slavistike_kro_BETA.indd 1slavistike_kro_BETA.indd 1 9.11.2013. 0:37:109.11.2013. 0:37:10

Odsjek za

Junoslavenske jezikeOdsjek za junoslavenske jezike i knjievnosti FFZG-a jedina je ustanova za izobrazbu strunjaka za

susjedne junoslavenske jezike, knjievnosti i kulture u Republici Hrvatskoj. Osnovan je reorganizacijom i

podjelom Odsjeka za slavenske jezike i knjievnosti na tri odsjeka; uz Odsjek za istonoslavenske jezike i

knjievnosti i Odsjek za zapadnoslavenske jezike i knjievnosti na odsjek bitno pridonosi razvoju hrvatske

slavistike u cjelini kao i razvoju studija prema pojedinim jezicima i knjievnostima kojima su posveeni

vrsni stariji strunjaci i vanjski suradnici, ali i brojni mladi znanstvenici. Posebna je osobitost, pa i prepo-

znatljivost unutar srodnih slavistikih studija u regiji, naglaena znanstvena orijentacija Odsjeka prema

jezino-poredbenim i knjievno-komparativnim istraivanjima te afi rmaciji interkulturne knjievnosti i

meuknjievne kritike.

i knjievnosti

12

slavistike_kro_BETA.indd 12slavistike_kro_BETA.indd 12 9.11.2013. 0:38:129.11.2013. 0:38:12

Drage nae budue studentice i studenti, starijima od vas, vaim roditeljima, bakama i djedovima bilo bi moda lake objasniti to je sadraj naega studija, jer su se oni ve u gimnaziji susretali s nekima od glavnih pisaca koji se obrauju u sklopu studija za junoslavenske jezike i knjievnosti, kao to su France Preeren, Sterija Popovi, Laza Kosti, Stevan Sremac, Laza Lazarevi, Ivan Cankar, Borislav Stankovi i Milo Crnjanski, sobzirom na to da su njihova djela neko bila dio obavezne kolske lektire u hrvatskim nastavnim programima. Kanonska djela i navedeni klasici junoslavenskih knjievnosti, kojima treba pridodati i vrijedne bugarske i makedonske pisce, kao to su Vazov i Konstantinov, Peju Javorov, Geo Milev ili Elisaveta Bagrjana, Slavko Janevski, Kole aule ili Mateja Mateski, trajna su vrijednost naega studija, a time i hrvatske kulture. Posebno su nam na studiju vani oni pisci i jezini fenomeni koji su neodvojiv dio hrvatske kulture, a nalazimo ih u drugim junoslavenskim sredinama, odnosno povijestima knjievnosti ili gramatikama. Brojni meujezini problemi, pitanja prijevoda, mnogi meukulturni junoslavenski pisci, poput Vraza, Sime Matavulja ili Andria, Selimovia, Desnice, Danila Kia ili Mirka Kovaa, pa i Tomaa alamuna, svojevrsnim su zatitnim znakom naega suvremenoga, na interkulturnim osnovama, zasnovanoga studija. Za svoje podruje osnovni, kompleksan studij buduim je nastavnicima hrvatskoga jezika i knjievnosti, kao i studentima kom-parativne knjievnosti, studijima slavenskih jezika i knjievnosti, ali i drugim studijima na Fakultetu, na studij izvrsna nadopuna, najblie iskustvu materinskoga jezika i prvi korak iz domae u svjetsku knjievnost! Dobrodoli!

prof. dr. sc. Zvonko Kova, proelnik

13

slavistike_kro_BETA.indd 13slavistike_kro_BETA.indd 13 9.11.2013. 0:38:149.11.2013. 0:38:14

PovijestStudij slavenskih jezika i knjievnosti ima dugu tradiciju

prouavanja i nastave na Sveuilitu u Zagrebu jer je Katedra za slavensku fi lologiju bila njegova utemeljujua katedra. Iz nje se uskoro izdvaja Katedra za hrvatski ili srpski jezik i knjievnost, tako da su se sadraji junoslavenske fi lologije, od staroslavenskoga jezika do slovenskoga jezika i knjievnosti, promjenjivim intenzitetom i u razliitim institucionalnim okvirima i funkcijama razvijali do danas. Nakon izdvajanja kroatistike kao nacionalnoga jezika i knjievnosti, organiziran je novi studij slavistike, a iz njega se razvio studij junoslavenskih jezika i knjievnosti, s naglaskom na pojedine nacionalne jezike i knjievnosti, kao i na prouavanje njihovih meusobnih veza i odnosa. Sa studijem kroatistike i drugim studijima slavenskih jezika i knjievnosti, na je dananji studij u prolosti dijelio mnoge vane jezikoslovce i strunjake za knjievnost. Fran Celestin, Armin Pavi i Tomo Mareti, Valentin Vodnik, Milan Reetar i Franjo Fancev, Antun Barac, slino kao i Vatroslav Jagi na studiju slavenske fi lologije u Beu, podjednako su pridonosili razvoju hrvatske kao i drugih slavenskih fi lologija. Danas se Odsjek i studij dijelom oslanjaju na tu dugu tradiciju, a dijelom nastavljaju djelatnost prethodnika: Vice Zaninovia, Aleksandra ljivaria ili Petra Kepeskog, kao i Joe Poganika, Franje Grevia, Joe Toporiia ili Ivana Cesara, ali i Eduarda Hercigonje, Ljudevita Jonkea ili Krunoslava Pranjia, koji su se svi s vremenom

posveivali prouavanju i predavanju pojedine nacionalne knjievnosti ili jezika.

Prema brojnim simpozijima i odobrenim projektima, kao i prema suradnji s inozemnim slavistikim sreditima kao to su suorganizacija simpozija, brojna sudjelovanja na znanstvenim skupovima i gostovanja, lanovi Odsjeka posebno su doprinosili poredbenom prouavanju slavenskih jezika i knjievnosti, osobito odnosima hrvatske kulture prema junoslavenskima, kao i aspektima poredbenoga junoslavenskoga jezikoslovlja, koje u slavistici ima dugu tradiciju. Dananji lanovi Odsjeka autori su mnogih autorskih i prevedenih knjiga i studija, voditelji domaih i meunarodnih projekata, prevoditelji, mentori za brojne diplomske i magistarske radove kao i za doktorate; nositelji su uglednih nagrada i prestinih inozemnih stipendija. O njima poblie moete doznati na internetskim stranicama Fakulteta, ovdje donosimo samo njihova imena: prof. dr. sc. Zvonko Kova, prof. dr. sc. Duan Marinkovi, prof. dr. sc. Borislav Pavlovski, dr. sc. Anita Peti Stanti, izv. prof.; dr. sc. Borjana Proev Oliver, via lekt., dr. sc. Ivica Bakovi, vii asist., dr. sc. Marijana Bijeli, via asist., dr. sc. Ivana Latkovi, via asist., dr. sc. Ivan Maji, vii asist.; Dubravka Bogutovac, asist., Virna Karli, novakinja, Jelena Tuek, asist., Ana Vasung, novakinja; dr. sc. Penka Barakova, ug. lekt., Ivana Petric Lasnik, ug. lekt.; vanjski suradnici: prof. dr. sc. Milo Okuka, prof. dr. sc. Ljudmil Spasov, doc. dr. sc. Dijana Crnjak, i dr.14

slavistike_kro_BETA.indd 14slavistike_kro_BETA.indd 14 9.11.2013. 0:38:419.11.2013. 0:38:41

Uvjeti upisa

Katedre

Obvezni dio dravne mature: Izborni dio dravne mature:Naziv Razina Pristupnik je duan poloi jedan od navedenih predmeta.

Hrvatski jezik A Informa ka Filozofi ja PsihologijaMatema ka B Kemija, Fizika Povijest, Geografi ja SociologijaStrani jezik A Biologija Logika Drugi strani jezik

Dodatne provjere specifi nih znanja, vje na i sposobnos :Test intelektualnih sposobnos koji se polae na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Katedre Odsjeka za junoslavenske jezike i knjievnos Katedra za bugarski jezik i knjievnost Katedra za makedonski jezik i knjievnost Katedra za poredbenu povijest junoslavenskih

jezika i knjievnos Katedra za slovenski jezik i knjievnost Katedra za srpsku i crnogorsku knjievnost

15

slavistike_kro_BETA.indd 15slavistike_kro_BETA.indd 15 9.11.2013. 0:38:449.11.2013. 0:38:44

Struktura studijaU okviru Odsjeka za junoslavenske jezike i knjievnosti

do sada se ostvarivao dvopredmetni studij slavistike (june slavistike, junoslavenskih jezika i knjievnosti bugarskoga, makedonskog, slovenskog i srpskog jezika s pripadajuim knjievnostima, zatim bosanska i crnogorska knjievnost te poredbena povijest junoslavenskih jezika i knjievnosti). On pretpostavlja studiranje dvaju junoslavenskih jezika s knjievnostima tijekom svih godina preddiplomskoga studija, a moe se nastaviti kao studij jednoga nacionalnog jezika i knjievnosti ili kao opi knjievno-interkulturni studij u diplomskom studiju.

Za najzainteresiranije se studente esto organizira terenska nastava, odnosno putovanje u pojedine junoslavenske zemlje.

U novom studijskom programu (3+2) nakon tree godine studija, dakle u diplomskom dijelu studija, planirana su tri smjera:

a) jezino-knjievni (bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik s knjievnostima),

b) knjievno-interkulturni (bosanska knjievnost bosanskohercegovaka ili bonjaka, bugarska, makedonska, slovenska, srpska i crnogorska knjievnost) i

c) nastavniki (zasada je planirano otvaranje studija samo za profesora/icu srpskog jezika i knjievnosti).

Diplomski studij june slavistike, osim naih studenata koji nastavljaju studij, mogu upisati i studenti koji su zavrili dvopredmetni studij na drugim odsjecima, pa i na drugim humanistiko-fi lolokim fakultetima.

U sklopu studija u kojem se kao obavezni studiraju dva junoslavenska jezika i dvije knjievnosti od poetka studija nude se i brojni kulturoloki, lingvistiki, poredbeni, prevodilaki, fi lmoloki i drugi izborni kolegiji pa studenti mogu bitno utjecati na profi liranje svoga studija, a posebno se to odnosi na diplomski dio studija. Isto tako, zahvaljujui stipendijama moe se bolje usavriti jedan od jezika ili upoznati jedna od knjievnosti; svake akademske godine ostvaruju se razmjene studenata i viemjeseni studijski boravci za najbolje i najaktivnije studente/ice, ne samo u matinim zemljama pojedinog jezika ili knjievnosti nego i na drugim slavistikim studijima.

Opirnije na internetskim stranicama Odsjeka: http://www.juzslav.com/studij/

16

slavistike_kro_BETA.indd 16slavistike_kro_BETA.indd 16 9.11.2013. 0:38:469.11.2013. 0:38:46

Znanstveno-istraivaka aktivnost i U studiju se osobita pozornost posveuje junoslavistiko-poredbenom i interkulturnom pristupu,

ali i pojedinim nacionalnim filologijama, odnosno pojedinim jezicima i knjievnostima. Studij ima oko 120 studenata, a trenutano je zaposleno 15 nastavnika (profesora, lektora i asistenata), uz 2-4 vanjska suradnika. Odsjek i pet katedara imali su ili imaju nekoliko projekata, uglavnom poredbeno-interkulturne orijentacije:

Moderne teorije povijesti knjievnosti, Hrvatsko-makedonski odnosi u drami i kazalitu, Hrvatska i slovensk