Slobodna Bosna - 885 - 24.10.2013

I

www.slobodna-bosna.ba

ISPRAVNA-oglasi sedmica-885:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.10.2013 17:30 Page 1

RASIPANJE BUD@ETSKOGNOVCAFEDERALNA VLADA TRO[I DVAMILIONA KM ZA KIRIJUVlada Federacije BiH definitivno jeodustala od preseljenja u dràvnu zgraduElektroprivrede BiH i od kupovine poslovnezgrade „Hidrogradnje“

PRANJE KROZ GUSTOGRANJE ÎJI JE „BOSNALIJEK“Poslovne banke, pozivaju}i se na vaè}ezakonske akte zemalja u kojima posluju,od uprave „Bosnalijeka“ traè podatke ovlasnicima investicionog fonda „HadenaSA“ registrovanog u Luksemburgu koji jepostao vlasnikom 29,94 posto dionica„Bosnalijeka“. Ovo pitanje nikada nisupostavile nadle`ne dràvne i federalneinstitucije, prije svih Finansijsko-obavje{tajni odjel dràvne Agencije zaistrage i za{titu, koji ignori{e upumpavanjetridesetak miliona KM nepoznatog porijeklau privredne tokove na{e zemlje

UNIVERZITET U SARAJEVU IZME\U POLITIKE I POLICIJEVlada Kantona Sarajevo jo{ uvijek nijeimenovala {est ~lanova Upravnog odboraUniverziteta, iako je konkursna proceduradavno zavr{ena a lista kandidatakompletirana: izbor ~lanova Upravnogodbora zaustavljen je nakon {to je umjestofavoriziranog BAKIRA ALISPAHI]A zabudu}eg predsjednika predloènMEVLUDIN MEKI]

“SLUÂJ” GLIGORI]OÊKIVANA REAKCIJA SNSD-aNakon ubistva Milana Vukeli}a jasno je daje Dodikova «zemlji{na mafija» spremnaprotivnike «slati pod zemlju»; TIHOMIRGLIGORI], biv{i ~lan SNSD-a, u svojstvusvjedoka pred Okru`nim tuìla{tvom uBanjoj Luci progovorio je o onome o ~emuje na{ magazin ve} pisao

PROJEKAT STOLJE]A„SREDNJA DRINA“VO\A NE[TO NOSI Iako realizacija projekta „SREDNJADRINA“ jo{ nije zapo~ela, predsjednikRepublike Srpske MILORAD DODIKimenovao je glavnog koordinatora zasuradnju sa strate{kim partnerom,talijanskom kompanijom SECI ENERGIA;na{a novinarka otkriva da je Dodikovpovjerenik u pregovorima o najve}ojposlijeratnoj investiciji u hidroenergetskisektor BiH ILIJA IVI], prijeratni parohsrpske pravoslavne crkve u Trstu, la`niratni humanitarac, kojeg je talijanskapolicija godinama istraìvala zbog sumnjida se bavio {vercom droge i oru`ja

ALASTAIR CAMPBELLLAGUMD@IJIN SPIN-DOKTORArhitekta izbornih pobjeda, revolucionarpoliti~ke komunikacije, podlac i medijskimanipulator - sve su to sinonimi zaALASTAIRA CAMPBELLA (56), planetarnopoznatog britanskog komunikacijskogstratega, ~iji je najnoviji posao osiguratiSDP-u BiH i predsjedniku te strankeZLATKU LAGUMD@IJI pobjedu na op}imizborima 2014; „SB“ otkriva detalje izbiografije kontroverznog spin-doktora koji,osim Lagumdìje, savjetuje i predstavnikevlada Kosova i Albanije

TRI KREDITA HO]U JA ATROFIRANJE „BIRA^“-KOG TIJELAPresudom suda u Bijeljini Vlada RepublikeSrpske obavezana je da „UKIO GRUPI“, ~ijije vlasnik dràva Litvanija, plati astro nom -skih 154 miliona maraka koliki je iznoskredita {to ih je litvanska banka dala Fabriciglinice „Bira~“; Vlast u RS-u (~itaj MiloradDodik) odgovorila je predvidivo - traèukidanje suda u Bijeljini

24.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

3624

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 23.10.2013 22:06

SLOBODNA BOSNA I 24.10.2013.4

JOVO JURICA

Visoki slu`benikGrani~ne policije Jovo\urica ponovodivljao zavolanomslu`benog automobilaJovu \uricu, na~elnika Uprave zaoperacije Grani~ne policije, prijedesetak dana nedaleko od Zvornikazaustavila je saobra}ajna policija MUP-aRS-a. Razlog zaustavljanja bio je te{kisaobra}ajni prekr{aj jer je \uricapreticao kolonu vozila preko pune linije,~ime je te{ko ugrozio druge sudionike usaobra}aju. Povrh toga, nakonzaustavljanja \urica se nekorektno ibahato pona{ao prema pripadnicimasaobra}ajne policije zbog ~ega je protivnjega podnesen prekr{ajni nalog. Kako\urici, poznatom po prebrzim vo`njamau slu`benim autima, ovo nije prvi put dakr{i saobra}ajne propise, moglo bi selako desiti da svoj skora{nji odlazak upenziju za~ini i zasluènomdisciplinskom kaznom. (M.F.)

Prije ravno godinu dana na stranicamaSlobodne Bosne najavili smo povla~enjeruskih investitora iz naftne industrijeRepublike Srpske, odnosno iz dvije rafinerije- u Bosanskom Brodu i Modri~i - koje senikako ne uklapaju u poslovne planove ruskihinvestitora na Balkanu. Ruski energetski divGasprom preuzeo je cjelokupnu Naftnuindustriju Srbije (NIS), uklju~uju}i iRafineriju nafte u Pan~evu, ~ija je obnovako{tala vi{e od 500 miliona eura. KapacitetiRafinerije Pan~evo uveliko prevazilazetrì{ne potrebe Balkana, pa nije logi~no daRusi investiraju novac u obnovu RafinerijeBrod, kada cijelo trì{te Balkana mogu snab-dijevati iz Pan~eva.

Prognoze Slobodne Bosne pokazale su seposve ta~nim. Svi vode}i mediji u RS-u ve}nekoliko dana pi{u o tajnim pregovorimaizme|u dvije ruske dràvne kompanije,Gasproma i Zarube`njefta, o preuzimanjuNaftne industrije Republike Srpske i njenompriklju~enju Nafnoj industriji Srbije.

Pozivaju}i se na pouzdane informacije,mediji u RS-u pi{u da }e Gasprom, akouspje{no okon~a pregovore i preuzme Naftnuindustriju RS, “zatvoriti rafinerije u Brodu iModri~i, zbog njihove neisplativosti”.

Nekoliko je posrednih, ali veomazna~ajnih doga|aja koji ukazuju da je ovajposao ve} u fazi realizacije. Prije svega, firmaOptima, koja je srce i mozak poslova sanaftom u RS-u, seli se u Sarajevo.

Indikativno je i to {to je obim poslovanjaOptime prepolovljen - u septembru je biodvostruko manji nego {to je bio u augustu.Trend smanjenja obima poslovanja nastavlj enje i u oktobru i zna~ajno je manji u odnosu naseptembar.

Razlog za ovo leì u ~injenici da firma

Optima ve} dva mjeseca nije dobila nijedankredit u ruskim bankama za kupovinu sirovenafte. Prema informacijama iz RafinerijeBrod, obim poslovanja }e biti sveden na cca20 hiljada tona mjese~no, {to ~ini tek 25 postood donedavnog maksimuma proizvodnje uRafineriji.

Da je veliki poslovni dogovor u pitanju,potvr|uje i podatak da se odustalo od novihinvesticija u Rafineriji, koje su najavljivane.“Gasprom” jedino interesuje distributivnamreà i to je segment koji ne}e gasiti.Rafinerija u Brodu im nije potrebna zato {toRafinerija u Pan~evu, koja je najmodernija uregiji, svojom proizvodnjom moè zadovolji-ti kompletan ovaj prostor, sve do Slovenije.

[to se ti~e Rafinerije ulja Modri~a i njenrad je, kako stvari stoje, zape~a}en, jer jepo~ela rekonstrukcija iste takve rafinerije uNovom Sadu, u ~iju modernizaciju }e Naftnaindustrija Srbije uloìti 100 miliona dolara.

NIS ima svoju firmu k}erku i u BiH, ~ijeje sjedi{te donedavno bilo u Banjoj Luci.Me|utim, ova firma je napustila Banju Luku isvoje predstavni{tvo otvorila u Sarajevu.

U rafineriju u Brodu prije dva dana stigloje novo rukovodstvo, dok je u Nestro petroluuprava promijenjena prije nekoliko mjeseci.Pojedini uposlenici Optime ve} traè noviposao, jer smatraju da sve ovo {to se de{ava“nije ni{ta drugo do priprema za zatvaranjefirme”, pi{u mediju u RS-u.

Kupci Naftne industrije RS-a nikada nisuizmirili 140 miliona maraka obaveza premabudètu RS-a, tako da njihov dug, sa kamata-ma, na dana{nji dan iznosi cca 250 milionamaraka. Najstra{nije od svega je to {to }e, akose realizuje ovaj plan (a po svemu sude}iho}e), biti uni{tena dva grada - Brod iModri~a. (A. Metiljevi})

Rusi se povlače iz Naftneindustrije Republike Srpske!

POTVRÐENO PISANJE „SLOBODNE BOSNE“

MINI MARKET

KRAH NAFTNOGBIZNISAPreuzimanje naftneindustrije RS-a dogovorili su MiloradDodik i VladimirPutin

KRAH NAFTNOGBIZNISAPreuzimanje naftneindustrije RS-a dogovorili su MiloradDodik i VladimirPutin

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.10.2013 23:47

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


ZAKLELA SE @ENA RAJU...

Supruga biv{egfinansijskogdirektora„Hidrogradnje“otkrila tajnebankovnera~une u inostranstvuU momentu kada su odnosi izme|uuprave sarajevske Hidrogradnje isindikata ove firme do{li do usijanja,supruga jednog od biv{ih finansijskihdirektora Hidrogradnje javila sesindikalnom rukovodstvu i navodno imustupila oporuku koju je njen mu` nasamrti ostavio, a u kojoj se nalaze svibrojevi tajnih bankovnih ra~una uinostranstvu na kojima se nalazevi{emilionska sredstva ove firme!Postoji, navodno, desetak tajnihbankovnih ra~una u Hrvatskoj, Austriji,Njema~koj SAD-u, na kojima sudeponovani milioni izvu~eni izHidrogradnje. Biv{i finansijski direktorHidrogradnje je svojoj supruzi povjerio ifinansijske dokumente o tokovimanovca ove firme i brojnim finansijskimmalverzacijama iz ranijeg razdobljakada je Hidrogradnja raspolagalagolemim novcem. Procjena suprugepreminulog direktora bila je da jesada{nje sindikalno rukovodstvoHidrogradnje vrijedno povjerenja i da jetajne dokumente dala u prave ruke.

(M. M.)

MINI MARKET

Protest radnika HidrogradnjeFinale: “sretni hepiend”

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.10.2013 23:49

Razmi{ljam da ukinem Okru`ni sud sud u Bijeljini!,zaprijetio je pro{le sedmice predsjednik RepublikeSrpske MMilorad Dodik, nakon {to je ovaj sud

presudio u korist strate{kog litvanskog partnera UKIObanke u sporu protiv zvorni~ke Fabrike glinice Bira~ .Sud je presudio da Vlada RS-a, koja je vlasnik firmiokupljenih pod ki{obranom industrijskog mastodonta teregije, „Bir~a“, Litvancima mora vratiti 154 milionamaraka kredita, u protivnom }e se blokirati ra~uni svihfirmi koje imaju ikakve veze sa „Bir~om“, {to se ume|uvremenu po~elo ostvarivati.

U osnovi, da se ne ulazi u nepotrebne detalje, jer suoni uglavnom poznati, ovdje je posrijedi teàk sukobdviju vlada oko konkretnih, ogromnih para - Vlade

Republike Srpske (dakle, Dodika), s jedne, i VladeLitvanije koja je vlasnik „UKIO bankas“, s druge strane.Litvanija je u ovom trenutku zemlja koja predsjedavaEvropskom unijom. Briselska birokratija ima istan~ane,razra|ene, pri tom efikasne mehanizme za{tite interesasvojih ~lanica; zbog toga je iskopavanje „ratne sjekire“ -ukidanje neposlu{nog suda koji, eto, ne {titi interese RS-a, nego „ganja tamo neku pravdu“ - u osnovi Dodikovaobjava rata Briselu. To jeste kanoniziranim,op}eprihva}enim evropskim standardima u segmentuvladavine prava.

Pobuna TTihomira Gligori}a, donedavnog direktoraGeodetske uprave Republike Srpske, protiv„zemlji{ne mafije“ i njenog pokrovitelja Milorada

Dodika, okon~ana je na jedini mogu}i na~in -brzopoteznim isklju~enjem Gligori}a iz ~lanstva Savezanezavisnih socijaldemokrata. U nagla{eno dramati~nim,ali nikako neutemeljenim, bezrazlo`nim javnim istupimaposljednjih dana, Gligori} nije ispoljavao strah odisklju~enja iz ~lanstva stranke, {to je za sada bezbolna

sankcija - frka mu je da njega i familiju „zemlji{namafija“ ne isklju~i iz ìvota. Ne bi bio prvi, vjerojatno niposljednji, iz potpuno istih razloga/motiva ubijen je usredBanje Luke prije 4-5 godina MMilan Vukeli}, jo{ jedanuzaludni borac-samoubica protiv terora Dodikovihmafija{kih geometara-natur{~ika.

(Neka mi bude dopu{ten mali, osobni diskurs/uklon,intimna slabost, digresija, kako god ho}ete, u vezi saTihomirom Gligori}em. Prije bezmalo deset godina on jebio na ~elu Komisije Parlamenta BiH koja je trebalaustanoviti zakonitost prislu{kivanja desetina ljudi,politi~ara, policajaca novinara... u tada najzajebanijojaferi u dràvi, poku{aju „dràvnog udara“. To je onaodvratna svinjarija koju je dizajnirao PPaddy Ashdown,

tada{nji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini,operativno vodio kvislin{ko-kriminalni {tab u Federalnojobavje{tajno-sigurnosnoj slu`bi. Predvo|en banalnomreplikom „Bonnie and Clyde“, ljubu{kim „MisterMuscolom“ IIvanom Vuk{i}em i njegovom pobo~nicom, spravom zaboravljenom zavodnicom KKristinom [ili}. Uparlamentarnoj istrazi koju je vodila Komisija na ~ijem je~elu bio, a koju je zatraìo/pokrenuo poslanik LLagumdìjaZlatko, presudilo je dosljedno, principijelno, zakonskiome|eno drànje predsjednika Komisije Gligori}a.Spasio nam je obraz i ~ast, a pri tom sprije~io hap{enje,u~estalo signalizirano preko Dnevnog avaza, a sna`nopodràno od pravnih vedeta Stranke demokratske akcije,Sulejmana Tihi}a i SSeade Palavri}, prije svih. Uzaklju~cima Gligori}eve komisije traèna je odgovornostza razuzdano, nedemokratsko, civilno nekontrolirano,neukro}eno obavje{tajno podzemlje, doma}e i inozemno.Sada kada je na politi~koj i egzistencijalnoj vjetrometini,kada mu se prijeti smr}u, likvidacijom obitelji, ne mogu ada ne izrazim zahvalnost gospodinu Gligori}u u ime svih`rtava tog monstruoznog politi~ko-obavje{tajnog


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Najsrpskiji skup u novijoj povijesti Srbije, od Gazimestana do danas, održanje u frapantno civiliziranoj atmosferi, poruke su bile istovremeno i srpske ieuropske, pedeset hiljada ljudi unutar i oko najveće dvorane na Balkanuupijalo je i odobravalo poruke iz govora predsjednika Srbije TomislavaNikolića (manje, blaže, umjerenije) i lidera SNS-a Aleksandra Vučića(euforično, odob ra vajuće).“Ekonomija, vladavina prava, domokratija“, tri sufiksacije na kojima nova vlast u Srbiji tu zemlju namjeravaju spasiti „nemi-novnog propadanja i izvesnog nestajanja“. Šta je tu tražio Dodik?

SUDSKI PREDMETI PROTIV POLITI^KIH LIDERA:

NACIONALNA GRUPA PREDMETAPi{e: SENAD AVDI]

MILORAD DODIK: „Ukinite sve sudove, da se m

Iluzije:Iluzije.qxd 24.10.2013 0:02

vodvilja. S izuzetkom Zlatka Lagumdìje koji je, o~ito, stao uz boknjegovom dèlatu Dodiku. Rekoh i spasih du{u svoju!).

Znam zakon, i ne}u preko zakona, pa ubij me, govorio je usudnici okupacijskim nadle`nom „sudiji“ i prisutnompisar~i}u“ DDavid [trbac, Dodikov zemljak, u Jazavcu pred

sudom velikog pisca PPetra Ko~i}a, napisanom prije skoro paokruglo stotinu godina. Dodik, pak, prije 4-5 godina kada jesakupljena solidna gra|a za pokretanje istrage protiv njega u

predmetu izgradnja zgrade Vlade RS-a, gdje su ustanovljenepronevjere, odokativno kazano od 100 miliona maraka, kaè da nepriznaje istragu dràvne policijske agencije, SIPA-e, ismijava se saTuìteljstvom Bosne i Hercegovine, bagateli{e i poniàva Sud BiH.„To su nametnute, antidejtonske institucije i nemam potrebu, nitiobavezu da ih po{tujem“, kaè {eretski. Pa, potom ozbiljnopriprijeti, hajdu~ki opako: „„Neka do|u, neka me poku{aju uhapsiti,vidje}emo kako }e pro}i“. U me|uvremenu se protiv Dodikanagomilalo jo{ desetak sli~nih kriminalnih predmeta (jel’ se to zove„grupa nacionalnih predmeta“?), a spisak sudskih du{mana se izdana u dan pro{irivao i nadopunjavao. Ha{ki sud je, to je ve}poznato, antisrpski, Sud BiH je, a kakav bi druga~iji bio(!)muslimanski, pravosu|e u Srbiji, koje tako|er ne{to oko njega injegovih posli}a ~eprka, „revan{isti~ko“ je i politi~ki „obojeno“, aOkru`ni sud u Bijeljini... Kakvi su to tek neprijatelji ustavno-pravnog poretka Republike Srpske!?

„Mi smo, naravno za ulazak u Evropsku uniju, to nije sporno,ali pod odre|enim uslovima“, laprda Dodik gdje god stigne, i kadaga se pita, a naro~ito kada ga se ne pita. Uslove }e, a ko bi drugi,postavljati on, a ne Brisel.

Jadno ga je, mu~no, Dodika, bilo neki dan gledati u proklju~aloj

beogradskoj „Areni“ na proslavi pete godi{njice dugoro~no, mo`dai beskona~no vladaju}e Srpske narodne stranke. Najsrpskiji skup unovijoj povijesti Srbije, od Gazimestana do danas, odràn je ufrapantno civiliziranoj atmosferi, poruke su bile istovremeno isrpske i evropske, pedeset hiljada ljudi unutar i oko najve}edvorane na Balkanu upijalo je i odobravalo poruke iz govorapredsjednika Srbije TTomislava Nikoli}a (manje, blaè, umjerenije)i lidera SNS-a AAleksandra Vu~i}a (eufori~no, odob ra -vaju}e).“Ekonomija, vladavina prava, domokratija“, tri su fiksacije

na kojima nova vlast u Srbiji tu zemlju namjerava spasiti„neminovnog propadanja i izvesnog nestajanja“. Govorilo se opoglavljima 23 i 24 u pregovorima s Evropskom unijom,depolitiziranosti pravusu|a, prohodnijem i transparentnijem izborusudaca i tuìtelja. Dodik se krstio i lijevom i desnom, gledao uVu~i}a i evropsku kremu koja je do{la na skup Narodnjaka kao teleu {arena vrata..

Prije godinu i pol dana lideri SNSD-a i SDP-a BiH Dodik iLagumdìja napravili su prvi „ohrabruju}i korak“dogovaraju}i mehanizme budu}eg izbora tuìtelja, prema

kojima }e biti suspendirano Visoko sudsko i tuìteljsko vije}e, abiti uklju~ena skup{tinska, parlamentarna, dakle strana~kama{inerija. Mo`da to nije bio prvi, ali jeste najva`niji signal ijednog i drugog da ih se evropski put ne ti~e ukoliko }e ga gledatiiz zatvora!

P.S. Kaè mi neki dan prijatelj, amater-analiti~ar: „„Ne diraj,Senade, Dodika; Silajdì} u osam punih mandata ne bi ovako sjeboRepubliku Srpsku, kako joj je dohako Mile u dva-tri isprekidana(mandata). Neka ga Bog poìvi!“


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

moja du{a smiri“

KADA JE TIHOMIR GLIGORI] SPA[AVAO ZLATKA LAGUMD@IJUPrije deset godina parlamentarna komisija BiH kojom je rukovodio Gligori} oslobodila je optu`bi tajnih slu`bi tada{njeg, a i dana{njeg, lideraSDP-a da je planirao izvesti dràvni udar


ÊTVRTAK, 17. OKTOBARGlupo se, ponavljam to, ponijelo

Predsjedni{tvo BiH, odnosno @ELJKOKOM[I] i BAKIR IZETBEGOVI], kadasu odbili „posuditi“ EMIRU KUSTURICIvojna materijalno-tehni~ka sredstva zapotrebe snimanja njegovog novog filma Namlije~nom putu. Lijepo bi bilo vidjeti da li}e u odjavnoj {pici filma reìser me|u„pomaga~ima filma“ napisati i „Predsjed ni -{tvo biv{e Bosne i Hercegovine“. Pro~itaosam neki dan u njegovoj knjizi „Sto jada“ ipripovijetku „Zagrljaj zmije“ prema kojojje Kusturica pravio scenarij za „Mlije~niput“. Ne znam {ta bih rekao, ni{ta mi tu nijejasno, ni zmije-otrovnice koje piju mlijeko,ni ribe koje se sva|aju sa ovcama, ni babe-toroku{e, ni àbe-kreketu{e... Nekada se uSarajevu taj umjetni~ki postupak, ànrzvao: „Brat brata za guz fata...“

PETAK, 18. OKTOBARNe znam od ~ega je, od kakve japije

pravljen MIRALEM PJANI]?! Bio samubije|en da }e u ve~era{njoj utakmiciRome protiv Napolija, tri no}i nakontrijumfa u Kaunasu i dva i po dana nakonodlaska u Rim iz Sarajeva, puna {aka bradebiti ako izbori mjesto na rezervnoj klupi.Me|utim, Mali princ iz Kalesije odigrao jevjerojatno najbolju utakmicu u ìvotu,gotovo sam sru{io Napolitance, utrpao dvagola, pretr~ao ne manje od 15 kilometara,nepogre{ivo dijelio lopte. Gledam u publiciDIEGA MARADONU i ne{to razmi{ljam:da je „mali zeleni Argentinac“ u svojim

najzvjezdanijim nogometnim danimapro{ao u utorak iza pono}i kroz sarajevskogrotlo, dernek naj{ireg spektra, kroz kakavje proletio Mire, ne bi ve~eras mogao usve~anoj loì sjediti, a kamoli odigratiovakvu veli~anstvenu poemu od utakmice!

SUBOTA, 19. OKTOBARDanas se razli~itim manifestacijama,

obilaskom mezara na Kova~ima, sve~animprogramom u Narodnom pozori{tu,obiljeàva deseta godi{njica smrti ALIJEIZETBEGOVI]A. [ta se promijenilo uminuloj deceniji? I sva{ta i ni{ta.

Ako promjenu „duha vremena“, prati -

mo kroz ~itulje, „rahmetli stranice“, uDnevnom avazu, onda u posljednjih desetgodina kamen na kamenu nije ostao. Uoktobru 2003. „Avaz“ je {tampao specijalniprilog, podeblji separat, sa „posljednjiselamima“ predsjedniku Izetbegovi}u;svako ko je drào do sebe, ili svojefunkcije, karijere, oprostio se u to vrijemeod „voljenog Vo|e“.

U dana{njim „Avazovim“ ~ituljama tekdva „posljednja selama Predsjedniku“.Jedan od Udruènja „Zelene beretke“ idrugi od NNiska Karkelje. Koji, unato~presudi na 15 mjeseci zatvora zbog kra|eautomobila, nije zaboravio svog „prvog ijedinog komandanta“. Za razliku od hiljadadrugih, kojima je Alija mnogo vi{e valjao...

NEDJELJA, 20. OKTOBARNisam gledao sino}nje gostovanje

ZLATKA LAGUMD@IJE kod SENADAHAD@IFEJZOVI]A na „FACE TV“.Odnosno, jesam jedan fragment upoluvremenu utakmice Real Madrid -Malaga.

(Intervju je trajao koliko i utakmica{panjolske „Primere“ - sat i pol!?).

Danas vidim da ni{ta propustio nisam.Lagumdìja kaè da je prihvatio HDZ iDRAGANA ÔVI]A kao partnera u vlastitek kada je ôvi} odustao „od tre}egentiteta“. Kada je to bilo, niko ne zna.Sli~no vrijedi i za MILORADA DODIKA iSNSD. Samo predsjednik SDP-a ne vidinikakvu mogu}nost za koalicijski odnos sa@ELJKOM KOM[I]EM („on je bio mojstrate{ki projekat“) i Demokratskomfrontom.

Ni{ta novo, ni{ta {to nije milion putavi|eno. Najpreciznije je tu „tanku liniju {tospaja i razdvaja“ definirao (kada je ve} sveovih dana u znaku te zemlje) brazilskipredsjednik iz ‘80-ih godina pro{logstolje}a TANCREDO NEVES: „Nikadanisam imao prijatelja od koga ne bih mogaoda se odvojim, a nikada nisam imao nineprijatelja kojem ne bih mogao da sepribliìm“.

PONEDJELJAK, 21. OKTOBAR„Oni koji danas ne àle za Sovjetskim

Savezom nemaju srca“, govorio je ne tolikodavno ruski predsjednik VLADIMIRPUTIN, ali dodao i da „oni koji jo{ uvijekàle za Sovjetskim Savezom nemajumozga.“

Ju~era{nja smrt JOVANKE BROZ,pored du`nog pijeteta, pra}ena je takvimpraskom jugonostalgi~arskih sentimenatada je to zasljepljuju}e i zaglu{uju}e!„Jovanku su sklonili od Tita oni koji sudoprineli raspadu Jugoslavije“, sa stotinutelevizija i portala iz regije docira njenbiograf @ARKO JOKANOVI]. Nego {ta -da je prva dama bila adekvatno tretirana, da

su se njene rije~i pikale, Jugoslavija bi idan-danas bila ìva, zdrava i uzbrdo brza...

Jovanki Broz }e Vlada Srbije ispunitièlju da bude sahranjena u Ku}i cve}a, tikdo supruga JJosipa Broza. Ba{ do u dlakuisto kao u onoj {umadinskoj, morbidno-zagrobnoj narodnja~koj budnici: „Umri,Dano, i ja }u umreti, pa }emo se u grobuvoleti/ Kroz sanduke pruì}emo ruke, jednodrugom govoriti muke...”

UTORAK, 22. OKTOBARJELENA TOPI], tako se zove djevojka

iz Prijedora koja danima usred grada stoji,postojano kano klisurina, gleda i {uti. Neobazire se na prolaznike, ne doti~u je sekomentari, ni dobronamjerni, ni zli, njoj jeodli~no, njoj je jedino potaman u tomsvijetu u kojem moè stajati i {utjeti. Kakavfenomenalan performans, kakva veli -~anstvena, istan~ana, domi{ljena, otmjena,pametna poruka. MMarina Abramovi} bi ve}sada, da se toga dosjetila, osigurala sebibesmrtnost u povijesti umjetnosti. JJusufHadìfejzovi} bi bio progla{en zadoìvotnog selektora Bijenala u Veneciji.

U zemlji logoreji~nog brbljanja ni~ije inikakve rije~i ne govore o toj zemlji vi{e odJeleninog (kao ukopanog) stajanja ibezazlene, prkosne {utnje.

SRIJEDA, 23. OKTOBARAl Jazeera Balkan danima najavljuje

prikazivanje dokumentarnog filma „ROB“,koji je PJER @ALICA snimio o odvratnom,beskrupuloznom prevarantu, hoh{tapleru,kriminalcu, humanisti~kom opsjenaruALMIRU ÊHAJI]U BATKU. „SlobodnaBosna“ je u nekoliko brojeva argument ira -no iskasapila, rastvorila ublehu o „kama -tar skom stradanju“ be{}utnog humanitarcaBatka (koji, neko mi re~e ovih dana, krstariu dru{tvu mla|e ènske ~eljadi poMediteranu).

Ali, razmi{ljaju mastermindi na „AlJazeeri“, ako ve} nas niko ne gleda, niti nasprati, za{to bismo mi morali i{ta ~itati,gledati, znati...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



([)IPA(K) FONDOVI

VjekoslavBevanda nikakone uspijevaokupitientitetske predstavnikeradi dogovora oIPA fondovimaPredsjedavaju}i Vije}a ministara BiHVjekoslav Bevanda ve} tri putabezuspje{no poku{ava organiziratisastanak s predstavnicima entitetskihvlada, kako bi bila dogovorenauspostava IPA struktura za kori{tenjepredpristupnih fondova za poljoprivredui ruralni razvoj. Poziv je uporni Bevandaslao dràvnom ministru spoljne trgovinei ekonomskih odnosa Mirku [arovi}u,federalnom premijeru Nerminu Nik{i}ui njegovoj kolegici iz Banje Luke @eljkiCvijanovi}, entitetskim ministrimafinancija Anti Krajini i Zoranu Tegeltiji,te resornim ministrima poljoprivredeJerki Ivankovi}u Lijanovi}u i SteviMirjani}u. No, svi su do sada zakazanisastanci odga|ani, uglavnom iz razloga{to su predstavnici Vlade RepublikeSrpske navodno imali „pre~eg posla“.Dràvni je premijer Vjekoslav Bevandaplanirao da ponovno, narednog tjedna,poku{a okupiti kolege iz Federacije iRS-a, ali su suo~io s novim problemom- nije, naime, poznato tko }e za sedamdana biti ministar vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH! (S.M.)

MINI MARKET

Evropska komisija }e sa preko dvijestotine miliona eura finansirati razli~iteprojekte iz oblasti visokog obrazovanja.Krajnji rok za podno{enje projekata bio je26. mart 2013. godine, a Evropskakomisija donijela je odluku o finansiranju171 projekta. Na sramotu i àlost na{eakademske zajednice i visoko{kolskog

obrazovanja u cijelosti, na konkursu kojije raspisala Evropska komisija nije pro{aoniti jedan projekat iz BiH! Utje{nanagrada je da su bh. univeziteti„podizvo|a~i“ radova u sedam projekatakoje su dobili evropski univeziteti, a ~ijavrijednost prema{uje iznos od {et milionaeura. (M.F.)

Evropska komisija nije prihvatila niti jedan projekat

akademske zajednice BiH

VISOKO OBRAZOVANJE NA NISKIM GRANAMA

Na trijumfalnom na -s tu pu pred vi{e od30.000 ljudi u beo grad -skoj Areni, na proslavipete godi{njice Srpskenapredne stran ke, ~elnikove stranke AAleksandarVu~i} u jednoj rije~idefinirao je tri klju~naprioritetna cilja Srbije -ekonomija, ekonomija iekonomija. Svojupredanost eko nom skomrazvoju Srbije, Vu~i} jedokazao cijelim nizomkonkre tnih poteza: ukratkom vremenu nakonpreuz i ma nja vlasti,uspio je angaìrati ozbi -lj an kapital iz Ujedi -njenih Arapskih Emi -rata, a Vu~i}u pripadajui zasluge za savjetni~kianga`man uglednog ekonomiste DDomi -niquea Strauss-Kahna, biv{eg predsjednikaMMF-a.

Ekonomski trendoviu BiH jednako sunepovoljni kao i uSrbiji, no uprkos tomeekonomija je gurnuta nasamo dno prioritetaaktuelne vlasti u BiH.Da je ekonomija u BiHu vrhu prioriteta kao uSrbiji, lider vode}evladaju}e partije ZZlatkoLagumdìja zatraìo bisavjetni~ke usluge ne -kog poznatog ekono -mskog eksperta, sugledom i uticajem ume|unarodnim eko no -m skim kru go vima. No,Lagumdìji je prioritetvlastita polit i ~kakarijera i zato jeangaìrao poznatogbri tan skog spin-

doktora AAlastaira Cam p b ella, koji }e gasavjetovati kako da popravi vlastitinaru{eni politi~ki kredibilitet.

Aleksandar Vu~i}

VUČIĆ: EKONOMIJA, EKONOMIJA, EKONOMIJA;LAGUMDŽIJA: JA, JA, JA!

Vučića savjetuje ugledniekonomista Dominique

Strauss-Kahn, a Lagumdžijuspin-doktor Alastair

Vjekoslav Bevanda

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.10.2013 23:52

PRO ET CONTRA


PRAVNI (L)AKT

@estoka utakmica dvijekandidatkinje zaupra`njenufunkciju predsjednikaKantonalnogsuda SarajevoIzbor novog predsjednika Kantonalnogsuda u Sarajevu, nakon {to jedugogodi{nja predsjednica BegzadaGavrankapetanovi}-Salihagi} ljetosoti{la u mirovinu, ozbiljno je posva|aosarajevske sutkinje i suce kojipretendiraju na njezinu funkciju. Poredsada{njeg vr{itelja du`nostipredsjednika sarajevskog Kantonalnogsuda Jasmina Jahjaefendi}a,najozbiljnije su kandidatkinje, ali isuparnice, sutkinje Dalida Burzi} iAdisa Zahiragi}. Prema tvrdnjamanjihovih kolega iz pravosu|a, sutkinjeBurzi} i Zahiragi} se ve} mjesecimautrkuju koja }e koju vi{e ocrniti. (S.M.)

MINI MARKET

LAMIJA TANOVI]

Profesor naPMF-u

DATo je model koji postoji u dostazemalja pa za{to ne bi i kod nas.Namirnice koje su vitalne za ìvotimaju niù stopu PDV-a, da im setako snizi cijena, a proizvodi kojise mogu smatrati luksuzomimaju vi{u stopu. Za moj pojamovo je prihvatljiv i mnogo boljiprincip nego unificirana stopa zasve proizvode.

ALMIR TERZI]

Novinar„Oslobo|enja“

DA/NEBojim se da politi~ke strukturenisu spremne u ovom trenutkuda izdrè bilo kakve korekcije.Jedinstvena stopa PDV-a imomogu}ava punjenje budèta itime finansiranje ogromnedràvne administracije.

IBRAHIM NADAREVI]

Poslanik uPredstavni~komdomu federalnogParlamenta

DAMi{ljenja sam da, kad su poreziu pitanju, cijeli sistem u BiHtreba izmijeniti i da ovajdosada{nji ne treba ovakoizgledati. Smatram da trebapove}ati stopu PDV-a na 22%a ukinuti npr. doprinose nazdravstveno osiguranje i mislimda bi ìvot bio jeftiniji.

MIRKO PULJI]

Profesor naEFS-u

DAJa sam zagovarao diferenciranestope prilikom razgovora zauvo|enja poreza na dodatnuvrijednost. Mi{ljenja sam da setada to instaliralo da bi nam bilopuno lak{e jer se taj model

zasniva upravo na tome daprehrambeni proizvodi, lijekovi,dje~ija hrana imaju niù stopu, avi{u stopu da ima luskuzna roba.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

DAJa sam bio za to da se u po~etkuuvo|enja PDV stopa uvede vi{estopa da bi se postiglo pravednijeoporezivanje. Osnovne stvari saniòm stopom PDV-a, a ostalesa vi{om stopom PDV-a.

ADMIR KAPOPredsjednikUdruènja„Kupujmodoma}e“

DAMi{ljenja sam da nam je vrijemeda ne{to mijenjamo i da bi punobolje bilo da se na luksuzne stvariuvede stopa preko 20% a da seosnovni prehrambeni proizvodi ilijekovi oslobode PDV-a.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Podržavate li prijedlog Jage Lasića da seuvedu dvije stope PDV-a, jedna od 20%na sve proizvode a druga od 7 do 10%

za hranu i lijekove?

Priredila: Ma{a ]osi}

Dalida Burzi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.10.2013 23:52

Vlada Federacije BiH definitivno jeodustala od izgradnje ili kupovineposlovne zgrade u Sarajevu ukojoj bi se pod jednim krovomsmjestila ministarstva trenutno

ra{trkana na desetak podstanarskih lokacijau Sarajevu. Vlada je odustala od kupovineposlovne zgrade Hidrogradnje u Sarajevu,~ija je vrijednost jednaka desetogodi{njojnajamnini koju Vlada Federacije BiH pla}avlasnicima poslovnih prostora, me|uostalim i SDP-u. Tako|er je odustala i odpreseljenja u zgradu Elektroprivrede BiH uSarajevu, koja zjapi prazna ve} punih 15godina!

POSLOVNI INTERES SDP-a Uprava Elektroprivrede BiH, u tijesnom

dogovoru s politi~kim mentorima iz vrhaSDP-a, privodi kraju ure|enje poslovnezgrade u Sarajevu u koju je prema ranijemplanu trebala preseliti Vlada FederacijeBiH. Elektroprivreda BiH, s oko 700zaposlenih u sarajevskoj direkciji,raspolaè s dvije poslovne zgrade uSarajevu, od kojih jedna („zelena“) s oko20.000 kvadratnih metara zjapi prazna ve}15 godina. No, u renoviranu „zelenu“zgradu ne}e useliti Vlada Federacije BiH,kako je bilo ranije planirano, nego~inovnici iz susjedne „narandàste“ zgrade,tako|er u vlasni{tvu Elektroprivrede BiH.Vlada Federacije BiH, voljom vrha SDP-a,ostat }e do daljnjeg podstanar u zgradiSDP-a i jo{ nekoliko zgrada u Sarajevu uvlasni{tvu tajkuna bliskih SDP-u.

Jo{ 2009. godine tada{nja upravaElektroprivrede BiH, u dogovoru s VladomFederacije BiH, osigurala je novac iraspisala tender za unutra{nju adaptaciju„zelene“ zgrade u koju bi se pod jednimkrovom smjestila sva federalnaministarstva. No, dvije godine kasnije,tender je poni{ten zbog me|usobnogtuàkanja gra|evinskih firmi koje susudjelovale na tenderu vrijednom oko 22miliona KM.

Odluka prethodne vlade da se smjesti u„napu{tenu“ dràvnu zgradu, ~iji jenominalni vlasnik Elektroprivreda BiH,bila je posve opravdana, budu}i da sutro{kovi smje{taja vladinih ministarstvauveliko prema{ili iznos od 1,4 miliona KMgodi{nje. No, ta se odluka nikako nijeuklapala u SDP-ove kalkulacije, budu}i daova partija od iznajmljivanja prostorafederalnoj Vladi godi{nje inkasira vi{e od500.000 konvertibilnih maraka!

Upravo zbog toga, aktuelna VladaFBiH, predvo|ena SDP-om, nikada nijeobnovila tender za adaptaciju poslovnezgrade Elektroprivrede BiH, niti je pakozbiljnije razmatrala mogu}nost kupovineposlovne zgrade Hidrogradnje u Sarajevu,koju je ina~e mogla preuzeti za oko 18miliona KM i trajno rije{iti problemvlastitog „krova nad glavom“, ali i problemnekoliko stotina radnika Hidrogradnje,propalog preduze}a u ve}inskom vlasni{tvudràve, ~iji radnici ve} godinama neprimaju pla}u niti im se upla}uju doprinosiza penziono i socijalno osiguranje.

Istina, Vlada Federacije BiH, podpritiskom javnosti i radnika Hidrogradnje,pristala je prije dvadesetak dana formirati


RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA

FEDERALNAVLADA OSTAJE

PODSTANAR SDP-a

Suprotno ranijem planu, u renoviranuzgradu EPBiH ne}e useliti

Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH definitivno je odustala od preseljenja u državnu zgradu Elektroprivrede BiH

i od kupovine poslovne zgrade „Hidrogradnje“

��

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

asim:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 22:24


FEDERALNA VLADA TRO[I DVA MILIONA KM ZA KIRIJU

PRESKUPO RENOVIRANJEElektroprivreda BiH uskoro }e useliti u zgradu kojaje ranije bila namijenjena Vladi Federacije BiH


radnu grupu sa zadatkom da razmotrimogu}nost kupovine poslovne zgrade ovogposrnulog preduze}a, ali krajnji ishod ovefingirane „aktivnosti“ unaprijed je poznat.Paralelno s formiranjem radne grupe, VladaFederacije BiH raspisala je tender zaunajmljivanje blizu 3.000 kvadratnihmetara poslovnog prostora u Sarajevu.

Na taj na~in podstanarski tro{koviVlade Federacije BiH popet }e se na oko 2miliona KM godi{nje!

DVA MILIONA ZA NAMJE[TAJDa apsurd bude ve}i, Elektroprivredi BiH

uop}e nije potreban dodatni prostor u zelenojzgradi, ~ija se adaptacija uùrbano privodikraju. Adaptacija zgrade ina~e je povjerenaSDP-ovom povla{tenom graditelju HHuseinuHasibovi}u, vlasniku firme Butmir, koji uneposrednoj blizini, u isto vrijeme, gradi jo{dvije stambeno-poslovne zgrade namijenjenetrì{tu. Tro{kovi adaptacije zgrade EPBiH,prema nezvani~nim informacijama, prema{it}e 25 miliona KM, a gotovo deset posto togiznosa oti}i }e na luksuzni namje{taj izuvoza. Direktor EPBiH EElvedin Grabovicane nalazi ni{ta ni ~udno ni sporno u takvom

rasipanju kompanijskog novca. Kaè daElektroprivreda BiH „pravi milijardu prihodagodi{nje“ i da radnici zaposleni u glavnomsjedi{tu EPBiH u Sarajevu „ve} godinamarade u uàsnim uslovima“, {to naravno niizbliza ne odgovara istini. Dvije poslovnezgrade Elektroprivrede BiH izgra|ene sudesetak godina prije rata, kada je ovopreduze}e imalo neuporedivo ve}i brojzaposlenih radnika nego poslije rata, kada je

de facto podijeljeno na tri me|usobnoodvojena preduze}a: EPBiH, EPRS, i EPHZHB. U sarajevskom sjedi{tuElektroprivrede BiH trenutno je uposlenooko 700 radnika, a to zna~i da bi svakiuposlenik u prosjeku imao na raspolaganjuoko 40 kvadratnih metara kancelarijskogprostora!

Ina~e, prema nalazima federalnihrevizora, svaki ~inovnik u Vladi Federacije

BiH trenutno raspolaè s oko 20 kvadratnihmetara kancelarijskog prostora, {to je dakledvostruko manje od prostora koji }e u dvijezgrade koristiti uposlenici ElektroprivredeBiH.

No, SDP se nije ni osvrnuo na prigovorerevizora koji su nebrojeno puta upozorili naneracionalno kori{tenje i previsoketro{kove unajmljivanja poslovnog prostora,dok mnogobrojne zgrade u vlasni{tvudràve godinama zjape (polu)prazne.

Vodstvu SDP-a o~ito je najva`nije danjihova zgrada u Alipa{inoj ulici imasolidnog podstanara koji uredno pla}avisoku kiriju i ne {tedi novac na odràvanjuzgrade. �


RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA

�

Federalne vlasti za smje{taj svojihinstitucija u Sarajevu i Mostaru prije {estgodina iz budèta su izdvojile oko 6,5 milionaKM: za kupovinu devastiranog hotela uMostaru izdvojeno je oko 3 miliona KM, a zaadaptaciju poslovnog objekta JP Geodetskizavod Sarajevo oko 3,5 miliona KM.

No, kako stoji u izvje{taju Ureda zareviziju, ni do kraja 2012. godine nisuzavr{ene zapo~ete aktivnosti na planiranojizgradnji objekta, odnosno „nije izvr{enoplanirano useljenje institucija za koje se idalje pla}aju tro{kovi zakupa poslovnogprostora“. �

PROMA[ENA INVESTICIJA

Vlada renovirala tuđu zgradu uSarajevu!

U revizorskom izvje{taju objavljenom ujunu ove godine, tri federalna ministarstva(Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvookoli{a i turizma te Ministarstvo prostornogure|enja) odnedavno su smje{tena unovounajmljenom poslovnom prostoru kojije za oko 1.000 kvadratnih metara ve}i odplana Slu`be za zajedni~ke poslove Vlade

FBiH. Sva tri navedena ministarstva trebalasu biti smje{tena u prostoru veli~ine 1.549kvadratnih metara, no smje{tena su naprostoru veli~ine 2.952 kvadratna metra. Naovaj na~in „nerealno je pove}ana veli~inaprostora po zaposleniku kao i tro{kovizakupa u iznosu od 18.322 KM mjese~no“,navodi se u revizorskom izvje{taju. �

OD VI[KA GLAVA NE BOLI

Umjesto 1.500, Vlada zakupila2.500 kvadratnih metara

PREMIJER USUKOBU INTERESAFederalni premijer NerminNik{i} pojavljuje se u ulozizakupca i zakupodavcaposlovnog prostora



PRANJE KROZ GUSTO GRANJE

Poslovne banke, pozivajući se na važeće zakonske akte zemalja u kojima posluju, od uprave „Bosnalijeka“ traže podatke o vlasnicima investicionog fonda„Hadena SA“ registrovanog u Luksemburgu koji je postao vlasnikom 29,94 posto

dionica „Bosnalijeka“. Ovo pitanje nikada nisu postavile nadležne državne i federalne institucije, prije svih Finansijsko-obavještajni odjel državne Agencije

za istrage i zaštitu, koji ignoriše upumpavanje tridesetak miliona KM nepoznatogporijekla u privredne tokove naše zemlje

NAS I RUSA 30 MILIONA KMDABOGDA IM TREBALO ZA

“BOSNALIJEKA“

FINANSIJSKA (G)RUPAUkoliko se bankama ne odgovori na pitanje ko su vlasnici HadenaSA, Bosnalijeku prijeti blokiranje i zatvaranje ra~una u istim

city bank:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:45

Skoro godinu dana mediji u BiHbezuspje{no poku{avaju do}i doodgovora na pitanje ko stoji izafamoznog investicionog fondaHadena SA registrovanog u

Lukse mburgu, koji je postao vlasnikom 29,94posto dionica Bosnalijeka. EEdin Dizdar,~lan jednog od dva nadzorna odbora Bosna -lijeka i zastupnik Hadena SA, jednomprilikom je izjavio da su dva fizi~ka lica,dràvljanina EU-a, vlasnici tog inves -ticijskog fonda. S druge strane, prema do -bro upu}enim izvorima, navodni vlasnikHadena je Rus SSergej Matvijenko, sinValentine Matvijenko, biv{e guvernerke

Saint Petersburga i predsjedavaju}e Fede -ralnog Vije}a Ruske Federacije, koji je ijedan od najve}ih dioni~ara firme ImperiaPharma. Kako zvani~ne i nadle`ne dràvne,a i federalne institucije, nikada nisu, atrebale su, postaviti identi~no pitanje, uprvom redu to se odnosi na Finansijsko-obavje{tajni odjel dràvne Agencije zaistrage i za{titu (SIPA), to ekstremno va`no,zapravo krucijalno pitanje, postavile subanke s kojima posluje Bosnalijek.

HADEN SA, PREDSTAVITE SEAmeri~ka Citibank, tre}a po veli~ini

banka u Americi, odnosno podru`nica tebanke u Moskvi kod koje predstavni{tvoBosnalijeka ima otvoren ra~un, 11. oktobraove godine od rukovodstva Bosnalijeka jezatraìlo da im se dostave podaci o vlasni -cima Hadena SA. Razlog za to je odre|eniset procedura vezanih za poja~anu kontrolubanke koje moraju ispo{tovati, a koje suvezane za zakon o spre~avanju pranja


ÎJI JE „BOSNALIJEK“

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Banke iz SAD-a, Italije, Srbije s kojima posluje“Bosnalijek“ pitaju ko je vlasnik “Bosnalijeka“; nijednu

finansijsku instituciju u BiH to ne zanima?!

��

EMAIL KORESPONDENCIJAPoslovne banke od uprave Bosnalijeka traèodgovor na pitanje ko su vlasnici investicionogfonda iz Luksemburga Hadena SA

Foto: Milutin Stoj~evi}


novca i finansiranja terorizma. Pored toga,Citibank, kao ameri~ka banka, du`na jepo{tovati ameri~ki „Patriot act“. „Patrio t -ski zakon“ usvojio je ameri~ki Kongres2001. godine kao odgovor na teroristi~kenapade izvedene 11. septembra 2001.godine. Taj zakon, izme|u ostalog, za ciljima spre~avanje, otkrivanje i progon osobaza pranje novca i finansiranje terorizma.Dakle, po „Patriotskom zakonu“ Citibankje du`na provesti dodatne procedure kojegarantuju da ne postoje dioni~ari Bosna -lijeka povezani sa bilo kakvim kriminalnimaktivnostima. Citibank je od uprave Bosna -lijeka zatraìla poja{njenja, odnosnopodatke, o vlasnicima Hadena SA, a uko -liko im se ti podaci ne proslijede, Citibank}e biti primorana da prekine poslovnusaradnju sa Bosnalijekom. U emailu upu -}enom Bosnalijeku djelatnica CitibankMargarita Feshchuk navela je da }e i sveinformacije proslije|ene banci o dioni -~arima Hadena biti tretirane kao strogopovjerljive.

Me|utim, prvi zahtjev za poja{njenjemko stoji iza luksembur{kog investicijskogfonda Hadena SA stigao je prije polagodine, 7. maja od Societe Generale,Bosnalijekove poslovne banke u Srbiji.Po{to se u dosta vljenoj dokumentaciji ove}inskim vlasni cima Bosnalijeka pojavio iHaden SA, iz Beograda su od upraveBosnalijeka traìli izvod iz registra te firme.Naime, nakon izmjena zakona o pranjunovca u Srbiji, banke su, izme|u ostalog,obavezne da ispitaju i utvrde vlasni~kustrukturu svojih klijenata. U emailuupu}enom Bosnalijeku uposlenica SocieteGenerala Branka Joki} navela je da bancine}e biti potrebni detalji oko vlasni~kestrukture Hadena ukoliko se moèustanoviti da je taj investicioni fondprisutan na nekoj od renomiranih svjetskihberzi. Kona~no, 7. avgusta poslovna bankaBosnalijeka u BiH Intesa Sanpaolo banka(ISP), a na zahtjev centrale iz Milana, oduprave Bosnalijeka tako|er je zatraìladodatne informacije o vlasnicima Hadena.Jedini odgovor na upite banaka koji jeuprava Bosnalijeka mogla proslijediti bio jeda je investicijski fond Haden SA „tajnodru{tvo osnovano prema luksembur{kimzakonima“. Ovakav odgovor definitivno nezadovoljava banke, niti bi ih zadovoljioodgo vor o vlasnicima Hadena SA koji jesvoje vremeno sindikalistima uputio EdinDizdar rekav{i kako su vlasnici Hadenatajni jer ko god u BiH ima para odmah seproglasi lopovom, „a ~lanovi familije budumu kidnapovani“!?

ISTRAGE KOJIH NEMALogi~no je i o~ekivano da zastupnici

Hadena rade ono {to im {efovi kaù iodobre. Me|utim, sasvim je nelogi~no da

nadle`ne dràvne i federalne institucijeignori{u upumpavanje tridesetak milionaKM nepoznatog porijekla u privrednetokove na{e zemlje. Naime, Haden SAdionice Bosnalijeka kupovao je prekobrokerske ku}e Eurohaus Zijada Bleki}a,~iji je uposlenik i Edin Dizdar. Ali, vi{e -milionske nov~ane transakcije izme|uEurohausa i Hadena SA koje su sedjelimi~no realizovale i preko ruskeSberbank, o~igledno niko nije kontrolisao.„Finansijsko-obavje{tajni odjel SIPA-etrebao je i morao je ispitati te suspektne

transfere i transakcije. Prvo, jer jeinvesticioni fond Haden SA reigistiran uLuksemburgu, zemlji koja je prili~noliberalna kad je u pitanju kontrola porijeklafina nsijskih sredstava. Drugo, jer sutransakcije vr{ene preko Eurohausa, sum -nji ve bokerske ku}e oko ~ijeg poslovanjasu ve} pokrenute neke predistra`ne radnje.Dakle, po vrsti, po vr{iocima i po obimu tetransakcije trebale su imati obilje`jesuspektnih i kao takve trebale su bitipredmetom provjere Finansijsko-oba -vje{tajni odjel SIPA-e“, tvrdi na{ sagovo -rnik upu}en u ovu vrstu poslovanja, navo -de}i kako nov~ane transakcije vezane zakupovinu dionica Bosnalijeka nisu jedinesumnjive transakcije kojima se ne bavi, atrebao bi, Finansijsko-obavje{tajni odjelSIPA-e na ~elu sa DDraganom Mumovi}em.Ina~e, prema tvrdnjama na{eg sagovornika,Mumovi} je kadar bra}e MMirka i BBraneôlovi}a sa Sokoca, vlasnika firmeKaravan, koji su visoki funkcioneri SNSD-ai najbliì saradnici MMilorada Dodika uisto~nom dijelu RS-a, i on ve} duè vrijeme„{titi“ pera~e novca i ne istraùje sumnjivetransakcije ~iji su nosioci i suorganizatoripojedinci bliski Dodiku i SNSD-u.

„BIRA^“, SLOBODAN STANKOVI], BIB BANKA

„Sumnjive transakcije Fabrike gliniceBira~ u Zvorniku i{le su, izme|u ostalog, ipreko Djevi~anskih Ostrva, a za tetransakcije vi{egodi{nji interes pokazivalaje Finansijsko-obavje{tajna jedinica Litva -nije. Me|utim, po tom pitanju doskora nijeni{ta ra|eno, niti je ura|eno“, tvrdi na{sagovornik. On pretpostavlja da }e se


PRANJE KROZ GUSTO GRANJE

�

Iz kruga Bosnalijeka iza{la je ovih dananova po{iljka lijekova vrijednosti 1,2 milionaKM ruskom distributeru Imperia Pharmu.Ugovor po osnovu kojeg je ova po{iljkaBosnalijekove robe upu}ena ImperiaPharmu, potpisao je Admir Ke{o kojiuop}e nije u radnom odnosu u Bosnalijeku.Vrijednost potpisanog ugovora i aneksa je11,5 miliona eura, a rok za realizaciju je dokraja ove godine. Niti jedna dosada{njaisporuka Bosnalijekovih proizvoda ImperiaPharmiu nije pla}ena, a prva isporukadospijeva na pla}anje polovinom decembrado kada }e Imperia Pharmiu vjerovatno bitiisporu~ena sva ugovorena koli~inaBosnalijekovih proizvoda. Dakle, postoji

opravdana bojazan da Imperia PharmBosnalijeku nikada ne}e platiti isporu~enelijekove. Dalju isporuku Bosnalijekovihproizvoda Imperia Pharmiu u vi{e navratabezuspje{no je poku{ao da zaustavi jedanod dvojice v.d. direktora, [efik Handì}.Prethodno je njegov „dvojnik“ NedimUzunovi} raskinuo ugovor sa transportno-{pediterskom ku}om Rhea Expressom izaklju~io novi sa firmom Duty [ped kojazavr{ava svu papirologiju vezanu za izvozBosnalijekovih proizvoda u Rusiju. Ina~e,vlasnici Duty [peda su sin i otac Amer iDèmal Suba{i}, koji su u rodbinskoj vezisa „kontroverznim biznismenom“ Senadom[ahinpa{i}em [ajom. �

IMPERIJA UZVRA]A UDARAC

Transportno-špediterska kuća DutyŠped izvozi lijekove u Rusiju

HADENOV IGRAÊdin Dizdar, opunomo}enik Hadena iuposlenik Eurohausa Zijada Bleki}a

HADENOV IGRAÊdin Dizdar, opunomo}enik Hadena iuposlenik Eurohausa Zijada Bleki}a


Finansijsko-obavje{tajni odjel SIPA-e uistragu oko Bira~a morati uklju~iti tek kadau BiH krajem ovog mjeseca stignu litvanskiistraìoci. Isti ti istraìoci bavit }e se isumnjivim transferima propale BalkanInvestment Banke (BIB) i njihovimfinansijskim aran`manima sa kriminalnomgrupom oko Fabrike glinice Bira~. A kadve} spominjemo propalu BIB koja jepromijenila naziv u Banka Srpske, Fina n -sij ska policija FBiH }e uskoro Kanto -nalnom tuìla{tvu u Sarajevu prosli jeditikrivi~ne prijave protiv lica odgovo rnih zailegalnu dokapitalizaciju Una banke odstrane BIB-a.

Spomenimo i to da se Finansijsko-obavje{tajni odjel SIPA-e nikada nije poza -bavio ni poznatim „slu~ajem Stan kovi}“.Podsjetimo da je krajem marta 2013.godine Dodikovom saradniku iz oblastigra|evinarstva SSlobodanu Stanko vi}u,vlasniku Integral inènjeringa, hrvatskapolicija oduzela na granici 450 hiljada eurau gotovini!

Stankovi} novac nije prijavio ni cariniBosne i Hercegovine a ni Hrvatske, a ~injenicada Stankovi} u torbi nosa „dèpa rac“ od 450hiljada eura o~igledno nije bio dovoljan motivMumovi}u i njegovom Finansijsko -obavje{tajnom odjelu da pok re ne bilo kakvuprovjeru, po samoj prirodi stvari, krajnjesumnjive nov~ane transa kcije Stankovi}a! �


ÎJI JE „BOSNALIJEK“

KO ]E KOME...Milorad Dodik i „njegov“

gra|evinac Slobodan Stankovi}

Foto: Mario Ili~i}


Vlada Kantona Sarajevo jo{ nijeimenovala {est ~lanova Upravnogodbora Univerziteta u Sarajevu,uklju~uju}i i budu}eg pred sjed -nika, iako je formalna procedura

davno zavr{ena. Konkurs za izbor ~lanovaUpravnog odbora Univerziteta koji }epredstavljati osniva~a, odnosno KantonSarajevo, raspisan je 27. juna, u mandatusada ve} biv{eg kantonalnog ministra zaobrazovanje, nauku i mlade DDamiraMarjanovi}a. Nepunih mjesec dana kasnijeformirana je i Komisija za provo|enjekonkursne procedure u koju su izabranidekani Prirodno-matemati~kog i Fakultetasporta i tjelesnog odgoja RRifat [krijelj iMunir Talovi}, tajnica Ministarstva zaobrazovanje, nauku i mlade LLjiljanaPrel~ec i njezin kolega, pomo}nik ministraAbid Fejzi}. ^lanovi su Komisije prijemjesec dana okon~ali svoj dio posla iodabrali {est kandidata. Problemi su,me|utim nastali, kada je ministar Marja -novi} listu s imenima predloènih ~lanovadostavio kolegama u kantonalnoj Vladi.

LA@NA AUTONOMIJASARAJEVSKOG UNIVERZITETA

Prije nego {to se pozabavimo raskolomunutar sarajevske baze SDA, zbog kojegUpravni odbor Univerziteta u Sarajevu idalje nije kompletiran, nu`no je podsjetitina nekoliko ~injenica. Sukladno Zakonu ovisokom obrazovanju Kantona Sarajevo,koji je i osniva~ Univerziteta, u Upravniodbor se bira jedanaest ~lanova. Petpredstavnika bira Senat Univerziteta (~etiriredovna profesora i jednog ~lana-stu denta),dok preostalih {est ~lanova imenuje VladaSarajevskog kantona. Na sjednici Senatakoja je odràna po~etkom septembra uUpravni odbor Univerziteta izabrani suEsad Durakovi}, profesor Filozofskog


UNIVERZITET U SARAJEVU

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Vlada Kantona Sarajevo još uvijek nije imenovala šest članova Upravnog odboraUniverziteta, iako je konkursna procedura davno završena a lista kandidata kom-

pletirana: izbor članova Upravnog odbora zaustavljen je nakon što je umjestofavoriziranog BAKIRA ALISPAHIĆA za budućeg predsjednika predložen

MEVLUDIN MEKIĆ

“AUTONOMIJA UNIVERZITETA“I BAKIROVA AUTO-KU]A

univerzitet suzana:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:39

fakulteta, AAlmedina Zuko i VVelija Katica,profesori Veterinarskog fakulteta, MMehmedJahi}, profesor Ekonomskog fakulteta, iAmar Nurkovi}, student druge godineEkonomskog fakulteta. Dodajmo tome daje proces izbora ~lanova Upravnog odborau Senatu pro{ao bez ikakvih pote{ko}a, kaoi da je ubjedljivo najve}i broj glasovakolega dobio profesor Esad Durakovi}.

No, budu}i da u stanju prividneautonomije sarajevskog Univerziteta kona -~ne odluke ne donosi struka (u susjednimdràvama Srbiji i Hrvatskoj u upravnimstrukturama dominiraju predstavnici akade m-ske zajednice) nego politika, Upravni }eodbor profunkcionirati u punom kapacitetutek kada se postigne dogovor unutar SDA.

Prema informacijama Slobodne Bosne,

na spornoj listi predloènih ~lanovaUpravnog odbora Univerziteta Sarajevonalaze se AAzemina Njuhovi}, pomo}nicakantonalnog ministra u Sektoru zainformatizaciju obrazovanja i nauke, njezinkolega SSifet Kukuruz, pomo}nik ministra

24.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZME\U POLITIKE I POLICIJE

��

Ministri iz SDA blokirali izbor ~lanova Upravnog odborasarajevskog Univerziteta jer za predsjednika nijepredloèn “ugledni nau~nik“ Bakir Alispahi}

21

AKADEMSKA “CRNA LISTA”Ratni ministar policije RBiH, biv{i direktorbo{nja~ke tajne slu`be i politi~ar s ameri~ke“crne liste” bio je glavni favorit SDA na mjestopredsjednika UO Univerziteta Sarajevo


za visoko obrazovanje, i AAdnan Dìndo,pomo}nik federalnog ministra za kulturu isport SSalmira Kaplana. Pored predstavnikakantonalnog Ministarstva za obrazovanje,nauku i mlade i federalnog Ministarstva zakulturu i sport, kandidati za ~lanstvo uUpravnom odboru su i OOsman Top~agi},{ef Odsjeka za Europsku uniju u Mini -starstvu vanjskih poslova BiH, i DDobrilaGovedarica, izvr{na direktorica Fonda„Otvoreno dru{tvo“, ~iji izbor nije upitan,ali jeste izbor predsjednika. Na tu jefunkciju nominiran MMevludin Meki}, {efKlinike za bolesti srca i reumatizma uKlini~kom centru Univerziteta Sarajevo i,navodno, ro|ak ~lana Komisije Rifata[krijelja, {to je izazvalo pravu pobunume|u nekolicinom sarajevskih SDA-ovacakoji su proteìrali posve drugog kandidata.Otkako je, naime, raspisan konkurs zaizbor ~lanova Upravnog odboraUniverziteta Sarajevo, kao glavni favoritza pre dsjednika slovio je BBakir Alispahi},koji je prije dvije godine promoviran udoktora nauka odbrane i sigurnosti. Nakon{to se, me|utim, ime nekada{njeg ministrapolicije RBiH, direktora bo{nja~ke tajneslu`be i politi~ara s ameri~ke „crne liste“nije na{lo na listi kandidata, njegove sustrana~ke kolege pritisle najprije ministraDamira Marjanovi}a, a potom ikantonalnog pre mijera SSuada Zeljkovi}a.Marjanovi} je, u me|uvremenu, daoneopozivu ostavku na ministarsku funkcijui rije{io se problema, ostavljaju}apremijera Zeljkovi}a, koji je preuzeo

rukovo|enje Ministarstvom zaobrazovanje, nauku i mlade, da se boriizme|u dvije struje u SDA.

POLICAJAC, OBAVJE[TAJAC, BIZNISMEN, DOKTOR NAUKA

Kako prijedlog imenovanja budu}ih~lanova Upravnog odbora Univerziteta nijestavljen na dnevni red ni ovotjedne sjedniceVlade Kantona Sarajevo, sve su prilike danemu{ti Zeljkovi} ne moè na}i kom -promisno rje{enje koje bi zadovoljilo iambicioznog dekana Prirodno-matema ti~kogfakulteta Rifata [krijelja (koji otvorenoproteìra Meki}a) i sveprisutnog, neuni{tivogBakira Alispahi}a. Problem je, po svoj prilici,

preba~en kantonalnom ministru stambenepolitike ^̂edomiru Luki}u, kojem je premijerSuad Zeljkovi} prepustio rukovo|enjeMinistarstvom za obrazovanje.

Sada se, me|utim, postavlja pitanjeza{to je biznismenu, bogatom tajkunuAlispahi}u, vlasniku Auto-ku}e AC Qua t tr o stalo do mjesta predsjednika Upravnogodbora sarajevskog Univerziteta, posebiceako se zna da mjese~na naknada za ~lanstvoiznosi za njega mizernih 300 KM?

^lanovi Upravnog odbora Univerzitetaimaju {iroke ovlasti - izme|u ostalogdonose op}e akte o unutarnjoj organizaciji isistematizaciji radnih mjeseca, financijskiplan, usvajaju godi{nji obra~un, usmje -ravaju, kontroliraju i ocjenjuju rad rektoraiz domena financijskog poslovanja,odlu~uju o kori{tenju sredstava ve}ih od100.000 KM. Uz formalne ovlasti, ~lanstvou Upravnom odboru Univerziteta svakakoje i presti`na i vrlo utjecajna funkcija uakademskoj zajednici, no u slu~ajukandidata doktora sigurnosti BakiraAlispahi}a ne treba isklju~iti ni konkretneposlovne interese. U tom se smislu ukrugovima njemu nesklonih strana~kihkolega spekulira kako se poduzetniAlispahi} prije kandidiranja za predsje -dnika Upravnog odbora rukovodio posvedrugim motivima, odnosno, da je zainte -resiran za atraktivnu lokaciju koja grani~isa njegovim auto-salonom u sarajevskomnaselju Pofali}i. Zemlji{te na kojem setrenutno nalaze ru{evni ostaci nekada{njekasarne JNA „Mar{al Tito“ ustupljeno je,pojasnimo, na kori{tenje i upravljanjesarajevskom Univerzitetu, odnosno Kam -pu su. Navodno bi Alispahi} na tu atraktivnulokaciju rado pro{irio svoje nakon rataizgra|eno poslovno carstvo, posebice jerodranije postoji prijedlog da se, kadapitanje raspodjele vojne imovine budekona~no rije{eno, zemlji{te dodijelistudentskom Kampusu. �


UNIVERZITET U SARAJEVU

�

Dosada{nji kandidat za presti`nufunkciju predsjednika Upravnog odboraUniverziteta u Sarajevu Mevludin Meki}poznat je jedino me|u kolegama lije~nicimau Klini~kom centru Ko{evo. Meki} je ro|enu Bijelom Polju (Crna Gora), ali je ve}i dioìvota proveo na Kosovu. Gimnaziju jezavr{io u Pe}i, Medicinski fakultet u Pri{tini,

a specijalizaciju iz interne medicine naMedicinskom fakultetu u Ni{u, gdje jeposlije odbranio i doktorsku disertaciju.Doktor Meki} je u Sarajevo do{ao tek prijejedanaest godina, kada se zaposlio naKlinici urgentne medicine, ali je u relativnokratkom roku postavljen na mjesto {efaKlinike za bolesti srca i reumatizma. �

OD PRI[TINE, PREKO NI[A, DO SARAJEVA

Glavni kandidat za predsjednikaUO Univerziteta Mevludin Mekić u BiH doselio 2002. godine

POSLOVNE I NAU^NE VEZEAuto-salon AC Quattro nalazi se u neposrednoj blizini sarajevskog Kampusa, navodno jeatraktivna lokacija bila glavni razlog da se Alispahi} zainteresira za upravu Univerziteta


êlni{tvo SDP-a ulaè nadljudskenapore kako bi u fini{u~etverogodi{njeg mandata ponovoovladalo Federalnom televizijom.Za tu operaciju od najve}eg

partijskog interesa neposredno je zaduènDamir Hadì}, dopredsjednik SDP-a i dràvniministar prometa i komunikacija, koji je jo{prije nekoliko mjeseci detaljno razradioscenarij ovladavanja FTV-om „u tri koraka“.

U prvom koraku, SDP bi preuzeokontrolu nad Vije}em Regulatorne agencijeza komunikacije (RAK), u drugom korakuVije}e bi smijenilo aktuelnu upravu RAK-a iimenovalo novu upravu odanu SDP-u, dokbi u tre}em koraku nova uprava RAK-a,

razli~itim mehanizmima (kombinacijomucjena i nagrada), disciplinirala uredni~kikolegij FTV-a i dovela ga u vazalni(vazelinski!) status bespogovornogmedijskog egzekutora SDP-ove propagande.

Realizacija paklenog plana SDP-aneposredno je zapo~ela na posljednjojsjednici Vije}a ministara BiH na kojoj jeve}inom glasova izabrano novo,sedmo~lano Vije}e RAK-a, listomsastavljeno od partijskih poslu{nika skrajnje oskudnim kompetencijama u struci.

Drugi korak uslijedit }e za koji dan, nakonstituiraju}oj sjednici na kojoj }enovoizabrano Vije}e po kratkom postupkusmijeniti aktuelnu i imenovati novu upravuRAK-a bez ostatka odanu SDP-u.

Nakon toga uslijedit }e zavr{ni ~inpreuzimanja kontrole nad FTV-om, ukojem }e nova uprava RAK-a kombinirati

instrumente pritiska i primamljivihnagrada. Primjerice, RAK }e od direktoraDèmala [abi}a traìti detaljan izvje{taj ofinansijskom poslovanju FTV-a, od ~ega }ese [abi}u zalediti krv u ìlama, dok }eistovremeno marketin{ku slu`bu FTV-amamiti ponudom o pove}anjumarketin{kog prostora. Nedavno je RAKusvojio odluku da se komercijalnoogla{avanje ograni~i na ~etiri minute ujednom satu, a nova uprava RAK-a taj }eprostor velikodu{no pove}ati na ~ak 12minuta u jednom satu!

SDP ra~una i na punu podr{ku pritajene„pete kolone“ u redovima FTV-a (ZZvoneJuki}, Bakir Hadìomerovi}, MirzaHuski}...) koja bi u novom rasporedu snagatrebala preuzeti kormilo javnog servisa irazjuriti one koji se budu opirali novomuredni~kom (jednopartijskom) kursu. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH počela je realizacija paklenog plana SDP-a koji u tri koraka namj e -

ra va ponovo staviti pod jednopartijsku kontrolu FTV

SDP započeo operaciju preuzimanja kontrole nad FTV-om

OPERACIJA U TRI KORAKADopredsjedniku SDP-a Damiru Hadì}u Lagumdìja je povjerio specijalni zadatak ponovnog ovladavanja FTV-om

Skandal:Skandal.qxd 23.10.2013 23:12


“SLU^AJ” GLIGORI]

STRPLJEN, SPA[ENTihomir Gligori}, biv{i ~lanSNSD-a

gligoric:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 22:01

Tihomir Gligori}, biv{i direktorUprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a (u daljemtekstu Uprava, op. a), ponovio jeu ponedjeljak pred Okru`nim

tuìla{tvom u Banjoj Luci da ovimentitetom vlada zemlji{no-gra|evinskamafija uz podr{ku partije na vlasti, odnosnoli~no predsjednika SNSD-a i RS-aMilorada Dodika. Gligori} je u svojstvusvjedoka pred Okru`nim tuìla{tvom uBanjoj Luci progovorio o onome o ~emu jeSlobodna Bosna ve} pisala, o kupovinizgrade za Upravu u Prijedoru od kontro -verznog biznismena i Dodikovog kumaBudimira Stankovi}a, vlasnika preduze}aTrgoprodaja.

UBISTVO BOMBOMNo, Gligori} se nije zaustavio na tome.

On je naveo da gra|evinsko-zemlji{numafiju organizirano vodi dvadesetak osoba,koje su spremne na sve samo da istina neiza|e na vidjelo. ““Prijete mi smr}u,ubistvom petogodi{njeg djeteta. Kakvi suto ljudi?!”, izjavio je Gligori}. On je javnooptuìo ]]anu Babi}, AAleksandra Deuri}a,Ljubi{u ]orsovi}a, DDanijelu Domazet, dasu ~lanovi gra|evinske mafije i poru~io dane}e prestati govoriti uprkos prijetnjama. Uekskluzivnoj izjavi za Slobodnu BosnuGligori} kaè da je razo~aran {to slu~aj nijezavr{io na Specijalnom tuìla{tvu RS-a.Ovo tuìla{tvo jedino je nadle`no da utvrdiorganizirani kriminal (po zakonu, najmanje~etiri osobe koje protivpravno sti~uimovinsku korist, op. a), ve} preba~en naOkru`no tuìla{tvo koje nema tu nadle -`nost. ““@elio sam da argumentovano do ka -èm postojanje zemlji{no-gra|evinske ma -

fije, koja je jako dobro organizovana. Ali ida vidim da li je Specijalno tuìla{tvosposobno da iznese samo ovaj slu~aj”, nag l a -{ava Gligori}, sada ve} biv{i ~lan SNSD-a.

Na{ sagovornik dodaje i da je razo~aranpona{anjem policije: ““Direktor policijeGojko Vasi} mi je rekao da prijavimprijetnje nadle`noj stanici policije. Ovdje

nisam samo u pitanju ja, jer ja sam io~ekivao ovako ne{to, ali prijete da }e miubiti cijelu porodicu. A svi znamo kako jezavr{io Milan Vukeli}.” A MMilan Vukeli} jeubijen bombom, koja mu je podmetnutapod auto i aktivirana u banjalu~kom naseljuStar~evica, samo stotinjak metara dalje odnaselja koje je izgradio sin ^̂ede Savi}a,


OÊKIVANA REAKCIJA SNSD-a

��

Tihomir Gligori} za “SB“: “@elio sam da argumento-vano dokaèm postojanje zemlji{no-gra|evinske mafije,

koja je jako dobro organizovana”

Nakon ubistva Milana Vukelića jasno je da je Dodikova “zemljišna mafija”spremna protivnike “slati pod zemlju”; TIHOMIR GLIGORIĆ, bivši član SNSD-a, u

svojstvu svjedoka pred Okružnim tužilaštvom u Banjoj Luci progovorio je oonome o čemu je naš magazin već pisao

Ubica Milana Vukeli}a, koji je godi -nama pri~ao o ovome {to danas javnoiznosi Tihomir Gligori}, nikada nije prona -|en. Vukeli} je ubijen prije {est godina, advije osobe koje su bile s njim uautomobilu ostale su invalidi. Jedna od njih- bez obje noge.

Jo{ za ìvota, pokojni Vukeli} je tvrdioda ga konstantno maltretira policija RS-a.âk je svojevremeno optuìo da su gaprilikom jednog od mnogih privo|enja,maltretirali na~elnik Uprave kriminalisti~kepolicije Dragi Milo{evi} i tada{nji sa -vjetnik u MUP-u RS-a Mile [u{ljik, biv{isavjetnik biv{eg ministra unutarnjihposlova RS-a Stanislava â|e i ratnikomandant jedinice Orlovi Grme~a.Godinama je [u{ljik bio ~lan obavje{tajnihagencija RS-a. Nakon toga, zvani~no se“uhljebio” u MUP-u RS-a. [u{ljik se uizvje{tajima obavje{tajnih agencija spo mi -nje kao pomaga~ pri bjekstvu BojanaGuduri}a i @eljka Milovanovi}a,osumnji~enih za ubistvo vlasnika hrva t s -kog Nacionala Ive Pukani}a.

Uglavnom ga opisuju kao osobu “iza

koje ostaje krvav trag”. Navodno, trenutnoìvi u Srbiji, a prije nekoliko sedmicaprimije}en je u dobojskom kafi}u gdje jepijan mahao pi{toljem. �

KO JE UBIO MILANA VUKELI]A

Ubistvo pod pokroviteljstvom policije RS-a

“AFERA TIHILEAKS“Pi{e: NA\A DIKLI]


direktora banjalu~kog Zavoda za izgradnju(ZIBL), na ~iji je kriminal Vukeli}godinama upozoravao. No, odmah potomuslijedila je o~ekivana reakcija SNSD-a.

UPITAN DOKTORATU saop}enju za javnost predsjednika

ove partije Milorada Dodika navodi se daGligori} ““laìma skre}e pa`nju sa sebebjeè}i od sopstvene odgovornosti”. Dodikje ustvrdio da je Gligori} bio direktorUprave sedam godina i da Gligori} imala`ni doktorat. Me|utim, pitanje je za{to jeDodik, odnosno njegova stranka dalamandat ~ovjeku sa upitnim doktoratom(~iju je kopiju sa Univerziteta Magen uMoskvi Slobodna Bosna objavila mnogoprije nego {to je Gligori} postao direktor)?!

Gligori} odmah demantuje svognekada{njeg strana~kog {efa: ““Prvo, janisam direktor uprave sedam godina, ve}sam bio direktor pet godina i tvrdim da mojdoktorat nije upitan. Ako jeste, Dodik minije trebao povjeriti tako odgovornufunkciju. Dalje, ja sam prvo razgovarao oproblemima sa kojima sam se suo~io ~imsam sjeo u direktorsku fotelju unutar partijei sa samim Dodikom. Kada sam vidio da odtoga nema koristi, podnosio sam krivi~neprijave i pisao policiji, {to sam i dostavio nakraju medijima. A, kada sam vidio da ni od

toga nema ni{ta, javno sam istupio sasaznanjima o gra|evinskoj i zemlji{nojmafiji, o Dodikovim kumovima iprijateljima.” Gligori} je bio dugogodi{nji~lan i jedan od osniva~a Socijalisti~kepartije. Godine 2006. pre{ao je u SNSD.

Ipak, nezvani~no saznajemo, Gligori}

ve} razmi{lja o osnivanju sopstvenestranke. Na{i izvori tvrde da bi nju ~inilinezadovoljni ~lanovi SNSD-a, neza -dovoljni ~lanovi njegove biv{e stranke -SP-a, ali i ~lanovi drugih opozicionihpartija, tako|er nezadovoljni postoje}imstanjem u sopstvenim strankama. �


“SLUÂJ” GLIGORI]

�



PROJEKAT STOLJE]A „SREDNJA DRINA“

TRI PUT MERI, JEDNOM “SECI“

Dodikov koordinator za pregovore sa Italijanima je ILIJA IVI], raspopljeni me|unarodni kriminalac, kojeg je ~ak i Radovan Karad`i}tokom rata “proku`io“ i protjerao sa Pala kada se predstavljao kao “Berlusconijev prijatelj“!!!

NA DRINI PREVARA

DODIKOV POSAO STOLJE]APredsjednik RS-a Milorad Dodik priznao je sa dvijegodine zaka{njenja da realizacija projekte “SrednjaDrina” nije mogu}a bez suglasnosti institucija BiH

ilija:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 23:07

Glavni koordinator predsjednikaRepublike Srpske MMilorada Do di -ka u pregovorima s talija n s k omkompanijom Seci Energia, stra te -{ kim partnerom Elektropri vrede

RS-a i Elektroprivrede Srbije u projektu„Srednja Drina“ je nekada{nji paroh srpskepravoslavne crkve Svetog Spiridona u TrstuIlija Ivi}, koji se potkraj ‘80-tih godinaraspopljen, odnosno kojeg je SPC ra{~inilapod krajnje sumnjivim okolnostima!Samozatajni Dodikov „prego vara~“,gotovo posve nepoznat u banja lu~kimpoliti~kim i poslovnim krugovima,posljednjih je mjeseci ~est gost u uredupredsjednika RS-a, ali i njegov pratilac ukafanskim druènjima, na kojima su, zapretpostaviti je, dogovorali izgradnju trihidroelektrane na Drini, vrijedne vi{e od800 milijuna eura. Premda se o detaljimaIvi}evog anga`mana moè samo naga|ati,jedno je sigurno - predratni je pravoslavnipop iz Trsta, u ratu la`ni humanitarac i„oficir za vezu“ srpskog politi~kog i vojnogrukovodstva na Palama s talijanskimnovinarima, po Dodikovom ovla{}enju po -stao klju~ni posrednik u pregovorima okonajve}e poslijeratne investicije u hidro ene -r ge tski sektor BiH.

ÎJA JE „SREDNJA DRINA“Pregovori o izgradnji hidroelektrana na

rijeci Drini zapo~eli su, podsjetimo, 2010.godine kada su predstavnici Elektr o priv re -de RS-a i Elektroprivrede Srbije dogovorilizajedni~ku izradu studije opravdanostiprojekta „Srednja Drina“. Potom je izabrani strate{ki partner dvije elektroprivrede,talijanska kompanija Seci Energia, sakojom je u septembru 2011. potpisanpreliminarni sporazum o stra te{kom

partnerstvu. Prethodno je, i to na najvi{empoliti~kom nivou (Srbija i Italija),dogovorena poslovna suradnja izme|uElektroprivrede Srbije i Seci Energia, krozzajedni~ko poduze}e koje je formirano zaizgradnju deset hidroelektrana na rijeciIbar. Nakon potpisivanja sporazuma,ministar industrije, energetike i rudarstvaRepublike Srpske @@eljko Kova~evi}precizirao je kako kapitalna investicijapodrazumijeva izgradnju tri hidroelektrane:Dubrava, Tegare i Roga~ica, ukupneinstalirane snage 320 megavata. Nagla {a va -ju }i kako strate{ko partnerstvo predstavljanastavak suradnje izme|u Vlade RS-a,Srbije i Italije, ministar Kova~evi} jeizjavio kako se nada da najavljenu izgra -dnju ne}e zaustaviti politi~ke prepreke.

Ubrzo se, me|utim, pokazalo da suKova~evi}eve procjene bile pogre{ne,budu}i da izgradnja tri hidroelektrane nadràvnoj granici nije mogu}a bezsuglasnosti institucija BiH, {to je MiloradDodik nevoljko priznao tek sa dvije godinezaka{njenja. Politi~ka blokada projekta„Srednja Drina“ mogla bi biti rije{enanakon nedavnog dogovora lidera SDP-a iSNSD-a ZZlatka Lagumdìje i MiloradaDodika prema kojem }e ~etvrti partner uizgradnji hidroelektrana biti Elektro privredaBiH. No, kako su Lagumdìja i Dodikponovno u javnosti razli~ito interpretiralizaklju~ke s posljednjeg sastanka, jo{ uvijeknije jasno u kojem }e omjeru investitoridijeliti vlasni{tvo nad zajedni~kimprojektom. Dodik, naime, tvrdi kako jepredvi|eno da Talijani budu vlasnici 51posto hidrocentrala, Elektro pri v re da Srbije24,5 posto, dok bi Elektro priv redeRepublike Srpske i BiH dijelile preostalih24,5 posto vlasni~kog udjela. Lagumdìjaje, opet, izjavio da srbijanskoj i talijanskojkompaniji zajedno pripada 50 postovlasni{tva i da }e na Drini biti ravnopravnipartneri dvjema elektro privre dama u BiH.


VO\A NE[TO NOSI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

��

Iako realizacija projekta „SREDNJA DRINA“ još nijezapočela, predsjednik Republike Srpske MILORAD

DODIK imenovao je glavnog koordinatora za suradnjusa strateškim partnerom, talijanskom kompanijom

SECI ENERGIA; naša novinarka otkriva da je Dodikovpovjerenik u pregovorima o najvećoj poslijeratnoj

investiciji u hidroenergetski sektor BiH ILIJA IVIĆ,prijeratni paroh srpske pravoslavne crkve u Trstu,lažni ratni humanitarac, kojeg je talijanska policija

godinama istraživala zbog sumnji da se bavio švercom droge i oružja


Sude}i, me|utim, prema reakcijamapredsjednika SDS-a MMladena Bosi}a koji jezatraìo hitnu sjednicu Narodne skup{tineRS-a na kojoj bi se raspravljalo o projektu„Srednja Drina“, realizacija kapitalneinvesticije nije upitna samo s aspektavlasni{tva nad golemim hidroenergetskimpotencijalom, nego su sporne i referencenajva`nijeg strate{kog partnera, firme SeciEnergia. U tom je smislu Bosi} istakaokako ima informacije da talijanskakompanija nema nikakve veze sa sektoromenergetike, i da je poznata po proizvodnjimakarona {to je, ipak, samo djelomi~noto~no (vidjeti okvir). Iako je, istodobno,inzistirao na transparentnosti pregovora oizgradnji hidrocentrala na Drini, glavnogposrednika izme|u vlasti u RepubliciSrpskoj i talijanskih investitora, opskurnogbjelosvjetskog me{etara Iliju Ivi}a Bosi}nije spominjao.

SPECIJALNE TALIJANSKE VEZERASPOPA IZ ÊLAREVA

Specijalni povjerenik Milorada Dodikaza projekat „Srednja Drina“ Ilija Ivi}rodom je iz mjesta êlarevo, nadomakvojvo|anskog gradi}a Ba~ka Palanka. Dosredine ‘80-tih godina bio je paroh crkveSvetog Spiridona u Trstu, gdje ìvimnogobrojna srpska zajednica, ali jesve}eni~ku karijeru okon~ao naprasno,nakon nekoliko afera u Mitropolijizagreba~ko-ljubljanskoj. Prema jednojverziji, tada mladi pop Ilija naglo seraspopio nakon {to su otkrivene njegovebliske veze s tada{njom Slu`bom dràvnebezbjednosti Jugoslavije - navodno je ponjihovom nalogu {pijunirao ~etni~kuemigraciju u Italiji. Drugi, po svoj prilicipravi razlog Ivi}eve smjene (duga~ak je,naime, spisak popova koji su radili za SDB,ali nijedan zbog toga nije izop}en iz Crkve)bila je istraga talijanske policije koja jepravoslavnog popa sumnji~ila za krijum ~a -renje droge iz Bugarske?! Kako god, IlijaIvi} je godinama nakon {to se formalnorazdruìo s Crkvom, ostao pod paskomtalijanskih istraìtelja, s tim da je istragaprotiv njega intenzivirana u vrijeme ratnihsukoba u Hrvatskoj i BiH, ovoga puta zbogsumnje da se bavio {vercom oru`ja.

Prema tvrdnjama nekada{njih bliskihsuradnika RRadovana Karadì}a, Ilija Ivi} sena Palama najprije pojavio u ulozihumanitarca, nude}i velikodu{no svojeusluge u prikupljanju humanitarne pomo}iza Srbe u Republici Srpskoj. Danas se vi{enitko ne sje}a po ~ijoj je preporuci stigaodo Karadì}a — jedni tvrde da je na Paledo{ao iz Knina, drugi iz Beograda, ali susvi sugovornici Slobodne Bosne slo`ni uocjeni da od najavljene Ivi}eve huma ni tar -ne pomo}i nije bilo ni{ta. Nakon {to munije po{lo za rukom da od paljanskog

rukovodstva izvu~e novac, Ilija Ivi} je unaredne posjete Palama po~eo dolaziti upratnji Talijana, koje je predstavljao kaonovinare, spremne da objave „pravu istinuo stradanju srpskog naroda“. Tvrdio je kakoje, izme|u ostalih, doveo i novinarevode}eg dnevnog lista Corriere della Sera.Poslije }e se pokazati da ni njegova me di j -ska promocija „pravedne srpske borbe“,barem u Italiji, nije dala o~ekivanerezultate. Iz tog je perioda poznato da seIlija Ivi} zbliìo sa srbijanskomnovinarkom LLjiljanom Bulatovi}, koja muje otvorila put do svog velikog prijateljagenerala RRatka Mladi}a, ali i njegovihnajbliìh pomo}nika ZZdravka Tolimira iMilana Gvere, dok su ga oni koristili kao

prevodioca za talijanski jezik. Osim naPalama, Ratko Mladi}, Ljiljana Bulatovi} iIlija Ivi} sastajali su se i u restoranu Skala uZemunu kod Beograda. Mada je svojedoma}ine uvjeravao kako ima dobrekontakte i poznanstva u talijanskimmedijima, Ivi} je uspio dovesti samojednog novinara, izvjesnog JJamesa Savoja,koji je bio spreman intervjuirati RatkaMladi}a. Razgovor je, istina, objavljen, aliu nekom posve bezna~ajnom talijanskommagazinu za ène, i nije imao nikakvogmedijskog odjeka.

SUSRETI S BOBANOM I [U[KOMUpinju}i se kako bi svoje doma}ine

uvjerio da nije jo{ jedna bjelosvjetska


PROJEKAT STOLJE]A „SREDNJA DRINA“

�

OLAKO OBE]ANA BRZINA Predstavnici elektroprivreda RS-a i Srbije i njihovi strate{ki partneri iz Italije najavili su uprolje}e 2011. da }e gradnja hidrocentrala na Drini zapo~eti nakon dvije godine


protuha {to mu je, sude}i prema tretmanukoji je u ratnim godinama uìvao na Palama

itekako polazilo za rukom, Ilija Ivi} jegovorio da ima utjecajne prijatelje u

Ujedinjenim narodima, ali i dobrapoznanstva u talijanskim politi~kimkrugovima. Pri~ao je kako jako dobropoznaje ~ak i novoizabranog premijeraSilvia Berlusconia (1994.), premda je pravaistina da se nikada nije na{ao ~ak ni blizuijednom relevantnom talijanskompoliti~aru. Jedina „talijanska zvijezda“ skojim se Ilija Ivi} druìo bio je tada{njinogometa{ Rome (a poslije Sampdorie iLazia) SSini{a Mihajlovi} - navodno ga jeMihajlovi} upoznao i sa @@eljkomRa`natovi}em Arkanom. Prema nalazimatalijanskih istraìtelja koji su budno pratilisvaki Ivi}ev korak, osim ~estih susreta sasrpskim ratnim zlo~incima, taj se la`nihumanitarac najmanje jednom u ratu sastaoi sa hrvatskim ministrom obrane GGojkom[u{kom i predsjednikom „Herceg-Bosne“Matom Bobanom. Iako talijanska policijanikada nije prikupila dovoljno ~vrstihdokaza, sve su indicije upu}ivale da jenekada{njeg pravoslavnog popa, [u{ka iBobana spojio {verc oru`ja.

Ilija Ivi} se u Republici Srpskojponovno pojavio po zavr{etku rata, ali uposve novoj ulozi. Prilago|avaju}i semirnodopskim uvjetima, zbliìo se stada{njim predsjednikom Narodne skup -{tine RS-a DDraganom Kalini}em, kojem jenudio usluge posredovanja s fantomskimtalijanskim biznismenima, ali su svinjegovi poslovni projekti ostali napraznim obe}anjima. Ilija Ivi} senaknadno poku{ao pribliìti i biv{empredsjedniku Republike Srpske DDraganuôvi}u, ali je Banja Luku brzo napustio,nakon {to je raskrinkan kao bjelosvjetskavaralica. Tako je bilo sve dok ga u Banskimdvorima nije do~ekao aktualni predsjednikRS-a i poèlio mu dobrodo{licu u klubme{etara i prevaranata, kojima se MiloradDodik odavno okruìo. �


VO\A NE[TO NOSI

Iako je predsjednik SDS-a MladenBosi} upozorio da strate{ki partnerElektroprivrede RS-a nema iskustva uhidroenergetskom sektoru, premapodacima s zvani~ne web stranekompanije Seci Energia, oni }e prvehidrocentrale izgraditi na rijeci Ibar, usuradnji s Elektroprivredom Srbije.

Do sada se ova tvrtka primarno bavilaproizvodnjom alternativne energije krozkori{tenje obnovljivih izvora - preradom{e}era za proizvodnju biomase, izgra d -njom solarnih postrojenja ivjetroelektrana. Najve}i poslovni planoviskromne tvrtke Seci Energia vezani suupravo za podru~je Balkana, odnosnoprojekat „Srednja Drina“ koji }e, dakako,ako se ikada realizira, biti njihovnajkrupniji poslovni poduhvat. �

SUMNJIVE REFERENCE STRATE[KOG PARTNERA

Talijanska kompanija Seci Energiado sada se bavila samo proizvodnjom alternativne energije

UPOZORENJE OPOZICIJELider SDS-a Mladen Bosi} traìo je da projekat “Srednja Drina” bude transparentan



ALASTAIR CAMPBELL

JA SPIN SAM TVOJ, ZLATKO

DOKTORE, ŠTA MI JE?!

Mo`e li Campbell, najpoznatiji „spin-doktor“(medijski manipulator) na svijetu, pomo}i u spa{avanju

ugleda SDP-a i njegovog lidera Lagumd`ije

spin doktor:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:35

Zlatko Lagumdìja, predsjednikSocijaldemokratske partije BiH iministar vanjskih poslova BiH,prije nekoliko dana u intervjuu zaFACE TV priznao je da je

angaìrao AAlastaira Campbella, britanskogstru~njaka za komunikacije i najpoznatijeg„spin-doktora“ na svijetu. Ne ulaze}i uvisinu honorara za savjete koje mu pruàgospodin Campbell, a koji sigurno nijenimalo skroman (naga|a se o iznosu i domilion eura), Lagumdìja je ovaj svoj potezobrazloìo potrebom da se vi{e pribliìkako svojim politi~kim rivalima tako i„obi~nim smrtnicima“, saslu{a njihove

probleme i stavove, pa ~ak i ako su tistavovi u suprotnosti sa njegovimmi{ljenjem, te da se vi{e „fokusira narje{enje, a ne na problem“. Sve to u teorijilijepo zvu~i, mada nije te{ko pretpostavitikako je predsjednik SDP-a u prili~nojpanici pred op}e izbore 2014. do kojih jeostalo manje od godinu dana. Svjestan kakoje u protekle ~etiri godine njegov imid`,kao i ugled SDP-a u cjelini ozbiljnonaru{en mnogobrojnim aferama, pogre{nimi neefikasnim politi~kim odlukama, dr.Zlatko Lagumdìja odlu~io se nanesvakida{nji (neki bi rekli o~ajni~ki)politi~ki zaokret angaìranjem AlastairaCampbella koji }e mu, nada se lider SDP-a,vratiti izgubljeno povjerenje glasa~a.

Prvi efekti Campbellove strategijespa{avanja Lagumdìje od prijete}eg

izbornog debakla ve} su vidljivi - kako bizadrào prvenstveno vlastitu poziciju mo}i,Lagumdìja je spreman u~initi gotovo sve:od davanja intervjua za medije koji su doju~er bili na njegovoj „crnoj listi“,susretljivih, otvorenih razgovora i prego -vora sa MMiloradom Dodikom i SSulejmanomTihi}em, pa sve do infa ntilnog, eufori~no-populisti~kog skakanja i pjevanja po ulica -ma sa navija~ima nogo metne repre zentacijeBiH i potcrtavanja nacio nalnog identiteta u„ekskluzivnoj“ izjavi za selefijsko glasiloSAFF kada je, na upit kako }e se izjasniti napopisu stanovni{tva, lider SDP-a odlu~nokazao: „„Ne moram valjda biti doktor nauka,ili profesor univerziteta da bih znao da samBo{njak i da mi je jezik bosanski. Zato,svakome, pa i dobro namjernom, ko èli dami dodatno ‘obja {njava’ slijedi jasna


LAGUMD@IJIN SPIN-DOKTOR

Pi{e: MAJA RADEVI]

��

Arhitekta izbornih pobjeda, revolucionar političke komunikacije, podlac i medijskimanipulator - sve su to sinonimi za ALASTAIRA CAMPBELLA (56), planetarnopoznatog britanskog komunikacijskog stratega, čiji je najnoviji posao osiguratiSDP-u BiH i predsjedniku te stranke ZLATKU LAGUMDŽIJI pobjedu na općim

izborima 2014; „SB“ otkriva detalje iz biografije kontroverznog spin-doktora koji,osim Lagumdžije, savjetuje i predstavnike vlada Kosova i Albanije

POVRATAK “DR@AVE ZA ÔVJEKA”Campbell je savjetovao Lagumdìji da vi{ekontaktira sa politi~kim rivalima, ali i“obi~nim” ljudima

POVRATAK “DR@AVE ZA ÔVJEKA”Campbell je savjetovao Lagumdìji da vi{ekontaktira sa politi~kim rivalima, ali i“obi~nim” ljudima


poruka: Hvala. Znam ko sam.“Alastair Campbell (56), {ef komu -

nikacija u vladi biv{eg britanskog premijeraTonyja Blaira, jedan je od najbolje pla}enihgovornika u svijetu. Svoje „zvjezdane“trenutke Campbell je doìvio kada je, iakosu svi mislili da je to nemogu}e, Blairudonio tre}u izbornu pobjedu unato~velikom padu popularnosti zbog rata uIraku. Jedni ga smatraju izvanrednouspje{nim komunikatorom i strategom, doksu drugi mi{ljenja da je Campbell ni{tadrugo do vje{t manipulator informacijama imedijima. Uostalom, to bi negdje po de fi -niciji i bio zadatak „spin-doktora“:pretvoriti negativne informacije u pozi tiv -ne, ili bar neutralisati u~inak negativnogjavnog mi{ljenja prema odre|enoj poli ti -~koj li~nosti/odluci i svesti ga na najmanjumogu}u mjeru.

ALKOHOL, DEPRESIJA I VISOKA POLITIKA

Campbellov put do cijenjenog komuni -kacij skog stru~njaka, za ~ije konsultantskeusluge danas politi~ari i vlade raznihzemalja pla}aju stotine hiljada funti, nijebio nimalo lagan. Karijeru je po~eo kaonovinar, a prve teksktove objavio je zaPenthouse Forum, vi{e ùrnalisti~kiorijentirano izdanje popularnog porno graf -skog magazina Penthouse. Neko vrijemeCampbell je redovno objavljivao kolumnupod nazivom The Riviera Gigolo (@igolo sarivijere). Pisao je tako uvjerljivo da su~itaoci dugo vjerovali kako autor „so~nih“tekstova opisuje vlastite seksualnedoìvljaje. Sa pikantnih erotskih pri~icaAlastair Campbell pre{ao je u vodesportskog novinarstva i jedno vrijeme radiokao sportski reporter za list TavistockTimes. Po~etkom ‘80-ih godina seli uLondon i po~inje raditi za visokotira`niDaily Mirror, poznat po ure|iva~kojpolitici naklonjenoj laburistima. Godine1986. po~inje raditi kao urednik vijesti umagazinu Today i u to vrijeme uspostavljaprve kontakte sa Tonyjem Blairom.

Paralelno sa usponom u novinarskojkarijeri, Campbell po~inje imati sve ve}eprobleme sa alkoholom i depresijom.

„Prvi put sam se napio u [kotskoj, naproslavi Nove godine. Imao sam 13godina“, ispri~ao je u intervjuu zaIndependent. Dugogodi{nji problem saalkoholom Campbell je dugo krio odporodice i prijatelja. Za vrijeme poslovnogputa u Glasgow 1986. policija ga je moralaprisilno odvesti u bolnicu jer se „pona{aopsihoti~no“. Od tada traje i njegova borbasa depresijom, o kojoj je napisao i knjigu.

„Knjiga mi je bila svojevrsna terapija.Jednostavno se osje}am bolje kada govorimo tome. Shvatio sam da od trenutka kadasam napisao knjigu, pauze izme|u mojihdepresija traju duè. Ali one se uvijekvra}aju. Osje}am kada nailaze i ako sepoku{am oduprijeti, jo{ je gore, tada nastajeprava agonija“, kaè Campbell.

Nedugo nakon {to je Tony Blair postaolider britanske Laburisti~ke partije 1994.godine, Campbell je dao otkaz u magazinuToday kako bi postao njegov glasno go vor -nik. Tri godine kasnije, kada je izabran zapremijera, Blair ga imenuje svojim {efomkomunikacija. Za Tonyja Blaira Campbell jeradio do 2003. godine. Bio je jedan od

SLOBODNA BOSNA I 24.10.2013.

ALASTAIR CAMPBELL

�

Kada ga pitaju kako vidi svoju ulogu„spin-doktora“, Campbell odgovara dauop{te ne zna {ta zna~i taj pojam.Premda i sam dolazi iz novinarskeprofesije, nje go vo iskustvo s medijima jegorko. Nije mali broj novinara koji gasmatraju ~ovjekom koji je unazadiobritansku demokratiju, a neki su ga ~ak iupore|ivali s Adolfom Hitlerom i „~astili“epitetima kao {to su „podlac“ i „medijski

manipulator“. Camp bell, me|utim tvrdi daga ne zanima {ta mediji pi{u o njemu, tekaè da ni politi~are ne bi trebalo bitipretjerano briga za to.

„Politi~ari diljem svijeta grije{e jer neuvi|aju zna~aj strate{ke komunikacije.Preveliku va`nost pridaju onome {topi{u novine. Ne odlu~uju novine oishodu izbora“, smatra Alastair Camp -bell. �

GORKO ISKUSTVO S MEDIJIMA

Novine (ne) odlučuju o ishodu izbora

34

GODINE SARADNJE S BRITANSKIM PREMIJEROMCampbell je bio desna ruka i ~ovjek od najve}eg povjerenja Tonyja Blaira

CAMPBELLOVI MEMOARIO saradnji sa Blairom Alastair Campbellnapisao je knjigu koja je u Britaniji bila bestseller


njegovih najbliìh saradnika i Blair nijedonosio nijednu odluku bez prethodnogsavjetovanja s Campbellom. Govorilo se danijedan ministar u tada{njoj vladi nijemogao davati izjave bez njegovog odob re -nja, a Konzervativna stranka, kako je torekao jedan britanski stru~njak, „nije moglani kihnuti a da laburisti odmah ne uzvrateudarac“.

IRA^KI DOSJEIIz perioda saradnje sa Blairom, najvi{e

je ostala upam}ena Campbellova uloga upripremi i objavljivanju dosjea vezanih zarat u Iraku, u kojima se navodi postojanje„ozbiljne brige“ zbog mogu}eg oru`ja zamasovno uni{tenje u toj zemlji. Nakonobjavljivanja ovih dosjea, Blair i Campbellsu bili èstoko kritikovani u javnosti imedijima koji su ih optuìvali da supreuveli~ali i iskonstruisali stvarne

obavje{tajne podatke iz Iraka kako biopravdali rat. Daljnja istraga otkrila je da je„Septembarski dosje“ izmijenjen premadirektnim Campbellovim instrukcijama,kako bi se podràla politika biv{egpredsjednika SAD-a GGeorgea W. Busha iizjave pojedinih zvani~nika Ujedinjenihnacija o navodnom postojanju oru`ja zamasovno uni{tenje u Iraku.

Znakovito je da je Cambell kona~nodao ostavku na mjesto Blairovog {efakomunikacija u avgustu 2003. za vrijemeistrage o smrti DDavida Kellyja, britanskognau~nika i eksperta za biolo{ko oru`jekojeg je UN angaòvao da istraìpostojanje oru`ja u Iraku. Premazvani~nim rezultatima istrage, Kelly jeizvr{io samoubistvo nedugo nakon {to jeBBC-jev novinar AAndrew Gilligan objavionez van i~ni razgovor s njim o„modifikovanim“ ira~kim dosjeima koji su

na koncu izazvali veliku kontroverzu.Trebalo je dosta vremena da se slegne

pra{ina oko neslavne ira~ke „epizode“ ukojoj je Alastair Campbell odigrao jednu odglavnih uloga. Kao svaki dobar poznavalaclogike mas-medija, Campbell se nekovrijeme povukao iz javnosti i ~ekao dacijela pri~a manje-vi{e padne u zaborav. Odrastanka sa Blairom do danas, bio je vrlooprezan kada je rije~ o ponovnompoliti~kom anga`manu u bilo kojoj formi.Posljednjih godina objavio je nekolikoknjiga i po svijetu drào govore o {tetnostialkoholizma i zna~aju prepoznavanja ilije~enja mentalnih poreme}aja i depresije.Snimio je i nagra|ivani dokumentarac zaBBC o ìv~anom slomu koji je imaosredinom osamdesetih godina. Vlastiteslabosti Campbell je tako ponovo okrenuou svoju korist i od toga zaradio bogatstvo,posvetio se i humanitarnom radu, ali „kriznimenad`ment“ i dalje je jedna od njegovihglavnih preokupacija.

KOSOVSKI CIKLUSMe|u najzanimljivijim Campbellovim

anga`manima u posljednje tri godinesvakako je saradnja sa vladom Kosova, teliderom albanske Socijalisti~ke partijeEdijem Ramom. U septembru 2011. Camp -bell je potvrdio da su ga kosovska Vlada iBritish Council angaòvali kao savjetnikavisokih ~lanova Vlade „da boljekomuniciraju s doma}im i stranim medi ji -ma“. Ideja o dovo|enju Campbellanavodno je do{la li~no od kosovskogpremijera HHashima Thacija, a ova vijest jeo~ekivano izazvala veliku buru usrbijanskim medijima, koji su Campbellaoptuìli da vodi medijski rat protiv Srbije itada{njeg predsjednika BBorisa Tadi}a, {toje on odlu~no opovrgnuo.

Campbell je aktivno podràvao i alban -ske socijaliste tokom ovogodi{nje izbornekampanje. Po~etkom ovog mjesecazvani~no je objavljeno da je Tony Blairangaòvan kao savjetnik Vlade Albanije,koji }e pomagati novoizabranom premijeruRami i njegovim saradnicima na putu kaEvropskoj uniji. Blair, koji je nakonodlaska iz britanske vlade 2007. zaradiomilione kao konsultant vlada raznihzemalja, uglavnom na Bliskom istoku,uìva veliku popularnost u Albaniji zbognjegove podr{ke NATO intervenciji naKosovu ‘90-ih godina.

Iz istih razloga biv{i britanski premijer,kao i njegov najpoznatiji saradnik AlastairCampbell, uglavnom su omraèni u Srbiji.Bi}e zanimljivo vidjeti kako }eCampbellova veza sa Kosovom i Alba -nijom, te njegov najnoviji anga`man kaoLagumdìjinog konsultanta utjecati naodnose lidera SDP-a BiH sa politi~arima izRepublike Srpske. �

35

LAGUMD@IJIN SPIN-DOKTOR

Ministar vanjskih poslova BiH ZlatkoLagumdìja nije jedini bh. politi~ar koji jespreman potro{iti mnogo novca kako bipopravio svoj politi~ki rejting. Sli~nimpotezima, samo u ne{to {irem obimu, sklonje i predsjednik Republike Srpske MiloradDodik, koji je sa ciljem lobiranja za interesemanjeg bh. entiteta u Washingtonu uprotekle ~etiri godine angaòvao vi{elobisti~kih ku}a i agencija. Za njihove usluge

Dodik je iz budèta ukupno izdvojio oko 20miliona maraka. Me|u lobistima koje jeangaòvao Dodik je i The Laurus ConsultingGroup, kompanija „specijalizirana zastrate{ko planiranje, odnose me|u vladama,javnu diplomatiju, medijsku strategiju i razvojbiznisa“. Na ~elu ove konzultantske ku}e jeIzraelac Oren Magnezy, koji je bio jedan odljudi iz najblièg kruga biv{eg izraelskogpremijera Ariela Sharona. �

LOBISTI VS. SPIN-DOKTORI

Dodik za četiri godine potrošio 20 miliona KM na lobiranje u SAD


SDP-ovi FANATICOSIElvedin Grabovica, Zlatko Lagumdìja i Nermin Nik{i}


Okru`ni sud u Bijeljini zabio jeposljednje eksere u kov~egovogodi{njeg bud`eta RS-aodlukom da se UKIO grupiisplati 154 miliona maraka, na

ime kredita koje je ova banka dala svompreduze}u Fabrici glinice Bira~, podru`niciAlumina! U suprotnom, po tu`bi AB UkioBankas Litvanija, zbog prinudne naplateduga bit }e blokirani svi bankarski ra~uniosnovne proizvodne firme u Bir~u,Alumine Zvornik, ~ije je upravljanjenedavno preuzela RS, dok je Bira~ i daljepod ste~ajem.

Pored zapljene nov~anih sredstava nasvim ra~unima, osim ako banjalu~ki Pri -vredni sud ne donese druga~iju odluku,po~inje oduzimanje kompletne imovine,ma{ina, kancelarijskog namje{taja, zemlji -{ta. Bit }e zaplijenjen i prodat udio Alumineod 48,9 posto u preduze}u Alusil izZvornika ukupne vrijednosti pet milionamaraka, navodi se u rje{enju o izvr{enjukoji je donio Okru`ni privredni sud Bi -jeljina. No to nije sve, sud je odlu~io da seAlumini zaplijeni sva imovina - od faksa,stolica, ve{-ma{ine, bojlera, kontejnera, dokamiona i proizvodne opreme koju koristiFabrika glinice Bira~, nabrojanih u ~ak 554stavke u rje{enju, kao i nekretnine.

Ova presuda je donesena na osnovutu`be Ukio Bankas radi naplate nov~anihpotra`ivanja od Alumine po osnovu vi{eugo vora o kreditu. Ukio Bankas je s Alu -


TRI KREDITA HO]U JA

Pi{e: NA\A DIKLI]

ZATVORITE SVE SUDOVE,DA SE MOJA DU[A SMIRIMilorad Dodik, predsjednik RS-a

ZATVORITE SVE SUDOVE,DA SE MOJA DU[A SMIRIMilorad Dodik, predsjednik RS-a

Presudom suda u BijeljiniVlada Republike Srpskeobavezana je da „UKIO GRUPI“, čiji jevlasnik država Litvanija, plati astronomskih 154miliona maraka koliki jeiznos kredita što ih je litvanska banka dalaFabrici glinice „Birač“; Vlast u RS-u (čitajMilorad Dodik) odgovorila je predvidivo- traže ukidanje suda u Bijeljini

birac:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:27

minom sklopila ugovor o kreditu 29. aprila2008. godine, potom drugi 21. augusta2009. godine, te tre}i - 30. nove mbra 2012.godine.

Alumini su bili dva dana blokirani svira~uni, a potom je preduze}e, nakon àlbe,nastavilo sa radom.

UKINITE PRAVOSU\E!No, sve se ovo de{avalo dok su pre -

mijerka RS-a @@eljka Cvijanovi} i ministarfinansija RS-a ZZoran Tegeltija otvarali jo{jedno, novo, predstavni{tvo RS-a u Was hi n -g tonu... I oni su bili zaprepa{teni pre su -dom, pa su poru~ili da }e se njome hitnopozabaviti nakon {to se vrate sa puta. RSjo{ ~eka kakvu }e odluku donijeti.

No, zato je predsjednik RS-a MMiloradDodik hitro reagirao!

„Razmi{ljam da ukinem sud uBijeljini“, izjavio je Dodik, stavljaju}i naznanje svima da je njegova predsjedni~kafunkcija vi{a od zakonodavne i sudskevlasti RS-a.

No, Dodik je zaboravio da je upravo ondoveo „litvansku mafiju“, kako je ministarTegeltija nazvao biznismene iz zemlje kojisada predsjedavaju Europskom unijom, jo{za vrijeme svog prvog mandata.

UKIO grupa je prvo poku{ala kupitiFabriku glinice “Bira~” za vrijeme prvogmandata Milorada Dodika (1998.- 2000.),ali nije stigla, jer je u me|uvremenu Dodikoti{ao sa funkcije, ali on ih je doveo kaopotencijalne investitore preko kredita,naravno nenaplativih, od UKIO banke.

RS je nakon njegovog odlaska ve}djelimi~no ustupila Bira~ Litvancima, jernije imala novca da vrati kredite.

Potom dolazi Vlada MMladena Ivani}a, anakon nje ona DDragana Mikerevi}a koja je idala povlastice Litvancima, koje su samoproduène ponovnim dolaskom na vlastSNSD-a 2006. godine.

Tek prije osam mjeseci, kada je stigaorevizorski izvje{taj, @eljka Cvijanovi}


ATROFIRANJE „BIRA^“-KOG TIJELA

Hoè li budèt RS-a doìvjeti financijsku propast poputDodikovog dugogodi{njeg partnera, litvansko-ruskog

tajkuna VLADIMIRA ROMANOVA?!

DODIKOV BANKET U LITVI - STIGLI RAÛNI

��

POSRNULI LITVANSKO-RUSKI OLIGARHVladimir Romanov, ostavio je pusto{ iza sebe

NEIZVJESNA BUDU]NOSTBira~ A.D. Zvornik vezuje za sebe sudbinu nekoliko hiljada radnika iz ove regije


odlu~ila je otvoriti pitanje Fabrike glinice.No zakasnila je tri godine. Da je kojimslu~ajem uzela novine ili otvorila neki odportala, znala bi ve} tad da je posljednjirevizorski izvje{taj koji je uradio Deloittekrajem 2010. godine pokazao je da jeFabrika glinice ve} tada bila du`na 729miliona maraka, za 110 miliona vi{e nego{to je procijenjena njena imovina.

I dok su premijerka i ministar otvaralinovo radno mjesto politi~kom analiti~aru izWashingtona OObradu Kesi}u, pri tomeobilaze}i glavni grad svjetske politike, za -bo ravili su na Evropsku uniju. Litvanijakoja sada predsjedava EU-om je kao dràvado kapitalizacijom Ukio Bankas u Kaunasupostala njen vlasnik, ~ime je preuzela i na -platu njenih potraìvanja.

Prinudnom naplatom od Alumine 154miliona KM dovodi se u pitanje rad ifunkcioniranje Fabrike glinice “Bira~”,dru gih povezanih firmi, ali i njenog gla -vnog po slovnog partnera i snabdjeva~a,Ru dnika boksita “Mili}i”.

Ga{enjem ovih kompanija, na ulicimaisto~nog dijela RS-a moglo bi ostatinekoliko hiljada radnika.

Radi naplate 154 miliona maraka, poistom osnovu mogli bi da budu pokrenutinovi sudski postupci za naplatu i ostalihfirmi iz sastava Fabrike glinice “Bira~”. Nasudu je zahtjev za blokadu i zapljenu po -kretne i nepokretne imovine firmi Meha -nika i Alusil iz Zvornika i Rudnika boksitaSrebrenica.

@IVOT PI[E ROMANOVEVlada RS-a je 2002. godine veliko -

du{no prodala ovo preduze}e litva nskojUKIO grupi, za stotinjak miliona eura, iakoje prvobitna procjena kapitala, odmah

nakon rata, pokazala da je „Bira~“najvrednije preduze}e u ovom bh. entitetu ida je tada vrijedilo 729 miliona maraka.Naredna procjena, ra|ena 2002. godine,dala je drugi rezultat - vrijednost kapitalaFabrike glinice “Bira~” iz Zvornika bila jepreko milijardu maraka. Naravno,Mikerevi}eva vlada nije samo prodalaBira~, nego je zakonski ogradila ovopreduze}e i za{titila njegovo poslovanje nasve mogu}e na~ine, tako da bi raskidanje

ugovora jo{ vi{e ko{talo RS.No, Mikerevi} nam izjavu ni ovaj put

nije dao, kao ni svaki put kada smo ga pitaliza Bira~.

Kolika se sprega biv{ih dràva SSSR isada{nje Rusije sa ovim bh. entitetom,pokazuje prodaja Bir~a VVladimiruRomanovu koju je svoju UKIO bankuproglasio nesolventnom sredinom februaraove godine. Nekoliko dana nakon toga,do{ao je u srda~nu i prijateljsku posjetu

predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. S obzirom da je bankrotirao, Romanov

sada prodaje Nogometni klub Hearts, a jo{se ne zna ho}e li biti prodat i ko{arka{kiklub @algiris koji je u njegovom vlasni{tvu.Romanova smatraju dobrim prijateljemruskog predsjednika VVladimira Putina, aobavje{tajni krugovi ga povezuju i sabiv{im KGB-om. On se po~eo bogatiti ras -padom biv{eg Sovjetskog saveza, a godi -nama je bio na listi najbogatijih Rusa, pre -ma procjeni Sunday Timesa. Iako je ro|eniLitvanac, zadrào je rusko drà vljanstvo.

Za sada je samo jedno sigurno: poslijeRomanova i njegovih investicija, RS je ugubitku od 800 miliona maraka (bez ovih155 novih miliona). Samo Aluminazapo{ljava tisu}u radnika, a procjene su dabi Isto~na Bosna, ukoliko se provedepresuda bijeljinskog suda, mogla ostati ibez blizu pet tisu}a radnih mjesta upreduze}ima koja su svojom proizvodnjomnaslonjena na Aluminu. �


TRI KREDITA HO]U JA

�

Koliko je Vlada RS-a za vrijeme biv{egpremijera Aleksandra Dòmbi}a bilavelikodu{na prema Bir~u, ponajboljepokazuju stalne intervencije biv{eg pre -mijera prema BH gasu da se ne obustavidostava gasa Fabrici glinice koja jedugovala desetine miliona dolara. Dò m -bi} se nije libio da ovo pitanje i za{titurusko-litvanskog kupca stavi na stol kaodio partijskih pregovora.

Dokle se i{lo u davanju povlastica

Romanovu, pokazuje i izvje{taj repro gra -ma u RS-u, prema kojem je samo u 2010.godini Bir~u reprogramirano devet milionamaraka kredita.

Sada je Dòmbi} i nagra|en, pa }eumjesto entitetskog postati dràvni mini -star. Kako je kazao Milorad Dodik, pre d -sjednik RS-a, „Dòmbi} je dobar ka ndidatda zamijeni ministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH Mirka[arovi}a“. �

I POSLIJE PREMIJERA MINISTAR

Zbog „zasluga“ za Birač, Džombić je nagrađen mjestom uVijeću ministara BiH

KAMO DALJE: Za sada je samo jedno sigurno: poslijeRomanova i njegovih investicija, RS je u gubitku od 800mili ona maraka (bez ovih 155 novih miliona). Aluminazapošljava tisuću radnika, a procjene su da bi Istočna Bosna,ukoliko se provede presuda bijeljinskog suda, mogla ostatii bez blizu pet tisuća radnih mjesta u preduzećimakoja su svojom proizvodnjom naslonjena na Aluminu

NOVE NADE, NOVE SNAGEAleksandar Dòmbi}NOVE NADE, NOVE SNAGEAleksandar Dòmbi}



ZLATNI KOMPLEKS ZA GAY VLADIKU

Umirovljen zbog razvrata i bludničenja, vladika zvorničko-tuzlanski VASILIJEKAČAVENDA nakon operacije na mozgu krije se daleko od očiju javnosti,

međutim reporteri “Slobodne Bosne” pronašli su ga u novom grandioznom kom-pleksu manastira Sveta Petka u Bijeljini, odakle donose ekskluzivnu reportažu

POP JE BIO VREO “SB” U POSJETI KA^AVENDINOM

CARSKOM SKLONI[TU

ZLATNA EPOHA Neimar Vasilije Ka~avenda svoje novedvore pokrio je sa nekoliko zlatnih poluga

kacavenda:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:47

Nakon vijesti da je umirovljenivladika zvorni~ko-tuzlanski VVas i -lije Ka~avenda doìvio mo` daniudar, a ubrzo potom operi san naKlini~kom centru u Beogradu,

niko od njegovih sugra|ana iz Bijeljine nijega vidio.

Reporteri Slobodne Bosne, me|utim,obilaze}i kompleks manastira Svete Petke ubijeljinskom naselju „Pet jezera“, gdje jeKa~avenda na{ao uto~i{te nakon {to ga jeSveti arhijerejski sabor, na majskom zasje -da nju, razrije{io svih crkvenih du`nosti,zatekli su Ka~avendu na balkonu njegovogapartmana u ovom kompleksu.

Iako je njegovo razrje{enje na SaboruSPC-a pra}eno obja{njenjem da Ka~avendane moè nikada vi{e imati nijednu funkcijuu bilo kojoj eparhiji, i to zbog “bludnih iprotuprirodnih” radnji u koje je uvid imalai crkvena vlada, on se prije mo`danogudara, suprotno svim zakonima, aktiviraokao vladika. Sedam dana prije udara sluìoje liturgiju u crkvi u Sokocu povodom 40godina episkopskog staà i 60 godinaslu`be u SPC-u mitropolita dabrobosan-skog NNikolaja. Tako|er je sluìo i opijelopreminulom bliskom prijatelju u seluVelika Obarska, kod Bijeljine. Pozlilo muje 20. septembra u Srbobranu poslije slaveEparhije ba~ke, kada su okupljeni episkopipobunili {to Ka~avenda drì liturgiju izatraìli od njega da odstupi. Jedan odprisutnih kazao je da je “bruka i sramota“{to je Vasilije uop{te prisutan u Srbobranu.Ovo je kod Vasilija izazvalo burnu reakciju.Do{lo je, tvrde upu}eni izvori, do èstokesva|e izme|u njega i okupljenih vladika,kojima je smetalo njegovo prisustvo.Nekoliko sati kasnije na Klini~kom centruu Beogradu ustanovljeno je da je Ka~aven-da preìvio mo`dani udar i da na mozguima hematom koji se hitno mora odstraniti.Iako je operisan prije mjesec dana,Ka~avenda je na glavi, prilikom posjetereportera SB, i dalje imao bijeli povez.Kada je ugledao fotografa koji je snimaoterasu na kojoj je stajao, Ka~avenda se


NOVO KAÂVENDINO CARSTVO ZEMALJSKO

Nakon {to je istjeran iz sjedi{ta eparhije koju je decenijama gradio na bo{nja~koj zemlji, Ka~avendaje uto~i{te prona{ao u grandioznom zdanju nadomak

Bijeljine odakle na sve na~ine poku{ava zadràti glavni uticaj u eparhiji

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

SB NA LICU MJESTAKa~avenda prona{ao mir u manastiru Svete Petke

VLADIKA NEKAD I SAD Ka~avenda u vrijeme slave imo}i i nakon mo`danog udara


laganim hodom povukao u svoj apartman.Optu`be za pedofiliju, podvo|enje, sek-

sualno zlostavljanje dje~aka, razvratanìvot i porno uratci nisu mogle bitiignorisane prilikom odluke Sinoda SPC-a,me|utim niti jedan sud do sada se nijepoza bavio Ka~avendinim bahanalijama.

LAKU NO], DECONakon snimka ljubavnog zagrljaja i

poljupca Ka~avende i maloljetnog A. R.,mladi} koji je podveden Ka~avendi odbijeljinskog svodnika javno se ponudio dau sudskom postupku bude svjedok protivKa~avende. Me|utim, do sada ni jedan sudu RS-u nije pritiv Ka~avende poveo istraguzbog bludni~enja nad dje~acima i maloljet-nicima.

Nakon {to je razrije{en du`nostiupravlj anja eparhijom, Ka~avenda je podirektivi iz Beograda protjeran izgrandioznih vladi~anskih dvora u srcuBijeljine koje je podigao poru{iv{idvadesetak bo{nja~kih ku}a. Mada seo~ekivalo da }e ustoli~enjem vladikeHrizostoma na mjesto episkopa zvorni~ko-tuzlanskog Ka~avenda luksuz morati da

zamijeni skromnim izbama nekog manasti-ra, a najvi{e se pominjao [i{atovac naFru{koj gori, on je ostao u Bijeljini, gdjena sve na~ine poku{ava da zadrì glavniuticaj u eparhiji.

Prije mo`danog udara Ka~avenda je,kako saznajemo, napravio biznis plan.Njegova zamisao bila je da u okvirunedavno sagra|enog manastira Svete Petke,~ije kupole su opto~ene sa pet poluga zlata,napravi najatraktivnije etno-selo u regiji. Ukompleksu ovog manastira do sada jesagra|en stara~ki dom, zatim dom za djecubez roditeljskog staranja. Ka~avendinanamjera je bila da upravlja etno-selom uokviru kojeg gradi vje{ta~ko jezero,ribnjak, {etali{te sa parkom, restorane...Ka~avenda je tokom izgradnje ovogveleljepnog kompleksa, tvrde upu}eni,prekr{io sve pravoslavne kanone i obi~aje.Naime, da bi jedan pravoslavni objekatpostao manastir, potrebno je preko stogodina postojanja, me|utim Ka~avenda gaje proglasio manastirom prije nego {to jepo~ela njegova izgradnja.

Malo kome u Bijeljini je poznato odaklezapravo Ka~avendi novac za ovako velike

investicije. Pored toga {to je upravljaonajbogatijom eparhijom u BiH, na{ dobroupu}eni izvor tvrdi da je u ~estom kontaktubio ali i ostao sa Dodikovim biznismenima.Bliskost sa vlastima omogu}ila mu je dauzima svojevrsni reket, naro~ito kada jerije~ o lokalnim tajkunima. Ka~avenda sedosjetio da sve tajkune i biznismene kojedoniraju novac njegovoj eparhiji imenujekumovima. Tako postoje kumovi crkve,oltara, krsta i tome sli~no. Kum postajeonaj ko da vi{e novca. Prije dvije godine naotvaranju saborne crkve kao kum sepojavio i Milorad Dodik li~no. Kolika jenjegova donacija iznosila za javnost jeostala tajna. Dodiku je u to vrijeme bilazna~ajna podr{ka Ka~avende u Bijeljini,gdje je SDS na vlasti skoro dvije decenije.Zbog toga mu valjda i nije bilo te{ko da saKa~avendom ide na osve{tenja osnovnih{kola po selima u Semberiji. Me|utim,otkako je prinudno penzionisan, MiloradDodik nije dolazio Ka~avendi u posjetu. Idrugi politi~ari nakon medijske blamaèizbjegavaju Ka~avendu, ali ne i vladike kojipripadaju gay zajednici, koja u SPC-u nijemala.

SELO MOJE ZLATNOGrandiozni kompleks u naselju Pet

jeze ra jo{ nije do kraja zavr{en, a izgradnjusu pomogli, pored vjernika, i VladaRepublike Srpske, Fond PIO RS, kao ipatrijarh Ruske pravoslavne crkve AAleksej.

Op{tina Bijeljina je bez naknade ustupilaKa~avendi 30 dunuma zemlji{ta na lokacijiPet jezera, gdje se nalazi konak i manastirSvete Petke. Pored politi~ke i crkvene za{tite,Ka~avenda je obezbijedio i naklonost ruskogpatrijarha, koji je jedan od glavnih donatoraluksuznog kompleksa u blizini Bijeljine.

Ka~avendina bolest bacila je u sjenunjegove bludne radnje i porno snimke kojesu objavili svi mediji u regionu. Ovih danadaleko od o~iju javnosti tromim korakomobilazi gra|evine koje je zapo~eo, tvrde}ida one bez njega ne mogu biti zavr{ene. �


ZLATNI KOMPLEKS ZA GAY VLADIKU

GRE[NI VASILIJE Zbog bludni~enja neslavno zavr{io karijeru

PROGONBLUDNOGSINA Ka~avenda jeprotjeran izrasko{nihvladi~anskihdvora


Jovanka Broz za vrijeme 28-godi{njebra~ne idile s Titom ìvjela je kaokraljica, me|utim sa ovog svijetaoti{la je “gola k’o pi{tolj”. Te{kozdravstveno stanje, u kojem se

posljednjih nekoliko mjeseci nalazila,, nijenatjeralo dràvnu komisiju da ubrzaostavinski postupak, kako bi za ìvota unasljedstvo dobila ne{to od Titove zaosta v -{ti ne. Tito nije imao nepokretnu imovinu, asve {to je pripadalo njemu i Jovanki ~uvalose u sefovima Narodne banke Srbije, koji suotvoreni prije nekoliko mjeseci. Iako jeTitov sef iz kojeg je ona potraìvala svojeli~ne drogocjenosti otvoren jo{ u aprilu inadle`ni popisali sve stvari, OOliver Anti},predsjednik dràvne komisije koju je ovlas-tio predsjednik TTomislav Nikoli}, pred smrtTitove udovice, tvrdio je da sudski vje{takjo{ nije sa~inio kompletan nalaz.

Anti} je ovih dana izazvao pometnjusvojom izjavom da biv{a prva dama SFRJnema {ta da o~ekuje, jer gotovo sve stvari usefu pripadaju Kara|or|evi}ima, {tonavodno dokazuju signature i pe~atiKara|or|evi}a.

“U sefu gotovo svaka stvar nosi inicijaleili pe~at kraljevske porodice Kara|or|evi}.To nije nikakav ‘Titov sef”! Pa tamo jeru~ni sat kralja Aleksandra sa ugraviranimnjegovim imenom. Zato je dobro {toKara|or|evi}i èle da se uklju~e u ostavin-sku raspravu i traè uvid u to {ta se u sefunalazi”, rekao je Oliver Anti}.

Nakon otvaranja sefa u medijima su sepojavile spekulacije da je u njemuprona|eno 30 kilograma zlata KraljevineJugoslavije, koje je „nestalo“ tokomDrugog svjetskog rata i oko 150 predmeta sdragim kamenjem porodice Kara|or|evi}.Navodno, rije~ je o 14 vre}a, u kojima su iposebno vrijedna ulja na platnu, ostala izaposljednje jugoslovenske i srpske dinastije.Prema drugoj „varijanti“ u sefu je pohranj e-no 11 vre}a sa posljednjih {est Brozovihplata, njegovim autorskim honorarima,nakitom i zlatom.

Ubrzo nakon Anti}eve izjave Prvomosnovnom sudu u Beogradu stigao je podne-sak nasljednika Kara|or|evi}a, koji prvi putna ovaj na~in traè da vide {to se nalazi u~uvenom depozitu 555, poznatijem kaoTitov sef, i èle da u~estvuju u ostavinskompostupku, jer su iz medija saznali da imastvari koje pripadaju dinastiji Kara |or|evi}.

JOVANKIN SPISAKTitova udovica je za ìvota podnijela

nekoliko podnesaka sudu sa spiskom svojeli~ne imovine, me|u kojima se, osim naki-ta, nalaze skulpture, slike, vaze, tepisi,knjige, pet automobila iz garaè Belogdvora i dva vozila iz garaè na Brionima.Tvrdila je da je najve}i broj stvari iz rezi-dencije u Uì~koj 15 bio njen i Brozov,ste~en u bra~noj zajednici, kao i da je nakiti poklone dobila na vjen~anju od kumova iprijatelja, a ne kao predsjednikova supruga.

Govore}i o ostavinskoj raspravi i ostvarima koje su bile njene, a koje su,navodno, pripadale Titu, posebno bi sezaàrila kad se radilo o nakitu.


TITOVO I JOVANKINO BLAGO

Jovankino nasljedstvo i nasljedstvoTitovih potomaka oduzimaju

Tomislav Nikoli} i Kara|or|evi}i

Smrt JOVANKE BROZ nakratko je u sjenu bacila njenu dugogodišnju ogorčenuborbu oko ostavštine Josipa Broza Tita; PERO SIMIĆ, Titov biograf, za naš listobjašnjava kako aktuelni državni vrh Srbije Jovanku Broz i Titove potomke

ostavlja bez nasljedstva tako što imovinu Brozovih proglašava blagomKARAÐORÐEVIĆA

SRBIJANSKO ÊRUPANJEIMOVINE BROZOVIH

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

jovanka:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:29


TAJNA SEFA “555”

ODLAZAKPOSLJEDNJEG SIMBOLASFRJ Aktuelnasrbijanska vlastispunila jeposljednju `eljuTitove udovice dabude sahranjenapored svog mu`a,ali je ostavila bezTitovognasljedstva


”Kako ènski nakit i ukosnice mogu pri-padati Titu?! Ali, ko te pita, ti silnici su svemogli, pa i da Tita takvom jednom neshva -t lji vom pri~om unize. Ne samo mene daoplja~kaju, oni su tom laì i njega ismejali.Tu se na tom spisku nalazi i nakit koji jemeni dao car Etiopije Hajle Selasije”,pri~ala je Jovanka.

Kada je Nikoli}ev savjetnik Anti}objavio da ni{ta iz Titovog sefa zapravo inije Titovo, kod Brozovih nasljednikazavlada je nevjerica. Zaprepa{ten je i Tito vbiograf, publicista PPero Simi}:

”Nakon toliko godina neizvesnosti,naga|anja i propusta Titov sef se otvara bezprisustva sudija. To nigde u svetu nema!Sumnju, u najmanju ruku, izaziva sve {to seoko toga radi. Prosto tu ni jedan korak nije~ist ni ~estit. Meni je vrlo neobi~no da seuop{te kabinet predsednika Srbije Nikoli}au to ume{ao. Nije mi jasno po kom osnovui zbog ~ega. Ta stvar je u isklju~ivojnadle`nosti suda, a oni su svojomprocedurom prakti~no isklju~ili sud. Kadaje tro~lana Nikoli}eva komisija otvaralasef, nije zvala predstavnike suda, predkojima se vodi postupak. To je jedinstvenprimer u modernom dobu u civilizovanimdràvama. I taj posao, zamislite, ne vodipredsednik Srbije nego je to dao vojnomsavetniku Oliveru Anti}u koji je poznat pozloglasnom Zakonu o univerzitetu iz 1998.godine kada je nekoliko desetina profesorabeogradskog Univerziteta izba~eno na ulicuzato {to nisu bili politi~ki podobni. To jebio jedan od najve}ih gafova Milo{ evi} -evog reìma i on je trajno posva|ao srpskuinteligenciju sa Milo{evi}em. E, ba{ tajAnti} je bio tvorac tog zakona. Titova

zaostav{tina i ceo galimatijas oko toga naneki na~in je istovremeno pokazatelj kolikosmo mi nezrelo demokratsko dru{tvo”, isti -~e za na{ list Simi}.

Po njegovom mi{ljenju, na Titovo blagopravo imaju i biv{e jugoslovenske re pu -blike.

“Pokloni stranih dràvnika koje su Titoi Jovanka dobijali po svetu ne mogu bitipredmet deobe naslednika jer skoro svepoklone koje je Tito odneo u svet platiladràva Jugoslavija. Prema tome, dràvamora da raspolaè onim {to je platila kaopoklon, kao i darovima koji su uzvra}enina te poklone. Ukoliko dràva ne{to od te

Titove zaostav{tine preuzima, logi~no bibilo da u to budu uklju~ene sve dràvebiv{e Jugoslavije.”

Mo`da je upravo to razlog zbog kojeg jeTitovo blago po nalazu tro~lane komisijeprogla{eno imovinom Kara|or|evi}a.

“Jedna od najve}ih intriga oko teimovine je sada {to se pojavljuju Kara -|or|evi}i koji nisu ni znali da ta imovinapostoji. To samo govori da je ta imovinabila zaista velika, impresivna i da oni nisu1941. godine izneli onoliko koliko sepri~alo. Ja sam u Titovom arhivu na{ao dasu 1945. godine Crnogorci u manastiruOstrog na{li zlato koje kralj kada je



�

DVOJAC ZA KONFISKOVANJE TITOVOG BLAGA Uvid u Titovu zaostav{tinu ima samo Oliver Anti}, povjerenik Tomislava Nikoli}a

TITOVOJ LJUBIMICI ODUZETO BASNOSLOVNO BOGATSTVO: ”Nakon toliko godina neizvesnosti, nagađanja i propusta Titov sef se otvara bez prisustva sudija.To nigde u svetu nema! Sumnju, u najmanju ruku, izaziva sve što se oko toga radi.

Prosto tu ni jedan korak nije čist ni čestit”


pobegao iz Jugoslavije iz Nik{i}a nijeponeo sa sobom. Tog zlata je bilo mnogo. IzBeograda je do{la ekipa i prenela ga. Premanekim se}anjima Titovih saradnika nepo -sred no posle rata na zlatnim taba keramakoje je Tito poklanjao samo se menjao ìgKara|or|evi}a. Kaù da je ceo podrum uBelom dvoru bio krcat zlatom. Me|utim,moramo imati u vidu i da je Tito imaoizuzetne dragocenosti. Tito je volio te finestvari i skupljao ih je. On je pre rata imaobriljantski prsten kada nije bio ni kandidatza sekretara CK KPJ. Imao je zlatni sat jo{1926. godine. Ja sam u arhivu na{ao nekopismo u kojem mu neki drug iz Kraljevicepi{e, kada je Tito ostao bez posla uKraljevici na brodogradili{tu, da mu {aljezlatni sat po nekom drugu Mariju u Zagreb.U vreme dok je bio predsednik dobio jedosta izuzetno vrednih darova. Znam da jecar Haile Selasije bio posebno naklonjenTitu. Selasije je u toj meri bio raskala{an,pri~ao mi je jedan prijatelj u Zagrebu, da jeon uhvatio neki zlatnik koji je Selasijebacao po Zagrebu. Pouzdano znam da jeradnicima na farmi u Poljoprivrednomkom bi natu Beograd Selasije u dèpovetrpao zlatnike. Onda moète zamisliti {ta jetek poklonio Titu i Jovanki. Izuzetnovredan li~ni poklon dobio je i od {aha RezePahlavija. To su bile toliko vredne stvari dana njih nije moglo da se uzvra}a adekvatnoi to bi mom mi{ljenju trebalo da pripadnevlasnicima testamenta”, obja{njava PeroSimi}.

Autor knjige Tito - strogo poverljivo, u

kojoj se bavi svim tajnama {to su obavijaledugu vladavinu doìvotnog predsjednikaSFRJ, tvrdi da je Jovanka Broz punopravninasljednik imovine koju je Tito stekao od1952. do 1980. godine i sve {to komisijabude dijelila mora dati i Titovoj udovici,odnosno njenim nasljednicama.

ANTI] “PRONA[AO“BLAGO KARA\OR\EVI]A

“Deoba zaostav{tine jednog odnajbogatijih ljudi druge polovine dva -desetog veka, {to je Tito i bio, krajnje jesloèn i delikatan pravno-politi~ki ime|udràvni proces. Ja ne verujem da na{esudstvo moè iza}i sa tim na kraj, a da pritome ostane relativno ~istog obraza. Tolikoje ljudi za ovih trideset i ne{to godina bilo uisku{enju kada je re~ o tom blagu da ja neverujem ni da je polovina njih odolela tomisku{enju.To je bila vrlo izazovna situacija.

Pogotovo {to u politici nije bilo ljudi visokomoralnih vrednosti”, kaè Simi}.

“Depo 555 Predsedni{tva SFRJ”otvoren je u aprilu, na zahtjev Prvogosnovnog suda, pred kojim se vodi ostavin-ska rasprava izme|u Titovih nasljednika.Od tada javnost jo{ nije obavije{tena {ta seu njemu nalazi.

“Jo{ su Tito i njegovi politi~ki nasledni-ci stavili na to oznaku dràvne tajne. Zatoadvokati Brozovih i javnost nisu ni moglida prisustvuju otvaranju depoa i zato je nje-govo otvaranje povereno ~lanovimaKomisije koji su se prethodno zakleli da }e}utati dok sa njega ne bude skinut pe~attajnosti. Za sada samo mogu da kaèm da jetamo na|eno jako puno stvari koje su pri-padale dinastiji Kara|or|evi}, a koje nema-ju nikakve veze sa zaostav{tinom JosipaBroza”, kaè Oliver Anti}.

“Slobodna Bosna” je prije dvije godine

45

TAJNA SEFA “555”

Nakon smrti Josipa Broza svi reìmi uSrbiji Titovu udovicu tretirali su kao“dràvnog neprijatelja”. U vrijeme vla-davine Slobodana Milo{evi}a, Jovankanije imala penziju, niti li~ne dokumente.

Razlog tome je, kako tvrdi poznatibeogradski novinar Milomir Mari}, koji jeimao priliku da sa njom razgovara, bilastrahovita sujeta Milo{evi}eve suprugeMirjane Markovi}, koja je nastojala dabude prva dama epohe. Pored toga, bila jeljubomorna {to je Jovanka zauzela mjestonjene tetke, ina~e Titove prve ljubaviDavorjanke Paunovi}.

”To je jedan od razloga za{to je Jovankau Milo{evi}evo vreme bila zaboravljena iìvela u velikoj nema{tini jer niko nije smeoda se usudi da joj zbog Mire ponudi nekupomo}. Bezbednjaci koji su je ~uvali {irili su

pri~u da je ona luda i histeri~na, te da iz tograzloga treba da ostane izolovana. Pre svihgeneral Nikola Ljubi~i} i Stane Dolanc, a isvi ostali, nastojali su da je naprave ludom,neuroti~nom i neura~unljivom è nom.Strahovali su da bi posle Titove smrtiJovanka mogla da preuzme vlast u SFRJugoslaviji”, kaè Mari}.

“Mi smo u Profilu objavili intervjuLjubi{e Risti}a, reditelja i tada{njeg pot-predsednika Jugoslovenske levice na~ijem je ~elu bila Mirjana Markovi}, ukojem je on rekao da Jovanka luda èna ida je tukla Tita. Zbog toga se Jovankastra{no naljutila na nas. Traìla je da jojpo{aljemo sve brojeve Profila i ja sam jojposlao. Kada ih je dobila, slikao ju jefotograf Ivo Eterovi}. Na fotografiji ona leìu krevetu pokrivena, a oko nje destak Pro -fila. Na TV je i{la reklama za Profil - ’valjdaJovanka zna {ta valja’. I moram da priz-nam da je to bila na{a najve}a reklama”,kaè Mari}.

“Pojedinci koji se sada hvale da su ’je-dini’ imali pristup Titovoj udovici i da susate provodili s njom u razgovoru, naosnovu kojih su napisali knjige, ne govoreistinu. To mi je potvrdio bezbednjak koji jedvadeset godina bio u njenom obe -zbe|enju i ~uvao vilu u kojoj je ìvela. On}e u mojoj emisiji ]irilica govoriti nakonJovankine sahrane. Obe}ao je da }e otkri-ti koga je Jovanka, za ovih tridesetak godi -na primila u oronuloj ku}i na Dedinju”,isti~e Mari}. �

SVI JOVANKINI NEPRIJATELJI

Mirjana Marković je žestoko mrzilaJovanku Broz


��

Mirjana Markovi}


od Jovankinog advokata TTome File dobila iobjavila popis stvari koji je 1982. predo~entada{njem dràvnom vrhu kada je, gotovodvije godine poslije Brozove smrti,odlu~eno da se zlato deponuje u sefNarodne banke.

U informaciji koja je 28. juna 1982.godine dostavljena Predsjedni{tvu SFRJ,navodi se da je Narodnoj banci izme |uostalog prepu{teno: zlato u polugama i uprahu, u ukupnoj teìni od 29,366 kg; zatimvi{e od dvije i po hiljade velikih i malihzlatnika; potom 149 predmeta od zlata, bril-janata i dijamanata koji su pripadali porod-ici Kara|or|evi}; predmeti od zlata i drugihplemenitih metala koji su poslije rata uzetiiz trezora Narodne banke Jugoslavije; zatimvi{e od 26.000 dolara i 36.000 tada{njihnjema~kih maraka.

Poslije 31 godine, otvaranje takozvanihBrozovih sefova traìo je Prvi osnovni sudu Beogradu, pred kojim se vodi ostavinskarasprava izme|u Brozovih nasljednika.Ovaj sud je krajem 2012. uputio zahtjevKabinetu predsjednika Srbije TomislavuNikoli}u da, kao pravni nasljednik neka-da{njeg Predsjedni{tva SFRJ, omogu}iuvid u sadràj sefova. Upu}eni izvori tvrdeda je Nikoli}eva Komisija iza{la iz okvirasvog mandata angaùju}i sudskog vje{takabez naloga suda.

Nasljednici Broza su, kako tvrde njihoviadvokati, prili~no ogor~eni zbog toga {to sekrije {ta je u sefovima. Oni se pitaju da liobijanje Jovankine ku}e, 20 dana prije nego{to je depo u Narodnoj banci otvoren, imanekakve veze sa ostav{tinom. Jer, porije~ima JJo{ke Broza, Titovog unuka, u vilina Dedinju bio je i spisak stvari koje su uzeteiz Uì~ke, gdje su ìvjeli Tito i Jovanka, uno}i kada je ona prinudno iseljena.

Tajna Titovog sefa mogla bi odvestipredsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a naSud, i to po tu`bi nekih od ~lanova porodiceBroz.

Titovi nasljednici tvrde da je TomislavNikoli} prekr{io Ustav Republike Srbije,koji garantuje apsolutnu autonomiju pravo-su|a, jer je formirao Komisiju kojoj je daosudsku ingerenciju i koja }e otvoriti privat-ni sef. Tako|er je prekr{io i Evropsku kon-venciju o ljudskim pravima.

Ostavinska rasprava Brozovih po~ela je

krajem 1983. na zahtjev @@arka Broza, Tito -vog sina, i u njoj u~estvuje, pored Titoveudovice Jovanke i sina Mi{e, ~etvero@arkove djece - ZZlatica, Jo{ka, Svetlana iEdvard.

Pero Simi}, kaè da je dug spisak onihkoji bi mnogo toga u~inili kako bi sedokopali neprocjenjivog blaga:

“Poznata je, recimo, ~injenica da je nje-gov orden Suvorova, koji mu je dao Staljin,svojevremeno procenjen na nekoliko mili -on dolara. I to na milion onda{njih dolarakoji su danas mnogo ve}a cifra. Pa ondali~ni poklon od Staljina, sablja staranekoliko vekova. Govorimo o sablji sanajvrednijim sibirskim dijamantima kojumu je jo{ 1944. godine doneo Milovan\ilas. Ona je, tako|e, basnoslovne vred-nosti. Pa egipatski dar iz ~etvrtog veka prenove ere. Tito je imao stotinjak najvrednijihordenja opto~enih dijamantima i briljan -tima. Ordeni bi morali da budu li~ne stvarii treba da bude predmet deobe. Jovankinenaslednice su njene sestre Nada i Zora. Sobzirom da su sestre pred smrt stalno bile snjom, pretpostavljam da je testamentnapravljen, samo je pitanje {ta }e odlu~itisavjetnik Anti}.“ �



Profesor Oliver Anti}, savjetnik Tomi -slava Nikoli}a koji odlu~uje o sudbiniTitovog blaga, nedavno je odrào tribinuna kojoj je kritikovao Ha{ki tribunal kojisudi bolesnom Ratku Mladi}u.

“Ratko Mladi} je potpuno bolestan~ovek. On govori isklju~ivo o pro{losti, osvojoj majci, onome {to se doga|alo pre30 godina, ~esto govori o svojoj }erki kaoda je ìva, da bi se u nekom trenutku vra-tio u stvarnost, ali vrlo kratko. Svi koji ga

znaju u Ha{kom tribunalu, a neki su prove -li ceo ìvot sa njim, ~itav rat, a bili i pre togau vojsci sa njim, svi do jednoga su rekli dato uop{te nije isti ~ovek. Kaù da to nijeRatko Mladi}, ve} bolestan ~ovek kojinema mogu}nost rasu|ivanja. E, to je liceHa{kog tribunala”, kazao je Anti}.Podvla~e}i da su Srbi dobili vi{e od 1.000godina robije, on je objasnio da “zajedni~kizlo~ina~ki poduhvat nije ni{ta drugo negoigra Tribunala”. �

KO JE NIKOLI]EV SAVJETNIK

Oliver Antić, pored Karađorđevića,štiti i brani i Ratka Mladića

�

TRI DECENIJE OSTAVINSKOG SPORA Titovo blago iz sefa ’555’ pripa{}e, izgleda,Kara|or|evi}ima


“Vidio si ìvot, ljubav {ta je, plamenpro|e a pepeo traje/ Vid io si ìvot, ljubav{ta je/Imao si ludu sre}u da si bolji,zar jo{ ~eka{ da si svima po volji”, stihovisu iz pjesme Ne o~ekuj da te iko razumijeDu{ka Trifunovi}a, bosanskohercegova~kepjesni~ke gromade. Izdava~ka ku}a Bes -jeda iz Banje Luke prije nekoliko sedmicaje objavila knjigu Poetika Du{kaTrifunovi}a, autora MMilo{a Zupca iz NovogSada, {to je ustvari njegova doktorskadisertacija. Milo{ je sin PPere Zupca, jo{jednog na{eg uglednog pjesnika, kolege iprijatelja Du{ka Trifunovi}a, a stihovi napo~etku tu su samo zbog toga {to su biliprvi koji su na pamet pali autoru ovogteksta kada je kontaktirao obitelj Zubac uNovom Sadu, a ne zato {to on “jo{ ~eka daje svima po volji”. Boè sa~uvaj! A da li jeDu{ko Trifunovi} tu svoju genijalnupjesmu posvetio samom sebi, pitamoMilo{a Zupca: “Naravno. Genijalnost jeopet u univerzalnosti. Pisao je sebi, o sebi,za sebe - a pogodio pesmom sve druge.”

UNIVERZALNA PRIÂ[ta je to tako ~arobno, bajkovito,

slikovito, a opet tako jezgrovito, lepr{avo,rekao bih svevremenski u poeziji Du{kaTrifunovi}a? “Kada lepo poentiratesvevremeno{}u, upravo ste nadomakodgovora. Jedno od imena svevremenostijeste univerzalnost. Ko je slu{ao Du{ka zaìvota, dobro zna kako je on govorio odrugima ukoliko bi imao takav zadatak.Recimo, o ne~ijoj knjizi ili o nekompesniku. Uvek je pri~ao posredno, udovitljivim parabolama. Naizgled, govorioje o sasvim drugim stvarima, ili je uzimao

primere iz svog iskustva i prakti~nokazivao o sebi. Nekome je to zaceloizgledalo kao neizle~iva samodopadnost.‘Uzmite, na primer, moj slu~aj‘, bila je~uvena Du{kova usko~ica u neki razgovorkoji je smatrao jalovim. Dabome, neko je utoj pesnikovoj navici umeo da prepozna imeru njegove univerzalnosti. Govoriti odrugom, a pri~ati o sebi - moè se postavitii obrnuto: govoriti o sebi, a pri~ati odrugom. Sve su njegove pesme bile duboko

li~ne, a opet univerzalne, sve su govorile odrugima, koliko i o njemu samom. Otuda suljudi prihvatili tu samosvojnu poeziju skorokao narodnu liriku. Svako je mogao daprona|e li~nu svojinu u Du{kovimstihovima. Sve ovo {to ste popisali -~arobno, bajkovito, slikovito, jezgrovito,lepr{avo i svevremeno - bilo je toga uistinuu Du{kovoj poeziji zato {to se ti kvalitetinalaze u svakom mitu, kao univerzalnojpri~i koja traje u nebrojenim varijantama,


ÎKA DU[KO

Uskoro će se navršiti osam godina od smrti DUŠKA TRIFUNOVIĆA, velikogsarajevskog pjesnika, pisca i TV autora; prvu akademsku studiju, odnosno dok-

torsku disertaciju o njegovom pjesništvu, čiji je autor Novosađanin MILOŠZUBAC, prije nekoliko sedmica objavila je Izdavačka kuća “Besjeda” iz Banje Luke

Milo{ Zubac: “Svako je mogao da prona|e li~nu svojinuu stihovima Du{ka Trifunovi}a“

DUŠKO TRIFUNOVIĆSVOJ, SVAÎJI I NIÎJI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] KAPITALNO DJELOMilo{ Zubac, autor knjigePoetika Du{ka Trifunovi}a

milos zubac:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:41

pod mnogim imenima i maskama,hiljadama godina unazad. Mitska, ta~nijemonomitska supstanca u pesni{tvu i ìvotuDu{ka Trifunovi}a, jeste jedan od mogu}ihodgovora na va{e pitanje. Tat tvam asi,kaè ona svevremena indijska formula. Tojeste to”, obja{njava Milo{ Zubac.

îtavu jednu deceniju Zubac jeistraìvao, pripremao i pisao doktorskudisertaciju Poetika Du{ka Trifunovi}a.Interesovalo nas je i sa kojih je sve izvora u“kanticu to~io” podatke o njemu. “Nijeposredi malo vremena - o celoj deceniji jere~, ako po|emo od poku{aja da prijavimmagistarsku tezu s jednom uòm temom izpesni{tva Du{ka Trifunovi}a, a do|emo dosame odbrane doktorske disertacije onjegovoj poetici, deset godina kasnije.Trebalo je prepoznati trenutak, osvojiti,pridobiti skepti~ne profesore na Odseku zasrpsku knjièvnost u Novom Sadu. Bilo jeonih koji su se ùstro protivili mojojnameri, gotovo da su se na{li uvre|enim {toneko dolazi s takvom idejom, a bilo je ionih koji su bili blagonakloni i spremni zajednu vrstu akademskog rizika. Prvi sumanifestovali uhodane predrasude onajpevanijem pesniku srpskog jezika, adrugi su pokazali da nemaju zakop~an um.Studiju sam pisao na mahove, kada samuspevao da odvojim vremena i prona|emsamo}u za rad. Doga|alo se da nekolikomeseci u nizu pi{em kao u vru}ici, a potomda jednako dugo boravim u sniènojstvarala~koj temperaturi. Trajalo je to dvegodine. Tre}u sam godinu ostavio zaobavezno mirovanje rukopisa, kako bihmu se vratio osveènog vida, ~istog srcai nezavatrene glave. Izvori su bilimnogostruki. Znao sam pesnika li~no i

imao sasvim dovoljno vremena da ga ~ujemi da pribeleìm utiske u svoje se}anje,pogotovo kada smo se sretali unovosadskom pesni~kom klubu Instel.Nisam morao da ga zami{ljam, bio jeuveliko prisutan u mom ìvotnom iskustvu.Znao sam i one koji su Du{ka poznavali dokosti. Preko toga, pitanje je koliko ga jebilo ko zaista znao i razumeo. Svaki je~ovek tajna za sebe, a kamoli oni {to sebave umetno{}u na nivou majstora. Svi smoprihvatali Du{ka upravo onakvog kakavnam se on sam i po svojoj voljipredstavljao. Dabome, iza svake predstavepostoji jo{ ne{to, neuhvatljivo, aosetno, jo{ jedan sloj ili~itavo blago slojeva. Tru -dio sam se da ih {to vi{eregistrujem i imenujem, ada pri tom ni{ta ne odu -zmem od magi~ne celinepesnikove li~nosti. Od -g o ne tao sam tako da neoskrnavim lepotu za -go netke. Naposletku,imao sam njegoveknjige pred sobom injegovu neveliku,ali veoma vrednurukopisnu zaosta -v{tinu. Deo tihmanuskripta uvrstiosam u knjigu. îtanjerukopisa bilo jeposebno dragoceno zamene budu}i da sampesnika drào gotovoza ~lana poro dice”,veli na{ sagovornik.

MONOMITSKA SUP-STANCA

Milo{ev otac PeroZubac bio je Du{kov kole -ga i prijatelj, i uop{te nije“sukob interesa” to {to ga jeu svom radu citirao, ve}naprotiv, interes za svenas koji volimo i

po{tujemo Trifunovi}a: “Du{ko Trifunovi}bio mi je pesni~ki stric. Mom ocu bio je kaobrat, poput MMiroslava Anti}a. To je bilostvarala~ko i ìvotno pobratimstvo, pravoujevi}evsko. Tako sam ja umetni~kiodrastao i sazrevao uz oca i pesni~kestri~eve - Miroslava Anti}a i Du{kaTrifunovi}a. Pero nije èleo da preodve}uti~e na mene, takva je njegova roditeljskai ljudska priroda. Ostavio mi je punuslobodu, ali bio je uvek spreman daporazgovaramo o Du{ku. Umeo je tada dami diskretno napomene ne{to iz Du{kove


“PLAMEN PRO\E A PEPEO TRAJE”

��

NA NJEGOVOMPUTUDu{ko Trifunovi},genijalani regionalni pjesnik


biografije {to malo ko zna, {to je menipomoglo u de{ifrovanju njegove pesni~kenamere, a {to nisam èleo u vidu podatakada potro{im u svojoj knjizi. Nisam hteo daizreknem sve {to znam - ~esto unagove{tajima stanuje istinska lepota. Mojstari je pre mene napisao knjièvni ogledbez premca o Du{ku, a kada jedan bard odrugoj lirskoj veli~ini pi{e, svemir nam seotvara i moèmo da zavirimo iza koprene oveusvojene varljive stvarnosti koju drìmo zapravu i jedinu mogu}u. Pomogao mi je takodvostruko. Onim {to je napisao o svompesni~kom bratu i onim {to mi je u poverenjuispripovedao o mom pesni~kom stricu.”

Nemamo namjeru ba{ previ{e citirati iznjegove studije, ali ve} u startu nam je bilointeresantno sljede}e: “Nije sve {to jeTrifunovi} napisao bilo jednako dobro ivredno, ~ak je u pojedinim segmentimanjegovog rada bila upitna i sama literarnost,ali je sve {to je u knjièvnosti ostvariodolazilo iz istog monomitskog sredi{ta”.[ta je bilo najvrednije u knjièvnom opusuDu{ka Trifunovi}a? “Prvih pet pesni~kihzbirki, od Zlatnog kur{uma do sudbinske iprelomne [ok-sobe. Izme|u ta dva naslova,Babova r|ava ba{tina, Jetke pripovetke iTuma~ tiranije. Kriterijume je morao daspusti, ta~nije da druga~ije podesi, ne{tokasnije, kada se na{ao na poslu zanatlije zaproizvodnju tekstova kojima su pojedinimuzi~ari ve{to potkupljivali svet i odnosilicelu slavu. Me|utim, i nakon {to je postaoSirano de Berèrak jugoslovenskepopularne muzike, umeo je da napi{eodli~nu knjigu. Poema Tempo sekondo... izzbirke Slobodni pad, Anti~ki poreme}aj ina koncu Veliko spremanje, sa~uvale su usebi dosta od one najbolje Trifunovi}evelirske i monomitske supstance, naizgledzanavek poklonjene dugogodi{njojestradnoj slu`bi. Naravno, umeo je pesnikelegantno da presko~i i vrednosnu lestvicuupotrebne poezije i isporu~i izuzetnupesmu koja bi kasnije doìvela masovnuprepoznatljivost u muzi~kom ruhu. Jedanod Trifunovi}evih sudbonosnih dje~akazapisao je o visini koju je njegov u~iteljdoma{io u tom zanatu: “Kud }e{ ozbiljnijuod ove iz pjesme Glavo luda: promijenilariba more /rob ~uvara /zvjerka gore...”

DUH VREMENABio je Du{ko Trifunovi} veliki i zato {to

nije pripadao nijednom naci onalnomknjièvnom korpu su. Pa je zato najlak{e inajta~nije da kaèmo - Na{ Pjesnik.“Opredelio se on davno da bude pesnikjednog jezika, pre nego pesnik jednognaroda. Imao je razloge za takav izbor.Neki seù do njegovog de tinjstva iiskustava koja je imao tokom Drugogsvetskog rata. Pitanje je ina~e te{ko i slo -èno upravo onoli ko koliko smo sami sebi

oteàli i zako mpli kovali ìvot u protekledve dece nije. [ta god da vam sada kaèm,mogu otvoriti neku bolnu, nedovoljnosraslu ranu, nehotice povre diti ne~ijenacionalno ose}anje i tako skliznuti nastranputicu. Me|u Du {ko vim rukopisimana{ao sam i ovu re~enicu iz 1986. godine:‘Jednom }e se ra~unati odakle je ko do{ao,a ne ko je ko.’ Ve like pesni~ke li ~nosti trebada pri padaju svima. Du{ku Trifunovi}usigurno bi godilo da ga danas svi zovemo‘na{im pjesnikom’, iako nam na to ne bipre}utao jednu svoju staru devizu i zacelobi se njome nadovezao na na{e posvajanje -biti svoj, sva~iji i ni~iji”, isti~e Milo{Zubac. Da je pisao na engleskom,{panskom, ili na njema~kom jeziku, gdje biDu{ku bio... No, posljednjih godina svogìvota nije ìvio onako kako je zasluìo:“@iveo je kako je mogao i morao, po onomCvajgovom - dve tu|ine, a nijedne

otad`bine. Bilo je u Novom Sadu dobrihljudi koji su mu se na{li da pomognu i u~inemu svakodnevlje manje gorkim. Du{ko jevoleo samo}u, ali postoje razli~ite vrstesamovanja. Najteè je ono u stranstvovanjuu nema{tini, kada kruna padne s glave.”

Na stihove Du{ka Trifunovi}a kompo -novano je vi{e od 230 kompozicija. Sobzirom da se Milo{ Zubac bavi i muzi -kom, upitali smo ga da li su i njemu stihovina{eg pjesnika bili interesantni zauglazbljivanje, kao {to je nekada bili, re -cimo, GGoranu Bregovi}u? “Nisam mu takoprilazio. Mo`da sam to nehotice izbegavaoupravo zato {to sam muzi~ar. Bilo bi suvi{ejednostavno. Duh vremena u kojem sebavim muzikom sasvim je druga~iji odonoga u kojem je Bregovi} radio sDu{kovom poezijom. Uostalom, dovoljnoje poslu{ati dana{njeg Bregovi}a i videtikako se taj ume{ni poslovni ~ovek


ÎKA DU[KO

�

Milo{ Zubac je ro|en u Novom Sadu,1976. godine. Pjesnik je i muzi~ar. Kaopjeva~ i gitarista godinama predvodidruìnu Prkos Drumski. Jedan je odosniva~a i aktera regionalnogkantautorskog pokreta Novi Odmetnici.Umjetni~ki je direktor muzi~kog festivalaPoezika, koji je dobio ime po njegovojknjizi. Magistrirao je na Katedri za srpskuknjièvnost u Novom Sadu. Doktorirao naistoj katedri, s prvom akademskom

studijom o pjesni{tvu Du{ka Trifunovi}a.Objavio je zbirke pjesama: Vilindar(2001.), Poezika (2003.) i Flor Y Canto(2008.). U {tampi mu je pjesni~ka knjigaSigurnost vatre. S likovnim umjetnikomDanilom Vuksanovi}em objavio je zbirkucrteà i prozaida Duali (2007.). Objavio je iknjièvne studije Molitve DesankeMaksimovi} (2008.) i Poetika Du{kaTrifunovi}a (2013.). @ivi i radi u rodnomgradu. �

PERIN SIN

Doktor nauka i predvodnik družine“Prkos Drumski”

NA DU[KOVOJ SAHRANIZdravko ôli}, Goran Bregovi} i \or|e Bala{evi}


blagovremeno odrekao Du{kovog opisme -njavanja estrade. Trifunovi}eve pesmezavr{ile su odavno u narodnim pesma -ricama i kolektivnom pam}enju, i mojezanimanje nije bilo usmereno na muzi~kiaspekt i kvalitet njegove primenjene lirike,zato {to tu odavno postoji konsenzus opesnikovoj vrednosti i njegovim dometima.Jesam posvetio jedno poglavlje njegovomradu za estradni esnaf, ali ni{ta vi{e od toga.Bi}e da je posao ostao nekom drugomistraìva~u. Moje je bilo da se pa`ljivo po -

svetim onim segmentima njegovog knjiè -vnog rada koji su mo`da bili najvredniji, apri tom potpuno marginalizovani, i daargumentovano prona|em i imenujemmesto koje ovaj pesnik zasluùje u istorijisrpske i regionalne literature. A to je jednodobro i lepo mesto”, odgovara Milo{ nana{e pitanje.

Knjiga Poetika Du{ka Trifunovi}a, kojuje, dakle, prije nekoliko sedmica objavilabanjalu~ka Besjeda i koja }e bitipromovisana na beogradskom Sajmu knji -

ga, posve}ena je AAni i SSeverinu: “Da, Ana iSeverin su Du{kova i DDanina deca, dvojeprekrasnih, sasvim posebnih ljudi koji su odsvojih roditelja nasledili sve najbolje.Prirodno je {to je knjiga posve}ena njima.Kada je Ana Trifunovi} pro~itala rukopis i~ula da sam odbranio disertaciju, poslala mije u pismu i ovu re~enicu: ‘Milo{e, hvala ti{to si odbranio mog tatu.’“ Nadamo se da}e Poetika Du{ka Trifunovi}a biti promo -visana i na sarajevskom Sajmu knjige uaprilu, a mo`da ve} i na Zimskom salonuknjige u decembru. “Identitet Sarajevaumnogome se izmenio od rata naovamo.Fizionomija ~uvene sarajevske vi{estrukedu{e danas je bitno druga~ija. Razume se,bilo bi mi drago ako bi tom neuporedivomgradu ponovo bio potreban onaj koji jejednom kao vodilja formirao najboljeizdanke tamo{nje knjièvnosti, muzike ikinematografije. Narod svejedno vaskrsavasvoje kulturne heroje kada mu ustrebaju, ato je ponovo jedna mitska situacija. Mojaknjiga je mala molitva za budu}nostnjegove poezije. Uostalom, na{ pesnik nijezapravo mrtav. Oni kojima je dato da umirudva puta, najmanje toliko mogu i da ìve”,kaè na kraju na{eg razgovora Milo{Zubac. Nema mu se {ta oduzeti, a zaeventualno dodati bilo bi potrebno jo{jedno vi{edecenijsko istraìvanje lika idjela Du{ka Trifunovi}a. �


“PLAMEN PRO\E A PEPEO TRAJE”

Sarajevo-osiguranje i dalje me|uvode}im u regionu

Sarajevo-osiguranje, lider na trì{tu osiguranja u BiH, i dalje jejedino bh. osiguravaju}e dru{tvo me|u 50 najve}ih osiguranja izregiona jugoisto~ne Evrope u rangiranju koje ve} niz godinatradicionalno provodi agencija SeeNews, nezavisni svjetskiprezenter poslovnih vijesti i informacija. Ova agencijakontinuirano, na godi{njem nivou, vr{i rangiranja TOP 100najve}ih kompanija, banaka i osiguravaju}ih ku}a regiona SEE(Southeast Europe) gdje su zastupljene najve}e firme iz BiH,Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Moldavije, Rumunije,Srbije i Slovenije. Sarajevo-osiguranje je za period 2012. godinepozicionirano na 46. mjesto najve}ih regionalnih osiguravaju}ihdru{tava po ostvarenoj premiji. Pozicioniranje me|u najzna~ajni-je regionalne osiguravatelje jo{ je jedna potvrda uspje{nog istabilnog poslovanja Sarajevo-osiguranja.Prema posljednjim zvani~nim dostupnim podacima za prvihosam mjeseci 2013. godine, Sarajevo-osiguranje ostaje vode}edru{tvo na trì{tu osiguranja Bosne i Hercegovine sa 43,2miliona KM ostvarene premije te trì{nim udjelom kod dru{tavasa podru~ja Federacije u iznosu od gotovo 17 posto. Tokom prvihosam mjeseci 2013. godine Sarajevo-osiguranje je rije{ilo iisplatilo 18,7 miliona KM {teta svih vrsta osiguranja, po ~emu jetako|er na prvoj poziciji u BiH. �

S PA@NJOM I PO[TOVANJEMTrifunovi}evo predavanje na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, sredinom osamdesetih godina


Nema nikakve sumnje - ovo }edesetlje}e biti zabiljeèno namuzi~koj sceni naglim iskak a -njem u prve redove pjeva~a,kompozitora, pjesnika i glumca

Gregoryja Portera. Da ste za njega pitalinegdje na koncu pro{log desetlje}a, samo bivam oni najupu}eniji rekli da ga poznajukao jednog od glumaca iz aktualnihprodukcija broadwayjskih musicala, a ondaje uslijedio istinski blickrig. Tri CD-a u~etiri godine, gomila vlastitih pjesama,nominacije za Grammy, nastupi po cijelomsvijetu koji nikoga nisu ostavili ravno du -{nim.

JEDNA OD “VRU]IH” STVARIUpravo dok ovo pi{emo on uìva u

eufori~nim pohvalama za tre}i CD LuiquidSpirit, realiziran 17. septembra za velikuetiketu Blue Note, jednoj od klju~nih zapromoviranje suvremenog jazza, njegovese slike “smije{e” sa naslovnica spe cija lizi -ranog tiska i magazina, ovog je ljeta“poharao” jazz festivale diljem Europe iAzije, nastupaju}i sa svojim kvartetom,popeo se na vrh godi{njih lista znane jazzrevije Down Beat u ~ak dvije kategorije(jazz umjetnik koji najvi{e obe}ava i mu{kipjeva~), koja mu posve}uje i naslovnustoriju u oktobarskom broju. I opet... Sadmu je 41. godina, gdje se on dosada skrivaoi kako je sazrijevao, otkuda ta nenadanazrelost i superiornost?

Gregory je Porter zaista krajnjezanimljiva li~nost. Ogroman, sa bradom,negdanji sporta{, pa student glazbe naunive rzitetu u San Diegu, “vlasnik”predivnog baritona somotne boje, kristalneintonacije i beskrajne muzikalnosti, autorpjesama u kojima se jazz tradicija kalemina gospel, blues i R’n’B, pjesnik velikihpoten cijala, glazbenik koji zvu~i isuvremeno i starovremeno staromodno.Ima u njegovom stvarala~kom portofolijureferenci na velike jazz pjeva~e - NNat“King” Colea ponajvi{e (o njemu je za

jedno broadwayjsko kazali{te sa~iniouspje{an musical), pa onda JJoea Williamsai BBillyja Eckstinea, od kojih preuzimakarakteristi~ne grlene modulacije, njemu subliski i RRay Charles i LLeon Thomas i CCurtisMayfield, da o velikoj AAbbey Lincoln nitine govorimo. Nabrajati bi se moglounedogled... Gregory Porter svojompojavom odslikava cijelu povijest afro-ameri~ke glazbe, njenog vokalnog odvojkaposebno; na neki na~in u svijetu u kome jesve postalo novelty i celebrity on djeluje“staromodno”, ali na krajnje lijep idostojanstven na~in.

Pa opet, tom je pjeva~u 41 godina a tekje na po~etku. [to se de{avalo sa njim prije“slave”, gdje je bio, {to je radio, treba seljubopitljivo upitati. Ro|en novembra1970. u Los Angelesu, sa razvedenommajkom odlazi u malo mjesto Bakersfieldsa jo{ ~etiri brata i tri sestre, gdje je ona bilasve}enica. U gradu mahom bijelaca njihovaje obitelj 80-ih nailazila na zidove, G.P. usvojim otvorenim razgovorima pripovijedao tomu kako je mnogo puta nazivanpogrdno “nigger”, ali majka je bila tu da ihu~i dostojanstvu, ponosu i ljubavi. Potomodlazi na studij gdje sre}e KKamau Kan yat -tu, profesora, saksofonistu i suradnika nasvim njegovim plo~ama u ulozi kopro duc -enta i aranèra, a zatim i velikogsaksofonistu/flautistu HHuberta Lawsa, kojimu, odu{evljen njegovim glasom, daje{ansu da snimi jednu pjesmu za jedannjegov CD.

Onda je u New Yorku, nastupa poklubovima i glumi u nekoiliko musicala naBroadwayju i formira iza sebe kvartetvrhunskih instrumentalista, koje predvodipijanista CChip Crawford, te eksplozivnijapanski alt saksofonista YYosuke Sato.Predsjednica male newyor{ke jazz etiketeMotéma Jana Herceg ih zapaà u jednompubu, ve} tada su mahom izvodili vlastitepjesme i 2010. izlazi prvi CD Water, sapjesmama koje je Gregory Porter napisao, asvi zajedno, uz pomo} Kamau Kenyatte,aranìrali. Gregory je Porter u sjajnoj formi- on pjeva o pravima Crnaca, pri~a te{kepri~e iz bliske pro{losti, poput one o rasnimnemirima u Detroitu, ljubav i ponos su

nagla{eni, posebno prema majci, on }epjevati o vodi iz koje smo svi nastali,njegovi stihovi su sve samo ne plo{ni ilagani za razumijevanje. On se sa grupomiza sebe (sa jo{ jednim saksofonistom itruba~em - uvijek isti) zna zahuktati, ali iisporu~iti delikatne emocije u baladamasamo uz pratnju klavira; tu su i njegovereinterpretacije znanih standarda, a svezavr{ava a cappella gospelom FeelingGood, kao u danima kada su svi u crkvamaskupa pjevali. Klju~na pjesma 1969 What?


SUVREMENO I STAROVREMENO

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

Došlo je vrijeme da pišemo i o GREGORYJU PORTERU, pjevaču koji trenutnouživa u euforičnim pohvalama za svoj treći CD “Luiquid Spirit”; gdje se on dosada

skrivao i kako je sazrijevao, otkuda ta nenadana zrelost i superiornost?

JAZZ, BLUES I GOSPEL,I KANGOL-KAPA

ognjen:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 21:03

je 12-minutni ep o neredima u Detroitu iona biva remiksirana bezbroj puta posvijetu. Slijede impresivne reakcije inominacije za nagradu Grammy, pozivi zanastupe na festivalima, debitira u znanojTV emisiji Later with Jools..., njegov gaengleski kolega JJamie Cullam u svojimradijskim emisijama proteìra. Potomslijedi drugi CD Be Good opet ispunjenvlastitim pjesmama ispovijedna karaktera iizdan za istu etiketu Motéma, on se referirana velike li~nosti afro-ameri~ke kulture odEllingtona do LLangston Hughesa, prekoMarvina Gayja, posve}uje majci potresniMother’s Song, naslovna nosi divne stihovei melodiju koja je zarazna, tu je ireinterpretacija znanog “Work Songa”,kornetista NNata Adderlyja, kao skrojena zanjegov soul/blues/hard - bop glazbenisenzibilitet, a opet za kraj karakteristi~naizbor: tu`balica God Bless The Child velikeBilly Holiday, opet a cappella i opet saonim njegovim bogatim, somotnim glasomkoji naprosto osvaja dubinskim emocijama.Slijede opetovane pozitivne kritike inoviminacije za Grammy... Uz eufori~ne

koncerte po cijelom svijetu Gregory Porterje ve} progla{en za jednu od “vru}ih” stvarina jazz sceni i {ire.

NOVI PORTEROVI KORACII opet njegova ogromna figura, uvijek

isti ljudi oko njega, nekakva aura dobrotekoju je {irio oko sebe, uvijek nasmijan, sabradom i karakteristi~nom Kangol kapom

uz elegantna odijela se duboko urezala usje}anje svih koji su posljednjih ljetapohodili europske pozornice. Otvoritesamo portal: www.npr.jazz&blues, i na|iteneki od njegovih ìvih nastupa, recimo onajrecentni iz Praga, i osjeti}ete kako on salako}om iskusnog sve}enika pubiku uvodiu glazbenu magiju i kako ga ona prati sastra{}u. Mogu to biti melodiozne baladekoje se pamte, ili pak furiozna hard-bapostvarenja u kojima blista malehni YosukeSato na altu, ili gospel napjevi iblues/R’n’R tu`balice - Gregory Porter jenaprosto superioran koncertni izvo|a~.

E, onda smo nestrpljivo ~ekali njegovenove korake. Etiketa Blue Note iskazujeèlju da ga ima u svojim redovima, aposebno znani producent DDon Was (radiovelike produkcije i vodio sastav Was(NotWas). I rezultat je tre}i CD Liquid Spirit,ura|en sa istim ljudima, a tu je i producentBrian Bacchus koji ga prati od po~etaka, nakojem je formula sa prethodna dvadovedena do savr{enstva. G.P. se u svojimpjesmama drì poznatih tema: ljubav,razumijevanje, odnosi me|u ljudima, opetvoda iz koje smo svi iznikli, nekolikopjesama, uklju~uju}i naslovnu sa karakter -isti ~nim clap-handom, imaju potencijaleistinskih uspje{nica. I opet intimne baladesamo uz klavir, pro{ireni brass izvrsnoaranìran, topla produkcija i njegovboànstveni bariton iznad svega. Pa iposvete njegovim idolima - Nat “King”Coleu izvedbom standarda I Fall In LoveToo Easily, a potom i Lonesome Lovervelike crna~ke pjeva~ice, glumice iaktivistice za crna~ka prava Abbey Lincoln(mala digresija - njen poljubac naSkopskom aerodromu mi je bio jedan odnajljep{ih darova koje mi je donijelobavljenje jazz glazbom!), koju supotpisujesa svojim muèm, jednim od najve}ih jazzbubnjara MMaxom Roachom. I onda i njegovstvara~ki kredo iznesen tako kristalno ~istou pjesmi Musical Genocide.

Gledao sam ga neki dan ponovo kodJoolsa Hollanda, koji mu je malo pomagaodiskretnim pritiskanjem tipki svogaHammonda, kako trijumfira - opet ista kapai elegantna odijela, kao da nakon fesaTheloniusa Monka i francuzerice DDizzyjaGillespiea èli da uvede neku novu moduna jazz scenu. I jo{ uz to, G.P. je i njegovaekipa uradila jedan velik korak - na ve}pomenutom portalu CD Luiqid Spirit semogao besplatno “skinuti” sve do danaslu`benog izlaska. A ako ste ve} na interletupotraìte pjesmu Mona Liza, za{titni znakNat “King” Colea, u njegovoj a cappellaizvedbi u jednom metrou napravljenposebno za muzi~ki portal National Publicradija. Toliko emocija i toliko intimnostine}ete na}i nigdje. Ili skoro nigdje, {to mudo|e na isto! �


PREDIVNI BARITON SOMOTNE BOJE

GregoryPortersvojom

pojavom odslikava

cijelu povijestafro-ameri~ke

glazbe

ognjen:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 21:04


„VAYA CON DIOS“

DANI KLEIN“Nisam mogla prodati du{u samo zato

da bih prodala vi{e plo~a“

dani klein:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:43

Zajedno su prodali vi{e od sedammiliona albuma i preko tri milionasinglica. Jedan od najpopularnijihbendova osamdesetih i deve de -setih godina pro{log stolje}a,

belgijska grupa Vaya Con Dios, nakonsjajnih nastupa u beogradskoj KombankAreni i zagreba~kom KC Draèn Petrovi},26. oktobra opra{ta se i od sarajevske pu bli -ke koncertom u olimpijskoj dvorani Ze tra.

Za belgijski trio, koji su davne 1986.godine osnovali DDani Klein, DDirk Schoufs iWilly Lambregt (kojeg je kasnije zamijenioJean-Michel Gielen), opro{tajna turnejaipak ne zna~i da se ne}e i dalje nastavitibaviti muzikom - ako ni{ta drugo, barem„za svoju du{u“.

ROMSKA MUZIKA, JAZZ I OPERA„Ovo jeste na{a posljednja turneja, ali ne

kaèm zbogom muzici. Samo èlim davodim ‘normalan ìvot’ i da spavam uvlastitom krevetu, umjesto po hotelskimsobama“, kaè za „SB“ pjeva~ica DaniKlein, jedan od najosebujnijih i najboljihènskih vokala koji su se posljednjih decenijapojavili na svjetskoj muzi~koj sceni.

Put do uspjeha grupe Vaya Con Dios iDani Klein po mnogo ~emu je netipi~an ukontekstu moderne muzi~ke industrije.Prije nego {to su osnovali sastav i udruìlise sa kontrabasistom Dirkom Schoufsom,Dani Klein i Willy Lambregt nastupali su ubendu Arbeid Adelt!. Sa Schoufsom ih jespojila ljubav prema romskoj muzici, jazzui operi - ànrovima koji nisu bili ba{uobi~ajeni u njihovoj domovini Belgiji.Kada su objavili prvi singl Just a Friend ofMine, koji im je i donio internacionalniuspjeh (samo u Francuskoj prodat je u vi{eod 300.000 primjeraka), „alfa i omega“benda, pjeva~ica Dani Klein, imala je 32godine i ve} dosta (gorkog) ìvotnogiskustva iza sebe. Danas priznaje kako nijevjerovala da }e joj muzika ikada donijetineki veliki uspjeh.

„Na po~etku je bilo veoma te{kosastaviti kraj s krajem. Morala sam raditirazli~ite poslove, uglavnom honorarno,kako bih mogla pla}ati stanarinu i ra~une.Nisam imala zavr{en fakultet, pa takonisam mogla ni da previ{e biram... Radilasam sve i sva{ta - od ~ista~ice, prekoprodava~ice, do sekretarice u uredu jednogadvokata...“, pri~a Dani Klein.

Nakon „dnevnog“ posla, Dani bi uve~ernastupala u klubovima u Briselu.

„Pjevala sam u nekoliko bendova, alinijedan od njih nije postigao neki zna~ajnijiuspjeh dok nije nastala Vaya Con Dios.Tada sam ve} bila u tridesetim i imala samosmogodi{njeg sina“, prisje}a se pjeva~ica.

Za neobi~an naziv benda („Vaya ConDios“ na {panskom zna~i „idi s Bogom“)zasluàn je basista Dirk, koji je bio velikioboàvalac vesterna, pri~a Dani: „„Iako smopjevali na engleskom, nismo èljelienglesko ime jer ipak smo mi evropskibend, a pri tome smo ‘mije{ali’ tolikorazli~itih muzi~kih ànrova... Dirk je tu

frazu ‘Vaya Con Dios’ ~uo u nekomkaubojskom filmu i predloìo je da se takozovemo. Nama se to svidjelo, i to je to.“

Na prvim probama Vaya Con Dios, dokjo{ nisu imali vlastite pjesme, uvje`bavalisu uglavnom hitove BBillie Holiday i EEdithPiaf. A poslije prvog uspje{nog singla Just aFriend of Mine, nizali su se hitovi koji su ihdoveli u sam vrh top ljestvica: Nah NehNah, Puerto Rico, Don’t Cry for Louie,Johnny, What’s a Women, For You…

Tih godina ~inilo se kao da je samonebo granica za belgijski trio. Ali dok su uEvropi nizali uspjehe, posebno u Fran cus -koj, Njema~koj i Skandinaviji, gdje su ihpratile stotine hiljada oboàvalaca, grupa senikada nije uspjela u potpunosti probiti naameri~kom trì{tu.

„Taj ~udan miks ànrova, pa onda~injenica da smo pjevali na francuskom,engleskom, imali {pansko ime, zbunila jesve. êlnici muzi~ke industrije u Americiimaju tu potrebu da svakog izvo|a~asmjeste u neki ‘kalup’. Ta~no se mora znatikakvu vrstu muzike izvodite - ili stecountry muzi~ar, ili reper, ili roker, ali nemoète biti sve to odjednom“, obja{njavaDani Klein. „„Imali smo ponude iz SAD-a,bili smo tamo nekoliko puta, zvao nas je~ak i David Geffen (poznati holivudskiproducent i poslovni magnat, op.a.)....Ponudili su nam da snimimo album saameri~kim producentom, a uslov je bio daprilagodimo tekstove kako bi bili vi{e‘ameri~ki’. Nismo htjeli pristati na to.Jednostavno, nikada nisam mogla prodatidu{u samo zato da bih prodala vi{e plo~a.“

TE[KO BREME SLAVEIpak, nisu samo surovi zakoni

muzi~kog biznisa „krivci“ za raspad grupeVaya Con Dios. Ubrzo su se i me|u~lanovima benda po~ele pojavljivati


POSLJEDNJA TURNEJA BELGIJSKIH MELANHOLIKA

Pi{e: MAJA RADEVI]

��

Jedan od najpopularnijihbendova s polovine ‘80-ih i početka ‘90-ihgodina, belgijska grupa„VAYA CON DIOS“, usklopu svoje oproštajneturneje 26. oktobra nastupa u sarajevskojdvorani „Zetra“; o okupljanju i planetarnomuspjehu ove grupe,surovim zakonimamuzičke industrije, nastanku nekih od najljepših ljubavnih pjesama našeg vremena ipovlačenju sa scene, za„SB“ govori pjevačica ose-bujnog glasa DANI KLEIN

DANI KLEIN, POSLJEDNJI PUT PRED PUBLIKOM„Ovo jeste na{a posljednja turneja, ali ne kaèm zbogom muzici”, kaè pjeva~ica


nesuglasice, a Dani priznaje kako su jeslava, brojni koncerti i turneje u to vrijemesve vi{e po~eli iscrpljivati, fizi~ki imentalno. Godine 1991. Dirk Schoufsumire od AIDS-a, a pet godina kasnijeDani Klein odlu~ila je zbog psihi~kihproblema uzrokovanih stresom da se naodre|eno vrijeme povu~e sa scene.

„Bili su to sasvim li~ni razlozi. Bila sampotpuno iscrpljena, fizi~ki, emocionalno imentalno“, kaè ova pjeva~ica.

Dani je prije nekoliko godina objavilamemoare, u kojima veoma otvoreno pi{e osvom ìvotu, osobnim i profesionalnimusponima i padovima... Kaè nam da jepisati knjigu za nju bilo neobi~no, ali naizvjestan na~in osloba|aju}e iskustvo:„Bilo je ~udno, jer vam se stalno vra}ajurazli~ite uspomene, ~ak i u snovima. A nisusve te uspomene sretne, ni prijatne. Ipak,drago mi je {to sam to uradila.“

Poslije raspada benda 1996. Vaya ConDios se ponovo okuplja 2004. godine, kadavlastitim sredstvima objavljuju novi albumThe Promise, a 2006. izdali su album TheUltimate Collection, kompilaciju njihovihnajve}ih hitova. Bend do danas nikada nijeponovio uspjeh s kraja ‘80-ih i po~etka ‘90-ih godina. Ipak, i dalje {irom Evrope isvijeta imaju mnogobrojne oboàvateljekoji ne propu{taju njihove nastupe. U

Beogradu su nedavno napunili Arenu, uZagrebu je dvorana KC Draèn Petrovi}tako|er bila prepuna... Sli~no je bilo i udrugim evropskim gradovima. Premda suza svoju opro{tajnu turneju rezervisaliuglavnom velike koncertne dvorane, DaniKlein kaè kako joj je uvijek bilo draènastupati u manjim prostorima. Smatra datakvi ambijenti vi{e odgovaraju vrstimuzike koju izvode. Ipak, pjeva~ica veomaiskreno iznosi svoj stav da ne trebauspostavljati li~ni kontakt sa publikom:„Publika je grupa ljudi i ~ak i ako biste tohtjeli, nemogu}e je imati kontakt sa svakimponaosob. Ono {to moète da uradite jesteda, kada nastupate, izrazite emociju koju

imate u sebi. Neki ljudi }e to da prime, nekine. Ja dajem ono {to treba da dam na sceni.Kada to zavr{im, nemam kontakt sapublikom. Ne druìm se sa njima, nemamFacebook ni Twitter, mrzim to. Ljudi do|u,ja im dam ne{to i ukoliko to prihvate,u~ini}e me sre}nom. Kao {to se nadam da}u i ja njih usre}iti.“

Dani je ve} nekoliko puta bila uSarajevu i kaè nam kako se raduje {to jeponovo ovdje. „„Svaki put kada posjetimneki novi grad, nastojim da ga upoznamkoliko mogu, obi|em muzeje i kulturno-istorijske znamenitosti... Sarajevo mi sejako svi|a, zbog njegove arhitekture iprekrasne prirode koja okruùje grad.

Dopada mi se bosanska hrana, ljudi,opu{tena atmosfera...“, pri~a na{asagovornica.

Na svojoj posljednjoj turneji, Vaya ConDios prepustili su publici da putemnjihovog web sajta izabere tri omiljenepjesme koje }e izvesti na koncertu. Iako sunapisali neke od najljep{ih ljubavnihpjesama na{eg vremena, danas 60-godi{njaDani Klein kaè kako u te stihove vi{e nevjeruje i nema svoju najdraù pjesmu.

„Znam da te pjesme mnogo zna~enekim ljudima - uz njih su se zaljubljivali,prekidali s partnerima, patili i oporavljali seod nesretnih ljubavi... To je razlog zbogkojeg pjevanje jo{ uvijek ima smisla.“ �


„VAYA CON DIOS“

�

Na pitanje kakvo je njeno mi{ljenje oaktuelnoj muzi~koj sceni, Dani Klein kaèda se muzika danas prodaje jednako kaoi bilo koji drugi proizvod.

„@ivimo u svijetu fast fooda ukojem se sve vrti oko prodaje, bilo daje u pitanju muzika ili ne{to drugo.

Naravno, imid` je tajkoji se najboljeprodaje, kao {tomoète vidjeti naprimjeru Madonne,Lady Gage i mnogihdrugih, ali tako|erpostoji i trì{te zaistinske talente poputAmy Winehouse iliAdele“, govori DaniKlein.

Na{a sagovornica nekrije da nije pretjeranoodu{evljena dana{njimmuzi~kim trendovima koji

se, kako kaè, uglavnom svode nanakaradne obrade postoje}ih muzi~kihànrova kako bi se ’na silu’ kreiralo ne{tonovo i navodno originalno. Privatno Daniuglavnom slu{a klasiku, a me|ukolegama muzi~arima koje najvi{e cijenije Bob Dylan. �

O AKTUELNOJ MUZI^KOJ SCENI

„Dobro je što na tržištu ima mjestai za Adele i za Lady Gagu“

IMID@ VS. TALENATOboje je podjednako va`no za uspjeh


Kada neki band kojeg si slu{ao udjetinjstvu objavi album nakontrideset godina postojanja, apso -lutno zasluùje da se o njemu na -pi {e nekoliko redaka. U to vrije -

me, s po~etka 80-ih godina pro{loga stolje -}a, za razliku od dana{njice, svaki kvart ugradu imao je nekoliko bandova.

AZRA I ELÎProbe su se odràvale u masnim i

memljivim garaàma, a nakon proba bilo jelako prepoznati nekog svira~a, ako ni{tazbog tragova kolomasti na pantalonama.Pored nezaobilaznih garaà, sviralo se i uatomskim skloni{tima i stanovima, ako biroditelji bili toliko susretljivi. Imao sam tusre}u da me samo jedan zid u naselju naDobrinji dijeli od ~lanova tada{nje grupeSCH. Nakon zavr{etka svakodnevnihvje`bi “odvajanja ruke od noge” na nekomprastarom bubnju, imao sam priliku po -slu{ati kako to rade profesionalci. EEl~i iAzra su bas gitarom i klavijaturama usvi -ravali aran`mane za neku novu alternativnupjesmu najalternativnijeg banda u tada{njoj

dràvi. Kroz band SSenada Hadìmusi}aTene pro{lo je dosta glazbenika. Primjerice,jedan od prvih pjeva~a bio je i glumac,reìser i glazbenik sa slovenskom adresomBranko \uri} \uro.

Pri~a o SCH je manje vi{e poznata.Godinu dana prije sarajevske Olimpijade,1983. Senad Hadìmusi} Teno osvjeìo jeglazbenu scenu biv{e zajedni~ke dràve,

osnovav{i band SCH, {to je skra}enica kli -ni~ke dijagnoze za {izofreniju. Prvi album,jednostavno nazvan SCH, objavili su 1987.,nakon brojnih zapaènih nastupa, pod eti -ke tom ljubljanske izdava~ke ku}e Zalo`ba.U proteklih trideset godina objavili sutrinaest albuma. U intervjuu za na{ list prijegodinu i pol, Teno je poku{ao objasnitiza{to je SCH postao i ostao najalternativnijiband na na{im prostorima. “Ako ve} mora{ne{to obja{njavati ili si prinu|en etiketiratise da bi neko ko te nikad nije ~uo ni vidioznao o ~emu se radi, onda kaè{ alternativa.I onda taj neko zna {ta je otprilike u pitanju.Mislim da }e SCH biti alternativa sve dokovaj na{ zvuk ne postane evidentna srednjastruja i globalno prihva}en - ako se ikaddesi, a nije izvjesno.” Mo`da jedan od raz -loga za{to SCH nije postao planetarnopopularan, iako to zasluùje, leì u ~injenicikako su jednom prilikom odbili velikogizdava~a kada je ve} sve bilo dogovoreno.Legenda kaè kako je upravo Teno ispaliosamoubila~ku, a u isto vrijeme re~enicupunu strahopo{tovanja: “SCH nije naprodaju.”

NEKO NOVO SUNCEOvom prilikom osvrnut }emo se na novi

studijski album grupe SCH koji nosi nazivThe Last. Album sadrì osam pjesama, aotvara ga skladba Herzverschluss.Akusti~no-alternativna pjesma s ljubavnimstihovima na njema~kom jeziku. Pjesmapo~inje uz ènski vokal i akusti~nu gitaru,da bi se nakon nekog vremena uz prejakigain i mikrofoniju pridodala i “prljava”elektri~na gitara. Herzverschluss je zapravomolska tu`balica koja u jednom trenutkuprijeti odlaskom u posmrtni mar{, ali seipak na vrijeme zaustavlja. U akusti~nomstilu nastavlja i Zrnje. Rije~ je o ambi -jentalnoj pjesmi, neobi~ne, pred kraj klau -strofobi~ne atmosfere, kojom dominirajuènski vokali. Pjesmu Jednoga dana napi -sala je i otpjevala Azra, a na albumu senakon dvije akusti~ne pjesme ukazujuklavijature, i ne{to razgovjetniji tekst. Uzzvuk crkvenih orgulja, Azra i Teno pjevajuo smrti, oslobo|enju, pro~i{}enju, i nekomnovom suncu.

Na kraju pjesme Jednoga dana uslijedioje crescendo divlje energije, koja naprostogalopira iz bass i elektri~ne gitare. Neo -bi~na je i pjesma Chant, uostalom kao i svepjesme koje je SCH snimio. Za razliku odostalih pjesama na albumu, Chant ima lakopamtljivu melodiju i harmoniju. Najko -mercijalnija, ako bi se tako uop}e moglanazvati ijedna pjesma SCH, na albumu TheLast je Faith and Anger. Op}enito ~itavalbum The Last, kultne sarajevske grupeSCH zvu~i kao neprestana, klaustrofobi~naborba sa zami{ljenim unutra{njim demo -nima, ba{ poput soundtracka nekog horrorfilma... �


OSLOBO\ENJE I PROÎ[]ENJE

SCH ima novi album - THE LAST; a TENO je živ izdrav, hvala na pitanju

KLAUSTROFOBIČNABORBA SA UNUTARNJIM

DEMONIMAPi{e: MARIO ILIÎ]

IDEMO DALJE...Senad Hadìmusi} Teno, osniva~ grupe SCH

Senad Hadìmusi} Teno

sch:TEKST osnova.qxd 23.10.2013 20:38


KULT MARKETKREATOR

Dying AliveJedan odza{titnih znakathrash metalauop}e, njema~kiband Kreatorobjavio jedvostrukikoncertni albumpod nazivomDying Alive.Rije~ jekoncertu

odrànom 22. prosinca 2012. urasprodanoj Turbinenhalle uOberhausenu, u sklopu koncertneturneje kojom su promovirali albumPhantom Antichrist. Dvostuki CD sadrì35 pjesama i druge dodatke.

ELTON JOHN

The DivingBoard

Nakon 45godina karijeresir Elton Johnodlu~io je snimitiklavirski albumpod nazivomThe DivingBoard. Petnaestpjesama iz

razli~itih razdoblja ìvota s primjesamacountryja, bluesa, soula i jazza na{le sumjesto na novo studijskom uratkulegendarnog glazbenika. Album TheDiving Board zasigurno }e obradovatiEltonove mnogobrojne fanove.

ANATHEMA

UniversalLiverpoolski rockmajstoriAnathema nasceni su ve} 23godine. Glazbenukarijeru zapo~elisu pod imenomPagan Angel, alisu vrlo brzopostaliAnathema.

Nedavno su objavili dvostruki nosa~zvuka pod nazivom Universal. Albumsadrì 32. pjesme, a rije~ je odvoipolsatnom dokumentaristi~nompresjeku njihove duge i bogate karijere.

Brojne su glazbene trojke na svjetskojsceni ostavile dubok trag. Me|u naj poz -natijim i najzna~ajnijim u modernijojglazbenoj povijesti zasigurno su ThePolice, ZZ Top, Muse, ali je najdosljedniji inajtvr|i, barem kada je te{ki rock u pitanju,britanski band Motorhead. Prvenstvenozahvaljuju}i jedinstvenom i neponovljivompjeva~u i basisti LLemmyju Kilmisteru,Motorhead je postao kultni band,iznjedriv{i neke od najzna~ajnijih heavymetal pjesama svih vremena, poput Ace ofSpades, Orgasmatron, Iron Fist, Loui Loui.

U bandu pored Lemmyja sviraju igitarist PPhil Campbell i bubnjar MMikkeyDee. Motorhead je osnovan 1975. uLondonu, a prije nekoliko dana objavili su,ukupno gledaju}i, ~etrdeseti album podnazivom Aftershock. Rije~ je o 21.studijskom albumu, koji stiè kaonasljednik albuma The World is Yours,kojim su Lemmy i dru{tvo 2010. proslavilitrideset i pet godina postojanja.

Album Aftershock sadrì ~etrnaestpjesama, a otvara ga Heartbreaker. @estoko,distorzni~no, sna`no, upravo kako smo inaviknuli od Motorheada, zvu~i i uvodnapjesma na albumu. Sama po sebi izdvaja se TheWoman Blues, u prvom redu zbognesvakida{njeg aran`mana i izvrsnogLemmyjevog vokala, kojem dobro leì i blues.A nakon bluesa, Motorhead je opet na svomterenu u pjesmi End of Time. Brzi beat, heavymetal riffovi i sirova energija, i sve je opet po

starom. Ista stvar je i s pjesmom DeathMachine. Ovoga puta, samo nakratko, Lemmy,Phill i Mickey ja{u na valovima funky ritma.

Motorhead ima baladu. Dust and Glassupravo je rijetka laganija stvar u ogromnomopusu kojeg iza sebe ima Motorhead.Ponajbolja pjesma na Aftershocku, poreduvodne Heartbeaker, jest Queen ofDamned. Album zatvara izvrsna, brzapjesma Paralyzed. Na koncu, novi albumlegendarnog Motorheada ne zaostaje punoza prethodnim albumom The World isYours, koji je postavio nove standarde,barem kada je ta vrsta glazbe u pitanju.

(M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Aftershock” grupe “Motorhead”

Nevjerojatno glasno!

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Tom Vek: A Chore2. Rival Sons: Pressure and time3. Friendly Fires: Live those days tonight4. Little Dragon: Ritual Union5. Datarock: Catcher in the rye6. Brookes Brothers: Beautiful (feat.

Robert Owens) 7. Wugazi: Sleep Rules Everything

Around Me8. Bon Iver: Calgary9. Wild Flag: Glass Tambourine10. Underworld: Diamond Jigsaw

POSLIJE [OKAKultni britanski heavymetal band Motorhead

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.10.2013 17:54

Zoran, moj ne}ak idiot dugometra`ni jeigrani film nastao u koprodukciji Italije iSlovenije. Film je reìrao MMatteo Oleotto,koji je skupa s DDanielom Gambaro,Pierpaolom Piciarelli i MMarcom Pettenellonapisao scenario. Ovaj film je tragikomedijao krhkim me|uljudskim odnosima.

Paolo je pretili, lijeni, neodgovorni,srednjovje~ni mu{karac koji mnogo pijealkohol. @ivi u malom mjestu u Italijinedaleko od granice sa Slovenijom.Vrijeme uglavnom trati u lokalnoj birtiji, apovremeno prati i biv{u ènu koja ga jenapustila zbog neodgovornog pona{anja.Jednog dana, nenadano saznaje da jenjegova tetka iz Slovenije umrla te da jene{to iza nje ostalo za njega. On kaolijen~ina i bez novca, naravno, nada senekom materijalnom nasljedstvu. No, kroztragikomi~ne situacije saznajemo da je to{to mu je tetka “ostavila” jeste privremenaskrb nad njenim unukom, koji je siro~e. Onse zove Zoran i ima {esnaest godina. Zoranje jako stidljiv, zaseban i povu~en. Baka jeZorana nau~ila jednu zanimljivu vje{tinu, ato je igranje pikada. Paolo saznaje zasvjetsko natjecanje u pikadu i pristaje naprivremeno skrbni{tvo u nadi da }eiskoristiti Zoranov talenat. U periodu prijetog takmi~enja sva{ta se de{ava. Paolo }eimati {ansu pomiriti se s biv{om suprugom,Zoran }e imati priliku zaljubiti se...

Zoran, moj ne}ak idiot dobio je ve}nekoliko zna~ajnih priznanja (Mostra 2013.,28. International Critics Week - nagradapublike, FEDORA - nagrada ìrija, posebnopriznanje, najbolji glumac - GGiuseppeBattiston, nagrada Schermi di qualit usuradnji s AGISOM; nagrada FEDIC). ReìserMatteo Oleotto ro|en je u Gorici (ne na

Gorici) 1977. godine. Filmsku reìjudiplomirao je 2008. na rimskom CentroSperimentale di Cinematografia, a glumu2011. na Civica Accademia d‘Arte Dra mm a -tica Nino Pepe u Udinama. Njegovi kratkifilmovi nagra|ivani su {irom svijeta. Glumioje u Lekcijama o ~okoladi ClaudijaCupellinija.

Bio je koproducent, asistent reìsera iglumac u filmu Baka se mora obrisatiAlfreda Covellija. Zoran, moj ne}ak idiotnjegov je prvi igrani film koji je reìrao.Ovim filmom je otvoren ovogodi{njiZagreb Film Festival.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETKOMADI] RAJA

Ali VazirianIz zemljeprebogatekulturom, izciklusanovijegiranskog filmaizdvaja se

film Komadi} raja iz 2008. godine.Scenarij i reìju filma potpisuje AliVazirian. Dje~ak Mohsen zara|uje zaobitelj prodajom cvije}a na ulici. Jedneno}i ukaè mu se an|eo te mu udijelikomadi} raja, da bi on, obitelj i njegoviprijatelji lak{e ìvjeli. Nitko mu nevjeruje... Ocjena: 4

ME\UPROSTOR

Leonardo diCostanzo

Me|uprostor jefilm novijetalijanske filmskeprodukcije, iz2012. godine.Reìser jeLeonardo diCostanzo koji jeskupa s

Mariangelom Barbanente i MauriziomBraucciem napisao scenario za ovajfilm. Dva tinejdèra dan provode unapu{tenoj {koli u Napulju. Veronica jezato~ena od strane mafije, a Salvatoreju ~uva. U tim okolnostima i{~ekujupresudu Veronici za njeno kr{enjestrogih pravila... Ocjena: 4

POKA@I MI LJUBAV

LukasMoodysson

Pokaì miljubav jeigrani filmLukasaMoodyssonaiz 1998.godine. Autorreìje je i

autor scenarija. Direktor fotografije jeUlf Brantas. Dvije tinejdèrice, Agnes iElin preziru malo mjesto, Amal, u kojemìve. Slu~ajno Elin zbog opklade poljubiAgnes na njenom ro|endanu...

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Gravitacija (Alfonso Cuaron)2. Captain Phillips (Paul Greengrass)3. Cloudy with a Chance of Meatballs 2

(Cody Cameron i Kris Pearn)4. Machete Kills (Robert Rodriguez)5. Runner, Runner (Brad Furman)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,Lionsgate, Blitz film i video)

2. Grijesi o~eva (Derek Cianfrance, FocusFeatures, Blitz film i video)

3. Divna stvorenja (RichardLaGravenese, Warner Bros. Pictures,Blitz film i video)

4. Veliki Gatzby (Baz Luhrmann, WarnerBros. Pictures, Continental film)

5. Iron Man 3 (Shane Black, MarvelStudios, Paramount Pictures,Continental film)

PRIVREMENO SKRBNI[TVOZoran, moj ne}ak idiot pri~a je o Paolu i Zoranu

Film “Zoran, moj nećak idiot” (Italija, Slovenija, 2013.); reditelj: Matteo Oleotto

Krhki međuljudski odnosi

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.10.2013 20:22


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFODokumentarni film ]amil Sijari} -Bajkoviti pripovjeda~ premijerno jeprikazan 21. oktobra u Bo{nja~kominstitutu u Sarajevu. Centar za kulturumanjina Crne Gore je producent, dok jekoproducent Televizija Crne Gore uzpomo} Televizije Bosne i Hercegovine.Povod je stota godi{njica ro|enja velikogknjièvnika.

No} sje}anja na mostarsku legendu,pjesnika Mehu Dègera bi}e uprili~ena uMuzi~kom centru Pavarotti u Mostaru, 24.oktobra u 20 sati, a ulaz je slobodan.Njegovu poeziju }e, izme|u ostalih, govoritiAle Puzi}, na njegovo djelo osvrnu}e seAhmed Buri}, Elvedin Nezirovi} i MiliTiro, dok }e svirati Black Chicken Leg.

U povodu obiljeàvanja pedesetegodi{njice Centra za balkanolo{kaispitivanja Akademija nauka i umjetnostiBosne i Hercegovine, 24. i 25. oktobra, usvojim prostorijama, organizujeMe|unarodnu nau~nu konferencijuBalkanologija danas. Za sve dodatneinformacije kontaktirajte ANUBiH.

Do 25. oktobra moète, putem interneta,rezervisati ulaznice za 17. internacionalnimuzi~ki festival Jazz Fest Sarajevo 2013,koji }e biti odràn od 5. do 10. novembra.“Ulaznice se u pretprodaji prodaju uz20% popusta te se mogu kupiti pocijenama od 12 i 24 KM”, najavljujeorganizator sarajevskog Jazz Festa.

Me|unarodni Bajramski vaterpolo turnirodrà}e se predstoje}eg vikenda uSarajevu. U~estvuju: Galatasaray S.C., VKBanja Luka, PVK Dabar i doma}in turniraVK Torpedo. Svi me~evi igra}e se nabazenu Otoka. Samo naprijed, Torpedo!

Galerija Aluminij i Hrvatska kulturnazajednica Troplet organizuju izlo`bu slikaLjube Laha, koja }e biti otvorena od 29.oktobra do 15. novembra. “Ljubo Lahro|en je 1930. u Sarajevu, gdje i umire2010. godine. Teme su Lahovih slikaportreti, autoportreti, krajolici, cvije}e imrtva priroda...”, dio je saop{tenjaorganizatora. Mjesto doga|aja je GalerijaAluminij u Mostaru.

Nagrada EMA Best Adria Act bi}edodijeljena 11. novembra. Me|unominovanim je i bosansko herce go -va~ki reper AAdnan Hamidovi} Frenkie,a dru{tvo mu prave FFilip Dizdar, KKatja[ulc, te grupe Svi na pod i S.A.R.S. Zana{eg su muzi~ara do sada glasali ipodr{ku mu pruìli, izme|u ostalih, bh.reprezentativac VVedad Ibi{evi}, biv{ikapiten na{e fudbalske reprezentacijeSergej Barbarez, na~elnik Op}ine TuzlaJasmin Imamovi}, reìser, glumac imuzi~ar BBranko \uri} \uro, reìserDanis Tanovi}, pjeva~ica RRemi izzagreba~ke grupe Elemental...

“Tokom ovih mjesec dana samdobio veliku podr{ku raje, kao i mojihprijatelja i, sude}i prema tome, {anse sunam dobre, tako da svi ~ekamoprogla{enje pobjednika. Mislim da smood svih nominovanih imali naj krea tiv -ni ju i najja~u kampanju. Ovom pr il i -kom hvala jo{ jednom svima koji suglasali i podràli me, stvarno stecarevi”, izjavio je Frenkie za Klix.ba.Isto bi i nama rekao tako da ga nismohtjeli maltretirati. Uglavnom, sretnomajstore!

DRAGAN PAJIĆ, novinar RTRS-a

“Carevi” i “Zmajevi” za Frenkieja

ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE, muzičar iz Tuzle

DRAGAN PAJI]“To je pri~a o trojici ljudi: planinara, ultramaratonaca i speleologa”

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.10.2013 20:33


� Kako to da ste u ovako te{kimvremenima krenuli u projekat osnivanjatelevizije, s obzirom da na le|ima ve} odavnoimate teret zvani Radio TNT?

Te{ka vremena su vremena izazova i {ansi.Prihvatili smo se toga izazova i odlu~ili dapokrenemo privatnu televiziju sa vlastitimsredstvima. Mislim da mi u BiH ponekadpretjerano crno razmi{ljamo pa ne vidimo daoko nas ima i pozitivnih tema. Pogledajtesamo koji veli~anstven uspjeh su na{i Zmajeviostvarili, ponajvi{e zahvaljuju}i pozitivnojatmosferi i razmi{ljanju. Mi imamo èlju danapravimo pozitivnu televiziju, usmjerenuprema obi~nim gra|anima Bosne iHercegovine.

� Kakav je koncept Kanala 6?Kanal 6 je, ustvari, novi medijski proizvod

na{e TNT medijske grupe. Mi ve} {esnaestgodina imamo nekoliko medija, od kojih jenajpopularniji Radio TNT iz Travnika, apored televizije pripremamo jo{ jedanzna~ajan medijski projekat. Kanal 6 jetelevizija sa odva`nim sloganom: Srce Bosne,jer imamo ambiciju da budemo - Srce Bosne.Mi smo nova zabavna HD televizija osnovana

po~etkom 2013. u Travniku. Mnogi na prvumisle da smo lokalna televizija, zato {to sena{i uredi ne nalaze u nekom od ve}ihcentara. Naravno, to nema nikakve veze udana{nja vremena, jer lokacija na{eg studija iprostorija ne igra ulogu u dinami~nom svijetuu kojem ìvimo. Na{a misija je da zabavimo iinformi{emo obi~ne ljude u Bosni iHercegovini i dijaspori. Bavit }emo seìvotnim pri~ama i pozitivnim temama, aliimat }emo i vijesti svaki sat, od 12 do 24. Mismo zabavna bosanskohercegova~ka tele vi -zija. Mi smo Srce Bosne!

� Po ~emu }ete biti posebni?Te{ko je opisati po ~emu }emo biti

druga~iji, ali sigurno }e svi vidjeti na{uposebnost kada krenemo sa redovnimprogramom. Radit }emo u malo druga~ijemformatu... Ne}e biti serijskog i filmskogprograma, jer toga ima dosta na trì{tu.Ukoliko jo{ nemate Kanal 6, kontaktirajtesvoje kablovske ili iptv distributere izahtijevajte da vam omogu}e besplatnogledanje na{e televizije. Uradite to ve} danas,zato {to uskoro planiramo premijernoemitovanje nekoliko emisija.

ALEM LOLIĆ, direktor Kanala 6 iz Travnika

Radio-dokumentarac 3D, autoraDragana Paji}a, snimljen u produkcijiRadija RS-a ~iji je Paji} uposlenik, plasiraose me|u deset najboljih na 25. festivalume|unarodne radio drame i televizijskeunije javnih servisa - URTI, u Parizu.Informaciju nam je proslijedila SSandaMe{inovi}, rukovodilac Slu`be zakomunikaciju i promociju RTRS-a, ba{ kaoi informaciju da je Dragan Paji} trenutno uBerlinu gdje je, pak, 3D uvr{ten u zvani~nukonkurenciju najve}eg evropskognovinarskog takmi~enja Prix Europa 2013,koje se u glavnom gradu Njema~ke odràvadvadeset i sedmi put.

“Tri dimenzije - visina, duìna i dubina.To je pri~a o trojici ljudi: planinara,ultramaratonaca i speleologa. Planinar se popeo na MountEverest, ultramaratonac je pretr~ao 900 km za devet dana, aspeleolog je posjetio 600 pe}ina i jama. Svaki od njih ìvi ipobje|uje u svojoj dimenziji. [ta im je zajedni~ko u tom 3D-‘trijagramu‘? Da li svako od nas ima ‘svoj Everest‘? Materijal zaradio dokumentarac 3D prikupljao sam godinama, a posebna

vrijednost su autenti~ni snimci razgovora splaninarom na vrhu Mount Everesta iultramaratoncem za vrijeme tr~anja odBanje Luke do Kosovske Mitrovice.Dokumentarac je ura|en bez autorskihofova i naracije, {to je posebno te{ko uumjetnosti radija, posebno ako postojerazli~iti glasovi koji se dinami~nomijenjaju i ponavljaju, kao u ovom slu~aju.Naziv 3D u~inio mi se podesnim, jer je tovizuelni, televizijski termin, koji u na{emslu~aju ima radijsko pokri}e”, obja{njavaDragan Paji}, urednik Sportske redakcijeRadija RS-a.

Takmi~enje Prix Europa 2013 po~elo je19. oktobra... ““A ìri }e, u konkurencijiradio-dokumentaraca, imati vi{e od stotinu

~lanova. Princip rada ìrija je takav da svi slu{aju radio-dokumentarac, a nakon toga autor ima deset ili petnaest minutada govori o onome {ta je uradio i da odgovara na pitanja. I ja samkao i svi u~esnici, ~lan ìrija, ali naravno, ne}u mo}i da glasamza svoj rad. [teta, ‘dèntlmenski’ bih pokupio jedan poen”, veliPaji}. Nek’ mu je sa sre}om!

“Srce Bosne”

3D radio

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.10.2013 20:34

62

1. Gluma ili novinarstvo?Gluma.

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili? Popravila {ahtove na Grbavici.Kad nije niko dvadeset godina,{to }u ja u petnaest minuta.

18. Tange ili badi}? Moè li tadi}? Ili je topoliti~ki nekorektno.

20. Ima li i{ta boljeod Nutelle? Ima. Nutella zazapadnoevropskotrì{te.

16. S kim bistevoljeli otplesatitango? S nekim ko dobrovodi.

5. Koga biste povelina pusto ostrvo? Nikoga.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Mu{karac, pretpostavljam.

11. Da li je {utnja zlato? Jeste. Ali da parafraziram DDinuMerlina - nije sre}a zlata puna vre}a.

13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Ruàn i glup. I ljepota i pamet su prolazni.

10. Koliko ima istine u izreci:“Ko je sretan ni u hali nijegladan”?Vi{e mi se svi|a ona o tomekome se nikako ne da dopotoka.

15. Opi{iteAleksandra Seksanau tri rije~i... Ostala bez teksta.

19. A begova ili {kembe~orba? Begova. [kembe mi jemalo za izvla~enje fleka.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina?Ta }e ona...

17. Osoba koja Vam idena ganglije? K}erka. U pubertetu.Ludilo.

12. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno? Niti obla~im, niti vedrim.

by DINO BAJRAMOVIC

VEDRANA SEKSAN, glumica i novinarka:

“Niti oblačim, niti vedrim”

9. Jeste li meteoropata? Sa ovolikim psihopatama mu gado|e svejedno. Jedna patija vi{e,manje.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Kao u Velikom bratu. Sasvim

sigurno negdje neko gleda sve nas

i cr~e od smijeha.

2. [ta Vam vi{e leì: sapunica ili safunica? Najbolje je kad mi lijeè honorar. A i odjednog i od drugog - tanko.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Dijete. Ne}e da hoda, kaè te{ke mu noge.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Ne sje}am se ni {ta sam bila pro{li utorak.

SLOBODNA BOSNA I 24.10.2013.

4. [ta ne morateimati ufriìderu? Ogledalo.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 23.10.2013 16:04

KLIN ÔRBA

Svremena na vrijeme, svaki bi ~ovjek morao rastrestii testirati svoj ìvotni stil, svoje navike. Mo`da namse samo ~ini da od svega vi{e volimo crveno meso,

ljute papri~ice i kremaste kola~e. Ili, da nam je u svakomdanu neophodno ~uti i pro~itati tone lo{ih vijesti. Mo`dana{a patnja upravo izvire iz umi{ljaja da se ne moèìvjeti bez sveprisutnog zla. A zlo, mnogi su upozoravali,ho}e onome ko o njemu misli, ko ga svakodnevno teto{i.Sad, nije da nije, mnogi se i me|u vrsnim novinarimapokatkad bave mi{lju da probaju napraviti bezazlenenovine, pune dobrih i vedrih vijesti. Samo se boje da toovdje, kod nas, ne bi imalo pro|u, i da bi u najmanju rukubilo ismijano. Da li je ba{ tako? Da li smo kolektivno i dodaske zatrovani crnim hronikama i pasjalucimamaloumnika koji su u ìì svih medijskih izvje{tavanja?Moèmo li mi makar jedan dan u godini odahnuti od njih?I za{to se ja uop}e sve to pitam?

Postoji jedna pametna desetogodi{nja djevoj~ica, zovese AAriel Dìno. Ariel s roditeljima ìvi u Australiji, a dioovogodi{njeg raspusta provela je kod bake, sarajevskeknjièvnice LLjubice Cice Ostoji}. Pokazala je posebnuznatièlju za Ljubicinu naviku da svakog jutra uz kafu~ita Oslobo|enje. Pa }e tako ispri~ati baki kako roditeljinjene drugarice, tako|er, svakog jutra ~itaju neketamo{nje novine, u koje ponekad zaviri i njena drugarica,a onda se raspla~e nakon pro~itanih ~lanaka. Ariel stogasmatra da ne bi trebalo da postoje novine od kojih se biloko raspla~e. Odatle i ideja da ona i baka, zajedno s tatomDanijelom, naprave vlastite novine koje bi bile vedre ismije{ne.

Ameni je pripalo zadovoljstvo da u jedno subotnjejutro, uz prvu kafu, ~itam dva broja njihovogljupkog uratka Jezero Daily. I istinski sam uìvala u

plavom i crvenom primjerku, ùti je u pripremi. “Ju~er suvremenom plovile samo najljep{e i uglavnom plavepovijesne i ostale uspomene na nekad”, ~itam naposljednjoj strani ovih novina, dok plava vremenskaprognoza glasi: “Meteorolozi predvi|aju da }e narednidani i no}i biti maksimalno plavi, vedri i prozra~ni. I da}e mjese~ina i treperave zvijezde preferirati modrusvjetlost. Svi }e se osje}ati dobro i bit }e puni ljubavi ièlje da onima oko sebe uljep{aju ìvot i u~ine ga vedroplavim. Posebice, plavi cvjetovi: zvon~i}i, poto~nice,

irisi, zumbuli, razli~ci, i ostali.” Mo`da ova vremenskaprognoza nije ta~na, ali je zato njena sugestivna mo}kudikamo poèljnija od tzv. realnih prognoza kojeporu~uju da se niko ne}e osje}ati dobro i da }e hroni~nibolesnici dodatno osje}ati razne tegobe. Nije, naravno, nimeni do toga da zabijam glavu u pijesak, ama mi jednakonije ni do toga da me mediji dodatno truju podsje}anjimada ìvim u pogre{no vrijeme na pogre{nom mjestu.

Svi na{i dnevnici i novinske vijesti krcati su slikamauàsa, govorom mr`nje, politi~kim i privrednimproma{ajima i nesporazumima, uvidom u

sveprisutni kriminal, diskriminaciju i nepo{tovanjeljudskih prava. To je na{a realnost, o ~emu drugom daizvje{tavamo, re}i }e novinari. Mo`da, ali su psiholo{kiefekti takvih poruka pogubni po mentalno zdravljegra|ana koji se svakodnevno podsje}aju da je situacijabeznade`na, a time i njihovi ìvoti besmisleni. A nijetako. U ovoj dràvi ìvi mnogo ljudi koji su vrijedni,pametni, ~estiti - koji na razne na~ine zasluùju da se onjima pi{e i govori u dnevnicima. Kad bi nam mediji timepunili glave, mo`da bismo ~e{}e na{li razlog za slavlje iradost, sli~no onoj no}i kad je nogometna reprezentacijaizborila plasman na Svjetsko prvenstvo.

Napokon, u tom bi slu~aju, mo`da, svi ovi politi~kimo}nici, kriminalci i prevaranti vremenom bilisvedeni na anonimnu rulju; pravno dosti`ni i

smje{teni gdje im i jest mjesto, pa ne bi palili novinskeredakcije, presretali, vrije|ali i polijevali novinare,prislu{kivali im telefone, prijetili njima i njihovimporodicama. Ne bi imali svoje navija~ke skupine,razvrstane po politi~kim partijama, spremne da kamenujuautobuse protivnika i u prolazu demoliraju izloge ugradovima druga~ijeg ideolo{kog naboja.

Ovda{nji ljudi itekako prièljkuju da njihova djecabudu dobra i uspje{na u ~asnim poslovima. Dokaz tome je{to su, ovih dana, mnogobrojni novoro|eni dje~aci dobiliime Vedad, ~ak i u slu~ajevima kad nominalno nepripadaju naciji kojoj pripada ovo ime. Na tim seprimjerima najbolje vidi {ta je doista ovim ljudima bitno.Malo vi{e plavih vijesti, vremeplova i prognoza ne bi namna{kodilo. Dapa~e. Vrijeme je da nam barem vremenskaprognoza ne vadi zube na ìvo. �

Svi naši dnevnici i novinske vijesti krcati su slikama užasa, govorommržnje, političkim i privrednim promašajima i nesporazumima,uvidom u sveprisutni kriminal, diskriminaciju i nepoštovanje ljudskihprava. To je naša realnost, o čemu drugom da izvještavamo, reći ćenovinari

PLAVI VREMEPLOVPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 23.10.2013 20:10


«Renault Initiale Paris»: Vi{e od koncepta!

Svjetska autoindustrija posljednih ne ko li kogodina biljeì revolucionarne korake uuvo|enju tehnolo{kih ino va cija i

raznoraznih novotarija koje bi trebale voza~u iputnicima osigurati {to udobniju i sigurnijuvo`nju sa {to manjim tro{kovima. Ve} smopisali o novotarijama i konceptnimautomobilima koji su ve} neko vrijeme hit nasvim va`nijim autosalonima diljem svijeta.Francuski automobilski div Renault je iza{aoje iz okvira na koji su naviknuli njegovi vjernikupci. Initiale Paris je {esti je po reduRenaultov konceptni automobil, ~iji dizajnpotpisuje Laurens van den Acker. NoviRenaultov konceptni automobil dolazi kaonasljednik popularnog Espacea i ve} samimizgledom govori nam kako Renault ima velikeambicije u Premium segmentu. Na prvipogled, barem kada je pogled iz pti~jeperspektive u pitanju, do izraàja dolazineobi~no dizajniran krov, kroz koji se jasno vidizemljovid francuskoga glavnog grada. Renaultje svojim idejama i konceptima ve} ostaviokonkurenciju iza sebe. Njihov tzv. ìvotni ciklusutjelovljuje svaki model ponaosob. Tako jeprimjerice model Captur, koji smo imali prilike itestirati na bosanskohercegova~kim prome -tnicama, automobil koji je namijenjen onimakoji èle otkriti svijet, dok je kupcima koji èlezasnovati obitelj namijenjen model R-Space. Uovom slu~aju konceptni Renault pod nazivomInitiale Paris “utjelovljuje” mudrost. To jest,namijenjen je kupcima koje krasi ta osobina, alii svima onima koji se osje}aju mudrima. InitialeParis svoju premijeru doìvio je na nedavno

odrànom salonu automobila u Frankfurtu,gdje je pro{ao s uspjehom odli~an-pet.

Rije~ je o presti`nom, velikom auto mo -bil u ukupne duljine 4,85 metara, koji je“inspiriran” svijetom arhitekture i aero na u ti -ke. Posebnu pozornost, {to se dizajna ti~e,novi Renaultov koncept skre}e vanjskimizgledom. Tu su futuristi~ki kota~i,nabrijana re{etka i upadljiv bo~ni dioautomobila. Strukturni sastav vi{epodsje}a na okvir nekog zrakoplova negoautomobila, pose bice kada se uzme u obzirda kroz prozirni krov na~injen odkombinacije aluminija i pleksiglasa viditeobrise monumentalnih pari{kih spomenikakulture. Renault je posebnu pozornostposvetio izradi unutra{njosti svoga novog

koncepta. Sve je tu kvalitetno ifunkcionalno, a posebice se isti~u udobnasjedala i sredi{nja konzola automobila koja,kada je gledate odozgo, izgleda kao dalebdi iznad poda kabine.

Bez bo~ne potpore, konzola se ne prim -je tno uklapa u kabinu poput mosta kojipovezuje sredi{nji tunel i instrument plo~u.Posebnu pozornost Renault je posvetioakustici same kabine, za ~iju izvedbu je biozaduèn dizajner zvuka Andrea Cera. Netreba posebno poja{njavati, samo trebaspomenuti kako je za audio sustav u svimvozilima Renaulta od 2008. zaduèna tvrtkaBose. Initiale Paris }e zasigurno svimkupcima u budu}nosti donijeti neki noviosje}aj pripadnosti. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 23.10.2013 14:36

Pozivaju}i se na odredbe Zakona oza{titi od klevete F BiH (Slu`benenovine Federacije Bosne i Hercegovinebroj 59/02), èlim demantirati nizneistina koje ste iznijeli o meni u Va{emtjedniku br. 884 od 17. listopada 2013.godine u ~lanku „Meteorski usponMarija Fofi}a u prava{koj upraviElektroprivrede HZHB“. Najprije seèlim osvrnuti na neto~an podatak omojoj stru~noj spremi. Va{a novinarkanagla{ava da sam profesor latinskogjezika, {to je samo djelomi~na istinakojom se poku{ava degradirati mojobrazovni status. Prava istina o momobrazovanju, na koju sam veomaponosan, je sljede}a: osim {to samzavr{io studij latinskog jezika, zavr{iosam i politologiju na Saint John’sUniversity u Sjedinjenim Ameri~kimDràvama, a nakon toga magistrirao

demokraciju i ljudska prava naUniverzitetu u Sarajevu i Univerzitetu uBolonji (Italija). Drugo, u ~lanku senavodi moje imovinsko stanje (stan iautomobil) kao posljedica mogzapo{ljavanja u JP ElektroprivredaHrvatske zajednice Herceg Bosna d.d.Mostar. I u ovom slu~aju moram Vaso{tro demantirati. Osobni automobilsamo kupio 2010. godine. Dakle,godinu i pol prije nego {to sam sezaposlio u ovom poduze}u, {to je vrlolako dokazivo. [to se ti~e stana,najprije èlim naglasiti da to nije nov,kako ste naveli, nego polovan stan. Uzto, vrlo je lako provjeriti porijeklosredstava kojima sam kupio isti, a to susredstva od prodaje stana koji samimao u Prozoru te kreditnih sredstava.Iz svega navedenog o~ito je da imate unajmanju ruku lo{ izvor informacija, i da

je navedeni tekst prepun laì iinsinuacija. O~ekujem prije svega ispriku te da ovajdemanti objavite u sljede}em brojuVa{eg tjednika. U suprotnom, bit }uprisiljen traìti pravdu sudskim putem.

S po{tovanjem,

Mario Fofi}, mag.


REAGIRANJA

ISPRAVKAU izdanju Slobodne Bosne od 10.

oktobra, u tekstu „Specijalno vaspi -tanje“, potkrala se jedna nenamjernagre{ka. Pogre{no je naveden nazivkafi}a u Mostaru u koji je trebala bitipostavljena eksplozivna naprava -ne radi se o caffeu „Planet“ negougostiteljskom objektu „Plana“.

Mario Fofi} - Uredni{tvu

Moje imovinsko stanje nije posljedica mog zapošljavanja u JP ElektroprivredaHrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar

(„Meteorski uspon Marija Fofi}a u prava{koj upravi Elektroprivrede HZHB“, SB, br. 884)

Reagiranja:Reagiranja.qxd 23.10.2013 20:49

Slobodna Bosna - 885 - 24.10.2013

Documents

Transcript of Slobodna Bosna - 885 - 24.10.2013