS-a

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



Predstavnici Plenuma gra|anaSarajeva napokon su predali svojezahtjeve Skup{tini Kantona Sara-

jevo. U najkra}em, Plenum traìod kantonalne Skup{tine da formi-

ranje nove vlade povjeri eminentnim osoba-ma, stru~njacima iz oblasti u kojima su se dosada pokazali uspje{nima; traè da sastav

vlade ne bude prioritetno strana~ki; treètrenutno ukidanje “bijelog hljeba”, odnosnoobustavu isplate pla}a i prinadle`nosti pre-mijeru i ministrima nakon isteka mandata;traè ukidanje dodatnih beneficija zastup-nicima u KS po osnovu u~e{}a u komisija-ma, odborima i drugim tijelima koja su sas-tavni dio Skup{tine KS, te uvo|enje zabranesvim zastupnicima i nosiocima javnihfunkcija u KS za u~e{}e u upravnim i nad-zornim odborima javnih preduze}a i institu-cija od javnog zna~aja u KS. Sku p{tini je

postavljen rok od 72 sata kako bi se o~itovalio zahtjevima Plenuma gra|ana.

Ve}i dio navedenih zahtjeva potpuno je

prihvatljiv i, {to je va`nije, provodiv ukratkom roku. Primjerice, pla}e kantonaln-og premijera i ministara mogu i trebaju seskresati ve} na prvoj sjednici kantonalneSkup{tine, ali za~u|uje ~injenica daPlenum nije pro{irio svoje zahtjeve i nadirektore javnih i komunalnih preduze}akoji tako|er zara|uju previ{e, u nekimslu~ajevima ~ak dvostruko vi{e od kanton-alnog premijera i kantonalnih ministara.

Zahtjev za uvo|enje zabrane svim zas-tupnicima i nosiocima javnih funkcija u KSda sudjeluju u upravnim i nadzornimodborima javnih preduze}a i institucija od

javnog zna~aja u KS tako|er je opravdan,mada i pomalo suvi{an, budu}i da je taoblast striktno ure|ena Zakonom o spre~av-anju sukoba interesa.

Sli~no stoje stvari i s preostalim zahtje-vima Plenuma, izuzev jednog: zahtjevPlenuma da kantonalna Skup{tina formira“ekspertnu vladu” nije ni opravdan a ni

provodiv. Mandat za formiranje zakono-davne i izvr{ne vlasti u svim demokratskimdràvama moè se dobiti isklju~ivo na

izborima, ve}inskom voljom gra|ana, a

nikako na ulici jer bi to bio uvod u potpunanarhiju i bezvla{}e. Takvi zahtjevi nsamo da nisu opravdani nego su, u krajnjliniji, i vrlo opasni. Pristajanje na ovakazahtjev zna~ilo bi prizivanje i legalizaci“uli~ne demokratije” u kojoj bi svako maneka nova grupa gra|ana tvrdila da posto

je}a vlast ne radi dobro i traìla formirannove vlasti.

Vlast se moè promijeniti samo nizborima. redovnim, vanrednim ili prijevrmenim, a svaki druk~iji poku{aj promjenvlasti neodoljivo podsje}a n“antibirokratsku revoluciju”, u kojoj

potkraj 80-ih godina pro{log vijekSlobodan Milo{evi} posmjenjiva“otu|enu” vlast Kosova, Vojvodine i CrnGore i instalirao svoje poslu{nike. Bio je uvod u neminovni i, naàlost, krvavi raspvi{enacionalne Jugoslavije.

Neoprezni izlazak Plenuma gra|ana socijalne u sferu politike klju~ni je razlozbog kojeg se protesti gra|ana TuzlSarajeva, Zenice nisu i vjerovatno ne}“preliti” na prostor BiH ve}inski nastanje

Srbima i Hrvatima.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Plenum građana koristi metode “antibirokratske revolucije”

Među opravdane i provodive zahtjeve, Plenumgrađana Sarajeva uvrstio i nelegitimni zahtjev o

izboru “ekspertne vlade”PRIHVATLJIVI SOCIJALNI,NEPRIHVATLJIVI POLITI^KI ZAHTJEVPlenum gra|ana Sarajeva



tefan Jansen je antropolog izBelgije koji ve} 15 godina ve}idio svog vremena provodi naBalkanu istraùju}i, ali i rade}i sa

povratnicima. Talas protesta uBiH do~ekao je u Sarajevu. Svaki dan je naulicama sa demonstrantima i na

plenumima. Iako je dobar poznavalac prilika u ovoj zemlji, ipak kaè da je snaga protesta za njega predstavljala iznena|enje.

„Nije iznena|enje da su ljudirazo~arani, bijesni, ljuti na politi~ku kastu inepravdu i nejednakost. Taj diskurs postojiod kada ja znam, a godinama dolazimovdje. Postojao je u kuhinji, u kafani, naradnom mjestu... Mislim da je najteè uBiH na}i nekoga ko je zadovoljan. Ali je taj

bijes do sada nije nikada dobio svoj izraz.“

ÛDESNI TRENUTAK BU\ENJA Kako vidite proteste u Bosni i

Hercegovini? Mislite li da su oni druga~ijiod svih dosada{njih u na{oj zemlji?

Vrlo je va`no naglasiti da je ovaj talasnezadovoljstva krenuo u manjim grado-vima BiH, industrijskim gradovima gdje su

radnici pokrenuli sve, ili ljudi koji su nanekom ugovoru bez pla}e, bez doprinosa, bez raznih beneficija na koje imaju pozakonu pravo. Oni su ovo poveli. Ali, toopet nije bio prvi put i nije ne{to novo. Taj

bijes je postojao i postojali su ti neki prosvjedi, {trajkovi stalno. Posljednjihgodina svakog mjeseca smo vi|ali protesteu Sarajevu, {atorske kampove ispred

parlamenata, {trajkovali su poljo privre-dnici, radnici... Ali, to su uvijek bili

pojedina~ni protesti. Jedna firma, jednagrupa koja traì ne{to {to jeste njihovo

pravo, ali ne{to specifi~no za tu grupu.

Vremenom je, naàlost, ogromna ve}ina u

dru{tvu prestala obra}ati pa`nju na te{trajkove jer nije bilo rezultata. Ovaj put suse pokrenuli skupa. Zna~i, vi{e nije bilo da

radnici jedne fabrike ho}e ovo, penzioneriono, poljoprivrednici ne{to tre}e. Desio se jedan ~udesni trenutak i ja ne znam odakle je do{ao. Jesam se iznenadio trenutkom ukojem su svi ti ljudi po prvi put prepoznalida imaju isti problem i da se o njemu da

javno govoriti, i da se ti problemi mogustaviti na politi~ki raspored.

Primjetno je da se ljudi u BiH pla{ejavno govoriti. Istovremeno, ne moèmore}i da je ovo dràva gdje ljude ba{ svakidan neko hapsi i da su `rtve policijsketorture. Odakle toliki strah koji naprostovlada nama?

Isto to promje}ujem i mislim da je tovrlo va`na stvar kada tuma~imo ovo {to sede{ava. Mislim da se ogromna ve}ina ljudiustvari pla{e, i to ne nu`no ne~egkonkretnog kao da }e dobiti batine ili ne{to.Postoji strah ne samo od nasilja nego odhaosa i nestabilnosti. Meni se ~ini da je to

prete`no zbog ratnog iskustva. Postojiogromna ~e`nja za stabilno{}u koja se

pretvorila u strah od nestabilnosti. Po{to jeljude toliko strah od nestabilnosti, svakastabilnost im je bolja, makar bila jad i

nesigurnost.

Kako vidite plenume koji se odvija{irom BiH? [ta moèmo iz toga, ako i{tdobiti?

Nikako i ne mogu da zamislim da bi tako ne{to moglo desiti u Engleskoj, gdradim, ili Belgiji gdje sam odrastao. Mislida je to vrlo velika stvar. Opet, to je po~eu Tuzli, Biha}u, Zenici i sada je i tu Sarajevu.

Plenumi su ogroman potencijal za kone moèmo sada ni traìti ni o~ekivati drije{i sve probleme. Potpuno je nefer o~ekivati od plenuma. Politi~ke kaste mogle sada re}i da plenumi ne rje{avaju svsilne probleme u zemlji. Na to im moramodgovoriti - pa za{to ih vi niste rije{isilnom strukturom, budètima i dràvniarmaturama koje za to postoje?

Ovaj plenum je krik bijesnih ljudi kosamo podsje}aju politi~ku kastu da postoi da imaju probleme koje èle da rije{e.samo to. Plenumi vrijede jer pokaù dljudi imaju hrabrost iza}i na govornicuzeti mikrofon ili predati pismeni zahtjev- kojih je do sada preko 2.000 - i to im daosje}aj da i njihov glas vrijedi. Ovo je pr

put da ljudi ovdje imaju neko mjesto dupute svoje zahtjeve, a to ne ostaje samizme|u ~etiri zida.

Koja moè biti stvarna mo} plenumu ovakvoj politi~koj realnosti?

Mislim da plenum ne moè zamijeniodre|enu politi~ku strukturu u ovoj zemkoja je dio ve}eg svjetskog poretka, i jaovom trenutku ne vidim kako bi i mogazamijeniti. Ali, mislim da svakako mo`

postojati kao paralelni, kao dodatni mod politi~kog djelovanja i jako bih volio da postoji u drugim zemaljama a ne samovdje, i da se to moè multiplicirati nmilion na~ina koji ne moraju nu`no biti ovoj formi, dakle ne kantonalni, nego ne{kao plenum {to se ne mora ni zvati plenum

ali vid samoorganizacije gdje ljudi istakn


STEF JANSEN

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Belgijski antropolog STEF JANSEN, koji već više od decenije istražuje i živi u

BiH, za Slobodnu Bosnu govori o protestima, njihovoj snazi, mogućimrezultatima, zahtjevima građana i buđenju ljevice

INTERVIEW

Stef Jansen Antropolog

PLENUM JE KRIK BIJESNIH LJUDI!

ŽELJA ZA RJEŠENJEM:Ovaj plenum je krikbijesnih ljudi koji samopodsjećaju političkukastu da postoje i daimaju probleme koje

žele da riješe


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-902-2022014 23/6820.2.2014. I SLOBODN BOSN 2

GOST NA PROTESTIM

STEF JANSEN

Snaga bosanskih protesta je iznena|uju}a



svoje priorritete, ka`u {ta su im problemi i{ta ho}e, ~ime ho}e da se bave politi~ke

strukture u ovoj zemlji... Mo`e postojatineki plenum za gradski prevoz, zazdravstvo, za akademsku zajednicu, itd.

USPOSTAVA SISTEMA Neki su spremni re}i da su plenumi

ustvari ra|anje ljevice u BiH. Da li to zna~ida se ovdje budi neka nova politi~ka opcija?

Definitivno sve ovo „miri{e“ na lijevo,ali mislim da u tome BiH nije jedinstvenslu~aj. Te{ko je na}i u ovom trenutku neku

javnu atikulaciju politi~ke opcije u ~itavomsvijetu. Ovo jeste ne{to {to bismo moglizvati lijeva politika. Ne zato {to mislim da

su ljudi koji se skupljaju po plenumima u

BiH neki socijalisti, komunisti ili koji ve}ljevi~ari, nego sama forma, organizacija i

formulacija prioriteta ne{to {to je u skladu

sa odre|enim lijevim politi~kim opcijam~ak i teorijama. Ovdje ne moramo pri~ati

teorijama nego sve imamo u praksi.


STEF JANSEN

Stef Jansen je socijalni antropolog izBelgije koji predaje na univerzitetu uManchesteru. Ve} 15 godina istra uje naprostorima BiH, Srbije i Hrvatske, a godinama

je radio i kao aktivista sa izbjeglicama ipovratnicima u ove tri zemlje, te na Kosovu iMakedoniji. Objavio je niz ~lanaka i knjiga o

temi dom i nada, premje{tanje i uslovljenosna mjestu, postsocijalisti~ke transformacije(anti)nacionalizam i svakodnevni oblici nacionalizma, otpora i pristajanja... Njegova knjiga„Antinacionalizam: Etnografija otpora uBeogradu i Zagrebu” dostupna je i na na{em

jeziku.

STEF JANSEN, SOCIJALNI ANTROPOLOG

Belgijanac koji istražuje Balkan

VRIJEME ZA PROMJENE: Prije 15 godina još je bilo moguće, i ovo je jako tužna stvakoju ću reći, bilo je moguće se nadati da će uskoro biti malo bolje, da idemo naboljePostojala je vjera da stvari koje nisu dobre u našim životima jesu posljedice rata i svi suse nadali da će se zemlja polako početi oporavljati. Tužno je da se 20 godina nakon rattako teško nadati tome, kao i da se sve što nije dobro objašnjava kao posljedica rata



Ljudi puno o~ekuju od svega {to seovih dana de{ava. Svaki dan ste na ulici, naplenumu i pri~ate sa ljudima. Koliko surealna njihova o~ekivanja?

Mislim da tu postoji zanimljiv paradoks.S jedne strane, kada sjedite u Domu mladihna plenumu i pri~ate sa ljudima, imateosje}aj da je tu postoji milion zahtjeva, dagrad puca od zahtjeva. Ali, kada sagledatena {ta se svode ti zahtjevi, {ta im jezajedni~ko, ve}ina predstavlja jedan vrloskroman zahtjev a to je da politi~kastruktura u ovoj zemlji, ne stranke negoinstitucije, od mjesne zajednice, preko

javnih ustanova, do dràvne vlade, rade onoza {to postoje. Dakle, da uspostave sistemkoji funkcioni{e i koji }e ljudima dati ono{to su platili kroz svoje poreze.

Mislim da zato taj zahtjev nije radikalan

ni lijevi. Vra}am se na strah o kojem smo

ve} pri~ali. Mislim da ljudi imaju velik~e`nju za stabilno{}u, za redom, sistemom{to nije ba{ ne{to revolucionarno, lijevOvi ljudi bi voljeli da kada otvore slavinima vode, da kada stoje i ~ekaju trolejbus odo|e, po mogu}nosti na vrijeme, da kadidu u bolnicu mogu do}i do doktora da nmoraju prvo raditi ono {to svi sada morajTo su jako skromni zahtjevi koji u ovotrenutku, u ovoj zemlji, ispadaju radikalni

Koliko se Bosna promijenila u ov15 godina koliko dolazite ovdje? Mislim nna~in razmi{ljanja, stvarnost koju ìvimo.

Mislim da se stvari jesu promijenilneke nabolje, neke nagore. Prva stvar je tstrah o kojem smo pri~ali i mislim da se o

jeste smanjio. Sje}am se da je u rani postratnim godinama bilo i drugih strahovkoji su bili vrlo realni, pogotovo me|

povratnicima. Ti strahovi su sada manji i je bolje.

Druga stvar koja se promijenila

fizi~ki izgled zemlje koji je sada pundruga~iji. Neko ko je zadnji put bio Sarajevu recimo 1997. i ako do|e sada, n

bi prepoznao grad. Neke stvari su promijenile, ima novih stvari mada da nam sve to treba ili ne, kao shopping centrto je ve} druga stvar.

Zadnja stvar koju bih spomenuo je da va`no vrijeme koje je proteklo. Prije 1godina jo{ je bilo mogu}e, i ovo je jaktu`na stvar koju }u re}i, bilo je mogu}e nadati da }e uskoro biti malo bolje, didemo nabolje. Postojala je vjera da stvakoje nisu dobre u na{im ìvotima jes

posljedice rata i svi su se nadali da }e zemlja polako po~eti oporavljati. Tu`no da se 20 godina nakon rata tako te{knadati tome, kao i da se sve {to nije dobobja{njava kao posljedica rata. To, naravn

jo{ igra veliku ulogu, ali ne moè sluìti kaobja{njenje za sve.

20.2.2014. I SLOBODN BOSN 2

GOST NA PROTESTIM

Kada bi nekome vani poku{alikroz sliku do~arati {ta se ovdje de{avazadnjih dana, opisuju}i ovo {to gledatesvaki dan i u ~emu u~estvujete, koja bito slika bila?

Tokom jednog od plenuma, jednagospo|a ustala je i uzela rije~ govore}ikako nekada no}u kada ne moè daspava gleda kroz prozor i vidi ljude kojirove po kontejnerima u potrazi za hranom.Mislim da ta njena pri~a vrlo va`na isna`na jer jasno pokazuje kako ona negovori {ta njoj li~no nedostaje, ne govori o

ljudskim pravima, ni svojim ni tih ljudi,nego pokazuje ne{to {to je po meninajvaìje u svemu ovome, a to je da se

pojavila indignacija, osje}aj da ma kako jemeni dobro, ne osje}am se tako kadavidim u kakvom svijetu ivim, s ljudima kojihranu traè u kontejnerima. I to je slikakoja je univerzalna i moè se bilo gdjeprimijeniti.

Ta indignacija je jako va`na ne samou humanisti~kom smislu ili gra|anskom,nego i u politi~kom. Mislim da je lijevapolitika izgubila trenutak da se identificirasa tim osje}ajem koji zovem indignacijom.Mislim da je ljevica svuda u svijetuizgubila taj odnos sa indignacijom, a meni

je to jako vaàn trenutak i za plenum i ono{to se de{ava u BiH, ali i za mene li~no jer ovdje u~im {ta je to polit ika.

PLENUMI KAO [KOLA POLITIKE

„Bitno je da se ljudi, ma kako imbilo dobro, osjećaju loše kad vide ukakvom svijetu žive“

SOLIDARNOSTZajedno u potrazi za rje{enjem



I

ako procedura imenovanje novog tajnika(tajnice) federalnog Ministarstva za

pitanja branitelja formalno jo{ nijezavr{ena, gotovo je posve sigurno daizbor najbolje kandidatkinje ne}e pro}i

bez jo{ jednog politi~kog skandala. Javninatje~aj za radno mjesto rukovode}egdràvnog slu`benika u Ministarstvu raspisan

je sredinom decembra 2013., dvije godinenakon ostavke biv{eg tajnika Mate Lon~ara,ali su imena najbolje plasiranih kandidatkinjatek nedavno objavljena. Prva se na listi na{laTatjana Pejakovi} s maksimalnim brojemosvojenih bodova, dok je druga kandidatkinjakoja je u{la u najuì izbor Marija êlan.

SVEKAR NA DEMONSTRACIJAMA,

SNAHA NA DR@AVNOJ SINEKURI No, osim {to se ubrzo ispostavilo da jenajbolje plasirana kandidatkinja ve} radi u

Ministarstvu za pitanja braniteljaFederacije BiH, gdje je odranije angaìrana

po ugovoru o djelu, protivljenje postavljenju Tatjane Pejakovi} ve} sunajavile i udruge HVO-a. PredstavniciKoordinacija udruga proiza{lih izDomovinskog rata jo{ su prije mjesec i poldana, kada je javni natje~aj raspisan,upozorili na va`nost funkcije tajnikaMinistarstva i traìli da se na tu du`nostimenuje „kompetentan Hrvat koji }e sezauzeti za jednakopravnost hrvatskih

branitelja.“ Istodobno su ~elnici udrugaHVO-a upozorili da aktualni federalniministar za pitanja branitelja Zukan Helezima samo jednog pomo}nika Hrvata -Martina Fran~e{evi}a, dok su preostalih{est pomo}nika i savjetnika, kao i glavniinspektor bo{nja~ke nacionalnosti.

Me|utim, suprotno dosada{njoj praksida se zbog specifi~nosti federalnog

Ministarstva za pitanja branitelja na du`nosttajnika imenuju ratni pripadnici HVO-a iliMUP-a (Zdravko Sko~ibu{i}, Mate

Lon~ar), predloèna je kandidatkinTatjana Pejakovi}, kada je rat po~eo, imasamo deset godina. Tatjana Pejakovimlada pravnica bez ikakvog radnoiskustva, u Ministarstvu za pitanja branitelangaìrana je po preporuci njezinog pun

poznatijeg svekra, glumca JosipPejakovi}a. Josip Pejakovi} je, podsjetimkao dugogodi{nji ~lan Narodne strankRadom za boljitak najprije povukao svo

politi~ke veze kako bi snahu Tatjanu, udaza njegovog sina Sa{u Pejakovi}a, najpri

bez konkursa, prema ugovoru o djel privremeno zaposlio u Ministarstvu. Potose, prema tvrdnjama Tatjaninih radnkolega, pribliìo i strana~kim kolegamministra Zukana Heleza, u namjeri da dobi

podr{ku SDP-a, {to mu je, sude}i premrezultatima natje~aja, i uspjelo. injenica dnjegova snaha Tatjana u federalnoMinistarstvu za pitanja branitelja zasigurn

ne bi bila angaìrana bez intervencija sveki da je samo uz jaku politi~ku preporukmogla biti predloèna na jednu o


I PO BABI I PO AMID@AMA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Konkursna procedura za izbor tajnika federalnog Ministarstva za pitanja braniteljnije bila ni završena a već se znalo da je radno mjesto rezervirano za TATJANU

PEJAKOVIĆ, snahu glumca JOSIPA PEJAKOVIĆA, koju protežiraju i SDP iLijanovićeva stranka; njezina je protukandidatkinja najavila žalbu Odboru

državne službe u kojem punih deset godina glavnu riječ ima FATIMA BORIĆ,

majka SDP-ovog medijskog stratega FARUKA BORIĆA

DVA BORI]A U IME NARODA

RADOM ZA OBITELJGlumac Josip Pejakovi} je

povukao sve svoje strana~keveze kako bi snahu Tatjanu

trajno zaposlio u federalnomMinistarstvu za pitanja branitelja



najodgovornijih funkcija, nije zasmetalaJosipu Pejakovi}u da se proteklih dana na|eme|u prosvjednicima ispred Predsjedni{tvaBiH. „Nisam propustio niti jedan dandemonstracija“ , pohvalio se Pejakovi}novinarima. „Pitanje je ko }e koga izmoriti- ili vlast nas, ili mi vlast“, obja{njavao jeglumac koji je na posljednjim lokalnimizborima u sarajevskoj Op}ini Centar kaokandidat Lijanovi}eve stranke uspio osvojiti24 glasa.

GRANA OD BORI]A No, ne}e se samo predstavnici udruga

HVO-a èstoko pobuniti zbog poku{ajainstaliranja Tatjane Pejakovi} na mjesto

tajnice Ministarstva za pitanja branitelja,

budu}i da je i druga kandidatkinja Mariêlan najavila àlbu. Osim {to je zadovljila sve uvjete iz natje~aja i {to u pore|ens favoriziranom protukandidatkinjom imdugogodi{nje pravno iskustvo, Mariêlan je u ratu bila i pripadnica HVO-a, {

jeste neformalan, ali i jedan od najva`nijkriterija pri izboru tajnika.

Za razliku od Pejakovi}eve snahe kojnikada nije imala doticaja s vojnim struktrama, êlan je svojedobno radila u Uredza obranu u Srednjobosanskom kantonu,

potom u nekada{njem federalnom Min

starstvu obrane na personalnim poslovimProblem je, me|utim, {to }e o àlMarije êlan, ma koliko njezini argumen

bili uvjerljivi, na koncu odlu~ivati ~lanoOdbora dràvne slu`be za àlbe FederaciBiH u kojem, opet, glavnu rije~ imakadrovi bliski SDP-u, uz ~iju podr{kskoro pa dvije godine rade nezakonito, jim je u junu 2012. istekao mandat?!

Dva od ukupno tri ~lana Odbora dràvnslu`be za àlbe - aktualni predsjedavajuSini{a Jefti} i njegova kolegica FatimBori}, na te su funkcije izabrani odlukoVlade FBiH prije deset godina. Budu}i dsu do 2010. imali podr{ku SDA, a naro~iFatima Bori}, ~iji je mu`, nekada{ndirektor Federalnog zavoda za mirovinsko

invalidsko osiguranje Adem Bori} b predsjednik Glavnog odbora te strank

gospo|i Bori} i Sini{i Jefti}u su manda produèni 2008. ponovno na period od ~etgodine. Kako je, me|utim, ~lanstvo Odboru dràvne slu`be za àlbe ograni~enna dva uzastopna mandata, Bori} i Jefti}morali biti razrije{eni du`nosti u junu 201

No, ostali su raditi sve do danazahvaljuju}i Fatiminom sinu Faruku Bori}koji je, u me|uvremenu, postao uzdanicSDP-a. Bori}a mla|eg je, podsjetimo, SDnajprije prije dvije godine postavio zdirektora Federalne novinske agenci(FENA), a nakon {to se dokazao ka

provjereni medijski strateg, u novemb

2013. izabran je i za ~lana Vije}


STRANA^KO ZAPO[LJAVANJ

SDP na mjesto tajnice federalnog Ministarstva zapitanja branitelja proteìra snahu Josipa Pejakovi}a,majka direktora FENA-e Faruka Bori}a dvije godine

radi bez zakonskog mandata

ODLUČIVANJE BEZ MANDATA: Kako je članstvo Odboru državne službe za žalbe ograničeno na dva uzastopna mandata, Fatima Borić i Siniša Jeftić su moralbiti razriješeni dužnosti u junu 2012.

STRATE[KE POZICIJEZA BORI]EFaruk Bori} je direktorFENA-e i ~lan Vije}a RAK-a,njegova majka Fatimaodlu~uje o àlbama dràvnihslu`benika u FBiH



Regulatorne agencije za komunikacije (RAKI dok se sin Faruk uspinjao u SDP-ovstrana~koj hijerarhiji, mama Fatima Bori}u januaru 2013. odlukom federalne Vladimenovana u Komisiju za izbor ~lanOdbora dràvne slu`be za àlbe, premda jenjoj samoj mandat istekao osam mjeseranije. Tada je za novog ~lana Odbor

poslije odlaska \ur|ice [i{ul u mirovinizabran Pero Matijevi}, inspektor u fedealnom Ministarstvu za pitanja braniteljkojeg je na novu du`nost preporu~io biv{ef Zukan Helez.

I mada na slu`benoj web strani Odbodràvne slu`be za àlbe Federacije Bi

pi{e da je \ur|ica [i{ul jo{ uvije predsjedavaju}a, ona je du`nosrazrije{ena u martu 2012. Narednih skorgodinu dana, umjesto tri ~lana iz svakonaroda, o brojnim àlbama dràvnslu`benika u Federaciji BiH odlu~ivali sFatima Bori} i Sini{a Jefti}, ~iji statu

pravno do danas nije reguliran. Sada s

me|utim, postavlja pitanje i jesu li svrje{enja koje je dvojac Jefi}-Bori} donod juna 2012., kada im je zvani~no prestaosmogodi{nji mandat, pravno valjana imaju li oni ~ije su pritu`be ~lanoOdbora dràvne slu`be za àlbe odbzakonskog osnova da tuè FederacijBiH?!


I PO BABI I PO AMID@AMA

PROGRAM ZAPO[LJAVANJAMinistar Zukan Helez angaìrao je po ugovoru o djelu djecu svojih strana~kih kolega

U okviru projekta „Stipendijeza budu}nost“, predstavnicikompanije m:tel su u Banjaluci18. februara 2014. godine, uNarodnom pozori{tu RS dodije-lili stipendije najboljim studenti-ma elektrotehnike u BiH.

„Vjerujemo u znanje, vjerujemo u mlade ljude, a jo{ jed-nom potvr|ujemo opredijel je-nost da podrìmo mlade, per-spektivne studente iz cijele BiH,a koji se {koluju u oblasti koja jena{a osnovna djelatnost. Velikenade polaèmo u njih“, izjavio je

\or|e Mi{i}, izvr{ni direktorm:tel-a za marketing i prodaju.

„Za mene m:stipendija pred-stavlja veliko priznanje za moj

dosada{nji uspjeh u {kolovanju”,rekao je Branko Granula, stu-dent ETF-a Banja Luka. Sli~nomi{ljenje imaju i njegove kole-ge: „Ovo je potvrda za trud imotivacija za dalji rad”, rekla jeTajma Kova~evi}, student ETF-a iz Sarajeva. „Ova stipendijami daje podstrek da ostvarujemsnove i vizije”, dodao je MarkoBo{kovi}, student ETF-aIsto~no Sarajevo.

Odabranim studentima sve-~ano su uru~ene m:tel diplome

za stipendije i pokloni. Osimtoga, samo za njih, kao i zapredstavnike medija, glumc

Narodnog pozori{ta RS odigrasu predstavu „Izgubljeni u Bruklinu“.

Kako je najavljeno krajempro{le godine, kompanija m:te

je, osim stipendiranja studenata, podr{ku struci i znanju pokazala i kroz vrijednu donaciju zaETF Banja Luka.

Ovom fakultetu isporu~ena je najsavremenija ra~unarska oprema: laptopi Lenovo ThinkPad u vrijednosti odoko 50 000 KM.

m:tel – imate prijatelje!

Sve~ana dodjela m:stipendija IV generaciji studenata


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-902-2022014 29/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



Hajrulahovi}a zvanog Talijan. Ta granata jeusmrtila 66 osoba, a vi{e od 140 gra|anaranila.

“Alija je rekao Seferu da to treba uradi-ti, a Sefer se okrenuo ka Talijanu i rekao:‘Talijan }e to.’“ U prvom poku{aju, granata

je pala blizu pijace, a zatim je, za novi poku{aj , ~ekano da na osmatra~kom poloàju Unprofora bude ista posada, sakojom je postojao dogovor da ‘ne broje

na{e granate’“, objasnio je svjedok.Me|utim, tokom svjedo~enja, kako

navodi na{ dobro upu}eni izvor iz Ha{kogtribunala, svjedok je napravio niz kardinal-nih gre{aka. Prije svega, masakr naMarkalama dogodio se 5. februara 1994.godine, tako da Sefer Halilovi} koji je sa~ela Armije BiH oti{ao jo{ 26. oktobra1993. godine nije mogao izdati takvunaredbu, niti ju je mogao provesti ratnikomandant 1. korpusa Armije BiH, generalMustafa Hajrulahovi} Talijan, kojem je,kako tvrdi za{ti}eni svjedok, izdao

nare|enje, jer je Talijan 1. oktobra 1993.godine oti{ao sa ~ela ovog korpusa. Nerelevantan i nepouzdan svjedok KW-


KARAD@I]EVE SLAMKE SPAS

Zbog brojnih laìi konstrukcija,Sudsko vije}e

}e iskazKaradì}evogsvjedoka KW-586,odranije poznatogkriminalca, odbacitikao neosnovano!

ALIJIN PRVI PRSTENAlija Izetbegovi} je pored sebe

imao ljude od najve}eg povjerenja

DEBAKL KARAD@I]EVE ODBRANESudsko vije}e }e odbaciti iskaze brojnih Karadì}evih svjedok

odbrane koji su konstruisali i izmi{ljali tokom svjedo~enja



586 zapravo je, kako za na{ list tvrde izvoriiz Tribunala, pokazao svu Karadì}evunemo} da obezbijedi respektabilnog svje-doka odbrane. “Karad i} ovim potezom

pokazuje da je o~ajan, da nema pouzdanesvjedoke pa se hvata za slamku. On je sovim svjedokom doìvio veliku blamaù i

po svemu sude}i Sudsko vije}e }e ovo svje-do~enje odbaciti kao nepouzdano. Sudije,ina~e, ne vole za{ti}ene svjedoke, jer oni ponjihovom mi{ljenju ne{to kriju, a ovaj svje-dok je imao trostruku za{titu, lika, glasa iidentiteta”, navodi isti izvor.

KO SU ALIJINI BISERI?“Jedinica Biseri, u ~ijoj nadle`nosti je

bilo obezbje|enje ~lanova Predsjedni{tvaBiH i njihovih porodica, formirana je 1992.godine. Na po~etku agresije na BiH HarisLukovac, {ef osiguranja Alije Izetbego-vi}a, danas visokopozicionirani funkcioner

MIP-a BiH, u ovu jedinicu okuplja 20 do 30 pripadnika rezervnog sastava SDB-a BiH.Sjedi{te im je bilo u prostorijama Pete gim-nazije. Pripadnici Bisera nisu dobijali

operativne zadatke. Jedini zadatak im je biofizi~ko obezbje|enje li~nosti. Obezbje-|ivali su Izetbegovi}a prilikom njegovog

prolaska kroz tunnel na slobodnu teritoriju i bili su raspore|eni u nekoliko ekipa. Kada je Izetbegovi} odlazio u inostranstvo, snjim su isklju~ivo bilo Lukovac , a kasnijeOsman Mehmedagi} Osmica koji ga jenaslijedio”, govori za na{ list izvor koji je

bio upu}en u formiranje ove jedinice.“Ovaj biv{i pripadnik Bisera tvrdio je da

je bio prisutan na brojnim sastancima pred-sjednika Izetbegovi}a sa pomenutim ‘zavjer-enicima’ u skloni{tu zgrade Narodne banke,{to je ~ista la`. Nema govora da je neko od

pripadnika jedinice Biseri, koji su bili uIzetbegovi}evom obezbje|enju, mogao pri-sustvovati sastancima koje je vodio AlijaIzetbegovi}. Kada su se donosile komandneodluke ~ak je i njegov prvi bezbjednjak i

pratilac Haris Lukovac mogao stajati samoispred vrata”, tvrdi izvor.

“Biseri su rasformirani 1994. godine.Zapravo, oni nikada nisu pravno konstitu-isani. Zakonski ih je mogao formirati samoMUP BiH. Nakon rasformiranja jedan broj

pripadnika je oti{ao u inostranstvo, a drugi

se priklju~io jedinicama Armije BiH ili

Petoj upravi MUP-a BiH. Biseri su imali privilegovan poloàj, bili su dobroopremljeni i za{ti}eni od odlaska narati{te.”

Saborci za{ti}enog svjedoka, koji su prema njegovom ìvotopisu prepoznali okome je rije~, sumnjaju da je on svojuodbranu Karadì}a pred Ha{kim tribunalomvisoko honorirao. Njegove kolege iz jedinicekoje pretpostavljaju o kome se radi i kaù daih njegovo la`no svjedo~enje nije mnogo izne-nadilo, s obzirom da je on tokom rata kroztunel {vercovao namirnice i bio jedan odglavnih kavgadìja u jedinici. “Problemati~ni”“Biser” je, kako saznajemo, iz Sarajeva tokomrata oti{ao u Njema~ku gdje se bavio sitnimkriminalom i kra|om, a onda je pred policijomove zemlje pobjegao u Belgiju.

Upu}eni izvori tvrde da je za{ti}eni“Biser” Karadì}u napravio medvje|uuslugu jer je u svom iskazu punom kon-tradiktornosti pokazao da ratni predsjednik RS-a Tribunalu podme}e la`ne svjedoke.

KARAD@I]EVA ODBRANADO@IVJELA DEBAKL

U unakrsnom ispitivanju tuìteljicaCarolyn Edgerton je suo~ila ovog svjedokasa brojnim nelogi~nostima u njegovomiskazu. Ona ga je upitala za{to je ~ekao ~ak 20 godina da ispri~a jednu tako va`nu pri~u.

“Gospodine svjedo~e - ova pri~a kao i

ve}ina Va{e izjave i svaka od urota za koj

tvrdite da su postojale je ~ista fikcija. Vi sovo izmislili kako biste mogli posti}i boldogovor s ljudima koje {titite sada”, kaza

je tuìteljica poku{avaju}i dovesti u pitanvjerodostojnost svjedoka koji je donedavnìvio u Belgiji.

Biv{i “Biser” je izjavio da je jedan orazloga za{to je odlu~io progovoriti to {to vidio u Sarajevu kad se nedavno u njegvratio. “Da i dalje ~itavih tih 20 godinvlada ista banda i da joj niko ni{ta nmoè.”

“Dok sam ìvio u Belgiji, ni na kr pameti mi nije bilo da do|em u Haag i svj

do~im. Kad sam se vratio u Bosnu, vidsam da niko od onih na{ih bandita ne odgovara, a odgovaraju ovi drugi. Na{i banditiSarajevu vladaju kao da je rat. Isti ljudi kosu tada harali i sada haraju i plja~kaju. Zbotoga mi se javila potreba da svjedo~im.Vi moète da shvatite kako god ho}ete, amnogi u Sarajevu misle kao ja, ali se pla

jer imaju svoje porodice i rodbinu, i niko ne smije usuditi da o ovome govori. Ja samimao mo`dani udar i kada sam se od njegoporavio, javio sam se da kaèm istinukazao je za{ti}eni svjedok.

Tuìteljica je ukazala da teorija zavjere kojoj je govorio svjedok tolikih razmjera da u nju morao biti uklju~en veliki broj sau~esnka od kojih niko osim njega, i to 20 godina kanije, nije progovorio. Recimo, ispaljivangranata iz blizine sarajevskih bolnica da bi izazvao kontraudar Srba, podrazumijevalo u~e{}e brojnih vojnika, policajaca, zativoza~e kamiona, artiljerce i novinare. Biv“Biser” je obja{njavao da su oni samizvr{avali zadatke i da nisu bili svjesni {ta rad

Na{ izvor iz Ha{kog tribunala podsje}a dovo nije jedini Bo{njak kojeg je Karadì}evodbrana vrbovala da konstrukcijama i laìm

pomogne Karadì}u u Tribunalu.


HA[KI TRIBUNAL

PRVI BISERI: Na početku agresije na BiH HarisLukovac, šef osiguranja Alije Izetbegovića, u jedinicu“Biseri” okuplja 20 do 30 pripadnika rezervnog sastavaSDB-a BiH. Pripadnici “Bisera” nisu dobijali operativnezadatke, jedini zadatak im je bio fizičko obezbjeđenjeličnosti

STRAHOTA NA MARKALAMAKaradì} je tokom su|enjauporno tvrdio da su zamasakr na Markalama krivBo{njaci



Sredinom decembra pro{le K aradì} jeizveo biv{eg pripadnika Armije BiH koji je

bio pod komandom Nasera Ori}a. On je daoiskaz o zlo~inima bo{nja~kih snaga premasrpskim civilima u okolini Srebrenice. Kaoza{ti}eni svjedok, skrivenog lika i pod

pseudonimom KW-012, opisao je ubistvo pet srpskih civila u mjestu Kamenica kodZvornika te likvidaciju grupe Bo{njaka izSrebrenice koji su nai{li neposredno nakonzlo~ina. Za ova ubistva svjedok je optuìo

Adila Osmanovi}a Tarana, aktuelnog pred-sjednika Skup{tine op{tine Bratunac ifunkcionera Socijaldemokratske partijeBiH. Svjedok KW-012 osporavao je broj`rtava u Srebrenici i potvrdio Karadì}eveteze o uzajamnom ubijanju bo{nja~kih bora-ca i ubrajanju ìvih ljudi u `rtve genocida.

Tokom unakrsnog ispitivanja tuìteljicaMelissa Pack suo~ila je svjedoka sa izjava-ma u kojima je njegova pri~a bila druga~ija- kako je 1996. godine, kada je prije neko-

liko godina bio u zatvoru u RS-u zbooptu`bi za ubistvo, vr{en na njega pritisada svjedo~i u korist Karadì}a, a prot

Nasera Ori}a u vezi sa Srebrenicom. Da sovog svjedoka vrbovali Karadì}eadvokati, potvrdio je i sarajevski advokovog za{ti}enog svjedoka Damir AlagiSarajlije koje su poznavale ovog svjedoktvrde da rije~ je o psihi~kom bolesniku kose lije~io na Psihijatriji u Sarajev

Tuìla{tvo je u laì uhvatilo i Karadì}evosvjedoka Svetu Veselinovi}a, prvog presjednik lokalnog SDS-a u Rogatici. On tokom iskaza izjavio nekoliko opre~nstvari - kako su se Bo{njaci u Rogatimasovno naoruàvali, da bi nakon togrekao da su bili sli~no naoruàni kao i pr

padnici srpske Teritorijalne obrane, lakinaoruànjem.

Tokom unakrsnog ispitivanja tuìteljstv je dokazalo da Veselinovi} laè o vi{e stva- da je kao predsjednik SDS-a u Rogatimiroljubivo djelovao i èlio mirno podijel

ti op{tinu. Pri tome je tuìteljica K aterinGustafson podsjetila ne neke njegove ratnhu{ka~ke govore.

Svi iskazi svjedoka za koje Tuìla{tvutvrdi da su bili la`ni bi}e odba~eni.

U Karadì}evoj ujdurmi R atko Mladikoji je trebao biti njegov krunski svjedonije èlio u~estvovati. Nakon nekolikmjeseci odbijanja sa obavezuju}im nalgom izdatim po zahtjevu Karadì}a pojavse u sudnici, ali je odbio potvrdKaradì}eve navode vezane za SarajevoSrebrenicu. Iako je tom prilikom izgledada su Karadì} i Mladi} u korektni

odnosima, prema tvrdnji na{eg izvorgeneral ne moè Karadì}u oprostiti {to g je prisilno doveo u sudnicu i to je razlog {ve} danima ne razgovara sa njim.

Karadì}a je odbio i R adivoje Miletinekada{nji na~elnik za operativne poslovGlavnog {taba VRS, nepravosna`no osu|ena 19 godina zatvora zbog ubistava zlo~ina u Srebrenici. On se trebao narednnedjelje pojaviti kao svjedok me|utim zbo“zdravstvenih razloga” odbio da svjedo~Ovaj nesu|eni Karadì}ev svjedok imao va`nu ulogu u pisanju Direktive 7 koju jemartu 1995. godine u svojstvu vrhovno

komandanta potpisao Radovan Karadì}.Sljede}e sedmice Karadì} }e ispitasve preostale najavljene svjedoke osi

jednog - sebe samog. Po~etak njegovoiskaza zakazan je za utorak, 4. marta, po{mu je vije}e odobrilo jednonedeljnu pauzza pripremu po njemu “najzahtevnije najzna~ajnije” faze su|enja. Karadì}eglavni iskaz, u kojem }e odgovarati n

pitanja svog pravnog savjetnika PetRobinsona, trebalo bi da traje 16 satodnosno puna ~etiri sudska dana, nako~ega }e isto toliko vremena u unakrsnoispitivanju odgovarati na pitanja tuìoc

Tiegera.


KARAD@I]EVE SLAMKE SPAS

Po{to je shvatio da mu svjedociodbrane nisu zna~ajno pomogli u odbrani,Karadì} je od Sudskog vije}a zatraìo damu smanje odmjerenu kaznu pozivaju}i sena sporazum o imunitetu koji je u julu1996. navodno zaklju~io sa RichardomHolbrookeom, biv{im dràvnim sekre-tarom SAD-a.

@albeno vije}e je, podsje}a Karadì}, upredmetu Darija Kordi}a uvaìlo njegovodobrovoljno odricanje od politi~kih funkcija,dok je u slu~ajevima Milana Babi}a iBiljane Plav{i} njihove mirovne naporeprihvatilo kao olak{avaju}u okolnost zaublaàvanje kazne. A upravo to je bilasadrìna navodnog dèntlmenskog spo-razuma sa Holbrookeom iz jula 1996.godine, u skladu s kojim se Karadì}povukao sa funkcije predsjednikaRepublike Srpske.

KARAD@I] TRA@I NI@U KAZNU

Zbog fantomskog sporazuma saHolbrookeom Karadžić od Sudskogvijeća traži blažu kaznu

MANI ME SE, BRE, RALENakon {to ga je natjerao da se pojavi u sudnici kao svjedok odbrane, Mladi} ne}e ni da ~uje

za Karadì}a

RichardHolbrooke



Disciplinska komisija Grani~ne

policije BiH donijela je u ponedjeljak, 17. februara, rje{enjeo prestanku radnog odnosa zavi{eg inspektora Edvina

Kutlovca, koji je u decembru pro{le godine pobjegao iz Ju`nog Sudana. U obrazloènju

odluke o otkazu navedeno je da je policajacKutlovac, kao zamjenik komandanta bh.kontingenta Mirovne misije u Ju`nomSudanu, samovoljno napustio Misiju i tako

po~inio teù povredu slu`bene du`nosti(prema Zakonu o policijskim slu`benicimaBiH). Sedam dana ranije disciplinski je

postupak, po istim optu`bama, pokrenut i protiv njegovog {efa Enesa Ga~anina,zamjenika direktora Grani~ne policije, jer je

prema zvani~noj verziji Ministarstvasigurnosti BiH, poku{ao opravdatinedopustivi ~in Edvina Kutlovca i sprije~itinjegovo ka`njavanje. @urno pokretanjedisciplinske odgovornosti policajacaKutlovca i Ga~anina osobno je od direktoraGrani~ne policije BiH Vinka Duman~i}atraìo dràvni ministar sigurnosti FahrudinRadon~i}. Duman~i} je, bez pogovora,

postupio po ministrovom nare|enju.

OTPISANI SELIMOVI] INEDODIRLJIVI ZUBAC

„Edvin Kutlovac je svojim ~inom nanio{tetu ugledu bh. policajaca u UN misijama,koji su se u proteklim godinama pokazalidostojnim i hrabrim predstavnicima svoje

zemlje {irom svijeta. [teta zbog ovakvog

~ina se jo{ zbraja. Pona{anje Kutlovcadiskvalificira budu}e policajce ni krive nidu`ne, jer ne mogu dobivati klju~namjesta“, grmio je tada Fahrudin Radon~i}.Mjesec i pol dana kasnije, nakon {to je ucentru Sarajeva zapaljena zgradaPredsjedni{tva BiH, dràvni je ministar sigurnosti naglo za{utio. Nije postavio

pitanje za{to se u samo nekoliko sati raspaokompletan dràvni sigurnosni sustav, nije

traìo da se utvrdi koja je policijska agenciu {irokom zapovjednom lancu zakazala, n

je inzistirao na ne~ijoj odgovornosti. D jeste, onda bi ministar Radon~i}, prije neg{to je spremno prihvatio ostavku direktoDirekcije za koordinaciju policijskih tijeBiH Himze Selimovi}a, morao na rapo

pozvati i direktora Dràvne agencije zistrage i za{titu (SIPA), nedodirljivoGorana Zupca.


RADONÎ]EVA MIROVNA MISIJA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Kada je u decembru prošle godine inspektor EDVIN KUTLOVAC pobjegao izMirovne misije u Južnom Sudanu, državni ministar sigurnosti FAHRUDIN

RADONČIĆ tražio je da se protiv njega, ali i zamjenika direktora Granične policijeBiH ENESA GAČANINA odmah pokrene disciplinski postupak zbog narušavanja

ugleda bh. policajaca u svijetu; ni deset dana nakon što je zapaljeno

Predsjedništvo BiH ministar Radončić nije pozvao na raport direktoraSIPA-e GORANA ZUPCA da konačno objasni zašto u obranu najvažnijedržavne institucije nije poslao elitnu policijsku jedinicu koja bi,

zasigurno, sačuvala zgradu od huligana

R A D O N ^ I ] - Z U B A C

POSTUPI PO NARE\ENJU!



Prije sedam dana smo, podsjetimo,objavili da je suprotno tvrdnjama direktora

SIPA-e kako Jedinica za specijalnu podr{kunema zakonskih ovlasti da braniPredsjedni{tvo BiH, Goran Zubac imaozakonsku obavezu da pomogne policajcima

koji nisu bili ni opremljeni ni obu~eni za postupanje u sli~nim situacijama. Osim

Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, kojim je precizirano da susve policijske agencije na dràvnoj razinidu`ne pruìti pomo} Direkciji u obavljanju

poslova, ista je obveza propisana Zakonom o SIPA-i. U tom je smislu jasn

navedeno da je SIPA du`na sura|ivati pruìti pomo} dràvnim inst itucijamentitetskim i kantonalnim MUP-ovimUpravi za indirektno oporezivanj

poreznim upravama i financijskoj policijina njihov zahtjev pruìti pomo}, ba{ kao {su i sve pobrojane agencije du`nsura|ivati sa SIPA-om. Jednako je takzakonska nadle`nost SIPA-e i da spre~avkaznena djela iz nadle`nosti Suda BiH ({napad na zgradu Predsjedni{tva svakak

jeste), ali i da, sukladno dràvnom Zakono policijskim slu`benicima, pomogn

kolegama u izvr{avanju slu`benzadataka. „SIPA je postala bosanski FBIizjavio Fahrudin Radon~i} prije dvmjeseca, dok je uru~ivao priznanjMinistarstva sigurnosti BiH nagra|eni

policajcima. Danas bi ga, me|utim, valja pitati da li bi, kada ve} poseè zneumjesnim pore|enjima, i specijalci FBImirno posmatrali kako se u Washington

pali Bijela ku}a? No, da vidimo sada ~ime se t

skrivaju}i se iza navodnih zakonskograni~enja, 7. februara bavio direkt


ZAVADI PA VLADA

Specijalci SIPA-e su bili spremni da brane Predsjedni{tvoBiH, sve dok im direktor Goran Zubac nije naredio

da “nigdje ne mrdaju“?!

SIPA JE POSTALA BOSANSKI FBIMinistar sigurnosti Fahrudin Radon~i}

usporedio je prije dva mjeseca pripadnikeSIPA-e s elitnim ameri~kim policajcima, sadabi bilo red i da dierktora Gorana Zupca pitada li bi specijalci FBI mirno posmatrali kakogori Bijela ku}a, kao {to je SIPA s distancepratila napad na zgradu Predsjedni{tva BiH



SIPA-e Goran Zubac. Prema informacijamaiz kruga njegovih bliìh suradnika, Zubac je

pa`ljivo pratio demonstracije ispred zgradeKantona Sarajevo, ali se nije èlio javiti na

brojne telefonske pozive Himze Seli-movi}a, znaju}i da je samo pitanjetrenutka kada }e direktor Direkcije zakoordinaciju policijskih tijela zatraìti

pomo} u osiguranju zgrade Predsjed-ni{tva BiH i Ministarstva vanjskih

poslova.

RADONÎ] TRENIRA STROGO]USAMO NA BO[NJACIMA

Nakon {to je o~ajni Selimovi} uputio pismeni zahtjev za angaìranje specijalacaSIPA-e ({to je uredno evidentirano), Zubacvi{e nije imao kud, pa je odmah poslaoodgovor da nema zakonskih ovla{}enja.Istodobno je pripadnicima Jedinice zaspecijalnu podr{ku, vrhunski opremljenim iobu~enim momcima, koji su spremno~ekali naredbu za akciju izdao jasno

upozorenje. “Nigdje ne mrdajte “,zaprijetio je specijalcima Goran Zubac,ostavljaju}i njihovim kolegama izFederalne uprave policije da nekoliko satikasnije spa{avaju zgradu Predsjedni{tva.Da je direktor SIPA-e, kojim slu~ajem,odmah poslao elitnu policijsku jedinicu daza{titi Predsjedni{tvo BiH, sasvim jesigurno da bi vrijedni dràvni arhiv i tisu}ehistorijskih dokumenata ostali sa~uvani. O{teti koju je skupina huligana napravila uzgradi Predsjedni{tva BiH ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} nije rekao nirije~i - valjda jo{ uvijek zbraja {tetu koju je

bijegom iz Ju`nog Sudana prouzro~ioinspektor Edvin Kutlovac?!Treniranje strogo}e na inspektorima

Grani~ne policije BiH, o{tre kritike na ra~un pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i istovremeni izostanak ~ak i najblaè osude direktora SIPA-e, samo su,me|utim, jo{ jednom potvrdili da FahrudinRadon~i} smije udariti na sve, osim naGorana Zupca. Ministar sigurnosti nijereagirao ni nakon {to je Sud BiH koncem

pro{log tjedna donio odluku da smijenjenina~elnik Regionalnog ureda SIPA-e uSarajevu R a{id Pali}, koji je prije godinudana dobio otkaz, mora biti vra}en uAgenciju, ~ime je potvr|eno da je tajdugogodi{nji policajac s ~inom glavnoginspektora nezakonito ostao bez posla.Pali}a je (o ~emu je Slobodna Bosna ranijedetaljno pisala) iz SIPA-e istjerao GoranZubac, uz pomo} nekolicine svojih

poslu{nika, poslije montiranog disciplinskog postupka zbog navodne teè povredeslu`bene du`nosti, premda ni do danas nije

jasno {to je taj policajac skrivio. Nakon {to je Odbor za àlbe policijskih slu`benikasamo formalno potvrdio Zup~evo rje{enje o

otkazu, Pali} je podnio tu`bu Sudu BiH, koji

je 13. februara presudio da se mora vratiti nadu`nost sa koje je suspendiran u maju 2012.

PRIJETNJE I UCJENE GORANA ZUPCAU martu pro{le godine, odgovaraju}i na

pitanja zastupnika u Parlamentu BiH,Fahrudin Radon~i} je kazao da su svi

postupci koji su vo|eni protiv Ra{ida Pali}a bili u skladu s zakonom i vaè}im propisima. Kada je upitan da li su optu`be protiv policajca Pali}a mo`daiskonstruisane iz posve drugih razloga,ministar Radon~i} se branio kako nemazakonskih ovlasti da se mije{a u operativnirad policijskih agencija i disciplinskihkomisija. Devet mjeseci kasnije, isti jeministar ultimativno zahtijevao disciplinski

postupak protiv Enesa Ga~anina i EdvinaKutlovca demonstriraju}i da ipak imaovla{}enja ?! Ministar Radon~i} se,

jednako tako, oglu{io i na brojna

upozorenja da je direktor SIPA-e Goran

Zubac nezakonito razvlastio svozamjenika Marka Dominkovi}a, koji

posve marginaliziran. Javna je tajna da Zubac uskratio pravo Dominkovi}u da gmijenja ~ak i kada je odsutan iz BiH, i da ovlastio {efa svog kabineta DraganGolijanina da umjesto njega potpisujslu`bena dokumenta. Iako bi, premsistematizaciji radnih mjesta, {ef kabinedirektora SIPA-e trebao biti dràvslu`benik, Zubac je na to mjesto postavvi{eg policijskog inspektora GolijaninKako bi mu Dragan Golijanin bio {to bli`Goran Zubac ga je smjestio u ured MarkDominkovi}a, a zamjenika direktora SIPAdeloìrao u neuvjetne prostorije i fizi~ki gizolirao od ostalih {efova. Kada jDominkovi} zaprijetio Zupcu podno{enjekaznene prijave, direktor ga je, beuvijanja, upozorio kako bi mogao ostati

bez ureda i bez slu`benog automobila, b

kao da je SIPA njegova privatna firma.


RADONÎ]EVA MIROVNA MISIJA

Odlukom direktora Gorana Zupcanedavno je formirana Komisija ~ija }ezada}a biti testiranje pripadnika Jediniceza specijalnu podr{ku, jedine strukture uSIPA-i koja jo{ uvijek funkcionira kao

jedinstvena cjelina. Zubac je, naime, za~lana Komisije odmah imenovao JovicuMirosavljevi}a Chetniksa, jedinogpripadnika Jedinice za specijalnu podr{kukoji u svako doba moè do}i u ureddirektora. Stoga ne ~udi {to se, nakon {to

je vijest o formiranju Komisije objavljena,odmah po~elo spekulirati da biMirosavljevi} trebao iz Jedinice eliminiratisve specijalce koji nisu po mjeri direktora

Zupca. Glasine su, opet, me|upripadnicima Jedinice izazvale strah podozrenje, pa se situacija ve} po~elauspore|ivati s de{avanjima po~etkom1992., kada se raspala Specijalna jednicatada{njeg republi~kog MUP-a. Nacionalnepodjele me|u pripadnicima SIPA-e, kojeGoran Zubac suptilno podsti~e otkako jepreuzeo du`nost direktora, dodatno suporasle nakon {to je direktor sastaviospisak dobitnika zlatne policijske zna~keza pro{lu godinu. Tako su me|u {espolicajaca, kojima su uru~ena najve}apriznanja, ~etiri srpske nacionalnosti, i po

jedan Bo{njak i Hrvat.

NA SPECIJALNOM ZADATKU

Hoće li Goran Zubac rasturiti iSpecijalnu jedinicu SIPA-e?

TESTIRANJE

SPECIJALACAProvjeru sposobnostiSpecijalne jedinice vr{it}e Jovica Mirosavljevi}



Usjeni bu~ne eksplozije socijalnog

bunta diljem Federacije BiH,okon~ana je jedna od najve}ih

poslijeratnih akvizicija u prehrambenoj industriji BiH: AS

Group iz Te{nja preuzela je 43 posto dionica

sarajevskog Klasa , uz dogovor da u narednihnekoliko mjeseci preuzme jo{ 20 postodionica. Transakcija je obavljena

posredstvom Sarajevske berze a cijelafinansijska operacija, prema nezvani~nim

podacima, te{anjsku firmu }e ko{tati blizu 90miliona KM, re~unaju}i i preuzete bankarskekredite i dugovanja Klasa prema razli~itim

dobavlja~ima. Preuzimanjem Klasa, A

Group iz Te{nja probila se u sami vrh lisnajve}ih privatnih poslodavaca u dràvi: pokrovom ove brzorastu}e grupacije ve} ra2.600 radnika, a nakon preuzimansarajevskog Klasa, ukupan broj uposlenradnika prema{it }e 3.700, {to }e te{anjskgrupaciji osigurati lidersku poziciju

prehrambenoj industriji cijele BiH.


AKVIZICIJA GODINE

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Privatna firma „AS Group“ iz Tešnja, u vlasništvu porodice Hrvić, počela jepreuzimanje dionica sarajevskog “Klasa” u posjedu porodice Selimović; SlobodnaBosna otkriva nepoznate detalje najveće poslijeratne akvizicije u prehrambenoj

industriji BiH

TE[ANJSKI AS GRADINAJVE]I PREHRAMBENISISTEM NA TLU BiH!

SINERGIJSKI UÎNAK

AS i Klas imaju niz dodirnih poslovnih ta~aka



Kontrolni paket dionica sarajevskogKlasa te{anjski vlasnici AS-a preuzeli su od

porodice Selimovi}, koja u vlasni~kojstrukturi Klasa sudjeluje na dva na~ina:

preko Sarajevske pivare kontroliraju paketod oko 43 posto dionica a prekoInvesticionog fonda Naprijed blizu 20

posto dionica Klasa. Nakon izlaska iztrgovinskog biznisa, Selimovi}i se povla~ei iz prehrambene industrije, tako da }e

njihov biznis u doglednoj budu}nosti bitifokusiran na proizvodnju piva, sokova ivode, u okviru Sarajevske pivare iVegafruita , te na proizvodnju kartonske i

plasti~ne ambalaè i grafi~ko-{tamparskihusluga u okviru njihovog preduze}aUnioninvestplastika .

INVESTICIJA - 90 MILIONA KMPregovori izme|u suvlasnika Klasa,

porodice Selimovi}, i vlasnika AS Grupe,te{anjske porodice Hrvi}, po~eli su jo{ uaprilu 2013. godine, na inicijativu Hrvi}a

koji ve} dulje vremena nastoje zaokruìntegralnu proizvodnju prehramben

proizvoda. Nakon preuzimanja viso~koVispaka , te{anjski AS je rapidno pove}a

potro{nju bra{na, osnovne sirovine z


TE[ANJSKI AS PREUZEO SARAJEVSKI KLAS

Poslovno sjedi{te grupacije AS nalazise u Jelahu, naselju u blizini Te{nja, koje jenakon rata doìvjelo nevi|eni procvatprivatnog poduzetni{tva. Iz Jelaha dolazi~ak 13 firmi koje spadaju u red „top 100“ uBiH po visini prihoda, dobiti i brojuuposlenih radnika.

Eksplozivni rast privatnog biznisa uJelahu vjerovatno je posljedica ~injeniceda na tom prostoru nije bilo zana~ajnijihindustrijskih kapaciteta socijalisti~keekonomije i da su tamo{nji ljudi tradicio-nalno okrenuti privatnom poduzetni{tvu.

U Jelahu je sjedi{te naftne kompanije

HIFA-Oil , nekoliko tvornica namje{taja -Artisan, Arteco, May , nekoliko tvornicaautodijelova, Mann Hummel, FAD, BMEnekoliko tvornica prehrambenih proizvoda- Jami, Dukat, Madi, MS , nekolikometaloprera|iva~kih pogona - MetalplastHVM Inox, TS Sara~evi}, Zup~anik nekoliko tvornica tekstila i koè - AlpinaBromy, Koteks, Koà-komerc, NapredakContessa, Konita, B&M, Zemi itd.

Jelah je vjerovatno jedno nasilje u BiHu kojem radi vi{e radnika nego {to imaukupno stanovnika!

PROCVAT PRIVATNOG PODUZETNI[TVA

Jelah ima više radnika negostanovnika!

Nakon preuzimanja „Klasa“, AS }ezapo{ljavati 3.700 radnika

IZGLEDNIJA BUDU]NOSTKlas }e s novim vlasnikompro{iriti proizvodnju i pove}atiprodaju svojih proizvoda



proizvodnju keksa, tjestenina i slastica.Unazad dvije godine, AS je potro{nju

bra{na u primarnoj proizvodnji i distribuciji podigao na blizu 5 hiljada tona godi{nje i bilo je sasvim logi~no da preuzmu neki odmlinarskih pogona u BiH. Opredijelili su seza Klas zbog ~injenice da raspolaènajve}im proizvodnim kapacitetima uregiji, ali i zbog ~injenice da Klas raspolaènajmodernijim, kompjuteriziranim logi-sti~kim centrom u sarajevskom pregra|uRajlovac, te s jo{ desetak distributivnihcentara razmje{tenih diljem BiH.

SINERGIJSKI EFEKTI SPAJANJAVlasnici te{anjske firme analizirali su

sinergijske efekte akvizicije i ustanovilida }e preuzimanjem Klasa osigurati cijeliniz trì{nih pogodnosti i prednosti nadkonkurencijom. Osigurat }e uvjete zaintegralnu proizvodnju konditorskihartikala koji se na trì{tu pojavljuju podrobnim markama Kent, Master, Petit

biscuits, Lara, Praline, Duo, [trudla itd.,a dodatno }e oja~ati svoju distributivnu iveleprodajnu mreù, budu}i da trgovinaspada u core business te{anjske firme.Godi{nji prihod grupacije AS iz trgovine

prema{uje 120 miliona KM i jo{ je uvijek ve}i od prihoda koji grupacija ostvaruje

proizvodnjom i prodajom prehrambenih itekstilnih proizvoda vlastitih preduze}a:

Kent Elit, Fortitudo, Oaza, Vispak, Vemitd.

Sli~an sinergijski u~inak, kakav Ao~ekuje preuzimanjem Klasa, ve}ostvaren prije ~etiri godine kada jte{anjska firma preuzela viso~ki VispaU trenutku preuzimanja, Vispak j

poslovao na samom rubu rentabilnosti,ukupnim prihodima od prodaje koji s

pal i ispod 20 miliona KM. Samo dvigodine nakon ulaska u grupaciju AVispak je pove}ao proizvodnju i prodajza 30 posto, a ~etiri godine kasnije zdodatnih 40 posto! Tako snaàn raostvaren je {irenjem palete Vispakov

proizvoda, ali jo{ vi{e probojem na nek posve nova, prije svega izvozna trì{t

na kojima Vispak sve donedavno nije b prisutan.Sli~ne sinergijske efekte prièljkuju

akvizicijom sarajevskog Klasa, koji }ulaskom u sastav AS Grupe osigurastabilan plasman svojih najva`nij

prozvoda - bra{na i tjestenine, ali i, {to j jednako va`no, pove}ati iskori{teno proizvodnih kapaciteta, koji su trenutnispod linije ekonomske rentabilnosti.

Na drugoj strani, suvlasnici Klas porodica Selimovi}, suzi t }e sv pr ili~no „ra{trkani“ biznis koji donedavno protezao na dvadeseta

razli~itih oblasti.


AKVIZICIJA GODINE

Te{anjska AS Grupa iznikla je izsamostalne trgovinske radnje koju jeporodica Hrvi} osnovala sredinomosamdesetih godina pro{log vijeka. Predrat su osnovali prvi proizvodni pogon,{e}erne kocke, a u biznis s konditorskimproizvodima u{li su nakon rata,preuzimanjem viso~ke firme Kent Elit, a

ne{to kasnije i viso~kog Vispaka.Pod krovom AS Grupe, danas posluje

{est firmi: AS (veletrgovina), Oaza (voda),Vispak (prehrana), Napredak i Fortitudo(tekstil) te Vemal (nekretnine).

Sarajevski Klas bit }e sedma, ujedno inajve}a firma pod krovom te{anjskegrupacije.

MUNJEVIT RAST I RAZVOJ GRUPE AS

Šest firmi pod krovom AS-a

OKRUPNJAVANJEPREHRAMBENE

INDUSTRIJENovi suvlasnik Klasa Rusmir Hrvi} i biv{i

ve}inski vlasnik MujoSelimovi}

BRZORASTU]A KOMPANIJA AS Group za samo dvadesetak godinauspjela je izgraditi impresivnoposlovno carstvo



JANOVI SARAJEVSKI TRAMVAJI

Putnici kukaju zbog bahatih revizora, ogromnih gužvi i nepoštivanja voznog redavozači i kontrolori brane se od nasilnika kako znaju i umiju, dotrajale šine se

svako malo moraju popravljati, a GRAS već godinama polako, ali sigurno propadato je svakodnevnica javnog gradskog prevoza u Sarajevu, ali nije uvijek bilo tako

češki autor JAN ČIHAK napisao je izuzetnu knjigu o sarajevskim tramvajima i

trolejbusima, koji su nekada činili ljepšu stranu života ovog grada...

JEDAN KRUG „TROJKOM“OD BAŠČARŠIJE DO ILIDŽE

KAD SU SARAJEVOMPRO[LI PRVI TRAMVAJIJedanput godi{nje Sarajlije imajupriliku voziti se kao nekad tramvajima

sa konjskom zapregom



Tog 29. avgusta 1884. Sarajevski list objavio je kako je prethodnogdana, 28. avgusta, po~ela izgrad-nja takozvane „konjske èljezni-ce“. U istom listu, 17. oktobra,

moglo se pro~itati da radovi napreduju i

pored toga {to je vrijeme ki{ovito. êli~ne{ine su bile poloène od @eljezni~ke stanicedo kasarne. Krajnja stanica konjskeèljeznice, koja se nalazila kod Gradsketr`nice, na dana{njem Trgu oslobo|enja -Alija Izetbegovi}, bila je ve} pod krovom.

Novinar je konstatirao da }e svi radovi bitizavr{eni do 15. novembra, uprkosodre|enom otporu koje su ove saobra}ajne

„novotarije“ izazvale kod dijela stanov-ni{tva...

VO@NJA ZA PET KRAJCERAPrvi tramvaj sa konjskom zapregom

sve~ano je pu{ten u saobra}aj 1. januara1885. godine, u deset sati. Prisutni su bili

baroni Appel i Nikoli}, gradona~elnik Mustaj-beg Fadilpa{i}, ~lanovi Zemaljskevlade i Gradskog poglavarstva, nekolikogenerala, mar{ala, vjerski poglavari, a pored

pruge se okupilo puno naroda da vidi to„~udo tehnike“... Sa gradske stanice konjske

èljeznice krenuli su sve~ano ukra{etramvaji sa gostima i zvani~nicima. D

èljezni~ke stanice su stigli za 13 minut prema rije~ima tada{njih hroni~ara, „glatk~isto, ne~ujno, kao po dlanu“.

O povijesti sarajevskog javnog prevoztramvaja i trolejbusa i njihovoj ulozi svakodnevnom ìvotu stanovnika grada, pmnogo ~emu impresivnu knjigu napisao êh Jan îhak, izvrstan poznavalaovda{njih prilika i, po vlastitom priznanjzaljubljenik u Sarajevo.

„Ja sam vam jedan od onzapadnja~kih ‘fanatika’ koji oboàvaju sv{to se ti~e èljeznica, gradskog prevozasli~no. Na zapadu postoji obimna stru~n

literatura koja govori, recimo, o tramvajimu Be~u, Budimpe{ti i drugim evropskigradovima i o tim temama napisane su nekozbiljne studije“, pri~a Jan îhak. „Sarajevo sam prvi put do{ao 2006. katurista, sa ruksakom na le|ima, znao samo`da nekih 20-ak rije~i na va{em jezikuKao student sam radio u nekada{njearistokratskom dvorcu koji je izgradio djeSofije Hotek, supruge prijestolonasljednikFranca Ferdinanda. Bila je to neka maveza sa Sarajevom i motiv zbog kojeg saèlio do}i ovdje i bolje upoznati grad“, ka`na{ sagovornik.

îhakova knjiga Sarajevski tramvaji


KO TO TAMO VOZ

Pi{e: MAJA RADEVI]

Prvi tramvaj sa konjskomzapregom pu{ten je u saobra}aj1. januara 1885; pored pruge seokupilo puno naroda, da vidi to

“~udo tehnike

“...

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e

v i }

POÊCI MODERNIZACIJEPrvog maja 1895. godine je od stare èljezni~ke stanice, samjesta preko puta dana{njeg hotela Bristol, krenuo prvielektri~ni tramvaj obalom Miljacke do Latinske }uprije

JAN ÎHAK “Fanatik” èljeznica i

gradskog prevoza



trolejbusi , koja je za sada objavljena nanjema~kom i engleskom jeziku u tiraù od1.000 primjeraka, mnogo je vi{e odmonografije o istoriji i razvoju ovda{njeggradskog saobra}aja, premda sadrì brojnezanimljive faktografske i povijesne~injenice. Autor je kroz razgovore sarazli~itim ljudima uspio u~initi cijelu ovu

pri~u toliko ìvotnom da se ona ~ita gotovo poput romana i sa osje}ajem da su isti ti

tramvaji i trolejbusi - na koje Sarajlije danastoliko ~esto „kukaju“ - zapravo ìla kucavicaìvota i opstanka jednog grada, unato~ svimnjihovim manama... „Naàlost, niko se dosada u Sarajevu nije ozbiljno bavio ovomtemom. Od radnika GRAS-a dobio sammonografiju koju su oni objavili, ali moramiskreno re}i da sam bio pomalo razo~aran jerje ta publikacija ura|ena prvenstveno ureprezentativne svrhe, a u njoj ima i maloprevi{e politike za moj ukus“, kroz smijeh

pri~a Jan. „Mislim da sam ~ak pro~itao ijednu re~enicu tipa: ‘Ime profesora IbrahimaJusufrani}a bi}e uklesano zlatnim slovima u

istoriju GRA S-a...’“

Informacije je îhak sakupljao od~e{kih do bosanskih arhiva: „Svi sarajevskitramvaji koji su bili u prometu do 1992.do{li su iz biv{e êhoslova~ke, tako da samstupio u kontakt i sa jednim gospodinomkoji je godinama bio odgovoran za isporuketramvaja za Sarajevo. On mi je dao mnogokorisnih informacija i kontakata i tako sampo~eo pisati ~lanak o toj tematici. ^lanak

sam objavio u pdf formatu na internetu, n~e{kom, bosanskom i engleskom jeziku,reakcije ljudi su bile zaista izvrsne. Nedugnakon toga kontaktirali su me izdava~i Austrije i pitali me da li bih èlio pro{iriti svoje istraìvanje, i tako je nastala i ovknjiga.“

Prva tramvajska remiza, ta~nije re~enkonju{nica, nalazila se u dana{njoj [tro


JANOVI SARAJEVSKI TRAMVAJI

Na svojevrstan na~intramvaji su ozna~ili po~etakopsade Sarajeva 1992. godine,ali i donijeli prve vjesnikezavr{etka rata. Kako biljeìîhak, 14. aprila ’92. uSarajevu je vozilo 46 tramvaja,40-50 autobusa i 26 trolejbusa.Oko 13 sati do{lo je do prekidatrolejbuskog saobra}aja jer je,prema informacijamadispe~era, najvjerovatnijegranata udarila u stubkontaktne mreè koja je bilapokidana. Istog dana, oko 18sati, autobuski i tramvajskidepo na Alipa{inom mostu jepogodilo oko desetminobaca~kih granata kalibra120 mm, ispaljenih saagresorskih poloàja naVracama. O{te}eno je 30tramvaja i 40 autobusa, dok su24 autobusa potpuno uni{tena.Devastirani su i drugi dijeloviinfrastrukture GRAS-a ikontaktna mreà ispredtramvajske remize.

U utorak, 14. marta 1994.

godine, nakon vi{e od 600dana prekida rada, ulicama

Sarajeva ponovo je pro{ao prvitramvaj, kojim je upravljaovoza~ Sead Had ibajri} uzpratnju transporteraUNPROFOR-a i komandantaMichaela Rosea. Nakon togau saobra}aj je bilo uklju~eno

jo{ 15 tramvaja koji su dnevnoprelazili po 2.325 kilometara iprevozili oko 70.000 putnika.Najkriti~niji lokalitet bio je naMarijin Dvoru, gdje su voza~i

tramvaja i putnici bili izloènihicima snajperista.

I dalje su se svakodnevnode{avali napadi minobaca~kimprojektilima i snajperskimhicima na vozila javnogsaobra}aja. Tako je 10. oktobra1994. do{lo do brutalnogsnajperskog napada na dvatramvaja na mjestu ispred tzv.„S“ krivine, gdje tramvaji morajuusporiti prilikom prelaskasaobra}ajnice. Snajperskapucnjava na prvi tramvaj, koji je

kretao prema Ba{~ar{iji, po~ela je ispred hotela Holiday Inn ,

dok su na obli`njim za{ti}enimpoloàjima bili prisutni pripadnicsnaga UNPROFOR-a. Voza~drugog tramvaja HajrudinHamidovi} tada je rekao:„Primijetio sam da ljudi izlazeiz prvog tramvaja, ali to jebilo daleko da bih bolje vidio{ta se doga|a. Zato samnastavio vo`nju. Da je samojedan plavac iza{ao i dao miznak, stao bih. U momtramvaju niko ne bi bioranjen. I ja sam za dlakumogao biti mrtav. Metak mi jepro{ao tik kraj glave. S onestrane je bio neki dobarstrijelac. Razbila su se stakla.Mene je zasulo po licu,rukama... Bacio sam se natablu s instrumentima da medrugi metak ne bi pogodio ivozio do ispred zgradebiv{eg Izvr{nog vije}a.Putnici su vikali da nastavimvoziti. Ocijenio sam da je tunajbezbjednije. Umirivao samih. Ali, nastala je panika. Nikood pripadnika UNPROFOR-a

nije reagovao. Samo sustajali i gledali.“

TRAMVAJI I OPSADA SARAJEVA

Snajperi su nemilosrdno gađali putnike, a „plavci“su stajali i gledali...

MAJ ’92 U SARAJEVU

Tramvaji nisu voziliskoro dvije godine

MAJ ’92 U SARAJEVU

Tramvaji nisu voziliskoro dvije godine



majerovoj ulici. Tramvajska kola su bila lakekonstrukcije, dvosmjerna sa otvorenim

platformama. U po~etku su za prevozgra|ana Sarajeva sluìla ~etiri takvatramvaja. Poslije dvije vo`nje konja suodvodili u konju{nicu i na njegovo mjestodovodili drugog koji je bio odmoran. Zbogzelene boje tramvajskih kola i zapanjuju}e

brzine u pore|enju s obi~nim konjskimzapregama, sarajevski konjski tramvaj jeme|u stanovni{tvom nazvan „zelenaa`daha“, pi{e Jan îhak. Reìm vo`nje semnogo razlikovao od dana{njih pravila.

Unutar kola pu{enje je bilo dozvoljeno, a navratu konja nalazilo se zvono koje jesignaliziralo prolazak tramvaja i upozoravalo

putnike da se sklone s kolosijeka. Karta zavo`nju do Marijin Dvora ko{tala je petkrajcera. U ponudi je bila i kombinirana kartaza tramvaj i parni voz sve do Ilidè, pa je

povratna karta za Ilidù ko{tala 2 seksera.Godine 1892. po~inje saobra}aj na novojliniji obalom Miljacke, od Marijin Dvora doLatinske }uprije. Konjski tramvaj jestanovnicima i gostima grada pouzdanosluìo narednih deset godina, a uvo|enjeovog prevoznog sredstva u Sarajevu bio je

tako izuzetan doga|aj da je ~ak skladatelj[andor Bosiljevac napisao kompozicijuSarajevski tramvaj , brzu polku ~iji se notnizapis mogao kupiti u papirnicama iknjiàrama {irom Austro-Ugarske i bila jevrlo popularna. Uprava èljeznica i tramvajaizdala je i posebne propise: jedan od njih bio

je da je voza~, isto kao kondukter tramvaja,morao biti „pristojno odjeven i da ne zaudara

po alkoholu i bijelom luku“.

PRVI ELEKTRI^NI TRAMVAJIPo~etkom devedesetih godina 19.

vijeka, po uzoru na ostatak Evrope, u

Sarajevo su uvedeni elektri~ni tramvaji.Prvog maja 1895. godine je od stareèljezni~ke stanice, sa mjesta preko puta

dana{njeg hotela Bristol , krenuo je prvielektri~ni tramvaj obalom Miljacke doLatinske }uprije. Ljudi su se veoma ~udiliovoj nevjerovatnoj pojavi, pi{e îhak:tramvajska kola su vozila bez konja, bez

pare, samo preko metalne {ipke na krovu, povezana neobi~nim sastavom ìca u visini5,5 metara iznad ulica. Me|u brojnimzanimljivim podacima iz ovog perioda,îhak biljeì i da je 1909. godine za potrebeelektri~nog tramvaja u Sarajevu stajalo naraspolaganju 16 motornih kola, osam

prikolica i tri elektri~ne lokomotive zatransport teretnih vagona. Iste godine,

tramvaji su prevezli ukupno 2.760.205 putnika, a tokom 1910. zabiljeèn je porastna 3.254.438 putnika.

Interesantna je uloga javnog gradskogsaobra}aja i njegovih uposlenika tokomDrugog svjetskog rata, kao i za vrijeme

posljednjeg rata u Bosni 1992.-‘95.„Tramvajski saobra}aj je naro~ito

te{ko osjetio po~etak 1945. godine, kada jedivljanje okupatora i doma}ih izdajnikadostiglo kulminaciju. Mnogi radniciTramvaja su po zatvorima. Stalna kontrolai nepovjerenje okupatora kod osobljatramvaja unosi jo{ ve}u pometnju, a

organizacija rada iz dana u dan sve vigubi na svojoj efikasnosti“, pi{e îhaIspred upravne zgrade Elektri~notramvaja na Marijin Dvoru, krajem mar1945. godine, usta{e su u no}i povje{avi{e od 50 rodoljuba. Ovu stravi~nu slikvidjela je sljede}eg jutra kondukterkRuìca Seibal, koja je do{la da primdu`nost. Oteo joj se uzdah: „Jadni oljudi, {ta su skrivili?“ U tom trenutk

pri{ao joj je jedan usta{ki agent i odveo jKonduktersku ta{nu Ruìca nije uspje

predati svojim kolegama. Oti{la je betraga, a decenijama kasnije, îhak slu~ajno otkrio njeno ime na listi `rtavlogora Jasenovac. Imala je samo 2godina.

U hronikama je tako|er zabiljeèherojski potez Esada Karavdi}a, koji cijelu radnu karijeru (1921.-1959. godin

proveo kao zaposlenik Elektri~notramvaja . U jutarnjim satima na dan ulask

partizana u grad, Sarajevom su po~e

kruìti pri~e kako }e usta{e u podne zapaliFabriku duhana i uni{titi sve tramvajTramvaji su bili parkirani na pruzi o

raskrsnice na Marijin Dvoru do mosVrbanja. Karavdi} je sa kolegom odlu~io dih dovu~e u krug remize kako ne bi bili „no~ima“ neprijatelju. Pojavio se naoruàusta{a, zatraìv{i obja{njenje po ~ijenalogu se uklanjaju tramvaji sa ulice naredio Karavdi}u da mora odmah sa njioti}i deùrnom oficiru. Tramvajdìja uspio dati usta{i skupocjeni sat i vjen~a

prsten kao „zalog“ da }e samo zavr{ premje{tanje tramvaja u remizu, pa da }nakon toga i}i s njim do deùrnog oficiratamo sve objasniti. Ali umjesto togKaravdi} je odmah nakon ulaska

zadnjim tramvajem u remizu rekao koleda moraju obojica hitno bjeàti. Tako ovaj hrabri zaposlenik Elektri~nog tramvajuspio spasiti sve tramvaje od potencijalnouni{tenja...

Posebno poglavlje u îhakovoj knji posve}eno je sarajevskoj ì~ari, koja o posljednjeg rata do danas jo{ nije ponovstavljena u funkciju. Ali, to je ve} pri~a sebe. Za sada }emo samo jo{ spomenuti dve} postoje planovi za izdavanje knjige n

bosanskom i ~e{kom jeziku, a mi sigurno{}u moèmo re}i: ~ita}e se o

Sarajeva do Ljubljane...


KO TO TAMO VOZ

TRAGIČNA SUDBINA: Ispred upravne zgradeElektričnog tramvaja krajem marta 1945. ustašesu u noći povješali više od 50 rodoljuba. Kada jekondukterka Ružica Seibal prokomentarisala ovajzločin, odveli su je u Jasenovac



SVE BILO JE MUZIKA

NIGELA OSBORNA (1948.), kompozitora i borca za ljudska prava, britanski medijoznačavaju kao “najbolje čuvanu muzičku tajnu Velike Britanije.” Profesor na

prestižnim univerzitetima, predsjednik Odbora za kulturu Svjetskog ekonomskogforuma, aktivist i borac za ljudska prava koji je učestvovao u revolucijama u

Poljskoj i Češkoj, a od 1992. se uključio u odbranu Bosne i Hercegovine, ponovo

je došao ovdje, na poziv Otvorenog univerziteta, podržati demonstracije i našemsaradniku ispričati, zaista, fascinantnu priču

MOJ SAN JE DA PRIJE NEGOŠTO SKLOPIM OČI VIDIM

SLOBODNU BOSNU

[IROK OSMIJEH I

ZLATAN DRUGNigel Osborne, umjetnik,revolucionar, borac protivsvake vrste nepravde

[IROK OSMIJEH I

ZLATAN DRUGNigel Osborne, umjetnik,revolucionar, borac protivsvake vrste nepravde



Postoje ljudi za koje znate da ihnekada u ìvotu morate sresti. Sve

pri~e koje sam ~uo o njemu, sveono {to je u ìvotu radio NigelOsborne, osje}ao sam duboko

svojim. Studirao je kompoziciju kod

Kennetha Leightona i Egona Wellesza, prvog u~enika Arnolda Schoenberga, “oca”Druge Be~ke {kole i vjerovatnonajutjecajnijeg kompozitora 20. stolje}a.Zanimanje za novu poljsku muziku, radoveLutoslawskog, Pendereckog, Goreckog,odvelo ga je po~etkom sedamdesetih na

postdiplomski studij u Var{avu, “Mekuumjetnosti toga doba”. Autenti~ni roker koji je prijateljevao sa nekim od zvijezdatoga doba, spomenimo ovdje samo Led Zeppeline i njihovog basistu/klavijaturistuJohn Paula Jonesa, na{ao se u sasvim

druga~ijem okruènju i osjetio ga svojim.“Nje`ni div”, kako ga zovu u The Guardianu , uklju~io se u umjetni~ku scenui krenuo u Pokret ~iji }e se najva`niji ~inodràti u luci Gdanjsk, 13. decembra 1981.Te demonstracije su ozna~ena kaonajva`nije za pad komunizma, kako uPoljskoj, tako i u cijeloj Isto~noj Evropi.

Na èljezni~kim stanicama ~esto sedoga|aju bitne stvari. Nakon {to sam dobio

broj telefona od koleginice Nidàre saOtvorenog univerziteta, ugledao sam gakako s lulom i ruksakom ne{to zornoobja{njava. Razgovor je po~eo odmah u

vozu Mostar — Sarajevo. Nigel je, naime,oti{ao vidjeti prijatelje i podràti Plenumgra|ana Mostara. I odmah, na peronu,mostarske stanice krenuo s “predavanjem”:

“Poljska je imala sjajnu umjetnost togadoba. Bio sam zaljubljen u njihovu muziku,zatim u teatar Grotowskoga, Kantora,Szayna, filmove Wajde, Zanussija, kasnijeKieslowskog. Tu energiju sam osjetio kaosvoju i htio sam je inkorporirati u svojeradove, kako bi ti, {to primarniji utjecajidobili novi kvalitet. Preko Komiteta zaodbranu radnika, koji }e kasnije postatiKomitet dru{tvene samoobrane KOR

povezao sam se sa ljudima koji }e kasnije podi}i revoluciju. Poljsko iskustvo je primjenljivo u Bosni, a ja sam ~ekao turevoluciju jer sam mislio da bi se preko njeZapad mogao opametiti. Mi smo se borili

protiv staljinizma i ja sam to gledao slijevih pozicija, koje su primarno bileantisatljinisti~ke. Skoro kao i danas Zapadnema rje{enje svojih problema, i ~ini se da

je prava zatvorenost i birokratskaoko{talost tamo, a ne ovdje. [ansa zaBosnu i Hercegovinu je tu, i treba jeiskoristiti. Treba raditi brzo, i ne ostaviti

vrijeme vragu. Ukoliko se iz ovih prosvjeda

i Plenuma izrodi neki autenti~an plan, ako bosanski narod ne{to smisli, BiH ima {ansuda bude primjer ozdravljenja dana{njegsvijeta.”

NE UKRADIUgledav{i skepsu u o~ima, Nigel odmah

nudi argumente kako ne bismo pomislili da je previ{e romantiziran pogled kozmo poli-te, avanturiste i kompozitora koji volirevolucije: “Nikada ni u jednoj trgovini, u

jednoj kafani, nisam bio zakinut ni za jedan

cent. To je bilo tako i u ratu, u kojem jeimati nekoliko desetina maraka zna~iloho}ete li danas jesti ili ne. To je ogroman

potencijal, ma {ta vi mislili o tome, jer ondarelativizira pri~u o korupciji koja se stalno

ponavlja u me|unarodnim pri~ama o Bosni.Mislim da je kona~no do{lo vrijeme da uBosni i Hercegovini pobijedi autenti~naenergija. Budu}nost pripada dobrimljudima. Vi ste pametan narod, znam to jer dolazim ovamo 50 godina, ve}inademonstranata koje sam vidio nije se tada

bila ni rodila.”Predsjednik Odbora za kulturu Svjet-

skog ekonomskog foruma, o{tar kriti~ar sada{njeg ekonomskog poretka koji naziva“Otrov liberalizma”, nudi analizu i ideju zaozdravljenje: “Ovdje se dogodilo to da suljudi izgubili nadu, a onda su politi~ari utom prostoru napravili prostor zatvoren zasve druge, osim za njih. Narod, istina, nijestrpljiv i lako je i}i u beskrajne debate, aliono {to se, definitivno, mora u~initi su tristvari. Prvo, mora se ukinuti mo}nacionalnih stranaka. Jebem ti nacionalnestranke, molim te slobodno tako napi{i, jer tako zaista mislim. Drugo, tu mo} bi im

morala uskratiti i Me|unarodna zajednica

jer ih je svojom glupo{}u stavila apsolutnu poziciju mo}i. Tre}e, treba rad

brzo, jer se ova energija moè rasuti i ondvas ~eka plan ‘B’, koji }e rezultira

pozitivno, ali za njega treba nekolikgodina. Taj plan je Stranka, koja bi izrasiz ovih prosvjeda i polako preuzimala jeda

po jedan atribut razvoja u demokraciji.”Hm, moè biti. Ali, nije li tako bilo

ê{koj, gdje se Gra|anski forum otvorio zstranke, koje su potom odigrale desni~arskultrakapitalisti~ki ples, iako je na ~e

dràve nominalno bio liberal Havel. Ko je, tako|er, bio Nigelov drug.

REVOLUCIJE I RAZOÂRENJE“Havel te zanima? On nije pun

govorio, bio je pisac, valjda je mislio da tako mogao sve re}i. Onako mali rastomali veliki gospodin. Da, jesam se razo~arau ~e{ku revoluciju, jer mislim da je Hav

bio naivan u svojoj nadi da }e Zapa pomo}i ê{koj. Pa, vidite da se tu rasamo o iskori{tavanju. Kad sam vidio u {ta stvar ide, jer se odjednom pojavVaclav Klaus, i zaigrao neoliberaln

brutalnu kapitalisti~ku igru, izmakao sase. Istoga dana kad je na Hrad~ane do{aJefrrey Sachs, budèt za kulturu j

prakti~no bio zbrisan. I ja sam se udalji Ni ovdje, u Bosni, se ne name}em, nisanikakav prorok, ja sam stari kompozitor

prijatelj izdaleka koji misli da eventualnne{to moè pomo}i, ali stvari su ovd

jasne: ovi su pokazali da su nesposobni. druge strane, vi ste imali najvi{i tehni~nivo razvoja prije rata: va{ ~ovjek i dansjedi u odboru direktora Volkswagenzahvaljuju}i ~injenici da su ljudi dobr

radili ovdje zadatke koji su im povjeren


NIGEL OSBORNE, KOMPOZITO

Pi{e: AHMED BURI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

DRAGI LJUDI

Nigel sa svojim prijateljima iz Sarajeva



Stoga je najve}a gre{ka isklju~ivorazgovarati s politi~arima i davati imlegitimitet. Nema razloga da neko ko je do

ju~er bio ‘obi~an’ ~ovjek ne moè raditi taj posao. Ima i nekih politi~ara koji su ok, aliza ovu dosada{nju garnituru se moè re}ida joj je istekao rok trajanja. Sada trebamisliti pozitivno, ne}u govoriti o nekim

politi~arima s kojima sam bio iznimno blizak 1992., ali to su bila vremena kadsam mislio da je moralo biti tako. Kad ste

patriot - a ja jesam {kotski i bosanski patr iot, onda u radikalnim situacijamaradite radikalne stvari“.

To sve skupa malo previ{e zvu~i kaohistorijski materijalizam. Nigel Osbornese ne brani od toga: “Moja razmi{ljanja

jesu ukorijenjena u tradiciji Adama Smitha({kotski mislilac iz 18. stolje}a, op.prir.)koji tvrdi da novac nije najve}e bogatstvorada, nego upravo koristan rad koji stvara

prometne vrijednosti. U tom smislu iklasi~ni marksizam je pokazao da moè

raditi dobro. U tom registru vidim irje{enje za Bosnu: mije{ana ekonomija.Jedan dio se nacionalizira, a jedan diozakonski privatizira. I onda s dobiti, raste idobro svih zainteresiranih. Pazite,Svjetska banka i Me|unarodni monetarnifond znaju da su krivi i da je njihova

politika stvorila ove oligarhije koje su sezaduìle kod njih, pa su sad u situaciji dane mogu vra}ati. Ako ljudi koji èle

promjene, ako vi preuzmete inicijativumoète diktirati ekonomsku dinamikucijelog regiona“.

BOLJE LENJIN, NEGO LENNONRo|en u obitelji u kojoj je otac protestant a majka katolikinja, brzo jeshvatio da su{tinski problemi u BiH nisunacionalni, nego su oni samo sredstvazastra{ivanja kojima se provodi plja~ka,na ovaj ili onaj na~in. Samo veliki usvakom trenutku priznaju svoje gre{ke istrahove, a Osborne je upravo takav. “Na

po~etku njenog raspada krajem osamde-setih i ja sam naivno pomislio da biMilo{evi} mogao biti integrativan zaJugoslaviju, jer se me|unarodnoj ljevici

prodavao kao ljevi~ar. Me|utim, od 1990.mi je postalo jasno kuda vodi njegova

politika. I stavio sam se bosanskoj Vladina raspolaganje. Rekli smo da ne}emo otome jesam li razo~aran. @ao mi je,recimo, {to vi{e nema nekih ljudi, poputrecimo, Tadeusza Mazowieckog, koji je

bio prvi koji je pokazao ist inu o brutalnostima u BiH. êsto bi mi govoriokako ga zapadni politi~ari mu~e i kinje, jer

je govorio direktno i traìo ozbiljnijuakciju. Vrlo je va`no za novo dru{tvo uBiH da religija ne igra nikakvu ulogu,osim kao duboko privatna stvar. Do{ao

sam ovdje da podmetnem svoju staru,

blesavu glavu da je neka budala udari pendrekom. Moj san je da prije negozadnji put sklopim o~i, vidim jednuBosnu. Slobodnu.”

Hm, pa eto, tu smo. Ako nije previ{ecini~no. A skoro ni rije~i o muzici, a i zatosmo tu, pogotovo Nigel koji je valjda radiosve {to jedan muzi~ar u karijeri trebanapraviti. Pisao i dirigovao opere,simfonije, eksperimentalna djela, pisaomuziku za predstave, sara|ivao s rock androll bendovima, poznavao Johna Lennona(!): “E, da njega sam skinuo da bude licerevolucije u ê{koj, kad su ga predlagali.Rekao sam: ‘Ljudi, on je divan tip’, svoje jestvari radio fantasti~no, ali on je ostao uonom krugu koji obiljeàva pop-zvijezde.”Better Lenin, than Lennon, tako sam tadarekao. Zna{, po~eo sam s rock and rollom, i

mislim da }u tako i zavr{iti. Uradio sam

nekoliko pjesama zajedni~kog prijatelGorana Simi}a sa svojim sinom, koji dosta dobar gitarista, pa ako to bude dobronda }u u Mostar u Pavarotti, da snimimalbum. Zva}u neke dobre muzi~are, DamUrban bi ne{to trebao otpjevati, a i JohPaul Jones bi trebao ne{to odsvirati starodrugu.”

Tako govori Nigel Osborne, umjetn~ija je zbirka snimljenih djela izuzetnrijetka, zahvaljuju}i njemu samom: “Nigram tu igru. Imam reputaciju kompzitora kojeg podràva underground, i to ta~no ono {to sam èlio. Svijet u kojeìvimo ionako je pun nametnutih krhotin

pro{losti. Ne èlim u~estvovati u tome.“Tako, dakle, govori stari nepopravlji

hippie. Kojeg smatraju tajnom. I grije{Radi se o jednoj od najotvorenijih du{a n

kugli zemaljskoj.


SVE BILO JE MUZIKA

Nakon svih pri~a koje je ispri~ao NigelOsborne jedno je pitanje ispalo:” ûj,Nigel, poznavao si veliki broj ljudi kojimase divim, od Kantora i Anèjevskog,

preko Hrabala, Lennona, RobertaPlanta i Jimmyja Pagea, brat SenegalcaDodou N’Diayea, koji je najve}i tip nasvijetu kad su pjevanje i udaraljke upitanju, u~io te svirati bubanj, ne biza~udilo kad bi sad rekao da li~no zna{Mozarta, ali prosto moram pitati: Jesi lislu~ajno sreo Johnnyja Casha?”

“Ne, ali imam odli~nu pri~u. U kojojsviju mora{ voljeti. Imam prijateljagitaristu iz [kotske Grahama Gassa koji

je svirao na svjetskoj turneji sJohnnyjem. I jednom je Cash vidio kako

su Grahamu o~i zasjale i koliko su mu sesvidjele jedne kaubojske ~izme koje jestari ma~ak nosio na bini. Dao mu je daih proba, odgovarale su mu, i to je bilo

to. Turneja je potrajala, i kad se Gassvratio u [kotsku – zna{ kako je to – izgubio je sve gaè, kad te negdje nemaodmah te zaborave. I tako, krpio je kraj skrajem, kad jednog dana dobije obavijestda je dobio paket na aerodromu. Tadvi{e nije imao auto, prodao ga je, i s petfunti koje je imao oti{ao je na aerodrom.Tamo je u jednoj kutiji imao {ta vidjeti:par istih onakvih ~izama koje je nosioJohnny Cash, ali nove novcijate i njegovpotpis. Carinik je rekao da ovdje ima parnovih ~izama koje vrijede oko 500 funti i

da bi carina za njih

iznosila barem 150.George je rekao danema, da je do{aobusom, i da su 3funte sav njegovkapital. Onda mu jecarinik rekao da ihobu~e. Graham ih jeobukao i pro{etao,a carinik rekao:’Aha, ovdje imamopar no{enihkaubojskih ~izama.Carina za njih je

jedna funta.’U toj pri~i voli{

sve likove. IGrahama, iJohnnyja, i carinika.I ~izme, naravno.“

ÎZME JOHNNYJA CASHA

Kaubojsko bratstvo

IZ ZATVORA Johnny Cash sviraosu|enicima



Davne 1853. Solomon Northup,ro|eni Njujor~anin sa tada

povla{tenim statusom „slobo-dnog crnca“, objavio je memoareo dvanaest godina koje je proveo

u ropstvu, nakon {to je kidnapovan uWashingtonu 1841. godine. Jedan vijek i 60godina kasnije, britanski reìser Steve

McQueen prema Northupovoj pri~i snimio

je film Dvanaest godina ropstva , koji jeosvojio ~ak devet nominacija za predstoje}enagrade Ameri~ke filmske akademije,uklju~uju}i nominacije za Oscara za najboljifilm, najboljeg reditelja, glumca, te ènsku imu{ku sporednu ulogu. Ovome treba dodatii da je na nedavno odrànoj sve~anostiBritanske akademije za film i televizijskuumjetnost (BAFTA) McQueenovo ostvare-nje progla{eno najboljim filmom, a glavni

protagonista Chiwetel Ejiofor dobio je priznanje za najboljeg glumca.

Dvanaest godina ropstva potresna je

pri~a ~ovjeka koji doslovce preko no}i gusvoju slobodu i od gra|anina po{tovanog svojoj zajednici, vrijednog radnika, suprugi oca troje djece postaje rob na plantaàm

pamuka na ameri~kom Jugu.

OD SLOBODNOG ÔVJEKA DO ROBASvojim novim (robo)vlasnicima Sol

mon u po~etku nastoji objasniti da jslobodan ~ovjek i da je nekom „gre{komzavr{io tu gdje jeste, ali kako nemnikakvih dokaza za to, prisiljen je da radi n

plantaàma, bore}i se za goli ìvot


„DVANAEST GODINA ROPSTVA“

Pi{e: MAJA RADEVI]

SOLOMONA

NORTHUPA

Film britanskog režisera STEVEAMCQUEENA, zasnovan na memoarima

Njujorčanina SOLOMONA NORTHUPAkoji je polovinom 19. stoljeća kao

slobodni građanin kidnapovan i prodatrobovlasnicima u Louisiani, jedan jeod najvećih favorita za predstojeću,

86. dodjelu Oscara, za koje jenominovan u čak devet kategorija

ZABORAVLJENAISPOVIJEST



McQueenov film zasluèno je jedan odnajve}ih favorita za ovogodi{nje Oscare.Za razliku od drugih ostvarenja do sadasnimljenih o temi ropstva, koja se i danas

generalno smatra najsramotnijim poglav-ljem ameri~ke povijesti, u ovom filmunema stereotipa, patetike, niti unaprijedodre|enih situacija.

„Kada sam pro~itao knjigu, bio sampotpuno zapanjen i u isto vrijeme ljut nasebe zato jer nikada prije nisam ~uo za tememoare. @ivim u Amsterdamu, gdje jeAnne Frank nacionalna heroina i za mene je~itati ovu knjigu bilo isto kao da ~itam njendnevnik, samo napisan 97 godina ranije. Toje pri~a o ropstvu ‘iz prve ruke’ i dao sam

sebi zadatak da moram snimiti film otome“, kaè Steve McQueen.

U vrijeme kada se Solomonova pri~dogodila, kidnapovanje slobodnih crnacanjihovo prodavanje u roblje jo{ uvijek

bilo {okantno uobi~ajena pojava. Nako putovanja brodom na jug, Solomon najprije dospio kod vlasnika planta`Williama Forda (Benedict Cumberbatch).

„Nikada nisam sreo ljubaznije plemenitijeg, iskrenijeg kr{}anina oForda“ , zapisao je Northup u svojimemoarima. U to vrijeme nije ni slutkakav ga pakao tek o~ekuje. Nakon {to

sukobio sa jednim od upravitelja planta`Ford biva prisiljen prodati Solomonnovom vlasniku u namjeri da mu na tna~in spasi ìvot. Novi gospodar zove Edwin Epps (tuma~i ga izvrsni MichaFassbender) i jedan je od najupe~atljivijlikova u filmu. Zarobljen izme|u zakon

juga, prema kojima je sasvim prirodno (i pBibliji, tvrdi Epps) dràti crnce kao robovi nekontrolisane poùde prema mladrobinji Patsey (igra je Lupita Nyong’o, kojsu kriti~ari ve} proglasili novom holivudkom zvijezdom), Epps je ~ovjek

psihoti~nim izljevima bijesa, u duboko

konfliktu sa samim sobom koji frustracirje{ava neizmjernom okrutno{}u premsvojim robovima - uz svesrdnu podr{ksvoje supruge. Da bi preìvio u takvookruènju, Solomon shva}a da se mora

potpunosti odre}i vlastitog identitetnjegovo ime vi{e nije Northup, neg

jednostavno Platt, pretvara se da jnepismen i pokazuje potpunu submisivno

prema svojim gospodarima, a klju~ njgovog opstanka je suzbijanje unutarnje

bijesa prema svemu {to se svakodnevndoga|a oko njega (i njemu samom) - o

okrutnih bi~evanja i vje{anja „neposlu{nih


PRVI U REDU ZA OSCAR

IZVRSNA GLUMA^KA OSTVARENJA

Lupita Nyong’o kao Patsey, Michael Fassbender kao Epps i Chiwetel Ejiofor kao Northup

GUBITAK IDENTITETA:“Ropsko” ime SolomonaNorthupa, Plat Hamilton,zabilježeno je aprila 1841.na spisku broda Orleans,koji je prevozio robove na

plantaže američkog juga;Northup se moraopretvarati da je nepismen



crnaca, pa do neizrecive patnje mladeropkinje razapete izme|u gospodareveùdnje i ljubomore njegove supruge, zbog~ega Patsey samo èli umrijeti...

Jedino {to je Solomon zadrào iz svog prethodnog ìvota je violina, na kojoj sadasvira za razonodu gospodaru i njegovimgostima.

Mjeseci i godine na plantaì prolaze i nakoncu, kada se ve} ~ini da se predao iodustao od svoje jedine skrivene èlje - da

ponovo bude slobodan ~ovjek - Solomonustiè neo~ekivana podr{ka u liku bijelcaSamuela Bassa, najamnog radnika na

plantaì (glumi ga Brad Pitt), koji se uzveliki osobni rizik pristaje zauzeti za njegai pomo}i mu da do|e do dokumenata kojisu dokaz njegove slobode. I tako, poslije

jednostavne razmjene samo nekoliko pisama, nakon dvanaest dugih godinaropstva Solomon Northup ponovo jeujedinjen sa svojom porodicom: suprugomi djecom koja su sada ve} odrasla, i jednim

unukom za kojeg nije ni znao da postoji...Kako pi{e New Yorker , Dvanaest godina ropstva lako je ocijeniti kao„najve}i dugometra`ni film ikada snimljeno ropstvu u Americi“. Film je diljemAmerike izazvao brojne diskusije ouàsima kroz koje su, u ne tako davnoj

pro{losti, prolazili Afroamerikanci, akriti~ar uglednog lista Variety pita se: zar je

bilo potrebno da jedan britanskireditelj snimi tako upe~atljiv idirektan film o ovoj temi?

Steve McQueen, imenjak jednog od najpopularnijih

glumaca u povijestiHollywooda, reìser jezanimljive biografije kojisvaki put iznova iznenadi

publiku i kritiku izboromfilmskih tema. Me|u njego-vim najzapaènijimostvarenjima su Glad (Hunger ) koji govori o {trajkugla|u politi~kih zatvorenika1981. u Sjevernoj Irskoj (zaovaj film McQueen jenagra|en Zlatnom kamerom uCannesu kao najbolji reditelj-debitant), te Stid (Shame ) iz2011. sa MichaelomFassbenderom u uloziseksualnog ovisnika koji jeistovremeno u kompliciranomodnosu sa svojom mla|omsestrom...

O Dvanaest godina ropstva , koji se smatra jednim odnajve}ih favorita za ovo-godi{nje Oscare, McQueenkaè: „Ta pri~a je go ovo poputbajke bra}e Grimm. Ima tu

atmosferu bajke i uàsnu brutalnost

koju, tako|er, mnoge bajke imaju.“ ZMcQueena je, kako kaè, bilo neizbje`n

ignorisati tako zna~ajan dio ameri~kistorije.

„Kada sam odlu~io da }u radiovaj film, sreo sam QuentinTarantina koji je u to vrijemsnimao Django Unchained, i on mje rekao: ‘Nadam se da se mo`

napraviti vi{e od jednog filma ropstvu..” Zanimljivo je to jer imagomilu vesterna, gangsterskih iratnih filmova, ali ovdje je nizvjestan na~in postojala ‘rupaPredrasude su svugdje oko nasvakodnevno se moète susreti sraznim vrstama predrasuda do{etate ulicom. I kako je ond

mogu}e da takva tema kao {to ropstvo nije do sada obra|ena nekoj ve}oj formi na filmu? Nznam odgovor na to pitanjezaklju~uje McQueen.

SAVREMENE PREDRASUDEJasno je da bi moderne Sjed

njene Ameri~ke Dràve, ka„kolijevka demokratije“, najradiizbrisale jedno sramotno poglavlvlastite povijesti, ali ~injenica

tako|er, kao {to isti~e McQueen, d predrasude postoje i danas - unato~ tom


„DVANAEST GODINA ROPSTVA“

O ROBINJI PATSEY: „Ni{ta nijeuveseljavalo gospodaricu toliko nego kadabi vidjela Patsey kako pati, i vi{e nego u

jednoj prilici, kada bi Epps odbijao da jeproda, Patsey je poku{avala da mepodmiti da je ubijem i zakopam njeno tijelo

na nekom usamljenom mjestu poredmo~vare. Rado bi Patsey zadovoljila ovajduh koji ne opra{ta da je to bilo u njezinomo}i, ali za razliku od Josepha, nije seusu|ivala pobje}i od gospodara Eppsa

ostavljaju}i svoje haljine u njegovimrukama...“

O SAMUELU BASSU, KOJI GA JESPASIO IZ ROPSTVA: Jednog dana rekao

je gospodaru Eppsu: „Izvinjavam se naotvorenosti, ali zakon (o drànju robovaop.a.) je pogre{an. Postoji grijeh, stra{ngrijeh, koji po~iva na ovoj naciji i to ne}ezauvijek ostati neka`njeno. Kad-tadmora}e se poloìti ra~uni - Epps, taj dan }edo}i i gorje}e kao u pe}nici. To se moèdogoditi prije ili kasnije, ali je neizbje`nokao {to je Gospod pravedan.“

O SVIRANJU NA VIOLINI: „Violina jebila najve}a strast mojih mladala~kih danaKasnije je postala izvor utjehe, zadovolj-stva malim stvarima kojima je `rijeb mojesudbine odre|en i na~in da - ponekadsatima - skrenem vlastite misli sa te istebolne sudbine.“

IZ NORTHUPOVIH MEMOARA

Advokat David Wilsonna temeljuNorthupovih sje}anjanapisao je memoare

Susret Solomona Northupa sanjegovom ènom i djecom 1853.



{to je, recimo, trenutno prvi ~ovjek SAD-aAfroamerikanac. U podjednako rasnom -da ne kaèmo rasisti~kom - kontekstu je i

pitanje kojima se ovih dana bave pojedinisvjetski mediji: „Ho}e li Steve McQueen

postati prvi crni reditelj koji je osvojio Oscara?“ Paradoksalno, ponovo je u prvi

plan isplivala boja koè reditelja i njegovihglavnih glumaca, umjesto samog kvalitetafilma koji je zasluèno dobio devetnominacija. Mnogo vi{e zasluèno uusporedbi sa, recimo, filmom AmericanHustle Davida O. Russella, koji jenominiran u deset kategorija.

Ako je suditi prema BAFTA nagradma, koje se smatraju jednim od najbolj

pokazatelja za predstoje}e OscarDvanaest godina ropstva mogao bi trijumfovati u najzna~ajnijim kategorijama na 8dodjeli najpresti`nijih filmskih priznanja marta.


PRVI U REDU ZA OSCAR

BORBA ZA OPSTANAK NA PLANTA@AMA PAMUKA Reìser Steve McQueen snimio je,po ocjenama kriti~ara, mo`da inajbolje ostvarenje orobovlasni~kom sistemu u SAD-u



bio je od 1999. do 2003. godine. “Nakonsmrti majke, moj otac, i pored silne ljubavikoju je osje}ao prema nama, pored

ogromne èlje i volje, naprosto nije bio u prilici brinuti se o meni i mojoj bra}i isestrama. Kada sam do{ao u SOS Dje~ije selo , isprva mi se uop{te nije u~inilo kaomjesto na kojem }u biti sretan, jer mi je

beskrajno nedostajalo moje rodno seloPridvorci i sve ono {to sam znao kao ìvotdo tada. Moj otac je i dalje bio vrlouklju~en u na{ ìvot, bili smo u stalnomkontaktu i to nam je beskrajno mnogozna~ilo. Vremenom sam po~eo shvatatikako tu, u SOS porodici, zapravo moguna}i potporu i bezuslovnu ljubav. SOSmama Indira se trudila da meni i bra}i i

sestrama nadomjesti i osigura sve ono {to

smo trebali - toplinu porodi~nog doma,obrazovanje, priliku da istraìmo {ta je toza {to imamo talenta i {to bi nas moglo

zanimati. Naravno da bih najsretniji bio dasam mogao odrastati uz svoje roditelje, alitoplina koju SOS porodica pruà zaista je

posebna”, isti~e Rijad.

BRA]O I SESTREPo dolasku u SOS Dje~ije selo

Gra~anica on je prvi put u ìvotu vidiotelevizor... “Da, i tada se uvjerio da tanaprava nije ono kako su mi u selu

predstavljali stariji ljudi. Dok tu kutijunisam vidio prvi put kako radi, naivno samvjerovao da u njoj ìve mali ljudi. U startusam neselektivno gledao sve {to se nudi,

dok se nisam zasitio i nau~io praviti

selekciju izme|u interesantnog i beskorinog programa. Ali, bez obzira na odrastanu ne{to oskudnijim uslovima, ipak ìvot

Pridvorcima pamtim i po lijepim trenucimi detaljima - sje}am se bezbri`nosti kojnosi igra na livadi, sje}am se o~evih pri~

paradajza i poga~e koju bismo ponijeli kadkrenemo na pa{njak, bagera koji mi majka poklonila. @ivot nekad zaista sitni~ine lijepim”, prisje}a

bosanskohercegova~ki akademski glumac Neki od njegove bra}e i sestara ve}

zasnovali svoje porodice, pa je Rijad veneko vrijeme ponosni daidà i amid`Jedini je od njih odabrao “javni ìvot”, a

je beskrajno ponosan da su svi oni vrijednda èle da rade, i da se svakog dana trude d

sebi osiguraju bolji ìvot. U SOS Dje~ije


OD PRIDVORACA DO “OTHELLA

“@ivot me nije mazio, ali niti u jednom trenutku nisamdozvoljavao da se predam“

RIJAD GVOZDEN K DEMSKIGLUM C IZ “SOS

DJEÎJEG SELGR ^ NIC ”



selu Gra~anica ìvio je ~etiri godine, svedok nije zavr{io osnovnu {kolu: “Vrlo radose sjetim lijepih stvari koje sam proìvio uSOS Dje~ijem selu . I danas sam u kontaktusa svima njima i tu sam upoznao drage

prijatelje i ljude za koje znam da }e uvijek

biti tu kad god to budem trebao. Sje}am seigranja, skrivanja u obli`njoj {umi... asje}am se i iniciranja snimanja filmova,organiziranja premijera i projekcija tihfilmova. Danas, kada analiziram na~in nakoji sam se igrao sa svojim prijateljima,~ini mi se kao da sam sklonost ka glumi ireìji imao jo{ kao dje~ak. U igrama sam

uvijek èlio da oìvim i prenesem u stvarnisvijet scene iz filmova i serija koje smo sviznali. U tim situacijama danas prepoznajemi sklonost prema reìji, s obzirom da sumoji prijatelji uvijek igrali likove koje samim zadavao i poku{avao objasniti kako dato ‘odglume’ {to uvjerljivije, te kako dasvaki od likova grade. Tada naravno nisam

poznavao niti koristio odgovaraju}u

terminologiju, niti sam uop}e bio svjestanda ti moji potezi imaju neko dubljezna~enje, ali danas, kada gluma~ki posao

poznajem, taj period odrastanja i igranjagledam drugim o~ima.”

DRAGOCJENA “INVESTICIJA”Organizacija SOS Dje~ija sela BiH ima

razvijen cijeli sistem podr{ke za djecu imlade o kojima brinu. “Kada sam trebaoupisati srednju {kolu, preselio sam se uKu}u za mlade u Tuzli, koja djeluje uokviru organizacije, a koja ima za cilj damladim ljudima pomogne da nau~e {to vi{e

vje{tina i znanja koja }e im pomo}i na putu

ka samostalnosti. To je period mogsrednjo{kolskog obrazovanja, koji je sadaopet podrazumijevao moje prilago|avanjena novi grad, nove prijatelje, okruènje... UTuzli sam se priklju~io Udruènju mladihsa ciljem da upoznam nove prijatelje i

nekako se bolje sna|em u novoj sredini. U po~etku sam vjerovao da }e to samo bitimjesto na kojem }u upoznati nove

prijatelje, i to se zaista i desilo - jer prijateljstva koja su tu zapo~ela traju idanas. Ali, tada zapravo nisam mogao ni

pretpostaviti koliko }e mi taj anga`manzapravo biti ‘vjetar u le|a’, i pomo}i da u

sebi otkrijem i osnaìm ljubav premumjetnosti, da oja~am samopouzdanje shvatim koliko }e mi iskustva kroz koja }

pro}i sa vr{njacima zapravo biti dragocjen‘investicija’ za kasnije. U Udruènjmladih sam dobio ulogu u predstavi i n

premijeri sam doìvio vrhunac zaljubljensti u glumu. Shvatio sam da je to ono {tistinski èlim u ìvotu”, veli RijaGvozden.

Glumu na Akademiji scenskumjetnosti upisuje 2007. godine: “Kako m

je film Savr{eni krug jedan od draìodlu~io sam se za odlomak ba{ iz tog filmi sje}am se da sam mjesecima uvje`bavatekst. I nije mi ba{ bilo jednostavno kasam do{ao na prijemni. Kada do|ete nAkademiju i vidite stotine mladih ljudi ko~ekaju svoj red da komisiji pokaù kako s

ba{ oni ti koji trebaju biti primljen

pritisak postaje veliki. Ali, sretan sam dsam u tako velikoj konkurenciji bio jedaod sedam primljenih studenata u klasi koj


“GVOZDENI” RIJAD

MOSTARSKA PRIČA:Spremajući se za ulogu u predstavi Othello , koju uMostarskom teatru mladih režira Sead Ðulić, Rijad

Gvozden snimio je svoj prvi dugometražni igrani film, ukojem je glumac, scenarista i reditelj

OBROK NA NOGAMA Rijad Gvozden snimljen usarajevskoj Ferhadiji

BILA JE ZIMA...Prvi akademski glumac izSOS Dje~ijeg sela Gra~anica u filmu Top je bio vreo



je tada vodila sjajna Tatjana [oji}, a nadrugoj godini preuzeo Ermin Bravo. Imaosam sre}u da je profesor Ermin Bravo izmene èlio izvu}i najbolje i otkrio miljubav prema ~itanju, ukazao na nekesjajne naslove i danas sam mu mnogo natome zahvalan. Iskreno je èlio da saAkademije iza|em kao obrazovan mladi~ovjek i da moj talenat bude iskori{ten i

oblikovan.” Ono {to je sjajna stvar ukonceptu brige u SOS Dje~ijim selima jeda o mladim ljudima brinu sve dosamostalnosti, tako da ni Rijad nije bio

prepu{ten sam sebi nakon osamnaestegodine i upisa na fakultet. Organizacija je idalje bila uz njega i pokrivala tro{kovestudija, kao i ìvotne tro{kove. Pored toga,svake godine je uspijevao dobiti i neku

stipendiju, a jedna od va`nijih mu stipendija fondacije koja nosi ime tragi~n

preminule sarajevske glumice MirnFilipan.

O saradnji sa Danisom Tanovi}em, pakaè: “Danis Tanovi} je zaista sjajareditelj i lako}a sa kojom on prilazi radu fascinantna. Ta~no zna {ta od svakog kadrsvake izgovorene replike èli da dobije ikoju svrhu je ba{ na tom mjestu u filmMeni kao glumcu je bilo sjajno s njim rad

jer zna kako uspostaviti komunikaciju glumcem, kako i kada dati indikacije, akako napraviti atmosferu na setu da budugodna za rad. Sretan sam da sam ima

priliku da Danis bude mentor na kratko

igranom filmu Porodi~ni album koji sareìrao, jer njegove upute i smjernice su m pomogle da vi{e nau~im o reìji i da kona~nici imam film sa kojim sam bzadovoljan i koji je prikazan na nekolikfestivala.” Bio je Rijad i golman u OFTuzla , ~ak i na pragu U-17 reprezentaciBiH, a fudbal je njegova velika ljubavdalje. “Ova generacija A reprezentativaca uspjela probuditi osje}aj zajedni{tva

pripadanja, i vratiti vjeru da stvari u ovzemlji ipak mogu biti bolje. I iskrenvjerujem da na{i momci mogu napravne{to u Brazilu, iako su i do sada ve} urad

mnogo.”


OD PRIDVORACA DO “OTHELLA

Rijad Gvozden ro|en je 12. marta1988. godine. Na Odsjeku za glumu ASU-a u Sarajevu diplomirao je 2012. godine.Svoju prvu ulogu ostvario je u filmu Prtljag Danisa Tanovi}a. Osim glume, on pi{escenarije i reìra. Prvi film za koji jenapisao scenarij i koji je reìrao bio jePorodi~ni album , prikazan na nekolikofilmskih festivala. Pored tog reìrao je jo{tri filma, od kojih je jedan u postprodukciji.U predstavi Othello prvi put }e glumiti u

jednoj od profesionalnih doma}ih

teatarskih ku}a. Igrao je udugometra`nim igranim filmovima: Devet poloàja samo}e , Venuto al mondo i Top

je bio vreo , od kratkometra`nih igranihfilmova ovaj put }emo, uz ve} spomenutiPrtljag , izdvojiti ostvarenja Praznik ,Ukradena sre}a i Tjelesna funkcija, bio jeangaòvan i na snimanju TV serija Dvasmo svijeta razli~ita, Lud, zbunjen,normalan , Miris ki{e na balkanu i Zone of Separation , kao i u nekoliko televizijskihprodukcija.

GLUMAC, SCENARISTA, REDITELJ

Sa “Prtljagom” u svijetlu

umjetničku budućnost

1. 2.

3. 4.

KADROVI IZ FILMOVA, PREDSTAVE I SERIJE1. “Prtljag”; “Othello”; “Something Sweet”; “Zone of Separation”



KULT MARKETBOA

IndigoJedan od naj-konzistentnijihbandova uregiji,

zagreba~ki artrock sastavBoa snimio jenovi studijskialbum pod

nazivom Indigo . Rije~ je o njihovomdvanaestom studijskom albumu kojidonosi deset novih kompozicija. Ovogaputa de~kima iz Boe pomogli suMassimo i Ivana Kindl koja je naalbumu Indigo otpjevala ~ak ~etiripjesme.

MOONCRY

A Mirror’s DiaryZa one kojipreferirajute{ko-metalnezvuke vijestkako jebandMooncry objavioalbum podnazivom A

Mirror’s Diary . To je heavy metal bandkoji dolazi iz njema~ke pokrajineBaden-Württemberg, a ovo je njihovo~etvrto studijsko ostvarenje. Albumsadrì deset pjesama, a potpisuju gaku}e SAOL, H’Art i Zebralution .

EKTOMORF

RetributionMetalciEktomorf sma|arsko-rumunjske

granice, izgradi}aMezö-kovacs-háza,osnovanisu prije

to~no dvadeset godina. Prije nekolikodana objavili su Retribution , koji jenjihov, ukupno gledaju}i, devetialbum. Ovoga puta na albumu senalazi ~etrnaest pjesama, a zapjesmu Face Your Fear snimili su ivideouradak.

Jedna od najcjenjenijih i najprefinjenijihR&B diva dana{njice, Tony Braxton, skupa s

prijateljem i vrsnim glazbenikom K ennethomBrianom Edmondsom, poznatijim kaoBabyface, snimila je album pod nazivomLove Marriage and Divorce . Tony BraxtonMichele vlasnica je {est nagrada Grammy ,sedam American Music Awardsa , kao i devetBillboard Music Awardsa .

U karijeri je prodala vi{e od 66 milijuna primjeraka nosa~a zvuka, a svjetsku slavustekla je hitovima You‘re Makin‘ Me High,i svevremenskim hitom Unbreake My Heart iz 1996. godine. Za razliku od kolegica saestrade Tony Braxton nije sklonaskandalima, nije redovita go{}a u tra~rubrikama i naslovnicama ùtog tiska, a ve}duè vrijeme bavi se i filantropskim radom.

Babyface je tako|er vrlo cijenjenameri~ki glazbenik i tekstopisac. U karijeri

je radio sa velikim brojem poznatih

glazbenika, poput Paule Abdul, WhitneyHouston, Michaela Jacksona, EricaClaptona, Mariah Carey, Mary J. Blige, da

bi nakon trideset i sedam godina karijeresnimio zajedni~ki album s Tony Braxton.

Love Marriage and Divorce sadrì jedanaest kompozicija, a prva po redu jeizvrsna Roller Coaster . Rije~ je o vrhunskiisproduciranom R&B hitu, s naglaskom nasenzibilne vokalne dionice za koje je bilazaduèna Tony Braxton. Molska Rooler Coaster , pak, svakako je na traguBraxtonovih najve}ih hitova. Nakon

pjesme Sweet , koja pomalo podsje}a na

najbolje radove Shade Adu, slijedi Hurt

You . Jednostavni klavirski uvod nakonekoliko taktova uvodi pjesmu u moderR&B aran`man, pjevljivog refrena. Pjesm

je nakon samo nekoliko dana postala br jedan na Billboardovoj top ljestvici.

Where Did We Go Wrong tako|er balada, dok se pjesmom I Hope ThYou’re Okay Tony i Babyface vra}aju ne{

brèm ritmu. I Wish je napisana upravo pmjeri za Tony Braxton, ba{ kao {to

pjesma Reunited za Babyfacea. Izvsalbum Ljubav, brak i razvod zatvara pjesmThat D Word . Album u kojem su snagudruìli vrsni ameri~ki glazbenici, zapravkroz tekstove i glazbu poku{ava doku~gdje nestaje ljubav na putu od braka drazvoda. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Love Marriage and Divorce”; Tony Braxton & Babyfac

Ljubav, brak i razvod na

R&B način

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Say Yes Dog: A friend 2. Dub FX: Bass Line (ft. Tiki Taane)3. Daft Punk : Give life back to music 4. Pepe Deluxe: Go! Theme 5. Deap Vally: Walk of shame 6. The Strypes: You can’t judge a book by

the cover 7. Stylo G ft. Sister Nancy: Badd 8. David Guetta ft. Skylar Grey:

Shot me down 9. Kamp!: Melt 10. Jake Bugg: Slumville Sunrise

NJE@NO, NJE@NO,NJE@NIJETony Braxton i Babyfacesnimili su izvrstan R&B album



Filth (Prljavo) igrani je britanski filmkoji je reìrao Jon S. Baird. On je ujednonapisao i scenario, prema knjizi istognaziva, autora Irvine Welsha. Koji je i autor knjige Trainspotting , po kojoj je napravljenistoimeni kultni film. Bairdovo ostvarenje,pak, prikazuje ìvot jednog korumpiranogpolicajca koji radi u Edinburghu. Izme|uostalog, on je ovisnik o drogama te zlosta-vlja~. Taj nemoralni detektiv, da bi do{ao dopromaknu}a, raznoraznim prefriganim,perfidnim na~inima nastoji sabotirati,zavaditi, povrijediti svoje kolege. Glavnuulogu, upravo tog nemoralnog detektivaBrucea Robertsona, igra odli~ni JamesMcAvoy. Paralelno s poku{ajem da dobijepromaknu}e Bruce rje{ava jedan slu~ajubojstva.

Iako je ovo kriminalisti~ka drama, rekaobih tragedija, zbog znanog vrlog i vrsnogbritanskog humora, u ovom slu~aju crnog,ovaj film je i komedija. Pored JamesaMcAvoya, u fimu glume Imogen Poots,Jamie Bell, Eddie Marsan, Joanne Froggatt,

Shirley Henderson. Bruce antiheroj svojimkolegama zagor~ava ìvot pretvaraju}i seda se time ne bavi. Uni{tava nekima iljubavne odnose, veze. Nastoji da kolegeposvadi s drugim kolegama. Zavadi pavladaj je metoda u kojoj je vje{t. Na sre}u,ipak ne vje~no. Jer, ni~ija nije do zoregorjela, {to se ono veli. Naravno, lo{e, kad-tad, do|e na naplatu. Pa se tako u jednommomentu on gubi u tim silnim podmeta-njima.

Jezi~no, iako se navodi kako je «rije~» oengleskom jeziku, zapravo se radi o ScotishEnglishu , i to sa mnogo primjesa

edinburgh{kog veoma ritmi~nog slenga,

kojeg naro~ito koristi centralni lik u filmu.Filth je bio nominiran za BritishIndependent Film Award u kategoriji zaNajboljeg reìsera 2013 .

ûvajmo se manipulatora i ne dajmo danas zava|aju niti da se nama okori{}uju.Filth je zanimljiv film o amoralnim,makijavelisti~kim, mizantropskim, psiho-

patskim, seksisti~kim antiherojima.Razlikovati heroje od antiheroja, {to jeiznimno bitno u na{em dru{tvu, u kojem suneki olako, nezasluèno, tzv. heroji,smatram krucijalnim za op}e i dugoro~nodobro svima. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Filth” (Velika Britanija, 2013.), u režiji Jona S. Bairda


KULT MARKETNEVINI LJUDI PRLJAVIHRUKU

Claude ChabrolNevini ljudi prljavih

ruku igrani jefilmClaudaChabrola

iz 1975., za koji je scenarij napisao on,a prema romanu Richarda Neelyja.@ena je udana za bogata{a kojeg nevoli. Vara ga sa susjedom. Dogovarajuse da ubiju njenog muà. Ona u~ini dioposla. O~ekuje se ljubavnik da dovr{i.Idu}i dan dva mu{karca nestaju. Da li jepostala udovica, ili?

Ocjena: 4

TAJNE I LA@I

Mike LeighFilmvelikogMikeaLeighaiz1996.,kojeg

je ireìrao i napisao scenarij za njega

(svojom, naravno, metodologijom).Tajne i laì bio je nominiran za Oscara~ak u pet kategorija, me|u kojima je iona za najbolji film, kao i za najboljureìju.

Ocjena: 4

NEMA MIRA ZA GRE[NIKE

Enrique UrbizuNema miraza gre{nike {panjolski jeigrani film iz

2011. godine.Scenarij sunapisaliMichaelGaztambidei rediteljEnriqueUrbizu.Korumpiranipolicajac

jedne no}iubije troje ljudi. To je vidio svjedok koji

je uspio pobje}i. Film je dobio mno{tvofestivalskih nagrada. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Lego (Phil Lord & Christopher Miller)

2. About Last Night (Steve Pink )3. RoboCop (Jose Padina)4. The Monuments Men

(George Clooney)5. Endless Love (Shana Feste)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren,DreamWorks Animation)

2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures)

3. Dva igra~a (Baltasar Kormakur,Boom Entertaiment)

4. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open

Road Films, Blitz film i video)

Pohlepa antiheroja

ZANIMLJIV FILM...... o amoralnim, makijavelisti~kim, mizantropskim, psihopatskim, seksisti~kim antiherojima


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-902-2022014 60/68SLOBODN BOSN I 20.220160

U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONa bljesku smo pro~itali da su u Hrvatskomdomu Herceg Stjepan Kosa~a «otpo~eliradovi na projektu koji ve} dugo ~ekarealizaciju». Ured predsjedavaju}eg Vije}a

ministara BiH Vjekoslava Bevande uplatio je 15.000, a Ministarstvo civilnih poslovaBiH jo{ 5.000 KM, pa su krenuli radovi imontaà {etnice na velikoj sceni Doma.

«Ambasada Japana u Bosni i Hercegovini,ovogodi{nji dobitnik nagrade Srebrnapahuljica u kategoriji filma koju dodjeljujeFestival Sarajevska zima, organiziraSedmicu japanskog filma 2014. u kinuMeeting Point u Sarajevu», pi{u nam izAmbasade Japana u na{oj dràvi. Sedmica}e trajati {est dana, od 19. do 25. februara.

Sve do Dana nezavisnosti u tuzlanskomDomu mladih bi}e otvorena izlo`bafotografija Jer zemlju ~ine ljudi , a u sklopuistoimenog projekta. Zainteresovani }emo}i pogledati radove {esnaest autora sapodru~ja sjeveroisto~ne Bosne.Organizator Izlo`be je Omladinski pokretRevolt , a stru~ni ìri je odabrao tri najboljefotografije.

U petak, 21. februara sa po~etkom u 13

sati, u novootvorenom prodajnom objektuBingo na Stupu u Sarajevu organizacijiSOS Dje~ija sela BiH bi}e uru~en ~ek«teàk» 32.000 KM. Donator je kompanijaBingo Tuzla. Na taj na~in }e biti pokrivenigodi{nji tro{kovi jedne SOS porodice sasedmero djece. Golemo!

U Galeriji O3ONE u Beogradu 26. februara}e biti otvorena izlo`ba Adristorical Lands .Organizator je Turisti~ka zajednicaHercegova~ko-neretvanskog kantona.

Posjetioci }e mo}i saznati pone{to oaktivnostima iz projekta Adristorical Lands - povijest, kultura, turizam, umjetnost i stari zanati na europskom jadranskom podru~ju .

Sepultura ponovo gostuje u Sarajevu, 11. juna u Slogi . Dodu{e, bez bra}e Cavalera,kao i prije pet godina. Ali, dobri su Brazilci,gledali smo ih tada. Ulaznice }e sepretprodaji, od 21. aprila, mo}i kupiti za 40KM po komadu, a na dan koncerta zacrvenih 50 KM. Paketa nema. VIP-ovanema. [minkera nema. Samo metalurgija!

Premijerom predstave Kome treba zelena beba u reìji NoviceBogdanovi}a u srijedu, 19.februara, ta~no u 20 sati otvorena

je nova, 38. sezona Banjalu~kogstudentskog pozori{ta. Ovasezona u pozori{tu u Gospodskoj ulici simboli~no nosi naziv -rekonstrukcija.

“Sezonu je sve~ano otvorioRadenko \urica, na~elnik Dru{ v-

enih djelatnosti u Gradskoj upraviBanjaluka”, kazala nam je BojanaToma{evi}, organizator Banja-lu~kog studentskog pozori{ta: “A19. februar je i dan Banjalu~kogstudentskog pozori{ta i od sada }esve naredne sezone po~injati na tajdan. Predstava Kome treba zelena

beba izvedena je na Pozori{nojsceni Doma omladine Banjaluka.Autor dramskog teksta Bebin

doru~ak je Leon Kovke. U tojpredstavi igraju Vesna Vukeli},Kristina ûli}, Anando êni} iDu{an Uro{evi}.”

BOJANA TOMAŠEVIĆ, organizator Banjalučkogstudentskog pozorišta

Konstruktivna rekonstrukcija

AZRA SILAJDŽIĆ,

brand manager Galerije “Bela Vida” iz Sarajeva

AZRA SILAJD@I]Otvaranje izlo`be Fukushima - zabranjen

pristup zakazano je za 20. februar u 20 sati, ujo{ nezavr{enom prostoru galerije Bela Vida


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-902-2022014 61/6820.2.2014. I SLOBODN BOSN

U kakvoj situaciji i atmosferiuposlenici Bosanskog narodnog pozori{taZenica do~ekuju 25. februar i 64. ro|endansvoje ku}e?

BNP Zenica ima vrlo vitalan program-ski ìvot, svakog mjeseca imamo najmanje

jednu premijernu izvedbu, mnogo putujemo i igramo predstave u BiH i ino-zemstvu. Dan BNP-a predstavlja takosamo jo{ jednu priliku da rezimiramorezultate i da odmah krenemo dalje.Pomiriti se sa te{kim okolnostima zakreativni i stvarala~ki rad zna~i prestativjerovati u umjetnost i njenu snagu. Sveteì uvjeti rada moraju nas probuditi, a ne

uspavati. Trenutno privodimo kraju pripreme na novoj premijeri, uskoro po~inje Zeni~ko prolje}e a mi smoorganizatori teatarskog programa temanifestacije u okviru koje }emo ugositi{est teatarskih ansambala iz ~etiri zemlje, utoku su i pripreme na organizaciji XIII.festivala bh. drame u maju, a spremamo sei za tri martovske turneje u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji.

A na koji na~in }ete obiljeìti godi{njicu?Ro|endan obiljeàvamo najsve~anije kako se to moè u

pozori{tu - premijerom. U ~etvrtak, 27.februara, na Velikoj sceni premijerno }e

biti izvedena crnohumorna komedijaGluha svadba , ra|ena prema motivimaistoimenog, vrlo uspje{nog savremenogrumunskog filma, u adaptaciji HasanaDàfi}a i Lajle Kaik~ije. U predstavi igra{esnaest glumica i glumaca, kao inekoliko muzi~ara, {to predstavlja gotovocjelokupan zeni~ki gluma~ki ansambl.Dugo nismo na repertoaru, usljedlimitiraju}ih produkcijskih uvjeta, imaliansambl predstavu u kojoj se vidikreativni potencijal na{eg umjetni~kogansambla. Publika voli takve predstave, a

glumci uìvaju igraju}i ih. Reìju potpisuje Lajla Kaik~ija, a koreografijuThomas Stewart, saradnik iz Belgije.Sve~ana izvedba na{e predstave ]orkan,uspje{nog autorskog projekta HarisaBurine, na rasporedu je u petak, a nakonSve~ane akademije u subotu }emoro|endan proslaviti zajedno sa na{om

publikom, R adetom [erbedìjom i zagreba~kim bendom Zapadni kolodvor uz njihov scensko-muzi~ki performans. Posebnomjesto na svakom od ovih programa imaju na{i penzioneri,nekada{nji uposlenici BNP-a.

HAZIM BEGAGIĆ, direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica

Sarajevska Galerija Bela Vida ima novi prostor, koji }e biti otvorenu aprilu. Ali, prije toga, konkretno,20. februara, u tom nedovr{enom

prostoru bi}e otvorena izlo`bafotografija Fukushima - zabranjen

pristup , autora Ite Shinjija. A novi prostor Bela Vida galerije nalazi sesamo 100 metara od Importanne Centra , gdje jo{ uvijek posluje,odnosno pored zgrada Raiffeisenbanke i Ambasade Turske.

“Fukushima - zabranjen pristupnaziv je izlo`be fotografija japanskogumjetnika Ite Shinjija koja }e po prvi put biti odràna u Bosni iHercegovini. Otvaranje izlo`be zakazano je za 20. februar u 20sati, u jo{ nezavr{enom prostoru galerije Bela Vida, u ulici Zmaja

od Bosne 13. Pa }e ovom izlo`bom ujedno biti i najavljenoskora{nje otvaranje na{eg novog prostora od 1.220 kvadrata uVilsonovom {etali{tu. Sve~anom otvorenju, koje }e biti druga~ijeod svega {to je do sada vi|eno kroz postavke galerije Bela Vida,prisustvovat }e i autor fotografija”, najavljuje Azra Silajdì},

brand manager Galerije Bela Vida .

U Bela Vidi , dakle, jo{ jednainteresantna izlo`ba, ba{ kao i uvijek do sada. “Izlo`bom }e biti predstav-ljena serija fotografija napravljenihu zoni zaga|enoj radijacijom izabranjenoj za pristup, dvadesetkilometara oko japanske nuklearneelektrane Fukushima 1 koja jeo{te}ena zemljotresom i cunamijem2011. godine. Tada je poginulo ilinestalo vi{e od 27.000 ljudi, asjeveroisto~na obala Japana jeopusto{ena najja~im zemljo resom uistoriji ove dràve. Ito Shinji

predsjednik je Japanskog freelance udruènja i autor brojnihfotografija iz oblasti arhitekture, enterijera, komercijalnihproizvoda i portreta, te umjetni~kih fotografija pejzaà i mrtveprirode. Nedavno je osmislio poseban fotografski stil tzv.shinbokuga, odnosno {tampanje fotografija na japanskom‘washi‘ papiru”, obja{njava Azra Silajdì}.

Shinji je, izme|u ostalog, odrào seriju izlo`bi crteà i pisamakoje su osnovci iz Bosne i Hercegovine slali svojim vr{njacimau Japanu u podru~jima pogo|enim zemljotresom.

Sve teì uvjeti moraju nas probuditi!

Slobodan pristup «Zabranjenom pristupu»



1. Kada }e biti odrànnaredni Festival animiranog

filma u Neumu?Sigurno 2014., a ako budenovaca onda to~no od 28.lipnja do 4. srpnja.

19. Tange ilibadi}?Badi}, mnogo jeènstveniji.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?îtati,~itati i~itati, ali{to vi{erazmi{ljatisvojomglavom.

5. [ta ne morate imati u friìderu?Kola~a!!!

7. [ta obaveznonosite na plaù?Uglavnom ni{ta,

jer mi je plaà 50metara od ku}e.

a li ste kao mali sanjali

}ete biti direktor ne~ega?

o`da jesa m, a li sig u r no ne

} u bi ti di re k to r f es ti va lani mi ra nog f i l ma.

Je li pravilnije re}i animiranii crtani film?M islim d a je pr av ilni je animir ani,li je meni d r a` e r e}i cr t ani f ilm.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Prijatno, ali ipak lo{ije nego prije rata.

10. Jeste li meteoropata?[to ti ga je to!?

18. Osoba

koja Vam ide na ganglije?Severina.

20. A,begova ili{kembe~orba?Bilo koja,

ali uz ro{tilj

6. Koga biste povelina pusto ostrvo?E, to ovisi da li idemna odmor ilidovijeka.

8. Da niste to {to jeste {ta biste bili? Po{t o sam in` in jer g r a| ev ine,v jer ov at no bih bio nez ad ov ol jni inesr et ni {ef g r ad ili{t a.

by DINO BAJRAMOVIC

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Koliko god razmi{ljam, vjerujtene mogu se nikako sjetiti.

14. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?E na to }u ti pitanje odgovoritikad budem ruàn i glup.

16. Opi{ite umjetnika NedàdaBegovi}a u tri rije~i?To mogu i sa dvije rije~i:definitivno jedinstven.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ko jesretan ni u hali nije gladan?”Tu ima dosta istine, ali danas bi

bolje odgovaralo: “Ko nemakaraktera, ni u hali nije gladan.”

13. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno?O tome brine moja

supruga. Naime, ona svekupuje, pa ~ak i ~arape.

15. Da imate 15 minuta vlas{ta ne biste u~inili?

Ne bih sprije~io reviziju privatizacije i ispitivanje porjekla imovine.

17. S kim bistevoljeli otplesatitango?Sa Nicole Kidmali sumnjam da mi supruga todopustila.

12 Da li je {utnja zl

ato?

Jes te, a l i u po l uga

ma.

N i k ad od n jega l i j

e poga

na k i ta.

JURINKO RAJI ,

direk tor NAFF-a u Neumu:

“Se verina mi ide na gangli je”



KLIN ÔRBA

F

ebruar, tj. velja~a, mjesec je u kojem sam se rodila.Mo`da ba{ zato volim sve te februarske poklade,

ma{kare, karnevale, kao i rane nagovje{taje skorog prolje}a u vidu mimoza, za koje, kao i za vrbove cica-mace, oduvijek mislim da su u ovaj svijet pronikle iznekog drugog, fantasti~nog lelujavog svijeta u kojem susve stvari {arene, meke i nje`ne kao peru{ke àr-ptice.Moja kolegica po peru Ljubica Ostoji} odavno je ispisalaknjigu dramskih tekstova pod naslovom Magijska doticanja. Tako bi se mo`da moglo zvati ovo tzv. petogodi{nje doba, tj. vrijeme karnevala (zbogom mesu) ilidani preobrazbe. Ma{kare su prilika svim gra|anima daoìve svoje fantazije i nakratko zavladaju gradom.

Subota: nestvarno lijep, vedar i sun~an dan uSarajevu, a ja sa kompletnim svojim plemenom negdjeiznad tog Sarajeva. Na mno{tvu fotografija vidi se jedan

bajkoviti grad u pozadini; magi~an, {arolik, spokojan.Izme|u mog plemena i grada trepere magijska doticanja.Sve to, kad ne bismo znali, kad ne bi bilo... Kad ne bi bilo

presje~enog i zaustavljenog saobra}ajnog toka kodAlipa{ine dàmije. Kad ne bi bilo transparenata koji se izParka prin~eva ne daju pro~itati, ali svejedno znamo {tana njima pi{e. Kad ne bi bilo onih vatrom oprljenih zgradau centru Sarajeva. Kad ne bi bilo na hiljade gladnih dok ja

bezvoljno `vakoljim svoj ro|endanski ru~ak. A opet, sasvakom ~a{om vina, ne{to u meni vjeruje da }emo sviskupa jednom isplivati iz svih ovih govana u koja su nasuronili, jer bez te vjere u magiju ìvota samog, koji jediniima snagu da ispravi sve krive Drine, dana{nji ìvot bio bi

mi nesno{ljiv.

Poslije; dan-dva-tri poslije, prelistavam na medijimafebruarske dane bosanskog prolje}a i svjetske danefebruarskih karnevala. Vidim, doti~u se. Tamo

negdje, na ulicama i trgovima, progone izmo`deneZombije. Ovdje, na ulicama i trgovima, Zombiji se, kao isvi stvarni Zlodusi, progone me|usobno u nastojanju dadokaù kako ba{ njihov narod nije dorastao nikakvoj

preobrazbi. Sve na ovom svijetu ima veze sa svime, biloda je rije~ o karnevalskim igrama ili socijalnim

prosvjedima. Samo {to se u prvom slu~aju cjelokupnaigra odvija pod vje{tim upravljanjem Velikog Maga kojiumije svaku iskrivljenu stvarnost prevesti u magiju

umjetnosti, dok se u drugom, i naàlost na{em, slu~aju

sav ìvotni potencijal i kreativnost ukidaju surovodiktaturom mo}i Zlih Duhova, trajno nesposobnih d

osjete magiju empatije i ljubavi za druge, za cjelinìvota. Mo`da smo mi, na tisu}e nas, u ovom historijskotrenu, osu|eni da platimo cijenu nekakvog progreszanosa koji }e nekad nekome biti dodirljiv, ali to ne znada moèmo besvjesno plutati povijesnim kanalo

be{~a{}a, dopu{taju}i da nas pretvore u amorfnu masnalik fekalijama koje se svakodnevno izlijevaju u narijeke.

Mo`da od svih ovih protesta i plenuma doista ne}e bni{ta. Ni{ta vidljivo i opipljivo. Ali, negdje u dubisvega nazire se magija trenutka kad su se nespoji

svjetovi dotakli i pomije{ali u neku novu energiju, bespovratno preobraèni duh koji }e od sada lebdjeti na

ovim mra~nim dolinama i progrizati olovnu zavjesu {utnjestraha pred Zlodusima. Moè bit i da su na{a bra}a po patnj

bosanski Srbi i Hrvati, doista sretni u svojim malim etni~kigetima, kako to nekidan, gotovo istovremeno i istovjetntvrde njihovi politi~ki lideri, poru~uju}i svijetu da su o

prosvjedi iskori{teni u politi~kom ratu me|u bo{nja~kistrankama i liderima. Sve je mo`da tako. U tom slu~aju, na

prvi susjedi i kom{ije zasluùju ~estitke za divnu stvarnokoja im se ukazala unato~ tome {to su u dràvnom poretkobespravljeni od strane mnogoljudnijih Bo{njaka. I, gapsurda, svojim su ìvotima jedino nezadovoljni ba{ onajmnogoljudniji. Jedino su oni zapali u klasnu bijedudu`ni~ko ropstvo.

Sve je mo`da tako. A {ta ako nije? [ta ako su oni prv

postali svjesni da im etni~ka pripadnost homogenizacija zasnovana na strahu od drugih n

rje{ava ni jedan egzistencijalni problem? [ta ako napokon shvatili pravila ove dvadesetogodi{nje igre svi

pa naravno i svojih, politi~kih lidera? To {to se nek probudio ranije ne zna~i da se drugi uop}e ne}e probudiI pobuniti, mo`da jo{ i è{}e. Prvi se ma~i}i u vod

bacaju, kaù. Ali {ta }emo sa drugim, onim koji }e se teroditi? U dubini njihovih gena bit }e upisani i oni prma~i}i koje su Zlodusi na{e zajedni~ke stvarnos

podavili. Toga bih se ja bojala, da sam (nebud primijenjeno) ôvi} ili Dodik. Ili svi ovi tre}

ponajve}i.

Možda od svih ovih protesta i plenuma doista neće biti ništa. Ništavidljivo i opipljivo. Ali, negdje u dubini svega nazire se magija trenut-ka kad su se nespojivi svjetovi dotakli i pomiješali u neku novuenergiju, u bespovratno preobraženi duh koji će od sada lebdjeti nadovim mračnim dolinama i progrizati olovnu zavjesu šutnje i strahapred Zlodusima...

PETO GODI[NJE DOBAPi{e: FADILA NURA HAVER




Stiè novi Twingo, pravi gradski hit!

Neprestana potreba za dobrim malimgradskim automobilima natjerala jevode}e ljude Renaulta prije 22. godine

da osmisle model kojim }e zadovoljitiosnovne potrebe gradskih voza~a, {to bi uosnovi zna~ilo: “Sti}i od to~ke A do to~ke B u {to kra}e vrijeme i potro{iti {to manje goriva.”

Jo{ kada se tomu pridoda kako je automobilnapravljen 1992., a uop}e nije izgledao ru`noi nezgrapno, moè se re}i kako su stru~njaciiz Renaulta napravili izvrstan posao.Naravno, rije~ je o Twingu , sada ve} kultnomgradskom vozilu. Vremena su se mijenjala,pa je tako i Twingo doìvio reizdanje 2007.,kada su u njemu, dotjeranom i u{minkanom,a pod poklopcem motora, zabrujali znatnokvalitetniji motori, uz pregr{t dizajnerskihinovacija. Twingo je, dakle, predstavljen napari{kom salonu automobila 1992., dok seprvi Twingo u europskim prodajnim salonimapojavio ve} naredne godine. Druga

generacija Twinga predstavljena je u ljeto2007. godine. Podatak kako je nakon

prestanka proizvodnje prvog Twinga 2007. uFrancuskoj nastavljena proizvodnja uKolumbiji za potrebe ju`noameri~kog trì{tasve do unatrag dvije godine, dovoljno govorio popularnosti toga malog vozila. Pro{lo je,zna~i, dvadeset i dvije godine od predstavl ja-nja prvog Twinga, automobila koji je postao

za{titni znak svoje klase, te su stoga glavni ljudiRenaulta za predstoje}i Salon automobila u@enevi odlu~ili predstaviti novi Twingo tre}egeneracije, koji donosi revolucionarnepromjene.

Ono {to je oduvijek iritiralo voza~e malihautomobila napokon }e biti promijenjeno.Zaboravite neugodnosti prilikom ulaska nastra`nju klupu vozila i pomjeranja prednjihsjedala. Novi Twingo ima pet vrata, i samimtim je znatno udobniji i olak{ava putnicimapristup u stra`nji dio automobila. Konstruktoriiz Renaulta smjestili su motor straga, te na tajna~in oslobodili prednji kraj i uveliko smanjili

krug okretanja. S novim se Twingom lakomanevrira u gradskim podru~jima, {to bi se u

slengu kazalo: “Lak je na volanu.” Zbougodno okretnog upravljanja, prostrankabine i malog prednjeg kraja, novi Twingposjeduje odlike zbog kojih je onaj prTwingo postao hit. Twingo tre}e generacizgledom i dizajnom zbilja posjeduosebujan karakter. Novi }e se Twingo mo

naru~iti u ~etiri jarke boje i to: svijetloplavobijeloj, ùtoj i crvenoj. Renaultovi dizajneri pizradi novog Twinga bili su inspirirantako|er, legendarnim automobilom Renauom 5 , pa su tako koso stra`nje staklonagla{ena ramena na novom Twingura|ena po uzoru na Renault 5 TurbPrednji je kraj potpuno novi, moderndizajniran, a prvo {to primje}ujete na novoTwingu su moderna LED svjetla. Istina, noTwingo ima i neke karakteristi~ne crte novoClija, {to je u kona~nici opet izvrsno, jer je tClio pravi hit u svojoj klasi. Vi{e informacijaTwingovoj unutra{njosti, snazi i paleti motor

kao i o cijenama, imat }emo nakon @enevskoautosalona.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Suma sumarum, ono {to ste iz sadràjaposljednjeg broja SB moè i{~itati jeste:„Umjesto o~ekivanog bunta naroda, u bh.

gradovima desili su se huligani“. Ali,dozvolit }ete, zar nije paradoksalna situacija, do ju~er svima je bilo preko glave kolek-tivne pasivnosti, obamrlosti i nereagiranja(dru{tva) na pohlepu i bahatost politi~ara uzopasku „samo nek’ ne puca!“, a sadodjedanput, kao da svi bjeè od odgov-ornosti za nerede, kao da ih se sve to neti~e... Sve me podsje}a na onu ènu izantologijske pjesme Nedàda Ibri{imovi}a(Bio jednom jedan) koja se svemu ~udila,pa nakon bu|enja kazala: „Ah, vidi mene, jaustala“?!

Ako su politi~ari i dràvnici koje biramo

na izborima ogledalo kolektivne svijesti naro-da kojeg oni predstavljaju, za{to to isto(dakle, ogledalo na{eg kolektivnogsvjesnog i nesvjesnog) ne bi bili i huliganikoji razbijaju, kamenuju, pale... Kao da smose prepali vlastite slike (odraza) u ogledalu.

Obespravljeni, ponièni i uvrije|eni nasvim stranama ove napa}ene zemlje svakod-nevno, naj~e{}e kroz psovku, spominju poli-ti~are i dràvu koje nema... Ali, priroda nefunkcioni{e na na~in da posljedica nemauzrok, dakle ni{ta nije dàba i nije samo„onako“ da ode u havu - svo to nezado-voljstvo i potisnuti bijes generisao se negdje

u kolektivnom „svjesnom i nesvjesnom“. Iodjedanput, svi su bili {okirani prizorima saulice, slikama huligana koji su „samo“postali izvr{ioci volje obespravljenih radni-ka, penzionera, poljoprivrednika, neza-poslenih, umobolnih itd.

Zar je toliko te{ko uvidjeti i sebi re}i – tosmo ustvari mi!, to su na{e slike i prilikepotisnutog bijesa {to se negdje nakupljaogodinama pa je odjedanput puknuo, poput~ira koji se negdje na koì javlja kako biukazao na ne~isto}u {to se u organizmusakuplja, pa u obliku gnoja negdje moraiscuriti. Naravno, ru`na je slika nas samih u

duksericama i fantomkama na glavi, ska~upo vozilima, psuju, pale i rade sve ono {to je

potajno, u sebi, velika ve}inapomi{ljala da u~ini dok je doìvljavalanepravdu koju joj je nekada kroz pa}eni~kiìvot nedostojan ~ovjeka uzrokovao ovajnakaradni sistem vlasti.

Niko normalan ne opravdava ne~ijekriminalne radnje, ali neka svako sebe zapi-

ta {ta mu je ~initi ako u|e u tramvaj i nekakabadahija mu stane na nogu... i tako„oslonjena“ stoji li stoji. Uljudno, kaètebahatom tipu: „Halo, stali ste mi na nogu!“,istu re~enicu ponovite vi{e puta, a on/ona idalje stoji i jo{ è{}e priti{}e! Uostalom,neka se svako zapita da li bi bez iskazanogbijesa huligana i vidljivih posljedica njihovedestrukcije, Skup{tina TZ kantona zaoz-biljno i po hitnom postupku uzela u razma-tranje prijedlog Plenuma za ukudanje„bijelog hljeba“ onima zbog kojih je izbilacijela ova frka. Da na kraju citiram Laku:„Vrati koko {ta si pozobala!“

[efik Avdagi}, Sarajevo


REAGIRANJAPredmet: Reagiranje naneistinite navode iznesene umagazinu “Slobodna Bosna”od 13.02.2014.

Boris Grube{i} - Uredni{tvu

Glavni tužitelj je odmahnakon eskalacije nemiratijekom prosvjedagrađana naredio da dvatužitelja Tužiteljstva BiHbudu u pripravnosti isudjeluju na uviđaju(“Tuìla{tvo BiH provodi internu istrago nepovoljnoj ’dinamici potro{njetoaletnog papira’”, SB, br. 901)

U posljednjem broju magazin“Slobodna Bosna”, na strani br. 10, objavlje

je ~lanak u kojem je izneseno vi{e neto~n

podataka, te zbog toga proslije|ujemo regiranje na navedeni tekst.Naime, glavni tuìtelj dana 10.02.201

godine, nije uputio nikakav e-mauposlenicima Tuìteljstva BiH.

Radi istine i to~nog informisanja javnoti, glavni tuìtelj je odmah nakon eskalacnemira tijekom prosvjeda gra|ana naredda dva tuìtelja Tuìteljstva BiH budu pripravnosti i sudjeluju na uvi|aju, nakonapada na dràvne institucije BiH.

Ovakvom grubom konstrukcijom izno{enjem neistina, nanijeli ste {teTuìteljstvu BiH i glavnom tuìtelju, te zbo

toga zahtijevamo da ovo reagiranje objaviu prvom narednom broju magazine, na iststrani na kojoj je objavljen i predmetni teks

Reagiranje smo proslijedili i Vije}u z{tampu/tisak BiH.

S po{tovanjem

Boris Grube{Rukovodite

Odjela zodnos

s javno{}

TuìteljstvB

[efik Avdagi} - Uredni{tvu

Neredi na demonstracijama posljedica su nagomilanognezadovoljstva i bijesa građana potiskivanog godinama(“Dossier - dani paljevine”, SB, br. 901)

Slobodna Bosna [broj 902, 20.2.2014]

Documents

Transcript of Slobodna Bosna [broj 902, 20.2.2014]