Slobodna Bosna 539

7/24/2019 Slobodna Bosna 539

1/80

ZLATKO LAGUMD IJA:SDP IZNAD SVEGA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

JELENAPOPOVI],SAMO ZA SB

OSKAR ZA SARAJEVOSKANDAL U BOLNICI

Unsko-sanski kanton:Republika Srpska:

Sarajevo:Hercegovina:

NAJPLODNIJIDEMOGRAFSKI DEBAKL

PRED IZUMIRANJEMKONTINUITET NESTANKA

ODUMRI MU[KI

DEMOGRAFSKA KATAKLIZMA BiH

KOMISIJSKIKRIMINALGAVRANKAPETANOVI]A


2/80


3/80

6 INTERVJUDr. Zlatko Lagumdìja,lider SDP-a

Predsjednik SDP-a dr. ZlatkoLagumdìja u razgovoru za SlobodnuBosnu otvoreno govori o uzrocima

nesporazuma s Bogi}em Bogi}evi}em iNijazom Skenderagi}em, o razlozimaizbornog neuspjeha SDP-a, o izbornojprevari Harisa Silajdì}a i MiloradaDodika, o nacionalizmu kao izvorunajve}eg zla u BiH te o novomakcionom programu SDP-a

18 SU\ENJE USREBRENICIFata Orlovi} nije sama

Ove je sedmice pred sudom u Srebrenicipo~elo su|enje FATI ORLOVI]izKonjevi} Polja koja godinama ometanelegalno sagra|enu pravoslavnu crkvu usvom dvori{tu;na{ novinar otkrivamogu}i senzacionalni obrat u ovomsudskom procesu

28 HEROJI U BIJELOMPraonica novca direktoraGavrankapetanovi}a

Na{ novinar do{ao je u posjed skan-daloznih dokumenata koji svjedo~e onevjerovatnom bezobrazluku, drskosti

i kriminalu rukovodne elite uKlini~kom centru Univerziteta uSarajevu, na ~ijem je ~elu prekaljenibo{nja~ki he}im FARISGAVRANKAPETANOVI];kako jetradicionalna korumpiranost ljekaraprerasla u samokorumpiranost

34 PSI RATA SEVRA]AJU KU]IKo iz BiH ratuje u Iraku

Nedavno se iz Iraka u BiH i Srbiju vrati-la grupa ozlogla{enih brutalnih krvnika,masovnih egzekutora tokom genocida u

Srebrenici, biv{ih tjelohranitelja RATKAMLADI]A koji su kra}e vrijemeobavljali najprljavije poslove zaoslobodila~ku ameri~ku vojsku -vra}eni su nakon {to su pokazali vi{akbrutalnosti i bestijalnosti

48 DRAMATIÂN PADNATALITETA U BIHPolagano i sigurnoizumiranje Bosanaca iHercegovaca

Nakon zavr{etka rata Bosna iHercegovina suo~ila se sa alarmantnimpadom nataliteta, {to je slu~aj i sabrojnim drugim evropskim dràvama,koje, me|utim, za razliku od BiH,ozbiljno analiziraju problem i bore seprotiv po{asti bijele kuge;na{novinar istraìo je koji su glavni uzrocivrtoglavog pada nataliteta u na{ojdràvi, kakve su ekonomske posljedicebijele kuge, te je o ovoj temi razgo-varao sa brojnim medicinskim eksper-tima u BiH, a me|u kojima je i

akademik SRE]KO [IMI], ginekologi biv{i direktor Ginekolo{ko-aku{erskeklinike (GAK)u Sarajevu, koji je zaSB objasnio i kako se u socijalisti~kojBiH vodila briga o medicinskimstru~njacima, porodiljama, djeci irazvoju privrede

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks

444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minista rstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

539Sadràj

PRINCIPIJELNO I PRED SUDOM: Fata Orlovi} obja{njava za{to joj niko nemoè nitismije uzurpirati dvori{te


4/80

Kakve bi ustavno-pravne posljedicenastale izdvajanjem Srebrenice izformata Republike Srpske, neznam. Ima pravnih stru~njakakoji taj fenomen moraju i trebaju

objasniti. Moje je ekstremno lai~komi{ljenje da je poziv za iseljavanjeBo{njaka iz Srebrenice dubinski imbe-cilan!

Za{to?!E, pa zato!Kad je u prolje}e 1996. godine prema

dejtonski reintegriranim sarajevskimnase l j im a k renu la tu`na bu j i casrebreni~kih stradalnika a u suprotnompravcu furali Srbi prema Bratuncu,Vlasenici, Zvorniku, tek su rijetki skepti-ci (a takav sam) u toj spontanosti na{li

zrno sistemskog etni~kog inènjeringa.Onaj rahmetlija sa Kova~a, Izetbegovi},zaduìo je svog najefikasnijeg i najsvirepi-jeg operativca Hasana Muratovi}a, tadapredsjednika Vlade BiH, da àlosneSrebreni~ane/Srebreni~anke razmjesti poprigradskim sarajevskim vukojebinama -Hadì}ima, Vogo{}i, Ilidì. (Usput, pitaosam jednom, dvaput premijera Murato-vi}a da li je prije pada Srebrenice dobio saPala spisak i registarske brojeve autobusa

koje }e prevoziti preìvjele; nije miodgovorio.)

Nije to bio dakle nimalo unilateralan,nego dogovoren, pa`ljivo odmjeren

stampedo Srebreni~ana prema Sarajevu.Vjerodostojna provedba plana koji je onajrahmetlija sa Kova~a (Izetbegovi}) poo-davno obe}ao krvnicima iz Beograda i saPala - evo vam Srebrenica, samo namdajte Vogo{}u i Ilidù!, time je manje-vi{e zaokruèna...

Mnogo je donatorskih konferen-cija (jednu takvu u Ujedinje-nim nacijama zakazala je iosigurala ameri~ka generalskamrcinaJacques Paul Klein)

bilo smi{ljeno da bi se pomoglo povrat-

nicima u Srebrenicu. Najve}i finansijerpovratka u Srebrenicu bila je VladaGeorgea Busha. Ne{to od tih para je,navodno, ~ak i stiglo ciljanim korisnici-ma u Bosni i Hercegovini. Previ{e jepa ra za civi lizi rano konsol id ir an jeìvota u Srebrenici izdvojila i Evropskazajednica, iz vrlo prakti~nih razloga. Injima treba skinuti kapu.

Na kr aju ba la de su se up et lj al i ipr eds ta vni ci ist e on e vl as ti ko ji su

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 15. 3. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

SREBRENICA, ISELJAVA

Ko god se zalaè za iseljavandirektno pospje{uje efek

Mnogo je donatorskihkonferencija (jednu

takvu u Ujedinjenimnacijama zakazala je i

osigurala ameri~kageneralska mrcina

Jacques Paul Klein)bilo smi{ljeno da bi sepomoglo povratnicimau Srebrenicu. Najve}ifinansijer povratka u

Srebrenicu bila je VladaGeorgea Busha. Ne{to

od tih para je, navodno,~ak i stiglo ciljanimkorisnicima u Bosni

i Hercegovini

[TA NAKON GENOCIDA: Prijetnje iseljavanjem

malobrojnih Bo{njaka iz Srebrenice koristesamo po~initeljima genocida


5/80

p r i j e 1 2 g o d i n a S r e b r e n i ~ a n eu v j e r i l i d a i m n e m a d r u g o gselameta nego da dosele /presele usarajevska predgra|a Vogo{}u,

Ilidù, Hadì}e...

Zbog genocida, zbog nepravde,zbog svega {to se desilo,ozbiljno razmi{ljam da se prese-lim u Srebrenicu! Divan grad,ogromna povijesna ba{tina,

korektna klima;{ta }e{ vi{e?! Neki, opet,prijete da }e se kolektivno iseli ti izSrebrenice, jer im je ìvot u tom sablas-nom gradu nepodno{ljiv.

Sva~ije razloge (pa ~ak i svoje!) gledeSrebrenice razumijem, samo, na koncu,ne mogu prihvatiti da se tako lako i tiho

kapitulira pred krvnikom! Kakvo iselja-vanje iz Srebrenice, kakvi bakra~i: nije tomala igranka kolektivni simbol zla,zlo~ina, genocida!

Nije Srebrenica ni moja ni tvoja, onaje na{a, to je jeziva, tragi~na, uàsnapri~a, ali je NA[A! Napustimo li nju,ostat }emo bez najva`nije lekcije ofa{izmu, dragi moji!

Ostajte ondje, djeco Srebrenice, etomene uskoro!

15. 3. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

E, PONOS

e iz Srebrenicee genocida!

ÊTVRTAK, 8. MARTNENAD ÂNAK i njegovi drugari iz Vojvodine pozivaju me na neki od brojnih

rock derneka koji }e se ovog ljeta odràti {irom sjeverne Srbije. Gledam termine iu~tivo se izvinjavam, jer mi se ne uklapaju u ranije preuzete kulturno-umjetni~ke

obaveze: Red Hot Chilli Peppersu In|iji (predgrupa im Edo Maajka, jebo te!!) svi-raju kad imperativno moram na Dane Ajvatovice u Pruscu; trodnevni heavy metalfestival u Zrenjaninu (Deep Purple, Uriah Heep, Iron Maiden...) odràva se ta~no u

dane u kojima }e na Ba{~ar{ijskim no}ima nastupati Hor Gazi Husrev-begove medrese, pa potom AmilaBak{i} i, naravno, Deen. Nadu da bih mogao barem skoknut u Novi Sad na Exitukide mi najsvjeìji haber,da ne kaèm avaz, u vrijeme odràvanja ovog najzna~ajnijeg evropskog va{ara moderne glazbe, na Ko{evu}e biti uprili~en urnebesni regionalni duhovni spektakl: koncert povodom {est stotina godina islama u BiH,a i {ire!?

Dàba bilo Peppersa vranih, metalaca razigranih, dàba haus i techno golem/...kad nisam s nar-odom kojeg volem....

PETAK, 9. MARTIz daljine na ulici vidim dr. [EFKIJU ÊKI]A (dekana Saobra}ajnog fakul-

teta, onu olupinu koji svoje knjige nije prepisivala, nego doslovno fotokopi-

rala) pa se lu|a~ki po~eh smijati. Vicu, koji sam nedavno ~uo. Elem, do{aoMujo na pijacu Ciglane i na {tandu robe {iroke potro{nje pita: Imate li diplo-ma Saobra}ajnog fakulteta i po{to su vam?. Imamo, 5 hiljada KM pokomadu. Joj, pade u o~aj Mujo, imam samo ~etiri milje. Ni{ta, onda }u te malo morati ispitatine{to o Koridoru 5C, utje{i ga prodava~ na so~nom pe{tersko-sjeni~kom dijalektu.

SUBOTA, 10. MARTKaè RAIF DIZDAREVI] da je prezauzet, te da nema vremena da bi se

mogao aktivirati u SDP BiH. Upozoravaju}a i zabrinjavaju}a izjava: kad je godu zadnjih 60 godina drug Raif imao pune ruke posla, od UDB-e, preko SindikataBiH, do Predsjedni{tva SFRJ - trpjela je Bosna i Hercegovina. O demokratiji,op}enito, da i ne govorimo!

NEDJELJA, 11. MARTTu`na, dirljiva, ali neopisivo dostojanstvena scena: trener Crvene zvezdeDU[KO BAJEVI], Mostarac, neuni{tivi Princ sa Neretve, nekoliko sekundi nakon{to su mu ratoborni navija~i Delije poru~ivali Ooodlaaaziii, ustaje sa klupe,gordo od{eta 100-injak metara tartan staze do svla~ionice i nestaje zauvijek saMarakane. Bez srd`be, bez ljutnje, bez znaka poti{tenosti. Gotovo sve~ano! Taj~in razumijem, jer tako rade ~asni i ponosni ljudi. Ne razumijem, me|utim, |on-obraze Pa{ali}a,U{anovi}a, Sli{kovi}a (vrlo skoro, sasvim sigurno, i Muzurovi}a) kojima glas naroda ni{ta ne zna~ii koji su zarad sitnih ili krupnih para godinama trpjeti najgore uvrede, poniènja. Pri tom, uglavnom,opravdana. Na{a je tragedija uve}ana i tragi~nim porazom dostojanstva i vite{tva!

PONEDJELJAK, 12. MARTSrbijanska televizija otkriva da se pokojni ZORAN \IN\I] ilegalno, ali aktivno

sastajao sa DOBRICOM ]OSI]EM i traìo od njega savjete glede Kosova. Ilegalno

godinama, a kasnije aktivno ~inio je to i SLOBODAN MILO[EVI]. I njegovog prethod-nika IVANA STAMBOLI]A partijski su ~istunci optuìvali da ne{to zavjereni~ki petljasa ]osi}em. I {ta je naravou~enije: svi su srpski lideri u zadnjih 25 godina mr tvi, 85-

godi{nji Gedà Dobrica ìv i zdrav iako je njegov ìvotni projekat - Kosovo za Srbiju izgubljeno!

SRIJEDA, 14. MARTOkreni-obrni, ne moè{ bez SIDRANA. Veli mi no}as: Da mi je umrijeti, pa

da krenem s mrtve ta~ke...

UTORAK, 13. MARTKoliko puta moram ljudima obja{njavati da mi ne pada na pamet gledati

Centralni dnevnik u vlasni{tvu medijske imperije [vraki} (one strukture koja jesna`no lobirala za formiranje Alijine - muslimanske vojske) a koji vodi beznade`nokorumpirani medijski mag SENAD HAD@IFEJZOVI]. No, danas mi neko re~e daje pozori{ni sladokusac iz Pljevalja/Novog Pazara/ Sjenice... Hadìfejzovi} izgr-dio genija Mustafu Nadarevi}a jer je ovaj, Mujo, Hasanaginicu u zagreba~kom HNK-u postavio nahrvatskom jeziku. Jedva ~ekam naredni Hadìfejzovi}ev Dnevnik - o~ekuje se protestno o~itovanjeVladimira @irinovskog glede ~injenice da je u Sarajevu Ana Karenjina igrana na bosanskom jeziku!

SEDAM DANA & LJUDI

Foto:M

arioIli~i}


6/80

INTERVJU


Naàlost, SDP nije uspio pronaNaàlost, SDP nije uspio prona

IZBORNI (NE)USPJEH:Iako SDP nije uspio

ostvariti ve}inu izbornihciljeva, ipak je pove}ao

broj mandata u dràvnomi federalnom parlamentu


7/80

Kongres SDP

-a, suprotno najavama,

pro{ao je prili~no mirno. Pretpostavljam

da ste zadovoljni ishodom Kongresa?

Naravno da sam zadovoljan jer je naKongresu SDP demonstrirao najve}ejedinstvo do sada. Du{ebri`nike smovjerovatno razo~arali jer su o~ekivali ipodsticali frakcijska trvenja, sva|e, pod-jele i osipanje SDP-a. Ali, ni{ta od toga!

Neki su Vas novinari optuìli za

reì ju : navodno s te poku{al i p roduìti

mandat z a ~etiri godine je r je po Va{em

nagovoru nekoliko delegata predloìlo da

se naredni kongres ne odrì za dvi je nego

tek za ~etir i godine?

Te su optu`be li{ene bilo kakvogsmisla. Pa upravo sam ja prekinuoraspravu na tu temu i predloìo da senaredni kongres odrì za dvije, a ne za~etiri godine. Mada intimno razumijemzahtjeve mojih kolega koji su s razlogomustali protiv ideje da svake dvije godine

drìmo kongres. Pa neke druge partije

tako ~esto ne drè ni sjednice strana~kogpredsjedni{tva i glavnog odbora, a kon-gres drè jednom u deset godina ukolikoga uop{te imaju! Na{i rivali bi èljeli da

se SDP stalno bavi sobom u skladu sonom kletvom - dabogda se o sebizabavio. U posljednjih sedam godinaodràli smo ~ak pet kongresa i sad namneko sa strane prigovara da izbjegavamoodràti kongres! To je zbilja ne~uveni fal-sifikat nedostojan rasprave ozbiljnih ljudi.

ZA[TO SE LJUTEBOGI]EVI] I

SKENDERAGI]

Neki su o~ekivali da }e SDP odràti

izborni umjesto izv je{tajnog kongresa.

Me|u takvim a, ~ini m i se, bili su N ijaz

Skenderagi} i Bog i} Bog i}ev i} . No, oni

se nisu pojavili na kongresu. Znate li

za{to?

Ne znam, ali znam da su i jedan idrugi pozvani da prisustvuju i to obojicakao delegati Kongresa. Prije otprilikemjeseca dana Bogi}evi} je javno najaviomogu}nost kandidiranja za predsjedni~kufunkciju i to je mogao uraditi bez ikakvihproblema. Naime, prema na{em Statutu,dovoljno je 10 posto delegata da promi-jeni dnevni red kongresa. Dakle, to {to jekongres bio zami{ljen kao izvje{tajni

nikako ne zna~i da nije mogao biti izborni- pod uslovom da to èli ve}ina delegata.

O~ito je da su Skenderagi} i

Bog i} ev i} ra zo ~a rani i n ez adovolj ni .

Za{to?

Svaki iz svojih razloga.

Za{to je razo~aran Skenderagi}?

Razo~aran je {to nije dobio i peti uza-stopni mandat u parlamentu. Postoji jednacijela skupina ljudi, i u SDP-u ali i udrugim partijama, koju zanima samozakonodavna vlast dok od izvr{ne vlastibjeè kao |avo od krsta.

Ubrajate li u tu skupinu i N ijaza

D urakov i}a , Seada A vdi}a , M iru

Lazovi}a, Sejfudina Toki}a? I oni su, ako

se ne varam, do sada sjedili samo u

zakonodavnoj vlasti...

Naàlost, to je ta~no. Svi su oni u vri-jeme Alijanse insistirali da budu ~elnicizakonodavne vlasti i ~lanovi dobropla}enih upravnih odbora, ali su svi dojednog odbili da se angaìraju kaoministri u izvr{noj vlasti.

A za{to je Bogi}evi} nezadovoljan?

Prije nekoliko sedmica on me pozvao narazgovor i rekao mi da Slobodna Bosnapriprema neki tekst o njegovoj vikendici.

Dr. Zlatko Lagumd ija, lider SDP-a


Predsjednik SDP-a dr. Zlatko Lagumdìja u razgovoru za Slobodnu Bosnuotvoreno govori o uzrocima nesporazuma s Bogi}em Bogi}evi}im i NijazomSkenderagi}em, o razlozima izbornog neuspjeha SDP-a, o izbornoj prevari Harisa

Silajdì}a i Milorada Dodika, o nacionalizmu kao izvoru najve}eg zla u BiH,te o novom akcionom programu SDP-a

SILAJD@I] I DODIK SUUZJAHALI DIVLJEG

KONJA NACIONALIZMARazgovarao

Asim Metiljevi}[email protected]

FotoMilutin Stoj~evi}

i pravi odgovor na nacionalizampravi odgovor na nacionalizam

Prof. dr. Zlatko Lagumdìja


8/80

Stekao sam utisak da misli da bih ja mogaoto zaustaviti. Rekao sam mu da o tome neznam ni{ta, niti i{ta mogu poduzeti. Rekaosam mu i to da je Slobodna Bosna prije godinu-dvije objavila tekst i o mojoj vikendici na

Poljinama i tom prilikom iznijela nekolikoneistina koje sam kasnije demantirao u pis-mima ~italaca. Nakon {to je SlobodnaBosna objavila tekst koji mu se nije dopaokrenula je prava lavina optu`bi protiv mene.

Vjerovali ili ne, ali na{ jedini nespo-razum u posljednjih nekoliko godinaupravo je taj tekst u Slobodnoj Bosni skojim nemam nikakve veze.

Na Kongresu ste izjavili da ste prije

~et iri god ine p redlagali Bog i}ev i}a za

predsjednika SDP

-a, ali da sada za njega

ne biste glasali . Za{to?

Ta~no, na vanrednom kongresu prije~etiri godine on je bio kandidiran za pred-sjednika SDP-a. Moju kandidaturupodràlo je stotinjak op}inskih odboradok je on predvodio listu ostalih kandida-ta. Svi kandidati zajedno, ra~unaju}i injega, dobili su dva puta manju podr{kuod mene. Uprkos tome, pitao sam ga da lije spreman da bude predsjednik SDP-a i,ako kaè da to stvarno èli, rekao sam muda bih se povukao i sam ga predloìo zapredsjednika. Poznato vam je da je on uzadnji trenutak na samom kongresu odus-tao od kandidature.

Dobro, a za{to danas ne biste

glasali za njega?

Zato {to su u me|uvremenu stasalinovi ljudi, koji bi to danas mogli boljeraditi. Dakle, da budem sasvim jasan: daje Bogi}evi} do{ao na na{ posljednji kon-

INTERVJU

Najve}i dio kongresnog referataposvetili ste problemu nacionalizma izamkama teze o sukobu civilizacija.Mislite li da je to danas najva`nijidru{tveni problem u BiH?

Mislim. @elio bih to ilustrirati jednimprimjerom. Prije dvije godine kao ~lanMe|unarodne komisije za Balkan bio sam uBeogradu i tada smo razgovarali s ve}inomlidera tamo{njih partija. Pored ostalih, raz-govarali smo i sa radikalom TomislavomNikoli}em koji nam je sav ponosan pokazaosablju oka~enu na zidu u njegovom uredu.To je, kaè, njegovom {efu Vojislavu [e{elju1993. godine u Bagdadu poklonio ira~kipredsjednik Sadam Husein.

Na tom primjeru se mo`da najjasni-je vid i kol iko je opasna svaka general-izacija, svaka podjela na na{e koji sunaravno dobri i plemeniti i njihovekoji su naravno zli. Usred rata u BiH inevi|enog pokolja muslimana, jedanmuslimanski lider, Sadam Husein, pok-lanja sablju muslimanskom krvniku[e{elju?! Nisu, dakle, ni svi muslimanibili solidarni s muslimanima u BiH ba{kao {to nisu ni svi kr{}ani nijemo pos-matrali na{u golgotu. To govorim zbogpodmuklog proturanja teze kako seovdje zapravo radi o sukobu civilizacija,{to je koliko opasan toliko i pogre{anna~in ra zmi{ljanja.

ZAMKE TEZE O SUKOBU CIVILIZACIJA

Sadamova sablja

na [e{eljevom zidu

Jedini razlog za{to se Skenderagi} naljutio i nije do{ao na kongres j


O BOGI]UBOGI]EVI]U

Rekao samBogi}evi}u da jeSlobodna Bosna prijegodinu-dvije objavilatekst i o mojojvikendici naPoljinama i tomprilikom iznijela

nekoliko neistinakoje sam kasnijedemantirao upismima ~italaca

O BOGI]UBOGI]EVI]U

Rekao samBogi}evi}u da jeSlobodna Bosna prijegodinu-dvije objavilatekst i o mojojvikendici naPoljinama i tomprilikom iznijela

nekoliko neistinakoje sam kasnijedemantirao upismima ~italaca

NAKON KONGRESA:Izborni rezultati trebajuzabrinjavati ne samo

SDP nego i sve gra|ane


9/80

gres sa èljom da bude predsjednik SDP-a,ja bih ga u tome podrào zbog na{eg raz-govora od prije ~etiri godine, ali danas nebih za njega dao svoj glas za tu funkciju.Ina~e, mislim da je {teta {to se tolikoposvetio samo privatnom biznisu i {to senedovoljno angaìra u SDP-u. Vrata sumu i dalje otvorena i zaista bih volio danam se pridruì na konkretnim projekti-ma. @ao mi je {to nije bio na Kongresugdje su bili prisutni ljudi kojima on pripa-

da i koji ga cijene. Nadam se da }euspje{no iza}i iz problema i samoizo-lacije u kojoj se nalazi. I od njega, kao imnogih drugih, o~ekujem da nam sepridruè jer bi iskazano jedinstvo naKongresu kakvo nismo imali odKongresa ujedinjenja trebalo za sve nasbiti motiviraju}e.

UZROCI IZBORNOGNEUSPJEHA

Na kongresu su, izme|u osta log,

treba li b iti u tv r|en i i razlozi za izbo rn i

neuspjeh SDP-a. [ta ste zaklju~ili?

Ta~no je - nismo ostvarili sve svojeizborne ciljeve, ali je tako|er ~injenica dasmo znatno popravili izborni rezultat jersmo pove}ali broj poslanika i u dràvnomi u federalnom parlamentu te smo po prviput nakon rata na neposrednim izborimadobili ~lana Predsjedni{tva BiH iz SDP-a.Svejedno, nismo zadovoljni ostvarenimrezultatom.

Ve}ina delegata kongresa slaè se socjenom da su se protekli izbori odvijali u

atmosferi pregrijanog nacionalizma na {taSDP nije imao adekvatan odgovor. Takvuatmosferu kreirale su prije svega dvijepartije, ili jo{ preciznije, dva lidera - HarisSilajdì} i Milorad Dodik. Izbori su pro-tekli u la`noj dilemi ho}e li Silajdì}ukinuti RS ili }e pak Dodik provestireferendum o otcjepljenju RS od BiH.Oni su s tom prevarom i{li do kraja, pa susva druga pitanja, poput ekonomije, borbe

protiv kriminala, socijalnih pitanja, osta-jala u sjeni krupne nacionalisti~keretorike. Sada vidimo da te divlje konjenacionalizma koje su tada uzjahali ne

mogu obuzdati, mada bi vjerovatnoèljeli. I ba{ zbog toga trpi cijela BiH.

Da li stvarno mislite da njih dvojica

iskreno èle obuzdati divlje konje

nacionalizma? Na t im konjima su pobi-jed il i i za{to b i ih uop}e obuzdaval i?

Zato {to im sada, kada imaju vlast urukama, treba kakav-takav rezultat.Njima je nacionalizam trebao da bi pobi-jedili, ali sada, kada imaju vlast u rukama,nacionalizam im nije saveznik. Sada imtrebaju jake i efikasne dràvne institucije,treba im minimum me|usobnog pov-jerenja, a toga, naàlost, nema ni za lijeka.To se dobro vidjelo na slu~aju sa rafineri-jom nafte koja postaje uslov za usvajanjedràvnog budèta. Problem je u tome {tosu Dodik i Silajdì} proizveli vrlo nega-

tivnu politi~ku atmosferu, {to su pro{irilidistancu izme|u entiteta i naroda i {to nji-hov svaki potez izaziva podozrenje nadrugoj strani. U takvoj atmosferi nijemogu}e provoditi reforme i bojim se da jeBiH danas blokirana dràva.

Koliko su izbo rnom n eus pje hu

SDP

-ad o p ri n ij e le u n u ta r pa r ti j sk e

razmiri ce , odnosno ~ in jenica da su SDP

napustili neki od najistaknutijih ~lanova,

poput Durakovi}a, Avdi}a, Toki}a...

Nije te{ko utvrditi koliko je to uticalona izborni rezultat SDP-a. Sve njihovepartije zajedno sa koalicionim partnerimanisu osvojile ni jedno mjesto u dràvnomParlamentu, pa kada bismo njihoveglasove pridodali glasovima SDP-a, na{ukupni rezulat ne bi se bitnije promijenio.

Ali, treba re}i i to da je njihov odlazakiz SDP-a i posebno njihov pogroma{kistav prema SDP-u vi{e nama odmogao

nego {to je njima pomogao. Danas je SDPipak ~etvrta partija u dràvi po brojuosvojenih glasova dok se svi oni zajednosapli}u o izborni prag.

VRIJEDNOSTISOCIJALDEMOKRATIJE

Kongres je pro{ao u do sada naj

-manje uzavreloj a tmosfer i. Da l i to zna~i

da je SDP kona~no prestao da se bavi sam

sobom?

Jedan od glavnih ciljeva ovog kongre-sa SDP-a je bio da se prestanemo baviti

sobom i da svu energiju usmjerimo naafirmiranje vrijednosti socijaldemokrati-je. Te vrijednosti su u prvom redu borbaprotiv nacionalizma i fa{izma, afirmacija

Dr. Zlatko Lagumd ija, lider SDP-a


Iako SDP ve} {est godina ne sud-jeluje u vlasti, dio medija i dalje vas nepopu{ta. îme su motivirani u~estalinapadi na Vas osobno i na SDP?

Napadi su naj~e{}e inspirisani vrlokonkretnim interesima onih kojima smostali na put. Iako ne sudjelujemo u vlasti,ipak smo uspjeli pokrenuti neka od najoz-biljnijih pitanja u dru{tvu: jedini smo napoliti~koj sceni zahtijevali reviziju privati-

zacije Tuzlanske banke, Eroneta i sl., jedi-ni smo se usprotivili da se koncesije zaizgradnju hidro i termoelektrana dodjeljujupolutajno - bez znanja parlamenta, na na{zahtjev odràna je vanredna sjednica fed-eralnog Parlamenta na kojoj se raspravlja-lo o uzrocima kraha Energopetrola, zaus-tavili smo prodaju Union banke u bescjen-je itd. Puno je onih kojima smo se zamjer-ili i koji bi nas najradije uklonili s politi~kescene.

O UZROCIMA NAPADA NA SDP I LAGUMD@IJU

Ru{e nas oni kojima smo

pomrsili kriminalne ra~une

te taj {to nije dobio peti uzastopni mandat zastupnika u parlamentu

VLAST JE U RASULU:Silajdì}u i Dodikutreba kakav-takavrezultat

Nastavak na 16 stranici


10/80

Kongres SDP-a BiH, odràn pro{log vikenda u Sarajevu, bioje centralni medijski doga|aj; mediji i politi~ki protivnici o~eki-vali su ozbiljan raskol. Rukovodstvo SDP-a je me|utim u~vrsti-lo unutra{nje jedinstvo, solidarnost i povjerenje.

MINI MARKET Ne vidim {ta je toliko dramati~no u Srebrenici pada se svakodnevno svi bave tim pitanjemMILORAD DODIK, premijer RS

KLEVE-TEVE

Irenu Kljaji}, savjetnicu

za medije @eljka Kom{i}a,biv{e kolege s BHT-a neprestaju klevetati

Dolazak novog rukovodstva na BHT1 nije zaustavio odlazaktamo{njih novinara, koji su, kako se ~ini, rad u ovoj ku}i shvatili kaoidealnu poziciju za traganje za novim, unosnijim poslovima. Novinarii reporteri BHT1, od kojih tek rijetki imaju fakultetsko obrazovanje,uglavnom se poku{avaju udomiti u dràvnim institucijama, {to je dosada uspjelo Ratku Kova~evi}u, glasnogovorniku Uprave za indi-rektno oporezivanje, Borisu Grube{i}u, glasnogovorniku Tuìla{tva

BiH, te Ireni Kljaji}, odskora savjetnici za medije @eljka Kom{i}a,~lana Predsjedni{tva BiH. No, zluradi jezici na BHT1 tvrde nam kakoje Irena Kljaji} na tu poziciju do{la na lijepe o~i a ne zahvaljuju}iosobitim novinarskim sposobnostima i za tu tvrdnju nude mno{tvoargumenata, od kojih je najzanimljiviji detalj iz studija u kojem semontiraju prilozi za Dnevnik. Jednom je prilikom, kaè pri~a koja uhodnicima Sivog doma ve} kruì kao legenda, montiraju}i prilog ukojem je trebao biti i snimak mosta u Jablanici, sru{enog tokom~uvene Bitke na Neretvi, Kljaji}eva mrtva ozbiljna upitalamontaèra: A zar se ve} do sada nije mogla na}i neka donaci-ja da se i ovaj sru{eni most obnovi, kada su ve} svi ostalimostovi prema Mostaru popravljeni?!

(S.B.)


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

JEDINSTVO,IL

Najvi{isku

LIDER I MLADI LAVOVI:

Lagumdìja, @eljko Kom{i} iDamir Hadì}

BRÂNSKO-PODRINJSKE PRIÊ:Fadil Banjanovi} i Mirsad \apo

TIHI ÔVJEK IZ TUZImamovi}, gradona~

KAKAV OTAC, TAKAV SIN

Svestrana zlo~ina~kaobitelj Adamovi}

Dnevne novinesu pro{log vikenda izvijestile da je 15-godi{njiB.A. uhap{en zbog poku{aja ubojstva. Kako je dalje u policijskimizvje{tajima navedeno, malodobni B.A. je noèm te{ko povrijediodvije osobe, nakon ~ega je zadràn u pritvoru. Potpuno je ostalo

nepoznato da je maloljetni

B.A. sin sudije Suda BiHVlade Adamovi}a,koji je istog danazbog seksualnog

uznemiravanjadjevojke zaposlene u

jednoj sarajevskojcvje}ari osu|en na

sedam mjeseciuvjetne kazne. Kako

saznaje na{ list,Adamovi}ev maloljetni sinu krvavom pohodu po cen-

tru Sarajeva te{ko je

povrijediok}erku jedne

uposleniceSuda BiH.

SUSPENZIJA:VladoAdamovi}


11/80

RUKOMETNI KAVEZ

Vi{egodi{nje mutno poslovanje

Rukometnog saveza BiH uskoro}e provjeriti Finansijska policijaNe sti{ava se skandal u vezi sa izborom ~lana Izvr{nog odbora

Rukometnog saveza BiH iz Sarajevskog kantona. Naime, pred-stavnik sarajevske Bosne, uz Izvi|a~, najuspje{nijeg bh. kluba uposljednjih nekoliko godina, zahvaljuju}i izbornom inìnjeringu imanipulacijama ~elnih ljudi RS, nije izabran u IO, iako je imaopodr{ku i ostalih pet sarajevskih klubova. To je, s pravom, izazvalonegodovanje predstavnika Bosne, koji su iziritirani pona{anjemponajvi{e predsjednika RS BiH Mirsada Sir}e, ina~e jednog od{estorice potomaka viso~ke porodice Sir}o koji drmaju Savezom,

u jednom trenutku zaprijetili ~ak i bojkotiranjem dràvnereprezentacije i povla~enjem svojih igra~a i selektora HalidaDemirovi}a iz nje. No, ~ini se kako se bura oko izbora ~lanaIzvr{nog odbora RS BiH ne}e uskoro okon~ati. Naime, saznajemokako }e u narednim danima najvjerovatnije inspektori Finansijskepolicije i Poreske uprave po~eti ~e{ljanje poslovne dokumentacijeSaveza koji od svog osnivanja posluje netransparentno. Na posljed-njoj sjednici Skup{tine RS prisutnima je prezentiran finansijskiizvje{taj otkucan na svega stranicu i po, za koji nam upu}eni tvrdekako ne predstavlja uvid u stvarno finansijsko poslovanje i stanje uSavezu. Inspektori }e najvi{e pa`nje posvetiti transferima novca sapodra~una pri EHF-u u Be~u, koji RS BiH ima u ovoj krovnoj evrop-skoj rukometnoj asocijaciji. Pored toga, istraìt }e se i navodi omalverzacijama sa pla}anjem najamnine Energoinvestuza prostori-

je u kojima je smje{ten RS BiH. Naime, saznajemo kako 25 hiljadamaraka, koliko bi RS BiH godi{nje trebao pla}ati za najam prostori-ja, ve} godinama nisu upla}ene na ra~un Energoinvesta, te da jecijeli slu~aj u vezi sa dugovanjima ve} na sudu. Kona~no, za nadatise da }e se saznati i kako je generalni sekretar RS BiH SmajoKara~i}, iako zvani~no ima platu od 800 maraka, uspio za nekolikogodina koliko je na toj du`nosti, domo}i se prostranog stana uSarajevu, dva automobila, te vikendice na Vla{i}u i jedne kojutrenutno gradi na Trebevi}u. Sve u godinama u kojima uposlenimau RS BiH nikada nisu upla}eni zdravstveno i penzijsko osiguranje!

/N.H./

Nismo babe da se sva|amo u Vije}u ministara

NIKOLA [PIRI], predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH


JEDNOUMLJE

SDP-aBiH

HalidDemirovi}

Jasmink Tuzle

NOVI KRAJI[KI BABO:Hamdija Lipova~a,

gradona~elnik Biha}a


12/80

MINI MARKET Novinarku FTV-a sam poslao u neku stvarZORAN MATO[EVI], pomo}nik ministraobrazovanja u Srednjobosanskom kantonu

PIJA^NI PAROMETAR

Novi sastav nogometne

reprezentacije BiH umjestoselektora Muzurovi}a utvr|ujumenadèri anonimnih igra~a

Iako je do kvalifikacijske utakmice protiv reprezentacijeNorve{ke u Oslu ostalo svega desetak dana, selektor nogometnereprezentacije BiH Fuad Muzurovi}jo{ uvijek nema pojma kako }eizgledati tim s kojim }e u}i u ve} odavno izgubljene kvalifikacije.Naime, ve} nedjeljama je u toku prava pijaca vezana za licitiranje saimenima potencijalnih kandidata koji }e dobiti poziv u nacionalnitim, koju su, pod pokroviteljstvom Ahmeda Pa{ali}a, direktora

reprezentativnih selekcija, organizirala nekolicina menadèra kojina ovaj na~in èle posti}i {to bolju trì{nu cijenu za igra~e kojeimaju pod svojom paskom. Tako }e se na Muzurovi}evom spiskunajvjerovatnije na}i dvojica nogometa{a ma|arskog Videotona,Jusuf Daji} i Mario Boì}, koje u reprezentaciju gura njihovmenadèr An|elko Jurki}. Pored njih dvojice, u nacionalnom timu}e najvjerovatnije biti i Ivan Radelji}, igra~ hrvatskog SlavenBelupa. Njegov je menadèr Marko Vukadin koji je prije nekolikogodina Muzurovi}u i Radelji}u na{ao trenerski anga`man u Japanu.Mostarski menadèr Zdravko Juri} u reprezentaciju }e naj-vjerovatnije ugurati i svoja dva {ti}enika, Zajka Zebu i Predraga[imi}a, nogometa{e ruskog odnosno gr~kog drugoliga{a. Kona~no,u veznom bi redu trebao igrati izvjesni Vojislav Vranjkovi} izRumunije, kojeg je Muzurovi}u preporu~io golman Adnan Gu{o(?!),dok bi u napadu trebao debitirati Goran Dragovi}, nogometa{Vo`dovca, posljednje plasirane ekipe srbijanske lige! Posljednjidogovor sa menadèrima koji kroje spisak kandidata za OsloMuzurovi} je sa svojim prvim suradnikom Ivom I{tukom imaopo~etkom ove nedjelje u Zagrebu, kada su i finalizirani detalji okonovog izgleda reprezentacije. Sramno, s obzirom da niti jednog odtrinaest nogometa{a, poput Zlatana Bajramovi}a, Sa{e Papca iliEmira Spahi}a, koji su u otvorenom pismu zatraìli smjenu ~elnikaNS BiH, nikada nije ni pomislio nazvati, a kamoli obi}i u njihovimklubovima kako bi ih makar zamolio da razmisle o prekidu bojkotanacionalnog tima. /N.H./

MURIS U MURIJI

Po zahtjevu EUPM-a u BiHitalijanska policija saslu{avalavlasnika SAB banke Murisa

Kumbari}aPrema informacijama BH Interpola, po~etkom januara ove

godine italijanska kriminalisti~ka policija nekoliko dana jesaslu{avala Murisa Kumbari}a po zahtjevu operativaca {efaEUPM-a u BiH Vincenza Copolle. Kako je poznato me|unarodnimistra`nim slu`bama, Kumbari} ima debele dosjee u italijanskoj,njema~koj, austrijskoj i {vicarskoj policiji, koja je tokom 70-ih i 80-

Predstavnici Agencije za privatizaciju Federacije BiH predvo|enidirektorom Re{adom @uti}em cijelu proteklu sedmicu proveli su uBeogradu usagla{avaju}i potraìvanja doma}ih firmi za prijeratneposlove izvr{ene u Iraku i ugovorene preko tada{njeg Yugoimporta,odnosno sada{njeg Yugoimporta SDPR. Uprkos ~injenici da pri Agencijijo{ uvijek nije formirana Komisija za pasivni podbilans (imovinu nedos-tupnu firmama sa podru~ja FBiH), a koja bi trebala upravljati i voditira~una o ovom dijelu imovine ve} privatiziranih bh. preduze}a, ali idràve, Agencija se odlu~ila da konkretnoj stvari okon~a pregovore.Tako je bez odgovaraju}ih priprema i prikupljenih podataka o iznosimakoja predstavljaju ukupna potraìvanja delegacija predvo|ena @uti}em,

a u kojoj je glavnu rije~ vodio Vahid Dupovac, koji sebe ve} vidi kaoprvog ~ovjeka Komisije za pasivni podbilans, otputovala u Beograd.Prva i klju~na gre{ka jeste u tome {to je na{a delegacija pristala da

na{u stranu u pregovorima sa ira~kom stranom zastupa beogradskiSDPR. Iako su ~elnici Agencije ubije|eni da je SDPR pravi izbor, boljinego da interese na{ih kompanija zastupa neka bh. institucija, ~injeni-


PI[I P

Agencija za privatizaciju FBiH

SDPR za naplatu bh. potraìva

TRGOVANJE DUGOM: Re{ad @uti}, direktor Agencije zaprivatizaciju FBiH


13/80

ih godina krstarila vilama, bankama i zatvorima u ovim evropskimzemljama. Suvlasnika zlatarske radnje na Ba{~ar{iji Kumbari}a {irabh. javnost je upoznala kada je usred rata 1993. registrovao SABbanku, koja je oplja~kala imovinu gra|ana BiH u vrijednosti od 27miliona dolara.

Za Kumbari}em postoji me|unarodna potjernica NBC InterpolSarajevo od 2003. jer je na zeni~kom sudu osu|en na tri i pol godinezatvora zbog prevare. Naime, prema presudi, Kumbari} je saIzetom i Elvisom Hajradinovi}em zajedni~ki i u dogovoru, u nam-jeri da Elvis formalno stekne vlasni{tvo na dijelovima zgradeOlomanka (sru{eni spomenik kulture u sarajevskoj Titovoj ulici),izvr{io prevaru Kaba{a Krasni}ija koji je 1997. Hristoferu Joki}u(vlasniku Olomanke) dao 1,4 miliona KM prilikom prodaje zgrade.

No, italijanska policija nije privela Kumbari}a zbog Interpolovepotjernice, ve} zbog informativnog razgovora o ljudima koji su biliuklju~eni u plja~ku SAB banke i milionskim prevarama.

Navodno je Kumbari} po zahtjevu EUPM-a morao italijanskimpolicajcima objasniti ko mu u Sarajevu pruà sudsku i policijskuza{titu jer je nemogu}e da se osobi za kojom postoji me|unarodna

potjernica bez ikakvih problema izda novi paso{, CIPS-ova li~nakarta i voza~ka dozvola. Prema izvje{taju Sektora krim policijeKMUP-a Sarajevo od 12. aprila 2006., Kumbari} posjeduje li~nukartu izdatu 27.10.2003., voza~ku dozvolu izdatu 15.10. 2004. iputnu ispravu. Li~na karta i voza~ka su izdate u PU Novo Sarajevo,a putna isprava u Banjoj Luci. (A.B.)

BOSI] PO TRNJU

Tek {to se ustoli~io na vrhu

SDS-a, Mladena Bosi}a }eistisnuti Dragan Kalini}ili Mirko [arovi}

Pro{log vikenda u Br~kom je odràna skup{tina Srpskedemokratske stranke. Usvojen je novi strana~ki Statut koji bi, kakoje najavio predsjednik ove stranke Mladen Bosi}, trebao unijetivi{e demokratije, odnosno umanjiti ovlasti predsjednika koje jeuveo biv{i lider ove stranke Dragan âvi}. Na skup{tini se rasprav-ljalo o budu}im unutarstrana~kim izborima koji bi trebali bitiokon~ani do maja mjeseca kada je planirana izborna skup{tina za

najvi{e organe stranke. Upravo zbog te ~injenice vlada grozni~avaatmosfera u op{tinskim odborima gdje se vodi borba za pozicije odkojih }e kasnije zavisiti glasanje za vi{e instance. Ponovo je na djeluofanziva starih SDS-ovih kadrova koji poku{avaju ovladati strankom.Nekada{nji najbliì saradnici Radovana Karadì}a lobiraju iproteìraju svoje kadrove u op{tinskim odborima, a najve}i interesvlada za mjesto predsjednika Gradskog odbora Banje Luke. Kaokandidat za ovu funkciju pominje se banjalu~ki profesor RajkoGnjato, kojeg podràva umjerena struja u stranci, dok je izbor rat-nih kadrova An|elko Grahovac, privremeni potpredsjednik SDS-akoji je tokom rata bio ~lan Kriznog {taba AR Krajina i poslanik u srp-skoj Skup{tini. Glavni kadrovski me{etar je prijeratni osniva~ SDS-au Krajini Borivoje Sendi} koji se svakodnevno pojavljuje u ban-

jalu~kom Gradskom odboru donose}i navodno poruke velikog tate- Radovana. Strana~kim kolegama Sendi} uporno obja{njava kako jetata poru~io da je An|o bolji. Povratak ratnih juri{nika uop{tinske odbore bio bi samo priprema terena za ponovni uzletDragana Kalini}a i Mirka [arovi}a u vrh stranke. (S.[.)

Imam osje}aj da Dodik i ja imamo pribli`noista stajali{ta oko reforme policije

DRAGAN ÔVI], predsjednik HDZ-a BiH


ca je da SDPR prije svega vodi ra~una o vlastitim interesima, a potomo interesima srbijanske privrede i dràve koja je ve}inski vlasnikspomenute firme. Stoga ne iznena|uje podatak da je SDPR-ovmenad`ment, kada ih je na{a strana ovlastila da je zastupaju u ovompredmetu, priredila slavlje na Skadarliji koje je navodno ko{talo 10hiljada eura.

Iz dobro obavije{tenih izvora saznajemo da je usagla{eni iznos kojepotraùju bh. firme oko 440 miliona ameri~kih dolara, koji }e bitiispla}en nominalno u obveznicama. Me|utim, na{a strana je navodnopristala na osamdeset procenata oprosta duga prema dogovorima

pariskog kluba. Ra~unaju}i prema standardnoj proceduri obra~unakamata ira~ke strane, te trì{noj vrijednosti obveznica ovaj nominalniiznos postaje realnih 55 miliona dolara. U prvi mah, moglo bi sezaklju~iti da i nismo tako katastrofalno pro{li jer }e ne{to malozara|enih para ipak dospjeti u BiH. Ali, delegacija koja nas je zastupalau Beogradu potpisala je i dio ugovora kojim sve obaveze po garancija-ma izdatim za poslove u Iraku ostaju BiH. Na{i predstavnici, ili nisu znaliukupan iznos obaveza po datim garancijama, ili su ga namjerno zabo-ravili, ali bilo kako bilo, te obaveze procjenjuju se na stotinjak milionadolara. Drugim rije~ima, naplata potraìvanja na{ih firmi za izvedeneposlove u Iraku pretvorit }e se u dug od oko 45 milona dolara koje }eneko morati da plati. Ali, strate{ki partneri iz Srbije, firma JugoimportSDPR nipo{to ne}e ostati kratkih rukava. Naime, njihov honorar iznosi2 procenta i to ne od realno napla}enog iznosa po osnovu obveznica,

nego od nominalnog iznosa {to iznosi oko 8,8 miliona dolara. (M. Fazli})

OPALO

lastila beogradski Yugoimport

a za prijeratne poslove u Iraku

Prije vi{e od pola stolje}a, 1949. godine, osnovana je jedna odprvih jugoslovenskih firmi za vanjsku trgovinu Jugoimport koja jeprvenstveno radila za potrebe namjenske industrije biv{e JNA. Odmaja 1993. godine kompanija je promijenila naziv u JugoimportSDPR, ~iji deveto~lani Upravni odbor imenuje Vlada Srbije. Na ~eluove firme trenutno je Stevan Nik~evi}, koji je svoju profesionalnukarijeru zapo~eo u MUP-u Srbije. Poznavaoci debeovskih strukturaznaju da je unutar njega postojao dio koji se baviokontraobavje{tajnim, obavje{tajnim radom i unutra{njom kon-trolom. Nik~evi} je bio zaduèn za prva dva resora, a kao ekspertiz kontraobavje{tajne djelatnosti drào je i predavanja naDiplomatskoj akademiji. Jedno vrijeme obna{ao je du`nostpomo}nika saveznog ministra policije Zorana @ivkovi}a, a bio jezaduèn za pograni~nu i kriminalisti~ku policiju. Nakon toga,Savezna vlada imenovala ga je za direktora SDPR-a na ~ijem je~elu i sada.

PROVJERENI KADAR

Na ~eluJugoimporta SDPRje dugogodi{njidebeovac Stevan

Nik~evi}


14/80

MIRSAD TOKAADirektor Istraìva~ko-

dokumentacionog centraJa smatram da Srebrenica treba da

postane memorijalno podru~je genocida ito u granicama koje je imala kao za{ti}enazona i da bude pod direktnom upravomBiH, dakle mimo ustavno-pravnog poretka

koji sada postoji u manjem bh. entitetu.Naravno, mislim da osim Srebrenice posto-je i druga podru~ja koja trebaju imati statusmemorijalnih podru~ja genocida, kao {to jerecimo Prijedor, Bratunac, dio oko

Bijeljine, zna~i podru~ja na kojima su isto tako po~injeni zlo~ini.Srebrenica je po~etak i odatle treba po~eti. Ako bismo daliSrebrenici status distrikta, onda to ni{ta ne bi mijenjalo. Ovdje su sestvari naàlost zapetljale, jer postoje ljudi koji iz svega ovoga èleizvu}i politi~ku korist, umjesto da `rtve od toga imaju koristi. Bojimse da }e ovakva politizacija imati negativne posljedice po `rtve.

Ja smatram da Republika Srpskapostaje Republika Ruska i izdvajanjemSrebrenice omogu}ava se izdvajanje RSprema Srbiji, a niko ne moè i ne smijepredati Srebrenicu u ruke dèlatu.Mislim da politi~ari na ovaj na~in iovom inicijativom manipuliraju sa pre-sudom i sa srebreni~kim `rtvama. Moje

je mi{l jenje da je to , tako|er,nepravedan odnos ekskluziviteta `rtavai da se zaboravljaju, recimo, `rtve u Krajini, Prijedoru,Keratermu... Povod za ovakvo pona{anje dala je presuda i naàlostovim aktuelna vlast poku{ava da skine sa sebe odgovornost zaneuspjeh tu`be pred Me|unarodnim sudom pravde. Mislim i daoni neiskreno misle o ovoj inicijativi.

NATA[A KRSMANNovinarka Nezavisnih novina

NED@AD LATI]Predsjednik Narodne

bo{nja~ke stranke

Mislim da Srebrenica ne bi trebaladobiti status distrikta, zato {to bi takvorje{enje otvorilo niz drugih pitanja.Vjerovatno bi se kao lavina pokrenulei inicijative za druge gradove u dràvi,tako da bi to samo zakomplikovalove} te{ku situaciju koja je u ovojzemlji posebno izraèna nakon izri-canja presude pred Me|unarodnimsudom pravde u Hagu.


MINI MARKET Alma ârdì} je najljep{a poslanica uParlamentu ikadIRFAN AJANOVI], poslanik u

Parlamentu FBiH

DUGOVI I DRUGOVI

Prije nego {to Dodikovi ruski

drugovi uplate novac zarafineriju, Dodik mora vratitimilionske dugove SalambeguHadìjevu i Dragoljubu Leki}uUgovor kojim je ruskoj kompaniji Zarube`njeft prodao rafinerije

u Brodu i Modri~i, te preduze}e Petrolpremijer Republike SrpskeMilorad Dodik ne èli dati na uvid nikome, pa ni skup{tinskimposlanicima, niti Vije}u ministara iako oni time uslovljavaju potpisi-vanje Odluke o kvalitetu goriva koju zahtijeva ruski kupac. Kako

saznajemo iz krugova bliskih premijeru, o sadràju ovog ugovora,koji nema nikakvog osnova da bude poslovna tajna, upoznat jesamo najbliì krug Dodikovih saradnika. Jedan od razloga je, tvrdenam, {to u ugovoru stoji i to da, prije nego {to kupac uplati novac(122 miliona maraka) Vlada RS mora isplatiti tri firme kojima rafine-rija duguje novac. Rije~ je o 47 miliona dolara duga firmi Devin kojaje u vlasni{tvu kontroverznog ~e~enskog biznismena SalambegaHadìjeva, zatim 9,1 milion preduze}u Tifon, te 15,9 miliona dolarabiv{em vlasniku Nove banjalu~ke banke Dragoljubu Leki}u.Naime, u decembru pro{le godine Skup{tina RS je izglasala odlukukojom je Vlada ovla{tena da isplati ove dugove, {to je objavljeno i uSlu`benom glasniku RS.

Kako tvrde na{i izvori, igra je u tome {to je ruskog kupca Vladi

RS doveo upravo Leki} i to preko direktora jugoslovenske Eximbankeu Rusiji Milo{a Mirkovi}a i to kako bi mogao naplatiti svojedugove od rafinerije (15,9 miliona dolara). Leki} je pri tome obezbi-jedio podr{ku Hadìjeva kojem je u interesu naplata njegovihpotraìvanja (47 miliona dolara). Uslov koji su postavili bio je, dakle,da Vlada RS prvo isplati njih kako bi ruski kupac isplatio Vladu RS

PRO ET

CONTRA

NE

NE

NE

SMATRATE LI DA SRE

RafinerijaBosanski Brod


15/80

za dvije rafinerije i firmu Petrol. Upravo zbog toga postoje sumnje dabi se, kada Hadìjevu i Leki}u novac bude upla}en, ruski kupacmogao povu}i pa da od najavljene prodaje naftnih preduze}a u RSne bude ni{ta!

(S.[.)

DU[MAN ZUROVAC

Predsjednik srpskogudruènja Istina Du{an

Zurovac optuìo nepostoje}egDamira Alagi}a za ratni zlo~inSarajevskom Op}inskom sudu predratni predsjednik Sindikata

radnika MUP-a i predsjednik Dràvne komisije za razmjenu

zarobljenika tokom prve ratne godine Damir Alagi} podnio je tu`buza klevetu protiv Du{ana Zurovca, predsjednika Udruènja gra|anaIstina iz Isto~nog Sarajeva. Razlog tu`be je tvrdnja Zurov~evogudruènja da je Damir Alagi} na po~etku rata ubio pedeset sara-jevskih Srba. Svoje tvrdnje Zurovac je objavio u knjizi Zlo~ini nadsrpskim civilima u Sarajevu, u kojoj pi{e:

O kakvom je ~i{}enju rije~ najbolje svjedo~i Damir Alagi}koji je po sopstvenom priznanju u tome ~i{}enju likvidiraopedeset sarajevskih Srba. U svijet je procurio pojam lete}iSrbin. Naime, bila je ~esta pojava da Srbin poleti kroz prozorvi{espratnice kao vre}a sa sme}em i to je kvalifikovano kaosamoubistvo. Me|utim, prema svjedo~enju nekih od tih mus-limanskih specijalaca, to su uglavnom bili Srbi koji su samiìvjeli i koje su muslimanski specijalci izbacivali ìve krozprozore, a ubica odmah useljavao u stan `rtve.

Za na{ magazin Damir Alagi} kaè da je zbog ovih laì imao nizneprijatnosti prilikom poku{aja zapo{ljavanja u dràvnim institucija-ma. No, nedavno je Du{an Zurovac poslao prigovor na tu`bu tvrde}ida se ne radi o tuìtelju Damiru Alagi}u, ve} o njegovom imenjakuDamiru Alagi}u ro|enom 1969. i protiv koga je podnesena krivi~naprijava za ratne zlo~ine.

Me|utim, prema provjeri CIPS-a, Damir Alagi}, sin Miralema,ro|en 1969. u Sarajevu - ne postoji!

(A.B.)

Mislim da Srebrenica treba postatidistrikt zbog svih stradanja koje jepretrpjela. Srebrenica treba imati pose-ban status u ovoj dràvi i taj status morabiti u fokusu pa`nje kako dràve tako ioba entiteta, a mislim i da su na{aiskustva, misle}i ovdje na Br~ko, pozi-

tivna i da je to dobar put da se ide kaboljem.

IVAN KRNDELJDopredsjednik Skup{tine

Br~ko DistriktaMi u Br~kom imamo dobra iskustva

kada je u pitanju stvaranje distrikta.O~ito da od takvih rje{enja gra|aniimaju puno koristi, a sada koliko je to

utemeljeno na Ustavu svima nam jedobro poznato i to je drugo pitanje.Sigurno da u narednim promjenamaUstava treba razmi{ljati o ovakvim ini-cijativama, ali ne samo u Srebrenici,nego i u jo{ nekim mjestima u dràvi.

Mogu re}i da su iskustva Br~kog pozitivna, ako }emo po tom dis-triktu suditi da li je to dobro ili nije. Ipak, prvo se treba promijenitiUstav i onda razmi{ljati o stvaranju distrikta.

DRAGO KALABI]Poslanik SNSD-a u Zastupni~kom

domu Parlamenta BiHNe smatram da Srebrenica treba

postati distrikt. Mislim da ta politizacijapitanja Srebrenice svaki dan dobija sveja~e obrise. Stvaranjem distrikta dobili bisamo oni koji pogre{no èle da tom inici-jativom ostvare neke svoje politi~keciljeve, ali pitanje je da li bi Srebrenica iSrebreni~ani i{ta dobili. Narodski re~eno,oti{lo bi se iz jednog belaja u drugi. Jamislim da to nije rje{enje i da ~ak nije

predmet ni ozbiljne pa`nje, zato {to se sva pri~a zavr{ava na tom pri-

jedlogu. Tako|e, ovim se otvara pitanje ko je oplja~kao gra|aneSrebrenice i {ta je sa novcem namijenjenim tim gra|anima, te koji todistrikt moè njima dati vi{e nego {to im je dato. Bojim se da se pred-laga~i ~ak i ne trude da daju odgovore na ova pitanja nego sezadràvaju samo na svom prijedlogu i smatram da nije produktivnoto {to oni rade. Ostavimo na stranu i ustavno-pravnu poziciju, nemoè se preko no}i stvoriti distrikt i re}i sada }e svima biti dobro.

Idem u zaseoke, sela i gradove. To je mojanova taktika u izbornoj kampanji

MIRNES AJANOVI], predsjednik BOSS-a


ENICA TREBA POSTATI DISTRIKT?

DA

NE

DA/NE

FARUK SIJARI]^lan Glavnog odbora SDP-a

OSNOV ZATU@BU: Alagi}tuì Zurovca


16/80

demokratije i vrijednosti otvorenogdru{tva. U svim etapama dru{tvenograzvoja, kada je na{e dru{tvo bilootvoreno, kada smo bez kompleksa komu-nicirali sa svijetom, postizali smo blistaverezultate i na kolektivnom i na individual-nom planu. Tako|er, u svim etapama kadasmo bili zatvoreni, tonuli smo u provinci-jalnost i u~malost. Zato je jedina {ansa bh.dru{tva internacionalizam a ne nacionalizam,otvorenost a ne zatvorenost, svjetski kri-teriji a ne kriteriji kasabe.

Iskustvo ljevice u BiH u borbi sanacionalistima je previ{e dragocjeno zaovu zemlju da bismo se bavili unutarlje-

vi~arskim konfliktima.Stoga }emo ponuditi Bosni i

Hercegovini {iroku platformu antina-cionalisti~kog pokreta koja }e omogu}itiujedinjenje ljevice na prostoru ~itaveBiH.

Takav ant inac iona li zam d je lu je

vi{e kao odbrambeni i kao reakcija na

nacionalizam?

Ta~no. Zato socijaldemokratija morarazviti pozitivnu artikulaciju i demokratsku

viziju rje{enja nacionalnog pitanja.Socijalna pravda mora biti glavnooru`je u bici protiv finalne plja~kedru{tvenog bogatstva koja se pred na{imo~ima danas priprema i odvija pod {ifromnacionalizma. Projektantima i izvo|a~imaradova na tom projektu moè se suprot-staviti samo bh. ljevi~arski front. Drugimrije~ima, na{a potraga za soci-jaldemokratskim odgovorima na nacional-no pitanje ne zna~i bjeànje od na{ihglavnih tema:posla i pravde. Naprotiv.

Tom izazovu je mogu}e odgovoritisamo ako uspijemo okupiti ljevi~are, poli-

ti~are i intelektualce, na zajedni~kom pro-jektu. Adresa kojoj se obra}amo zajedno,prije svih, jesu mladi, ène i socijalnougroèno stanovni{tvo. U borbi zaradni~ka prava, kada god je to potrebno,SDP mora biti sindikat umjesto sindikata.

Koga vid ite u tom pokretu?

Sve partije koje prihvataju elemen-tarne vrijednosti civilnog dru{tva, vrijed-nosti antifa{izma, vrijednosti demokratijei socijalne pravde. Nacionalisti danas

kaù:mi }emo svoje probleme rje{avati usvojoj ku}i, a vi svoje u svojoj, pa sena|emo. I, naravno, da se nikada nena|u!Zato njihova BiH nije jedna ku}ave} parcela sa tri ru{evine.

Mo`da }ete biti precizniji ako

obrnem pitanje: koga ne vidite u tom

pokretu?

To sam jasno rekao na kongresu:nevidim partije radikalnih nacionalista -ru{itelja dru{tva - kojima nacionalizamnaj~e{}e sluì kao paravan iza koga sekrije korupcija, kriminal, plja~ka. Sjetitese koliko je banaka i preduze}apodijeljeno na{im tajkunima uz obraz-

loènje da je to u~injeno kako ne bi dosp-jeli u ruke njihovim tajkunima. Danassu na{i tajkuni te banke i ta preduze}auveliko prodali njihovim tajkunima ana toj patriotskoj privatizaciji zgrnulisu silno bogatstvo.

INTERVJU


PATRIOTSKA PRIVATIZACIJA: Sjetite se koliko je banaka ipreduze}a podijeljeno na{im tajkunima uz obrazloènjeda je to u~injeno kako ne bi dospjeli u ruke njihovimtajkunima. Danas su na{i tajkuni te banke i ta preduze}auveliko prodali njihovim tajkunima a na toj patriotskojprivatizaciji zgrnuli su silno bogatstvo

Nastavak s 9. stranice


17/80


Profitabilnim poslovanjem u 2006. godini pove}ana vrijednost Elektroprivrede BiH

Trì{no poslovanje EP BiH u interesu je potro{a~a i bh. privredeDionice Elektroprivrede BiH i njena ukupna vrijednost iz dana u dan rastu. Potvrda za takvo {to

stiè upravo sa sarajevske berze (SASE) po kojima su na trì{tu vrijednosnica najtraènije dioniceupravo Elektroprivrede BiH. Zasluge za takvo {to pripadaju Nadzornom odboru i menad`mentu EP-akoji su nakon niza godina s negativnim finansijskim rezultatom Javno preduze}e Elektroprivredu BiH

doveli u poziciju najprofitabilnijie kompanije s vi{emilionskom dobiti. Time se, logi~no, direktnopove}ala i sama vrijednost kompanije na {to je sarajevska berza papira od vrijednosti odmah i reago-vala.

Da je iza ove, za BiH i njenu ekonomiju vrlo zna~ajne kompanije, vrlo uspje{na godina, potvr|ujui drugi pokazatelji. Rad sistema je pouzdan, pogonska spremnost rekonstruisanih jedinica je pove}anai ostvaruje se stalni rast proizvodnje i prodaje elektri~ne energije. Sve potrebe tarifnih potro{a~a suzadovoljene uprkos visokom rastu potro{nje koja je od 2001. do 2006. godine pove}ana za 26 posto.

Kompanija kontinuirano podiè kvalitet elektri~ne energije, a nakon novog trogodi{njeg investicionog ciklusa bit }e otklonjena ve}ina problemavezana za stanje u distributivnoj mreì ~ime }e se kvalitet isporuke pribliìti standardima EU.

Elektroprivreda BiH je godinama najve}i investitor u BiH. U prvih 10 poslijeratnih godina uloèno je preko milijardu KM, a u trogodi{njemplanu 2006.-2008. planiran je obim novih ulaganja od 515 miliona KM. Trenutno najve}i investicioni projekat je rekonstrukcija bloka 5 u TE Tuzla(100 mil. KM) koji }e biti okon~an sredinom 2007. godine. Pripremljeni su planovi i za velike investicione projekte za nove proizvodne kapacitete,a jedan od njih, projekat 31 male hidroelektrane sa ukupnih 34 MW u op}ini Konjic, ve} je zapo~et. EP BiH je spremna da zapo~ne gradnju neko-liko novih hidroelektrana i novih termokapaciteta (1,5 milijardi eura), kao i da investira u modernizaciju i prestrukturiranje rudnika koji }e bitipripojeni EP BiH.

U narednom periodu Elektroprivreda BiH }e raditi na pobolj{anju efikasnosti rada i profitabilnog poslovanja teè}i da ostvari op{ti poslovni cilj -maksimiziranje trì{ne vrijednosti preduze}a. Stoga }e prioritetni zadaci i u narednom periodu biti pove}anje proizvodnje i prodaje, smanjenje tehni~kihgubitaka i operativnih tro{kova, pove}anje produktivnosti, zavr{etak sanacije, rekonstrukcije i modernizacije objekata distributivne mreè, po~etak grad-nje novih proizvodnih kapaciteta i pripajanje jednog broja rudnika uglja EP BiH, kaè generalni direktor EP BiH Enver Kreso.

Projekcije za naredne godine pokazuju da rezultati mogu biti jo{ bolji i time nastavljeno uspje{no poslovanje kompanije. U EP BiH su svjesnida vode}i ra~una o trì{nom poslovanju kompanije najbolje pomaù doma}oj privredi i stanovni{tvu koje se pribojava ve}eg poskupljenja elek-tri~ne energije.

Svjesni smo da su o~i potro{a~a elektri~ne energije uprte u nas. Da bismo bili sna`na kompanija koja je u stanju zadovoljiti o~ekivanja velikih imalih potro{a~a za kvalitetnom uslugom i povoljnim cijenama elektri~ne energije, moramo poslovati uspje{no, a to je mogu}e samo ako poslujemo natrì{nim osnovama. Zato ne moèmo prihvatiti poku{aje nekih firmi da nau{trb na{e profitabilnosti ostvaruju ekstra profit. Ovakvi poku{aji {tete interes-ima EP BiH, ali i svim na{im potro{a~ima, isti~e Kreso. (Marketing)


18/80

Fata Fata Fata Ne damo te Fato

Neka sude Karadì}u i Mladi}u Ostavite

`rtve genocida na miru

Ta~no u podne u srijedu, 14. marta,ove parole je u centru Srebrenice uzviki-valo vi{e od dvije stotine èna, koje su sa

ispisanim transparentima duè od sat i poi{~ekivale izlazak Fate O rlovi} izOp}inskog suda u Srebrenici. Njoj se predSudskim vije}em kojim je predsjedavaosudija Hajrudin Omerovi} sudilo jer je,prema optu`nici Tuìla{tva iz Bijeljine,

tokom 2002. i 2004. godine raspirivalarasnu, vjersku i nacionalnu mr`nju teugroàvala vjerske slobode vjernika,ometaju}i njihovu molitvu.

^VRSTODBRAMBENI TIM

Optu`nica Fatu Orlovi}, u ~ijem jedvori{tu neposredno poslije rata nelegal-no sagra|en objekat srpske pravoslavnecrkve, tereti da je u vrijeme odràvanjevjerskih obreda u nekoliko navratadolazila pred crkvu i vrije|ala vjernike te

pravoslavnog sve{tenika, a u novembru2004. ona je ~ak u{la u crkvu i uz psovke

SU\ENJE U SREBRENICI


Ove je sedmice predsudom u Srebrenicipo~elo su|enje FATI

ORLOVI] iz Konjevi}Polja koja godinamaometa nelegalnosagra|enu pravoslavnucrkvu u svom dvori{tu;na{ novinar otkrivamogu}i senzacionalniobrat u ovomsudskom procesu

Pi{e

Mehmed Pargan

AJA SOFIJA U KONJEVI

Bespravno izgra|ena pravoslavna crkva je Fatino

PRAVO I PRAVDA:Fata Orlovi} isarajevski advokatFahrija Karkin


19/80

po~ela ru{iti relikvije. Tom prilikom je,kako stoji u optu`nici, Fata Orlovi}svije}om nanijela te{ke tjelesne povrede

pravoslavnom sve{teniku, na ~ijem sulicu, u predjelu usta, ostale ogrebotine.Ovako postavljenu optu`nicu iznijela jetuìteljica Okru`nog Tuìla{tva iz

BijeljineDanica Stjepanovi}, temelje}i jena nekoliko izjava svjedoka, mahom poli-

cajaca, koji su bili prisutni ovimdoga|ajima. Me|utim, ve} prvi svjedok,policajac iz Br~kog Velibor Oplakan kojije navodno bio svjedok kada je FataOrlovi} vjernicima i sve{teniku prijetilauzvikuju}i:jeba}u vam majku ~etni~ku,bjeìte sa moje zemlje , doveo jeoptu`nicu u pitanje, tvrde}i da on to nije~uo, te da je njegova ranija izjava data uStanici policije u Pelagi}evu bilaiznu|ena, odnosno da je on smatrao kakoje njegova policijska du`nost da takogovori. I sljede}i svjedok, policajacZdravko Uze lac, koji se pred sudom

pojavio sa pi{toljem i palicom, na {ta je

sudac Omerovi} o{tro reagirao zahtijeva-ju}i da iza|e iz sudnice i ostavinaoruànje, tako|er je bio potpuno neub-

jedljiv, tako da se ve} na prvom dijeluglavne rasprave optu`nica skoro sru{ila, atome su doprinijela jo{ tri svjedoka koji-ma sud nije uspio prona}i mjesto prebi-

vali{ta. Nastavak su|enja zakazan je za12. april, kada se o~ekuje izno{enje

zavr{ne rije~i. Naravno, ukoliko sudskispor ne dobije preokret.Prema na{im informacijama, advo-

katski tim koji predvodi sarajevskiadvokatFahrija Karkin uskoro }e podi}ikontratu`bu, kojom }e Fata Orlovi} tuìtiSrpsku pravoslavnu crkvu i op}inuBratunac zbog nelegalnog uzurpiranjazemlji{ta i izgradnje crkve na njemu, tezbog ometanja posjeda, pretrpljenihneugodnosti, psihi~kog i fizi~kogintegriteta li~nosti. U ovo j fazi su|en jam i }emo dokazati da F ata O rlovi} nije

is kaziva la v jersk u, rasnu i n ac io na ln u

mr`nju , ve} da je poku{avala os tvariti

Fata Orlovi} nije sama


Advokatski tim u kojem suFahrija Karkin, JosipMuselimovi} i @arko Buli}odnedavno je preuzeo odbranuFate Orlovi}. Prvobitno, ovaj timje trebao biti finansiran sredstvi-ma u iznosu od 1,1 milion mara-ka, preostalih od tu`be BiH protivSrbije i Crne Gore za genocid.Me|utim, prema rije~ima advoka-ta Karkina, odbrana je to odbila,jer nisu èljeli novac od `r tava

genocida. Tada se kao finansijerodbrane pojavila SDA BiH koja jeizrazila interes da finansiraodbranu Fate Orlovi}. Kako namje rekao sekretar SDA AmirZuki}, iz fondova SDA bit }ebranjeno jo{ nekoliko osobanepravedno optuènih uRepublici Srpskoj.

KO BRANI FATU ORLOVI]

Pare }e nakon okon~anja

procesa dati SDA

POLJU

vlasni{tvo: Ona }e je prodati Islamskoj zajednici!

RIJE^ ZAKONA: Prema vaè}im zakonima Republike Srpske,pre~e pravo na kupnju nelegalno sagra|enoga objekta imavlasnik zemlji{ta na kojem je objekat sagra|en

OPTU@ENA OPTU@UJE: Fata Orlovi} jeoptuèna za reme}enje me|unacionalnihi me|uvjerskih odnosa u Bratuncu


20/80

samo svoja ljud ska i gra|anska prava i

pravo na vlasn i{ tvo nad zemljom koju su

joj oduzeli, kazao nam je nakon su|enjaadvokat Karkin. On vjeruje da }e u drugojfazi su|enja sud definitivno presuditi u

korist Fate Orlovi} i da }e crkva bitiuklonjena sa njenoga imanja u naseljuKonjevi} Polje kod Bratunca.

Me|utim, postoji i druga mogu}nost.Prema vaè}im zakonima RepublikeSrpske, pre~e pravo na kupnju nelegalnosagra|enoga objekta ima vlasnikzemlji{ta na kojem je objekat sagra|en.Ukoliko on iskaè nezainteresiranost zakupnju objekta, tek tada drugi zainteresir-ani kupci imaju mogu}nost da postanuvlasnici objekta. U slu~aju da spor kreneu ovom smjeru, Fata Orlovi} }e sigurnootkupiti crkvu i kona~no postati njen vlas-

nik i u tom slu~aju moè je prodati nekomdrugom. Vjeruje se da }e sudski vje{taciprocijeniti vrijednost crkve na oko300.000 maraka.

Fata Orlovi} trenutno ìvi u Konjevi}Polju, u obnovljenoj ku}i neposrednopored crkve, nezaposlena je i nepismena,a ìvi od pomo}i koju joj {alju ~etiri k}eri

koje ìve u Evropi i Americi. Upravo }eone podnijeti najve}i teret i obezbje|enjenovca za kupovinu crkve: Ja sam kazalada ne èlim crkvu u svom dvori{tu. Nudili

su mi stotine hiljada maraka, pa ~ak i

milione , a li ja pare ne èlim . Ho}u svo je

dvori{te. Ho}u svoj m ir. Oni ne moraju

ru {iti c rkvu , neka je odnesu gdje èle . Ja

ih po{tu jem i njihovu èl ju i potrebu da se

mole Bogu. A li neka oni po{tuju mene i

moje pravo, kaè za SB Fata Orlovi}.Ona je odlu~na da kupi crkvu ili da ona

bude uklonjena: Ako je ne}e odnijet i, ja}u je kupiti i, ako ni{ta drugo, onda }u u

njoj hraniti pil i}e i ìvjeti od toga.

Advokat Fahrija Karkin, me|utim,tvrdi da je malo vjerovatno da }e nanaFata morati kupiti crkvu. Po svim svjet-

skim konvencijama i doma}im zakonima,zemlji{te mora biti vra}eno Fati Orlovi},a prije toga mora biti dovedeno u prvobit-no stanje. Dakle, nakon izricanja presudeSud mora naloìti uklanjanje Crkve.Trenutno, najve}i problem je nedostataktzv. pasivne legitimacije, jer crkveneop{tine, kroz koje je organizirana Srpskapr av os la vn a cr kv a, ni su ni gd jeregistrovane i ne postoje kao pravnisubjekti. A ~injenica je da je crkvenaop{tina Bratunac sagradila ovu crkvu,istina uz usmeno odobrenje MiroslavaDeronji}a, ha{kog osu|enika. S obziromda ne postoje kao pravno lice, onda ih sene moè ni tuìti, tako da }e najvjerovat-nije biti tuèna Srpska pravoslavna crkvana nivou BiH. Interesantno je da se u pro-

ces premje{tanja, odnosno ru{enja crkvekoja je na sli~an na~in sagra|ena u naseljuDivi~, u Zvorniku, uklju~ila VladaTuzlanskog kantona, koja je donirala100.000 maraka za premje{tanje crkve.

IZAZOVZA KAÂVENDU

I pored ~injenice da je nad Bo{njacimapo~injen zlo~in, da je na njihovoj zemljisagra|ena crkva, ipak je odlu~eno da seSrpskoj pravoslavnoj crkvi, kao neplani-rani budètski rashod, uplati znatan iznos,iako je bilo logi~no da }e upravo Crkvabiti ta koja treba platiti, prije svega zbogdugogodi{nje uzurpacije zemlji{ta istvaranja netrpeljivosti na ovom prostoru.Za razliku od Konjevi} Polja, problem sa

crkvom u Divi~u nije do~ekao sudski epi-log, ali je ovaj presedan koji je u~inilaVlada Tuzlanskog kantona zbuniojavnost i izazvao niz spekulacija omogu}im sporazumima izme|u vjerskihzajednica. Navodno je uklanjanje crkve uDivi~u pla}eno obe}anjem da }e seobezbijediti uslovi i garantirati sigurnostza povratak Vasilija Ka~avende u Tuzlu,gdje treba ponovno biti smje{ten njegovdvor i sjedi{te Eparhije. S obzirom da saFatom Orlovi} nema nikakvih dogovora,rasplet situacije te{ko je predvidjeti. U

svakom slu~aju, ~ak i ako do|e dodogovora, Fata Orlovi} }e iz cijele pri~eiza}i kao moralni pobjednik, antologijskali~nost koja je bez dana provedenoga u{koli odràla lekciju bo{nja~kim i srp-skim intelektualcima u BiH.

SU\ENJE U SREBRENICI


Naselje Tekija u Konjevi} Polju, gdje jeu dvori{tu Fate Orlovi} sagra|en objekatSrpske pravoslavne crkve, decenijama jebilo nadaleko poznato. Nedaleko od Fatinecrkve nalazi se tekija (po kojoj je cijelonaseljle dobilo ime), jedini islamski vjerskiobjekat u Republici Srpskoj koji u toku ratanije uni{ten. Mje{tani su nam kazali kakosu 1992. godine neki srpski vojnici krenulina uzvi{enje iznad naselja da spale tekiju,ali je jedan na putu do nje pao i slomionogu, tako da su ga sa otvorenim prelomom

odnijeli odavde. Ovo mjesto je neobi~no izbog toga {to su ovdje mu{karci istovre-meno bili oènjeni sa vi{e ena: U Tekiji jeìvjelo {est mu{karaca i dvanaest èna.Meni je moj rahmetli [a}ir ~esto govorioda se i on oèni makar jo{ jednom, ali jato nisam dala. Rekla sam mu da }u

onda ja oti}i odavde. I uspjela sam utome. Kada sam to uspjela, vratit }u ja isvoju zemlju, uporna je Fata Orlovi}.Ovdje se decenijama vjerovalo da je Tekijapod posebnom Boìjom pa`njom. Nikadaniko odavde nije mogao odnijeti bilo {ta ada nije dobio dozvolu za to: Jednom jeneki kom{ija iz susjednog sela do{ao iuzeo breme sijena, ali se ono na njemuzapalilo. Ako neko uzme tvoj fildàn ipo|e, on ne moè oti}i iz Tekije. Njemuse ruke uko~e i dok ti ne do|e{, on ne

moè da se pomjeri, tvrde i drugimje{tani Tekije, koji Fatu Orlovi} smatrajuod Boga poslanom. Tako|er tvrde da jeovdje tokom cijeloga rata zalutala samojedna granata. Istina, veliki broj civila je ubi-jen, a u dvori{tu Fate Orlovi} i njen mu`[a}ir.

FATA OD BOGA POSLANA

Narodna predanja i

druge pri~e

PRAVOSLAVNACRKVA JE MOJA:Godine te{kog i{~ekivanja


21/80



22/80

NEPOZNATI DETALJI KRAJI[KOG SUKOBA


Abdi}ev plan za osloba|anje Biha}a: DUDAKOAbdi}ev plan za osloba|anje Biha}a: DUDAKO

TAKTI KO NADABDI]A I DUD

ODGOVORNOST:General Atif Dudakovi}

PLANOVI ZA BIHA]:Zlo~inac Fikret Abdi}


23/80

efik Ali}, nekada{nji pomo}nik zasigurnost zapovjednika odredaHamze 505. buìmske brigadeprotiv kojeg je koncem januara naDràvnom sudu potvr|ena

optu`nica, najvjerovatnije ne}e biti i jedi-ni ~asnik Petog korpusa Armije BiH pro-cesuiran zbog ratnih zlo~ina. Istraga o rat-

nom djelovanju vojnika Petog korpusakoju su po nalogu Tuìteljstva BiH prijegodinu dana zapo~eli inspektori Dràvneagencije za istrage i za{titu (SIPA-e) iagenti Obavje{tajno-sigurnosne agencije(OSA-e), uskoro bi mogla rezultiratinovim optu`nicama. Ali} je, podsjetimo,uhap{en tri mjeseca nakon {to su u augus-tu pro{le godine objavljene snimkesmaknu}a srpskih zarobljenika u vojnojakciji Oluja, po svoj prilici, kako bi sebarem djelomi~no umirile èstoke reakci-je koje je emitiranje video-zapisa togzlo~ina izazvalo u Republici Srpskoj. U

Kako je poraèna Babina autonomija


Dokumenti do kojih jedo{lo Tuìla{tvo BiHotkrivaju da je vojnoj

akciji Tigar-Slobodaprethodio dogovorzapovjedni{tva Petogkorpusa Armije BiH i

zapovjedni{tvasamoprogla{ene APZapadna Bosna orazmjeni hrane za

teritoriju

]A UHAPSITI I POSLATI PORODICI U AUSTRIJU]A UHAPSITI I POSLATI PORODICI U AUSTRIJU

Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

UDRIVANJEKOVI]A

ISTRAGA: Kako nezvani~nodoznajemo, lanacodgovornostinedvojbeno vodi do(po)ratnog zapovjednikaPetog korpusa Armije BiH,danas umirovljenog

generala Atifa Dudakovi}a


24/80

me|uvremenu je istraga Tuìteljstva BiHpro{irena i na Ali}u nadre|ene zapovjed-nike u smislu ispitivanja njihove odgov-ornosti za ratne zlo~ine koji su napodru~ju Unsko-sanskog kantona

po~injeni nad srpskim zarobljenicima icivilima, ali i pripadnicima vojske samo-progla{ene Autonomne pokrajineZapadna Bosna. Kako nezvani~no dozna-jemo, lanac odgovornosti nedvojbenovodi do (po)ratnog zapovjednika Petogkorpusa Armije BiH, danas umirovljenoggeneralaAtifa Dudakovi}a?!

TAJNA PISANIHUPUTA

No, ostavimo li po strani video-mater-ijal kojim se poku{ava kompromitiratizapovjednika Petog korpusa (snimke na

kojima Dudakovi} izdaje naredbe zapaljenje srpskih sela ili se hvali kako je onglavni reìser akcije Tigar-Sloboda),obimna dokumentacija do koje je do{loTuìteljstvo BiH otkrila je i neke kontro-verzne detalje iz ratnog anga`mana AtifaDudakovi}a, zbunjuju}e i za sameistraìtelje. Iako se, naime, vjerovalo da jeupravo general Dudakovi} odigrao pre-sudnu ulogu u slomu paradràvice kojuje, svojedobno, uspostavio poraèniFikret Abdi} (kasnije osu|en u Hrvatskojna 20 godina zatvora zbog ratnih zlo~ina

koje su po~inile njegove pristalice), kao ida je bio njegov najlju}i neprijatelj, jedandokument s oznakom strogo povjerljivoupu}uje na posve nepoznatu dimenzijunjihovog ratnog odnosa. Radi se o pisanimuputama koje su prona|ene u torbiRasima Ba{i}a, biv{eg ~asnika za sigurnostAbdi}eve vojske (a ranije pripadnikabiv{e JNA), koji je likvidiran u julu1994., u blizini grani~nog prijelaza Iza~i}.

Rasim Ba{i} je, zajedno s Brankomûji}em, pripadnikom tzv. VojskeRepublike Srpske Krajine, bio ~lanvojnog izaslanstva na pregovorima s

predstavnicima Petog korpusa sa kojih seni jedan ni drugi nisu vratili ìvi. Prematvrdnjama srpskih obavje{tajnih slu`bi,

njihova tijela se vide na snimcima izimprovizirane mrtva~nice u Biha}u kojeje nedavno prikazala Televizija RepublikeSrpske, a na~inio ih je ratni snimateljPetog korpusa. Dodajmo tome da se naistom snimku vide i Arif Vukovi} zvani

Maki, tada{nji {ef kabineta FikretaAbdi}a i Adis [abi}, jedan od najbliìhsuradnika Abdi}evog ministra policijeIrfana Sara~evi}a, dok ih vojnici Petogkorpusa nage i svezane voze po biha}kimulicama. Vukovi} i [abi} koji su stra{ne

torture i poniènja preìvjeli samo zah-valjuju}i predstavnicima me|unarodnezajednice, na sastanaku koji je orga-niziran kod grani~nog prijelaza Iza~i} tre-bali su dogovoriti uvjete za susret nji-hovih {efova (Abdi}a i Sara~evi}a) svojno-civilnim izaslanstvom Biha}kog

okruga.

POZIV ZA POMIRENJETaj je sastanak, pojasnimo, orga-

niziran u vrijeme kada je Biha} i dio teri-

torija pod kontrolom Armije BiH bio utotalnom okruènju, a zalihe hrane, oru`jai municije gotovo posve ispra`njene.Pretpostavlja se, tako|er, kako je pozivza pomirenje koji je stigao izZapovjedni{tva Petog korpusa bio samotakti~ki manevar generala Dudakovi}a,

budu}i da mu je prethodila medijskapropaganda (ranije osmi{ljena u Biha}u),kojom se stanovni{tvo tog kraja nastojalouvjeriti kako je Abdi}eva pobjeda samopitanje dana. Istodobno su zapovjednici

NEPOZNATI DETALJI KRAJI[KOG SUKOBA


Iako su u lokalnoj interpretacijikraji{kih ratnih doga|aja Hamdiji Abdi}uTigru pripisane najve}e zasluge za slomAutonomne pokrajine Zapadna Bosna,istina je da je on u prolje}e 94. dezertiraoiz Petog korpusa. U to je vrijeme, a podizgovorom da ne èli sudjelovati ume|umuslimanskom sukobu, HamdijaAbdi} s 15-ak svojih suboraca uglavnomratovao po Biha}u. Tigrova }e se pozici-

ja, me|utim, zna~ajno promijeniti nakon{to je njegov brat Hakija Abdi} (ranijezapovjednik prigradske policijske stanice umjestu Ruìca kod Biha}a), raspore|en nacrtu boji{nice prema autonoma{ima urejonu Trà~ke platnice. Postrojba podkomandom Hakije Abdi}a tada se, pod

nejasnim okolnostima, predala Narodnojobrani APZP, poslije ~ega je Tigrov bratunaprije|en u zapovjednika specijalnepolicije Fikreta Abdi}a koja je djelovala uVelikoj Kladu{i. Prema tvrdnjama svjedo-ka, bra}a Hamdija i Hakija Abdi} su u no}ikada je general Atif Dudakovi} traìopomo} od Fikreta Abdi}a razgovarali tele-fonom gotovo punih pet sati i bili sunajupu}eniji u sve detalje njihovog dogovo-

ra. Pretpostavlja se, tako|er, kako nijenimalo slu~ajno {to je general AtifDudakovi}, nakon poraza prve autonomi-je, postavio Hamdi ju Abdi}a Tigra na ~elo502. brigade koja je do kraja rata ostalaudarna postrojba zapovjednika Petog kor-pusa Armije BiH.

BRATOUBILAKI RAT

Bra}a Hakija i Hamdija

Abdi} bili su nasuprotnim stranama

Radi se o pisanim uputama koje su prona|ene u torbi Rasima Ba{i}a, biv{eg ~asnika za s

STVARNA ULOGA:Hamdija Abdi} Tigar


25/80

Petog korpusa odaslali poruku autono-ma{ima kako su im, u zamjenu za hranui municiju, spremni ustupiti dio teritorija.Kako je u razgovoru za Slobodnu Bosnuposvjedo~io jedan biv{i visoki ~asnik

Petog korpusa, pregovore su vodili bra}aAbdi};Hamdija zvaniTigar iHakija, prviu ime Atifa Dudakovi}a, a drugi kao pred-stavnik Fikreta Abdi}a na ~iju se stranustavio nekoliko mjeseci ranije (vidjetiokvir). Isti je sugovornik, kojem izrazumljivih razloga ne}emo otkriti ime,kazao i da je Fikret Abdi} svoj dio obvezaispo{tovao, odnosno, da je Petom korpusuposlao nekoliko kamiona oru`ja i hrane,te oko 100.000 tada{njih njema~kih mara-ka koje su trebale biti podijeljene borci-ma. No, umjesto obe}anog povla~enja sdijela teritorija, general Dudakovi} je

naredio ofenzivni napad na sve postrojbevojske APZP koji je zavr{en koncemaugusta 1994. porazom tzv. prveautonomije. Recimo i kako je odluka ozapo~injanju operacije Tigar-Slobodadonesena u posljednji ~as, budu}i da jeDudakovi}eva propaganda o navodnomsilovitom prodoru Abdi}evih snaga bilatako uvjerljiva da su ~ak i najodanijivojnici Petog korpusa po~eli mijenjatiuniformu i stavljati se na raspolaganjeautonoma{ima.

POSEBAN TRETMANZA DUDAKOVI]ADa je, me|utim, i Fikret Abdi} imao

spremljen plan za preuzimanje kontrolenad Biha}em, kasnije je potvrdio doku-ment prona|en u torbi njegovog obav-je{tajca Rasima Ba{i}a. U uputama kojesu Ba{i}u dali Abdi}evi najbliì suradni-ci, navedena su imena ljudi na kojeautonoma{i mogu ra~unati prilikomulaska u Biha}. Na tom se popisu nalaziosada{nji zapovjednik Sudske policije uBiha}u Muharem Beg i} , zapovjednikUniformirane policije u MUP-u Unsko-

sanskog kantona Mar ijan [imi}, biv{idirektor Biha}ke televizije Safet]urtovi} i Husein Vukovi} (brat Arifa

Vukovi}a), koji danas radi kao direktorposlovnice UniCredit Zagreba~ke bankeu Biha}u, te izvjesni Rupa~a (privatniugostitelj iz Biha}a), Ramo Feli} i osobas nadimkom Zira. Nakon liste onih kojeje trebalo uklju~iti u akciju, slijede

upute o hap{enjima gdje su prioritetnonavedena im ena M u h a m e d aâvkunovi}a (vlasnika vi{e benzinskihcrpki i jednog od najimu}nijih Bi{}ana),tada{njeg glavnog logisti~ara u Petomkorpusu[efika Kor~i}a (a kasnije direk-

tora poduze}a Unsko-sanske {ume) iIrfana Feli}a, koji je u to vrijeme biona~elnik biha}ke policije, a danas jepomo}nik gradona~elnika Biha}a zaprostorno ure|enje. Recimo i kako je,kada su âvkunovi} i Kor~i} posrijedi,autonoma{ima sugerirano da im, nakon

hap{enja, uzmu sav novac. U istom doku-mentu nadalje stoji da se svaka eventualnakomunikacija s Zapovjedni{tvom Petogkorpusa moè odvijati samo uz posredovanjefrancuskog bataljuna UNPROFOR-a.

Pored toga je navedeno i da }e se, odmahposlije blokade grada, proglasiti da susnage Narodne odbrane APZP

uspostavile primirje sa srpskom stranom,a zatim uputiti poziv Fikretu Abdi}u dado|e u Biha}. Sklad i{ ta naoruànjablokirati i isprazniti upotpunosti.

Uhap{ena lica odmah prebaciti do

@eljave... , navedeno je, izme|u ostalog,u planu za uspostavu vlasti u Biha}u kojisu na~inili zapovjednici Abdi}evevojske.

Me|utim, za razliku od ostalih zapov-jednika Petog korpusa koji su, nakonzauzimanja Biha}a, trebali biti uhap{eni isprovedeni do vojnog aerodroma @eljava,

generalu Atifu Dudakovi}u su njegovineprijatelji namijenili bitno druga~ijusudbinu. Za Dudakovi}a je, naime, ve}

bio osiguran transport kako bi, bezpote{ko}a, mogao biti izmje{ten uAustriju, gdje je u to vrijeme ({to je uplanu jasno nazna~eno) ìvjela njegovaobitelj. No, budu}i da je Rasim Ba{i}mu~ki likvidiran, a dokumentacija koju jenosio sa sobom bri`no skrivana, nikadanije razja{njeno ~ime je to AtifDudakovi} zavrijedio poseban tretmanAbdi}evih pristalica i za{to je jedini ontrebao biti sigurno izmje{ten iz Biha}kogokruga?

Kako je poraèna Babina autonomija


urnost Abdi}eve vojske, koji je likvidiran u julu 1994., u blizini grani~nog prijelaza Iza~i}

NERAZJA[NJEN SLUÂJ: Vlado[anti}, ubijeni komandant HVO-a

KRAJI[KA LEGENDA,MISTERIOZNOUBIJENA: Izet Nani},biv{i komandant505. buìmskebrigade


26/80



27/80



28/80

HEROJI U BIJELOM


Gavrankapetanovi} svakog mjeseca svToliko su, `rtvuju}i se, djeci oboljelojGavrankapetanovi} svakog mjeseca svToliko su, `rtvuju}i se, djeci oboljeloj

Na{ novinar do{ao je u posjedskandaloznih dokumenata koji

svjedo~e o nevjerovatnom

bezobrazluku, drskosti i kriminalurukovodne elite u Klini~kom centruUniverziteta u Sarajevu, na ~ijem

je ~elu prekaljeni bo{nja~ki he}imFARIS GAVRANKAPETANOVI];

kako je tradicionalnakorumpiranost ljekara prerasla

u samokorumpiranost

SVE KOMISIJE

DIREKTORA FARIGAVRANKAPETAN

SVE KOMISIJE

DIREKTORA FARIGAVRANKAPETAN

NAGRADA ZA SAMOPRIJEGORAN RAD: Direktor, Faruk Gavrankapetansamo u jednoj godini sebe je nagradio, vanredno, sa vi{e od 42.000 K


29/80

Praonica novca direktora Gavrankapetanovi}a


im poslu{nicima podijeli 50 hiljada KMod raka poklonili Ivani{evi} i Ljubi~i}!im poslu{nicima podijeli 50 hiljada KMod raka poklonili Ivani{evi} i Ljubi~i}!

Od 2002. godine pa sve do danasuposlenici Klini~kog centra rade na pripremipregleda, pregledima i komisijama zaocjenu sposobnosti regruta, pripadnika pro-

fesionalne Armije BiH i deminera. Problemje {to se pod uposlenicima ne podrazu-mijeva medicinsko osoblje koje doista radina tim poslovima, nego se terminologijaodnosi na povla{tenu kastu Klini~kog cen-tra. ^lanovi ove fantomske komisije kojipregledaju regrute i profesionalce i donoseodluku o njihovoj sposobnosti su MuneveraMrzi} i Muvedeta Butmir, diplomirani

ekonomisti(!), zatim Safet Hadàgi},diplomirani pravnik, te Suada [vraki},Mirza Dili} i Faris Gavrankapetanovi}.Visina naknade za ~lanove ove komisije koja

ima dugogodi{nju praksu iznosi od mini-malnih 150 do 800 KM. Na sre}u i zado-voljstvo ratnih vojnih invalida, ekonomisti ipravnici ispali su iz komisije koja se baviobradom novih zahtjeva za pregled RVI-a.Ostali su Gavrankapetanovi}, Dili} i [vraki},a komisiji se pridruìo i prof. dr. Be}irHelji}. Minimalna naknada za rad u ovojkomisiji je 450 KM, a maksimalna 1.120 KM!

KAD U VOJSKU PO\EM

Regrute pregledajuekonomisti, pravnici,

probisvijeti

EÛVENO!

AVI]AAVI]A


30/80

Prije 15 dana dva hrvatskateniska asa Goran Ivani{evi} iIvan L jubi~ i} zadivili suSarajlije svojim humanim, ple-menitim gestom - odigrali su u

prepunoj dvorani Zetra spektakularniteniski me~, a sav prihod su pokloniliPedijatrijskoj klinici Klini~kog centraUniverziteta u Sarajevu. Potresne slikesusreta Ivani{evi}a i Ljubi~i}a sa djecomoboljelom od raka obi{le su svijet. Jedanod najboljih svjetskih tenisa~a IvanLjubi~i}, te{ko obuzdavaju}i suze, kazaoje da bolesna djeca iz Sarajeva uvijekmogu ra~unati na njegovu pomo} i da jetih 50 hiljada KM prikupljenih u egzibi-cionom me~u protiv Gorana Ivani{evi}atek po~etak jedne plemenite humanitarnemisije. Teniske zvijezde tokom boravka unajja~oj sarajevskoj medicinskoj ustanovi ustopu je pratio nabrekli i raspoloèni direk-tor KCUS-a Faris Gavrankapetenovi}. Kopoznaje prilike u njegovoj bolnici morao jebiti rezigniran:koli~inu novca (50 hiljadaKM)koju su djeci oboljeloj od raka pok-lonili Ljubi~i} i Ivani{evi} direktorGavrankapetanovi} svakog mjeseca podi-

jeli sebi i svojim najbliìm suradnicima -poslu{nicima!

Pri~a je turobna, ali je treba ispri~ati.Ta~no prije tri godine, dakle 2004.,

Klini~ki centar Univerziteta Sarajevoobiljeìo je 110 godina postojanja. Jubilejvrijedan respekta (zlo)upotrijebljen je zapromovisanje menad`menta Klini~kogcentra i generalnog direktora prof. dr.

Farisa Gavrankapetanovi}a. Te 2004.godine tada{nji docent Gavrankape-tanovi} u jednom od brojnih intervjua kojeje dao lokalnim novinama smjelo je

izjavio kako njegov radni dan traje i do 14sati, te da politika i smjene vlasti ne moguuticati na pozitivne rezultate uspje{nogmenad`menta. Ono {to Gavrankapeta-novi} nije rekao novinarima jeste ~injeni-ca da napla}uje svaku sekundu svog 14-satnog radnog dana, te da je samo u tojjubilarnoj 2004. godini inkasirao vanred-nih 42 hiljade KM na osnovu u~e{}a ukojekakvim, mahom izmi{ljenim komisi-jama, komitetima, odborima i po osnovunaknada za sve i sva{ta.

FARISOVE ZLOÎNA^KEKOMISIJESlobodna Bosna do{la je u posjed

dokumentacije koja nedvosmislenoupu}uje na bezo~nu plja~ku u Klini~komcentru koja se sustavno provodi godina-

HEROJI U BIJELOM


Pi{e

Mirsad Fazli}[email protected]

Koliko je nezaja`ljiv i snala`ljiv uizmi{ljanju na~ina kako da u vlastitedèpove prebaci novac Klini~kog centra,mo`da najbolje ilustruje sljede}i primjer.Naime, profesor Gavrankapetanovi},generalni direktor zdravstvene i obra-zovne institucije kakva je Klini~ki centar,spreman je izdavati i dozvole za parkiranje,samo ako i po tom osnovu moè inkasiratikoju paru. Tako je Faris Gavrankape-tanovi}, izme|u ostalog, i ~lan Komisije zarje{avanje zahtjeva za izdavanje dozvolaza ulazak osobnim i drugim vozilima ukrug Klini~kog centra. Po osnovu ~lanstva

u toj komisiji, Gavrankapetanovi} je unovembru 2005. godine sam sebi pot-pisao naknadu u iznosu od 480 KM,naknadu od 400 KM po istom osnovu petmjeseci kasnije, te naknadu od 150 KM useptembru pro{le godine. Gavrankape-tanovi} ne samo da je profesor, hirurg imenadèr, on je i eksper t za saobra}aj, paje valjda po tom osnovu bio i jedan od 11uposlenika Klini~kog centra koji suu~estvovali u realizaciji projekta rekon-strukcije saobra}aja u toj instituciji! Potom osnovu je u septembru 2004. godinenaplatio 700 KM.

SAM SVOJ VELEMAJSTOR

Generalni direktor

Klini~kog centranapla}uje parking

Biv{i pomo}nik ministra zdravstva uVladi FBiH i aktuelni direktor Klini~kogcentra Faris Gavrankapetanovi} ima iambiciozne planove za budu}nost.[pekuli{e se da mu je èlja da se oproba udiplomatiji, ali prema tvrdnjama dobroupu}enih izvora, njegove èlje uveliko pre-vazilaze okvire skromnih diplomatskihdostignu}a na{e mlade dràve. Navodno,Gavrankapetanovi} se vidi na mjestu

budu}eg eksperta Svjetske banke ~ijiposao bi bio da ocijeni potrebe regijazahva}enih elementarnim nepogodama.No, s obzirom na reference, ta mu se èljamo`da i ostvari. Naime, prof. dr. Faris

Gavrankapetanovi} je ~lan Svjetskeakademije nauka i umjetnosti sa sjedi{temu New Yorku, ~lan je Odbora za hirurgijuOdjeljenja medicinskih nauka ANU BiH, apo~asni je ~lan Akademije medicinskihznanosti Hrvatske. Generalni direktorKlini~kog centra profesor je na Me-dicinskom fakultetu u Sarajevu, gostuju}iprofesor na Univerzitetu Little RockArcansas, a dobitnik je nagrade Doktor

desetlje}a koju dodjeljuje fantomskaInternacionalna liga humanista; mena-dèrom godine progla{en je 2002, agodinu dana kasnije dobio je [estoaprilskunagradu Grada Sarajeva.

KO JE KO U LJEKARA

Faris Gavrankapetanovi},heroj u bijelom

KONTROLA PARKINGA: Parkiranje vozila u krugu KCUS-aprati komisija na ~elu sa direktorom Gavrankapetanovi}em


31/80

ma. Na ~elu tog neformalnog koordina-cionog tijela za legalno plja~kanje paraporeskih obveznika je generalni direktorKlini~kog centra Faris Gavrankape-tanovi} koji je i svojim najbliìm surad-

nicima, te ljudima iz zdravstveno-poli-ti~ke elite, a koji bi mu mogli biti odpomo}i, omogu}avao da na ra~unKlini~kog centra ostvaruju ekstra profit.To se u prvom redu odnosi na pojedine{efove klinika, te na ljude zaposlene ufinansijskom i knjigovodstvenom sektoruKlini~kog centra koji imaju uvid u nje-gove finansijske marifetluke u kojima isami zdu{no uzimaju u~e{}a. Primjeraradi,Munevera Mrzi}, direktor Stru~nihslu`bi nemedicinskog sektora, u jubi-larnoj 2004. godini mimo pla}e, poosnovu dodatnih primanja izvan radnog

vremena, ostvarila je prihod od gotovo 20hiljada KM! A kad smo ve} kod jubilarnegodine, valja spomenuti da je Klini~kicentar u septembru 2004. godine poosnovu isplata za redovne naknade, ispla-ta komisijama po zapisnicima, te isplata-ma redovnih naknada po osnovu ugovorao djelu sa svog ra~una skinuo i podijeliopreko 50 hiljada KM. Trudimo se da na{iljudi imaju odre|enu satis fakc iju i ove

godine je porast pla} e bio 17,8 odsto, a

p ro sjek p la}e u Klin i~kom cen tru je 700

KM, izjavio je Gavrankapetanovi} u

slavljeni~koj euforiji nakon ~ega je svombratu prof. dr. Ismetu Gavrankapetano-vi}u zbog izuzetnog anga`mana na orga-nizovanju obiljeàvanja 110. godi{njiceKlini~kog centra, pod oznakom iz-lo`ba, isplatio 800 KM, koliko je dobioi tada{nji predsjednik Upravnog odboraprof. dr. Mithat Hara~i}. Sebi, doc. dr.M irz i D i l i} u , Muneveri Mrzi},Muvedet i Butmir, rukovodiocu Sektoraza finansijsko-knjigovodstvene iplanske pos love, te Sua di [ vra ki },glavnoj medicinskoj sestri Klini~kogcentra, isplatio je po 500 KM.

KO SU DIREKTOROVIFAVORITI

Me|utim, problem nije u toj jubi-larnoj 2004. godini. Ovakva praksa i sis-tem uspostvaljeni su mnogo ranije, afunkcioniraju i dan danas. Svjedo~i topodatak da u Klini~kom centru trenutnopostoji 13 komisija ~iji se mandatproduàva iz godine u godinu, a u ~ijemsastavu su manje-vi{e isti ljudi na ~elu sasvojim {efom Farisom Gavrankapetano-vi}em, koji se ni sa svojim najbliìm

saradnicima ne sastaje dàba. TakoGavrankapetanovi} sebi i svom mena-d`mentu ispla}uje naknadu za posao zakoji zapravo primaju pla}e. Rije~ je o~lanovima kolegija generalnog direktoraKlini~kog centra koji po tom osnovu pri-

maju mjese~nu naknadu od 250 KM.^lanovi tog tijela su, pored bra}eGavrankapetanovi}a, prof. dr. SalahudinDizdarevi} , prof. dr. Mehmed Griba j-~evi}, prof. dr. Idr iz Bukvi}, prof. dr.Faruk Dalagija, te nezaobilazne Suada[vraki} i Munevera Mrzi}. Istovremeno,saradnici kolegija primaju mjese~nunaknadu od 150 KM, a to su prof. dr.Lidija Lincender, pravnik Safet Hadàgi},ekonomistaMuvedeta Butmir, te inìnjerRasim Jelin, farmaceut Anesa Eminovi} iEnes So~o. Za primjerom direktora povelisu se i ~lanovi Upravnog odbora Kli-

ni~kog centra, uklju~uju}i i predsjednikaprim. dr. Ibrahima Rami}a koji je pro{legodine potpisao odluku o imenovanjustru~nog tima BOARD-a ~iji je zadatakimplementacija projekta izgradnjeCentralnog medicinskog bloka Klini~kog

centra. U sastav stru~nog tima u{li subiv{a kantonalna ministrica zdravstvaZehra D iz darev i} , njena kolegica,ministrica finansija Aida Haveri}, direk-tor kantonalnog Zavoda zdravstvenogosiguranjaMahmut \apo, prof. dr. MithatHara~i}, predsjednik Upravnog odboraKlini~kog centra Ibrahim Rami}, teGavrankapetanovi}, Mrzi} i Jelin.Mjese~na naknada ~lanova kre}e se od350 KM, koliko primaju Jelin i Mrzi}, do420 KM, koliko primaju ostali ~lanovistru~nog tima BOARD-a. Isti taj Upravniodbor na ~elu sa Rami}em donio je

odluku kojom je Gavrankapetanovi}u datasaglasnost da moè donositi odluke izaklju~ivati ugovore o isplatama nov~anihnaknada zaposlenicima Klini~kog centra do50 hiljada KM mjese~no, {to generalnidirektor, poga|ate, maksimalno koristi.

Praonica novca direktora Gavrankapetanovi}a


Da bi se mjese~no ispraznila kasa od50 hiljada KM, a da se pri tome neprekr{i zakon i ~itava stvar ne nazovepravim imenom - plja~ka - formirane suekipe i komisije za sve. Tako je,recimo, krajem januara 2007. godineekipi koja je radila na pripremi i izradidokumentacije za javne oglase ispla}enanaknada od 700 KM. Drugim rije~ima,

sve {to se nabavlja za potrebe Klini~kogcentra, od lijekova, medicinske opreme,pa do uloàka i tufera, nabavlja se putemjavnih oglasa, ali prethodno se formiratim ili komisija koja pripremi doku-mentaciju. Njima se ispla}uje naknadaod minimalno 700 KM, a u svakomtimu i komisiji nezaobilazan je direk-tor Gavrankapetanovi}.

KRIMINAL KROZ PAPIRE

Sve Gavrankapetanovi}eve

komisije

NEOGRANIÊNA V

Slobodna Bosna 539

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 539