Skup{tina P/GKFBiH Usvojena godi{nja dokumenta2004. godinu sa Izvje{tajem Komisije za redovan popis...

Skup{tina P/GKFBiH

Usvojena godi{nja dokumenta

Povodom Izvje{taja o radu Komore Skup{tina je donijela sljede}e zaklju~ke:1. Komora Federacije svoje aktivnosti utvr|ene Zakonom, Statutom i Okvirnim programom rada

za 2004. godinu obavila je uz dosta pote{ko}a (neobavezno ~lanstvo i znatno manje sredstava u odno-su na prethodne godine).

2. Poja~an je napor organa, strukovnih asocijacija i uposlenika u Stru~noj slu`bi, na osnovu ~ega jeprogram rada realizovan.

3. Izvje{taj se prihvata uz preporuke organima i stru~nim uposlenicima da koordiniranom akcijomodrè kontinuitet rada ove institucije.

Nakon kra}e rasprave usvojen je Izvje{taj o finansijsko-materijalnom poslovanju P/GKFBiH za2004. godinu sa Izvje{tajem Komisije za redovan popis (inventarisanje) imovine Komore (stalnih sred-stava, gotovine, potraìvanja i obaveza) sa stanjem 31. 12. 2004. godine i Izvje{tajem Nadzornog odbo-ra o kontroli materijalno-finansijskog poslovanja P/GKFBiH za 2004. godinu.

U raspravi o Okvirnom programu rada zastupnici su konstatovali odre|ene probleme u privredi ipredloìli da se kao prioritetne aktivnosti ugrade u Program rada za 2005. godinu:

* Zakon o akcizama koji se negativno odrazio posebno na poljoprivrednu proizvodnju i doveo dootpu{tanja velikog broja radnika pod hitno mijenjati koriste}i iskustva zemalja u okruènju, a u ciljuza{tite doma}e proizvodnje.

* Insistirati na izmjenama Zakona o carinskoj tarifi i predloìti da za uvoz repromaterijala zapoljoprivredu i mehanizaciju za poljoprivredu bude nulta stopa.

Skup{tina Privredne/Gospodarske komore FBiH odràla je ~etvrtu sjednicu, u Mostaru, 06. apri-la * Razmatrana su i usvojena godi{nja dokumenta P/GKFBiH: Izvje{taj o radu za 2004. godinu;Izvje{taj o finansijsko-materijalnom poslovanju za 2004. godinu; Okvirni program rada za 2005.godinu i Finansijski plan za 2005. godinu

3

Izlaganje Jage Lasi}a, predsjednikaP/GKFBiH, na

Skup{tiniKoristim ovu prigodu pozdraviti vas sve u ime

Gospodarske komore FBiH. Ukratko }u izloìtipresjek gospodarstva FBiH u 2004. godini i osvrnu-ti se na prva dva mjeseca 2005. godine, kao i na sla-bosti koje je potrebno otkloniti kako bi gospodarst-vo do{lo do vi{e zraka za brì razvitak i makar malopribliàvanje krugu zemalja ~ija ~lanica i mi èlimobiti.

U FBiH poslovnu godinu je zavr{ilo 29.527gospodarskih dru{tava, od toga 21.289 iz gospo-darskog sektora {to zna~i iz privrede 72% i 8.238 ili28% izvan gospodarskih djelatnosti. Ovo je stanje sakoncem devetog mjeseca 2004. i posljednji su podaciZavoda za statistiku. Obrtni~kih radnji registriranoje 37.621, od toga u gospodarskim djelatnostima34.298, a to je 91,17%, a izvan gospodarskih 3.323 ili8,83%.

Interesantno je pogledati i strukturu registri-ranih dru{tava, firmi po djelatnosti. Registrirano jeu poljoprivredi 590 firmi, u ribarstvu 22, urudarstvu 149, u prera|iva~koj industriji 3.952, uopskrbi elektri~nom energijom, plinom i vodom101, u ugostiteljstvu 1.877, u trgovini 9.521, u ugos-titeljstvu 634, u prijevozu vezama i skladi{tenju1.845, u financijskom posredovanju 192 i poslovanjunekretninama, iznajmljivanje i poslovni prostori itd.2.406.

O bruto doma}em proizvodu i teku}im cijena-ma ne moèmo govoriti sa stoprocentnom sig-urno{}u. Na{a je procjena da se on kre}e oko 8,7milijardi KM (8,27 milijardi u 2003. x 106%) ili 3.480

KM (2.011 USD) po stanovniku (pretpostavka 2,5milijuna stanovnika u FBiH), {to BiH svrstava udno evropske razine razvijenosti.

înjenica da u trgovini imamo registriranih44,72% od ukupnog broja registriranih trgova~kihdru{tava daje zaklju~iti da moramo oja~ati proizvod-ni sektor u svim granama. Isplate na investicije u2003. bile su 1.780.000.000 KM i na{a je procjena dasu isplate zadràne na razini 2003. i u 2004. godini.

Broj zaposlenih se po godinama od 1990. do2004. smanjivao. Taj pad je zaustavljen i do{lo je dotendencije pove}anja zaposlenosti u BiH.Zaposlenost se kretala od 408.000 u 1999. godini,411.000 je bila u 2000. godini, 394.000 u 2002.,387.000 u 2003. i 2004. godine 390.000.

Broj zaposlenih osoba na evidencijama Zavodaza zapo{ljavanje FBiH po godinama je sljede}i:

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

* Predloìti da se na nivou FBiH organizuje Ministarstvo za turizam.* Preispitati dobijanje oznake bosanskohercegova~kog porijekla roba EUR - 1.* Inicirati dono{enje svih zakona na nivou BiH koji su neophodni za ja~anje privrede, zakona koji }e

omogu}iti pravni okvir za uspostavljanje i upravljanje trì{tem vrijednosnih papira u BiH.Povodom Okvirnog programa rada P/GKFBiH za 2005. godinu konstatovano je da je Komora FBiH ve}

u prethodnom periodu artikulirala svoje djelovanje. Peta godina od ustroja omogu}ava odre|eniji programaktivnosti, posebno u dijelu strukovnog organiziranja i rada strukovnih asocijacija, nastupa i promocijeprivrede u inozemstvu, informacionog sustava, kao i brojnih drugih segmenata predvi|enih ovim pro-gramom, bez obzira na predstoje}i novi ustroj uslijed izmjene Zakona o komorama i prelaska na novi na~infinanciranja.

Doneseni su sljede}i zaklju~ci:1. Program aktivnosti za 2005. godinu je okvirnog karaktera, uvaàvaju}i ~injenicu da Komora kao javno-

pravna asocijacija, ipak, ima utvr|ene standardne funkcije i obveze, zbog ~ega se podrazumijeva kon-tinuirano obavljanje ve}ine aktivnosti, sukladno potrebama, odnosno zahtjevima svojih ~lanica.

2. Programom aktivnosti su predvi|ene obveze svih organa Komore, stru~nih tijela i pojedinaca, te }esukladno tome i eventualnoj novoj organizaciji biti potrebno sa~initi operativne programe rada po nalogunadle`nih organa, na osnovu kojih }e biti mogu}e vr{iti procjenu njihovog angaìranja i pratiti provo|enjeaktivnosti.

Zaklju~eno je da se ne mijenja Odluka o ~lanarinama privrednim/gospodarskim komorama u FBiH iusvojen je Finansijski plan Komore za 2005. godinu.

Mira IDRIZOVI]

4


Na kraju 2004. registrirano je na Zavodima zazapo{ljavanje 207.000 stru~nih osoba (pod stru~nimse podrazumijeva kvalifikacija da je kvalificiran ilivisokokvalificiran, SSS, V[S i VSS) ili 63% i 123.000ili 37% nestru~nih osoba u koje ubrajamo NKV,PKV i NSS.

BiH je u 2003. izvezla 1.710 milijuna KM, a uve-zla 5.749 milijuna KM. To zna~i ostvarila je deficitod -4.039 milijuna KM, ili deficit je bio ve}i 2,36puta od izvoza, pokrivenost 29,81%. U 2004. izvoz jebio 2.122 milijuna KM, a uvoz 6.369 milijuna KM,decifit -4.247 milijuna KM (2,00 puta deficit ve}i odukupnog izvoza FBiH) uz pokrivenost od 33%.

U prva dva mjeseca 2005. ostvareno je 359 mili-juna KM izvoza, 880 milijuna KM uvoza, uz deficitu vanjskoj trgovini od -521 milijuna KM ipokrivenost uvoza izvozom 40,8%.

Ako posmatramo rast izvoza, moramo biti zado-voljni stopom rasta u 2004. u odnosu na 2003. za24,04%. U prva dva mjeseca ove godine on je uodnosu na prva dva mjeseca pro{le godine porastaoza 23,47%. Uvoz za iste periode je rastao 2004. na2003. za 10,78% i prva dva mjeseca ove godine uodnosu na prva dva mjeseca pro{le godine za 11,38%i rast pokrivenosti je bio ve}i za 10,86. Mo`emo bitidonekle zadovoljni. Me|utim, kad analiziramoosnovice za izra~un stopa rasta ne smijemo bitizadovoljni, jer bi se ovakvim rastom navedenih agre-gata, zna~i uvoza i izvoza, tek za nekih 15 godinado{li do izvozno-uvoznog balansa.

Ono {to unosi svjetlo u vanjskotrgovinskomposlovanju jeste po~etak rada nekih ve}ih kompani-ja: BH Steel @eljezare Zenica, Natrona Maglaj iKrivaje iz Zavidovi}a, odre|enih industrijskih

kapaciteta Tuzlanskog bazena i aktiviranje agrokom-pleksa kao supstituta uvoza roba {iroke potro{nje.

Ako je prosje~na bruto pla}a u FBiH u gospo-darstvu bila 788,00 KM mjese~no ili 466,30 KMneto, onda svaki mjesec za FBiH sa tom razinompla}a u zemljama izvoznicima u FBiH radi za izvozu FBiH oko 18.500 ljudi.

Za izvoz roba iz FBiH radilo je prosje~no 8.450.To zna~i da se mjerama poticaja izvoza, ure|ivanjasustava, kombinacijom mjera carinske i poreske poli-tike, poticajem investicija i drugim mjeramaekonomske politike mora osigurati jo{ oko 10.000izvozno orijentiranih radnih mjesta.

BiH, pa i FBiH ima preferencijale u zemljamaEU i onima sa kojima je potpisala ugovore o slo-bodnoj trgovini.

Za{to se vi{e ne izvozi u EU, ali i zemlje sa koji-ma imamo sklopljene ugovore o slobodnoj trgovini?

Osnovni razlog je neure|enost sustava. Nemamo ispitnih laboratorija kreditiranih kod

nadle`nih tijela zemalja uvoznica roba iz BiH, kojeujedno vr{e i nadzor nad kvalitetom uvoznih roba uBiH. Tu su osjetljiva fitopatologija, mikrobiologija isanitet.

Do sada smo vi{e puta sugerirali na hitnosture|enja tih podru~ja, ali se jo{ ~eka. Mi{ljenja samda tu prevladavaju razni interesi i grupe u BiH.

BiH ima i najni`u razinu carinske za{tite uEuropi i nema niti sezonskih niti stalnih kontin-genata, jer je i to jedan od razloga (i to klju~nih) zavo|enje agrarne politike u BiH, a time i FBiH.

Kod poreza smo imali razli~itu poresku politikuu entitetima, pa je prakti~ki kroz takvu politikustimuliran uvoz, a ne me|uentitetska trgovina i

Godina 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.261,8 261,8 269,0 290,1 304,1 330,0

5


stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora.Uvo|enjem poreza na promet proizvoda i usluga narazini BiH, jedinstvenih tro{arina (akciza), iako {tet-nih po doma}u proizvodnju i carinske politike i tar-ifa ujedinio se ekonomski prostor i za o~ekivati jerapidno pove}anje me|uentitetske trgovine, a time ismanjenje uvozne zavisnosti zemlje.

Kod uvo|enja PDV-a kojeg smatramo velikimplusom suzbijanja sive ekonomije i ravnopravnogpoloàja doma}ih roba na doma}em trì{tu, boljegpunjenja prora~una i fondova smatramo da je treba-lo provesti stru~ne rasprave i napraviti stru~ne anal-ize kao podloge za dono{enje svih zakona o PDV-u.

PDV-e kao i svi porezi trebaju pripadati mjestupotro{nje po zadovoljavanju zajedni~kih obveza itro{kova. Uvo|enje formule i prelijevanje priku-pljenih sredstava, a jedinstvena stopa zna~i posku-pljenje ogromnog broja osnovnih artikala.

Ako su lijekovi, kruh, mlijeko, {kolskepotrep{tine jeftinije u susjedstvu, to zna~i pove}aniodliv novca iz zemlje kupovinom. Zato smatramoda je trebalo bolje osluhnuti susjede prije dono{enjaOdluke.

O duìni rokova povrata pretporeza nema sekome kazati kakve }e biti posljedice, mislim da }e segospodarstvo na}i u jednoj totalnoj nelikvidnosti.

@elim napomenuti ono {to smatram prioritet-nim:

1. ure|enje sustava kroz izgradnju validnih ispit-nih, kalibracijskih i drugih laboratorija za ocjenuuskla|enosti standarda i deklaracija;

2. akreditiranje i dovoljan broj zajedni~kih obavl-jenih certificiranja sa zemljama uvoznicama iz BiH iizvoznicama u BiH;

3. izrada informacijskog centra za standarde una{em je interesu, ali je i u interesu zemljama kojeizvoze svoje robe u BiH;

4. ure|enje grani~ne carinske crte i robnihgrani~nih prijelaza (432 grani~na prijelaza neure|enai neosposobljena kadrovski i informativno) krozsmanjenje broja carinskih robnih prelaza i njihovoinformativno i kadrovsko osposobljavanje;

5. izravnavanje svih poreskih i carinskihoptere}enja na razini dràve (porezi na dohodak idobit) u pravcu stvaranja jedinstvenog bh. prostora;

6. izrada i dono{enje potpuno nove carinske tar-ife BiH u kojoj bi sirovine, repromaterijali, rezervnidijelovi i moderna oprema bili oslobo|eni carina;

7. osnovati razvojnu banku FBiH ~iji biproizvodi bili priprema izvoza, financiranje banke,kupca ili kupaca, naplata izvoznih poslova, osigu-ranje za dobro izvr{enje investicionih poslova uinozemstvu itd;

8. izgraditi mehanizme za{tite doma}eg proizvo-da ukoliko su kvalitetom i cijenom zadovoljavaju}i;

9. reformirati sudstvo i dovesti ga na efikasnurazinu zadovoljavanja gospodarstva;

10. kod privatizacije ocijeniti {to je to op}edobro, {to ne smije i}i u preteìto vlasni{tvo stranaca(vode, {ume, elektropotencijali itd).

Upravni odbor

Donesene nove

odlukeKrajem aprila ove godine, Upravni odbor

P/GKFBiH razmatrao je i, u skladu saZakonom o porezu na promet proizvoda i uslu-ga i Pravilnikom o primjeni navedenog zakona,donio odluke:

* Tehnolo{kog manjka i rasipa udoradi/konfekcioniranju meda i drugih p~elin-jih proizvoda;

* Tehnolo{kog manjka u procesimaproizvodnje nafte, prirodnog plina i proizvodaprerade nafte i plina;

* Kala, rastura i loma u graditeljstvu;* Tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa i

loma za proizvode u industriji ulja;* Tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa i

loma u industriji sto~ne hrane;* Tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa i

loma u proizvodnji vina, bezalkoholnog piva,mineralne vode, vo}nih sokova, sirupa, gazi-ranih i negaziranih pi}a;

* Tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa iloma u proizvodnji mlinskih i pekarskihproizvoda i tjestenine;

* Tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa iloma u proizvodnji {e}era;

* Tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa iloma u industriji prerade ribe;

* Tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa iloma u peradarstvu i proizvodnji jaja;

* Tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa iloma u proizvodnji i preradi duhana;

* Kala, rasipa, kvara, loma i tehnolo{kogmanjka u ugostiteljstvu.

Upravni odbor P/GKFBiH je ranije donioPravilnik o dopu{tenoj visini kala, rasipa, kvarai loma u trgovini robom na malo i veliko.

Upravni odbor Privredne komore RepublikeSrpske je donio navedene odluke u identi~nomtekstu ~ime su ovi akti harmonizirani u obaentiteta.

Donesene odluke stupaju na snagu poobjavljivanju u “Slu`benim novinama FBiH”.

M. I.

6


Raspravljalo se o CARDS projektu “Podr{katerenskim inspekcijama za za{titu okoli{a EuropeAid/119116/C/SV/BA” kao prijedlogu za suradnjukoji je dostavio tim CARDS projekta.

Referentni okvir predvi|a da se preduze}imaponude metode “samopomo}i”, u sferi upravljanjaokoli{em. @ele ponuditi ne{to vi{e i konkretnije odsamih savjeta i informacija. Sugestija je da se radepilot-projekti uz osnivanje dva poslovna kluba (~lan-ica Uduènja), svaki sa svojim ciljem, o ~emu trebada se dogovore ~lanovi, s tim da se uvrste i tehnike“samopomo}i”.

Zaklju~eno je da se: - Prihvata suradnja sa navedenim CARDS pro-

jektom, te predlaè (potencijalno) - sniènje emisija,kao preduslov dobijanja okolinskih dozvola, uzformiranje prvog kluba iz prehrambene industrije idrugog kluba iz metaloprera|iva~ke industrije.

- Do izbora kompanija - ~lanova kluba, trebado}i anketnim upitnicima, koji }e se distribuirati uzu~e{}e granskih udruènja P/GKFBiH.

- O prijedlogu Odbora i stavovima treba obavi-jestiti tim CARDS projekta.

Sa “Podr{kom institucionalnom ja~anju uoblasti okolinskog upravljanja Europa Aid 2003/071-656” prisutne je upoznao Alen Robovi}, rekav{i daovaj CARDS projekt nije u mogu}nosti da pruì

materijalnu pomo} Udruènju. U mogu}nosti je daorganizuje seriju sastanaka, debatnih klubova ilisli~nih skupova o nekim interesantnim i aktuelnimpitanjima iz sektora okolinskog upravljanja, naprimjer: ocjena uticaja na okolinu, okolinskihdozvola, energetske efikasnosti u industriji i sli~no.

Ovaj projekat daje podr{ku po pitanju institu-cionalnog ja~anja.

[efik Sulji} iz Rudnika Kreka u Tuzli, govore}i ovelikoj zainteresiranosti Rudnika za ovu prob-lematiku i spremnosti na suradnju, osvrnuo se nanedostatak propisa na svim nivoima, te na propustekoji se zbog toga ~ine, kao {to je uvoz robe sumn-jivog kvaliteta i sli~no.

Amela Hrbat je govorila o nivou dostignutihaktivnosti u Coca-Coli u okolinskom upravljanju iuvo|enja ISO standarda (posjeduju i ISO 14000),tako i ve} pokrenutom zahtjevu za dobijanjeokolinske dozvole, te spremnosti ove kompanije dapomogne i drugima, pruàju}i svoja saznanja iste~ena iskustva.

Aleksandar Kneèvi} informisao je o inicijativiza formiranje Okolinskog savjetovali{ta za biznis.Regionalni centar za edukaciju i informacije napodru~ju odrìvog razvoja za jugoisto~nu Evropu(REIC) u fazi je osnivanja, kroz podr{ku UNESCO-

ROSTE Venecija, sredstvima italijanskevlade. Jedno od potencijalnih podru~jadjelovanja Centra je Okolinsko savjeto-vali{te za biznis uz pruànje savjeto-davnih usluga iz:

- Okolinskog zakonodavstva,- Tehnolo{kih procesa,- Okolinskog menad`menta,- Me|unarodnog progama i saradnje i- Posredovanja u obezbje|enju finan-

siranja za{tite okoline u privredi.Usluge Savjetovali{ta (s obzirom na

o~ekivanu pomo} UNESCO-a ) }e uprvoj godini rada biti besplatne za ~lan-ice onih privrednih komora sa kojimaCentar bude imao ugovor o suradnji.

Odbor je dao podr{ku takvoj inicija-tivi.

Potencijalni kandidati za predsjednike sekcija su: 1. Alen Robovi}, Sekcija - Strategija razvoja poli-

tike okolinskog upravljanja,2. Emir Husika, Sekcija - Energetska efikasnost

industrije,3. Amela Hrbat, Sekcija - Implementacija sistema

upravljanja EMS i4. Ismail Kupusovi}, Sekcija - Upravljanje

otpadom i reciklaà.Mr N. [. - MU[I]

Prva sjednica Odbora Udruènja za razvoj okolinskog upravljanja

Podr{ka CARDS projektimaU Sarajevu je, sredinom aprila, odràna prva redovnasjednica Odbora Udruènja za razvoj okolinskog upra-vljanja - UROU. Na dnevnom redu bilo je rije~i o: suradnjisa aktuelnim CARDS projektima; inicijativi za formiranjesavjetovali{ta za stru~nu pomo} i izboru predsjednikasekcija

7

Doma}in Mijo Brajkovi}, direktor Aluminijad.d. Mostar, osvrnuo se na stanje u kompaniji i per-spektive razvoja, kao i ambijentalne uslove zaprivre|ivanje u dràvi uop{te. Respektabilna jeinformacija da }e i ove godine proizvodnja alumini-ja prevazi}i dosada{nje (procjenjuje se na 119. 000tona), a i podatak da se ide u nove investicione zah-vate, uz visoka ulaganja, kao {to je Projekat elek-trolize, koji }e, svojom realizacijom, uz ostale pozi-tivne pokazatelje, omogu}iti zaposlenje velikog brojaljudi.

Prisutnima se obratio i predstavnik Federalnogministarstva energije, rudarstva i industrije HarisPa{ali}, koji se osvrnuo na rad ovog odbora, koji je,po njegovom mi{ljenju, kvalitetan i aktivan.

Radnim dijelom sjednice predsjedavao je RamoBu|evac. U raspravi su u~estvovali gotovo svi prisut-ni, isti~u}i problematiku i na~in rje{avanjaodre|enih problema:

- Prioritetno je istaknuto snabdijevanje elektroen-ergijom: nepovoljne cijene, nedoslijednost u konti-nuitetu snabdijevanja i nepouzdanost, neuvezanostsistema. Iako je sa~injen novi tarifni sistem iPravilnik, Pravilnik jo{ nije zaìvio. Jedino jezaìvjela me|ukompanijska isporuka, a tarifni prin-cipi su ostali isti.

- U kojoj je mjeri Vlada FBiH zainteresirana zarazrje{enje ovog problema i da li je od strate{koginteresa proizvodnja aluminija, ferolegura i sli~no?Ako jeste, onda bi i njen odnos u pravcu rje{enjaovog pitanja trebao biti druga~iji. Konstatirano je dabi elektroprivrede trebale vi{e sura|ivati sa kompani-jama, u cilju iznalaènja zajedni~kog rje{enja.

- Sigurno je da elektroenergije ima dovoljno.- Za{to se ne moè osigurati veza izme|u izvozno

orijentisanih kompanija i isporuka elektroenergije uobostranom interesu?

- Za{to se, na primjer, ne izvozi elektroenergijakroz proizvod, a ne direktno kao energija?

- Izgradnja malih hidroelektrana umnogome birazrije{ila sada{nje pote{ko}e, a istovremeno zado-voljila standarde okolinskog upravljanja.

- Ove kompanije izraàvaju i svoju spremnostza ulaganje u termoelektrane i rudnike, u njihovurekonstrukciju, uz kontraisporuku elektri~neenergije. Uvjereni su da bi ovaj prijedlog podràli

i drugi - veliki korisnici elektri~ne energije, ~ijipredstavnici nisu prisustvovali sastanku.

Zaklju~eno je da: 1. P/GKFBiH, u ~ijem sastavu su i Udruènje

energije i rudnika i Uduènje MEI, treba, uskladu sa svojim nadle`nostima, poduzetiaktivnosti na unapre|enju odnosa izme|u velikihpotro{a~a elektroenergije, rudnika i elektro-privede, koordiniraju}i zajedni~ke aktivnosti.

2. Izradu idejnog projekta energetske efikas-nosti, koja je zna~ajna u prera|iva~koj industriji,treba poduprijeti i raditi na tom, uklju~uju}iodbore UMEI i UROU, kao i ostale privredne aso-cijacije u Komori.

- Zajedni~ki interes treba biti da se proizvo|a~iprimarne prerade uvezuju sa proizvo|a~ima finalneprerade. U tom smislu, za svaku su pohvaluaktivnosti Aluminija d.d. i Feala, kao i drugih kom-panija iz finalne prerade aluminija, u pravcu real-izacije zajedni~kih projekata.

- Situacija je povoljnija kad je u pitanju proizvod-nja i prerada ~elika, odnosno suradnja BH Steela@eljezara Zenica i korisnika i prera|iva~a valjaneìce. Ovakvom suradnjom doprinosi se i za{titidoma}eg proizvoda, zadràvanju finansijskih sred-stava namijenjenih za nabavku repromaterijala udràvi i postizanjem ve}ih ekonomsko-finansijskihefekata kroz finalizaciju, odnosno vi{i stepen pre-rade.

3. Pokazalo se ispravnim formiranje sekcijaunutar UMEI, koje prakti~no rade, ali imnedostaje sistemati~na organiziranost kroz insti-tucije. U tom smislu, P/GKFBiH }e datilogisti~ku podr{ku u intenziviranju rada sekcijaovog odbora, {to je prijedlogom programaEkspertnog tima i predvi|eno.

U raspravi je bilo rije~i o Zakonu o carinskoj tar-ifi i primjeni me|udràvnih Sporazuma sa susjed-nim zemljama.

4. Odbor treba i dalje nastaviti sa stalnim pri-tiskom prema odgovaraju}im institucijama, radiobezbje|enja predloènih carinskih preferenci-jala, u cilju stvaranja povoljnog ambijenta zaopstanak i poslovanje ~lanica.

Odbor je usvojio Plan rada i Udruènja MEIza 2005. godinu, uz preporuke i sugestije koje suizre~ene i uobli~ene u zaklju~ke, kao i Prijedlograda ekspertnog tima UMEI na realiziranjuAkcionog plana Strategije razvoja MEI za 2005.godinu, u predloènom obimu.

Mr Nafija [EHI] - MU[I]


Sjednica Odbora Uduènja metalne i elektro industrije

Istaknuti zajedni~ki interesiU prostorijama kompanije Aluminij d.d. u Mostaru, 30.marta, odràna je 12. sjednica Odbora Udruènja metalne i elektro industrije

8


Izme|u ostalog, razmatrane su: primjedbe natekst radnog materijala Zakona o cestovnom pri-jevozu u BiH, Informacija o rezultatima aktivnostiinspekcijskih organa na suzbijanju nelegalnog pri-jevoza u BiH, prijedlog kandidata za ~lana odbora uUdruènju me|unarodnog i me|uentitetskogprometa, te opravdanost i mogu}nosti pove}anjacijena usluga u javnom prijevozu putnika.

Pored ~lanova oba odbora prisustvovali su ipredstavnici iz vi{e slu`bi ministarstava prometa ikomunikacija BiH i FBiH, kao i Vanjskotrgovinskekomore BiH.

Zakon o cestovnom prijevozu u BiHU vezi sa radnim tekstom Zakona, u

predvi|enom roku pristigle su pismene primjedbeod tri subjekta: „Trans Turist” - Tuzla, „Babi}-Bisstours”- Zenica, „Op{te udruènje samostalnihprijevoznika u drumskom saobra}aju” - Sarajevo.Primjedbe su se odnosile na 12. verziju Zakona.Objedinjene su u materijalu koji je posluìo zakonkretnu raspravu, a podijeljen je prisutnim.

Analizom ponu|enog teksta i datog pismenogobrazloènja za dono{enje Zakona o drumskom pri-jevozu BiH, kao i pismenih i usmenih prijedloga iprimjedbi, Odbor udruènja transporta i veza P/GKFBiH i Odbor grupacije javnog prijevoza putnika suusvojili op}e i konkretne primjedbe i prijedloge u vezisa radnim tekstom Zakona o drumskom prijevozu.

A. Op}e primjedbe:- Navedeni odbori P/GKFBiH smatraju da jedin-

stveno ure|enje saobra}ajnog sistema na nivou BiHpredstavlja prioritet za sve ~lanice kako ovihudruènja tako i svih prijevoznika na prostoru BiH.

- Zakon o drumskom prijevozu na nivou BiHpredstavlja osnovu za ure|enje saobra}ajne politike iharmonizaciju propisa na svim nivoima upravljanja.

- Ponu|eni tekst predstavlja dobru osnovu da sekoncipiraju kvalitetna rje{enja za ve}inu pitanja izoblasti drumskog prijevoza u BiH.

- U cilju stvaranja preduslova za dono{enjeZakona o drumskom prijevozu BiH, neophodno je,sa nadle`nim entitetskim i dràvnim ministarstvimaza transport i komunikacije, definirati segmente kojitrebaju biti regulirani i u cijelosti definirani ovimzakonom, i one segmente koji }e biti nazna~eni utekstu Zakona, koji }e se podrobno definirati nanivou entiteta ili niìh nivoa vlasti kroz zakone ilipodzakonske akte.

- Imaju}i u vidu jedinstveno opredjeljenjeprivrednih subjekata iz djelatnosti drumskog pri-

jevoza putnika i tereta da je ovu djelatnost neophod-no definirati na nivou BiH, potrebno je da se, radirealiziranja tog cilja, angaìraju sve nadle`ne institu-cije uz spre~avanje politizacije ovog pitanja.

B. Posebne primjedbe:Pored op}ih dat je i niz konkretnih primjedbi

koje se, uglavnom, odnose na: pobolj{anje formu-lacija teksta, definiranje i razja{njenje pojmova,licence i kriterije za njihovo dobivanje, redovevo`nje, prodaju voznih karata i stani~ne usluge isli~no.

Rezultati inspekcijeEkipa sastavljena od inspektora sa nivoa BiH i

FBiH, uz minimalnu pomo} inspektora sa niìhnivoa, izvr{ila je odgovaraju}e kontrole i o tomepodnijela usmeni izvje{taj. Konstatirano je dostanepravilnosti. O~ekuje se da }e konkretni rezultati ipoduzete mjere biti prezentirani uskoro i dostupnisvim prijevoznicima, kao i javnosti na web straniciMinistarstva prometa i komunikacija BiH.

- Nagla{eno je da je poduzeta akcija inspekcijskihslu`bi obavljena uspje{no, ali da nije postiglaosnovni cilj zacrtan u planu. Zato se traì odinspekcijskih organa da se ova akcija nastavi saprvenstvenim ciljem suzbijanja nelegalnog prijevozai isklju~ivanja iz prometa onih koji takav prijevozobavljaju, zatim suzbijanja zloupotrebe loìvog uljakao goriva, nezakonitog zapo{ljavanja ili angaìranjaradnika i sli~no.

Bilo je govora i o budu}em radu Komisije zauskla|ivanje redova vo`nje, pa je sugerirano:

- Da Ministarstvo prometa i komunikacija BiH,u skladu sa zakonom, rije{i pitanje redova vo`nje saSrbijom i Crnom Gorom.

- Da Komisija radi na bazi ovjerenog ranijeg redavo`nje koji }e zatraìti od dràvnog ministarstvaprometa i komunikacija.

- Da se prvo ra{~iste sve mjere koje }e predloìtiinspekcijski organi u vezi sa obavljenom akcijomkontrole, pa tek onda da se radi na usagla{avanjuredova vo`nje.

- U vezi sa pitanjem Smaila [ari}a zauzet je stavda nema potrebe za vanrednim uskla|ivanjem linijana bilo kojoj relaciji u FBiH, a da se eventualnepotrebe urede na narednom redovnom uskla|ivanjuredova vo`nje.

Cijene uslugaZbog pove}anja tro{kova prijevoza, posebno

zbog porasta cijena goriva u prvim mjesecima ovegodine, preporu~uje se prijevoznicima da pove}ajusvoje cijene za 10 odsto od 20. aprila 2005. godineukoliko, u me|uvremenu, ne do|e do prihvatljivogpada cijena naftnih derivata na trì{tu BiH.

Udruènje transporta i veza i Grupacija javnog prijevoza putnika FBiH

Zajedni~ki sastanak odboraU P/GKFBiH, po~etkom aprila, odràn je zajedni~ki sastanak Odbora udruènja transporta i veza i Odboragrupacije javnog prijevoza putnika u FBiH

9


U zadnje vrijeme primije}eno je da neki mediji,pod utjecajem razli~itih lobija, kritikuju radMinistarstva prometa i komunikacija FBiH zbog nji-hovog nastojanja da se uvede {to je mogu}e vi{e redau javni saobra}aj.

Ovo Udruènje daje punu podr{ku Ministarstvuza sve njegove akcije koje vode u ure|ivanju sao-

bra}ajne djelatnosti, po{tivanju i provo|enju svihzakonskih odredbi, ure|ivanju i uvezivanju ispitnihstanica za preglede tehni~ke ispravnosti vozila isli~no, odnosno svemu onome {to pobolj{ava sig-urnost u~esnika u saobra}aju.

Fahrudin \IKI]

Snabdijevanje sirovinom je goru}i problemprera|iva~a drveta, a uzme li se jo{ u obzir i vre-menska nepogoda koja se desila (visok snijeg),prera|iva~i drveta su se na{li u nepovoljnompoloàju. Unato~ tome, {umarstvo i drvnu industri-ju treba posmatrati kao jednu cjelinu i samo dogov-orom i argumentima treba rje{avati probleme snab-dijevanja sirovinom, kontinuitet i kvalitet isporuke,cijenu sirovine i na~in pla}anja.

Po{to je drvna industrija strate{ka granaprivrede, osjetno je da nedostaje razvojna strategija{umarstva i drvne industrije, ~iji je obostrani ciljizvoz finalnih proizvoda od drveta.

Vezano za odnose {umarstva i drvne industrije,dogovoreno je da se pripremi okrugli sto na kojem

}e se razgovarati o mogu}em etatu u {umarstvu iprera|iva~kim kapacitetima.

Jedan od na~ina uspje{nijeg razvoja i ja~anjadrvne industrije jeste osnivanje klastera u drvnojindustriji radi ostvarivanja zajedni~kog interesa izajedni~kog nastupa na trì{tu, te uskla|ivanja cije-na svojih proizvoda radi postizanja ve}e konkurent-nosti, a samim tim pove}ala bi se produktivnost,profitabilnost i zapo{ljavanje. Unapre|enjem kvalite-ta proizvoda, ako se provede na odgovaraju}i na~ini u skladu sa zahtjevima trì{ta, moè se pove}atidoma}a potro{nja, izvoz i stopa privrednog rasta.

Potencijali sektora drvne industrije su ogromni,ali do sada nisu napravljeni zna~ajni pomaci istvaranje klastera jedna je od metoda da se to ubrza.

Potpuna provedba Zakona o {umama FBiH,primjena Zakona o na~inu rezanja drveta, kao i

Pravilnika o minimalno tehni~kim uvjetima za radpilana, konsolidovala bi stanje u {umarstvu i drvnojindustriji s tim da treba uporedo raditi nadono{enju Zakona o {umama na nivou dràve iinstitucija vezano za {umarstvo i preradu drveta.

[emsa ALIMANOVI]

Prera|iva~i drveta

Uredno snabdijevanje trupcima krajem aprilaDovoljne koli~ine trupaca prera|iva~i drveta moguo~ekivati tek krajem aprila, re~eno je na sastankuGrupacije {umarstva i drvne industrijePrivredne/Gospodarske komore FBiH, koji je odràn, 30.marta, u Sarajevu

10


1) Zakon o tro{arinama (akcizama) kakav jedonesen 30. 12. 2004. godine je po prometnike iproizvo|a~e visokotarifnih roba u BiH najpogibnijiod svih donesenih od rata do danas. Kako objasnitida su visokotarifne robe pivo, kava, alkoholi (svevrste), bezalkoholna pi}a, nafta, duhan i duhanskepera|evine, a nisu luksuzni automobili i jahte, nakitod plemenitih metala i luksuzna roba (torbe od koèreptila itd). To zna~i da je nepotpun obuhvat robatro{arinama (akcizama).

Zakon nije ra|en za domicilne tvrtke, za ja~anjedoma}eg gospodarstva, ve} za poticaj uvoza u BiH:duhana i duhanskih prera|evina, kave, auto i ku}nehigijene, kozmeti~kih proizvoda, vina, piva itd.

Komora je reagirala i napravila svoje vi|enje svihzakona o tro{arinama visokotarifnim robama pojed-ina~no, kao i pravilnike o tro{arinama za svakuvrstu visokotarifne robe pojedina~no, sa svim upoz-nali i nadle`na tijela vlasti i uprave, ali se ni{ta nedoga|a. To je totalna neodgovornost. Kako je done-sen Zakon, vidi se i po tome {to je Pravilnik oakcizama (tro{arinama) usvojen u Parlamentu osamdana prije Zakona (Pravilnik 21. 12. 2004., a Zakon30. 12. 2004. godine). Interesantno bi bilo napravitii analiti~ki pregled ostvarenih prihoda od akciza (nepuku statistiku), pa da se vide posljedice takvogzakona.

2) PDV-e je porez na promet koji je zahvaljuju}itehnici obra~una i naplate porez na dodanu vrijed-nost. PDV-e }e u na{em sustavu zamijeniti porez napromet proizvoda i usluga i kao i dosada{nji porezna promet proizvoda i usluga snosit }e ga krajnjipotro{a~i.

Jedinstvena stopa PDV-a na promet proizvoda iusluga od 17 posto dovest }e do promjene poreznogoptere}enja proizvoda i usluga koje su predmetprometa u BiH. Trenutnim Zakonom o porezu napromet proizvoda i usluga promet proizvoda podli-jeè stopi oporezivanja od 10 posto i 20 posto, apromet usluga jedinstvenoj stopi od 10 posto.

Uz navedene stope poreznog optere}enjaproizvoda i usluga, nagla{avam da je za odre|en brojproizvoda i usluga vaè}im zakonom propisanoporezno osloba|anje, kao i ~injenicu da se oprema ireprodukcijski materijal, uz ispunjavanje odre|enihuvjeta, mogu nabavljati bezporezno.

Jedinstvena stopa od 17 posto reducira poreznaosloba|anja kod velikog broja proizvoda i usluga i

primjena takve stope }e dovesti do pove}anja cijenakod nekih proizvoda i do 17 posto, a to su:

1) Sve vrste kruha i mlijeka,2) Prirodna i vje{ta~ka |ubriva, sredstva za

za{titu bilja i sve vrste sjemena i sadnog materijala,3) Lijekovi i pomo}na ljekovita sredstva koji se

stavljaju u promet sukladno propisima o stavljanjuistih u promet,

4) Alkohol (etanol) koji se rabi u medicinskesvrhe,

5) Ud`benici za pred{kolsko, osnovno, srednje,vi{e i visoko obrazovanje, na temelju mi{ljenjaUpravnog odbora UIO,

6) Sredstva naoruànja i opreme za vojsku i poli-ciju,

7) Voda za pi}e iz sustava za vodoopskrbu,8) Knjige, bro{ure, ~asopisi i publikacije

stru~nog, znanstvenog, umjetni~kog, kulturnog iobrazovnog karaktera, slu`bena glasila, dnevni itjedni tisak,

9) Bebi oprema, osim igra~aka,10) Ortopedske sprave i pomagala, te aparati za

pobolj{anje sluha i vida,11) Osobni automobili za invalidne osobe koje

se jednom u razmaku od pet godina uvoze ilinabavljaju u BiH, na na~in i pod uvjetima propisan-im carinskim propisima,

12) Proizvodi {to ih kao spomeni~ke, muzejske iarhivske vrijednosti otkupljuju muzeji i arhivi,

13) Oprema za poljoprivrednu proizvodnju,14) P~elarski proizvodi, oprema za p~elarstvo i

sredstva za za{titu zdravlja p~ela.Svi proizvodi su u sustavu poreza na promet

imali status opreme, odnosno repromatrijala, amogli se nabavljati bez poreskih optere}enja, u sus-tavu PDV-a poskupit }e za 17 posto.

Proizvodi koji imaju stopu poreza na promet od10 posto, a koji }e u sastavu PDV-a imati stopu od 17posto su sljede}i:

1) Informativni materijal za zdravstvene, odgo-jne, humanitarne i svrhe za{tite okoline, te katalogemuzeja, kulturnih, umjetni~kih, znanstvenih,stru~nih i drugih izlo`bi;

2) Turisti~ki, promid`beni i informativni mater-ijali koji se u vidu prospekata, plakata, bro{ura i tur-isti~kiiih karata, vodi~a, cjenika, planova gradova,informativnih letaka, naljepnica, filmova ivideokaseta turisti~kog sadràja dijele besplatno;

3) [kolska u~ila, {kolski pisa}i i crta}i pribor;4) Mazut;5) Elektri~na i toplotna energija, lignit, mrki

ugljen, kameni ugljen, drveni ugljen, briketi odugljena, plin dobiven destilacijom ugljena, ogrevnodrvo, prirodni zemni plin;

6) Osnovni proizvodi poljoprivrede i ribarstva;7) Proizvodi za ishranu ljudi, uklju~uju}i prirod-

nu mineralnu i prirodnu izvorsku vodu, gaziranu,

Zakon o tro{arinama i akcizama

Reakcije Komore FBiHKomora je reagirala i napravila svoje vi|enje svih zakonao tro{arinama visokotarifnim robama pojedina~no, kao ipravilnike o tro{arinama za svaku vrstu visokotarifnerobe pojedina~no, sa svim su upoznali i nadle`na tijelavlasti i uprave, ali se ni{ta ne doga|a

11


negaziranu vodu, prirodne sokove bez konzervansa,osim kave i prera|evina od kave;

8) Sredstva za pranje, toaletni i proizvodi zaosobnu higijenu;

9) Obu}a, odje}a i rublje, osim obu}e i odje}eizra|ene od koè reptila i plemenitih krzna divljihìvotinja;

10) Rabljena motorna vozila, rabljeni plovniobjekti, kao i motorna vozila koja se proizvode uBiH;

11) Proizvodi, osim grafi~kih proizvoda,motornih vozila, vozila na motorni pogon, nafte inaftnih derivata, duhanskih prera|evina, alkohola ialkoholnih i bezalkoholnihi pi}a, mineralnih i gazi-ranih voda, piva, kave i prera|evina od kave {to ihproizvode:

- poduze}a ili pogoni registrirani za profesion-alnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje invalida,

- invalidne osobe u procesu lije~enja i rehabil-itacije u okviru organizacije invalida,

- vjerske i socijalne-humanitarne organizacije zaza{titu starih i iznemoglih osoba i djece,

- |a~ke radionice uz uvjet da su prodani krajn-jem potro{a~u izravno iz proizvodnje ili vlastitihprodajnih mjesta i da su obiljeèni jedinstvenimznakom;

12) Pogrebna oprema;13) Solarni bojleri, generatori, }elije, kolektori,

toplinske crpke i druga oprema za kori{tenje sun~eveenergije, odnosno foto napona;

14) Ekolo{ki prihvatljiva ambalaà za krajnjupotro{nju u trgovini i ugostiteljstvu na temeljumi{ljenja Upravnog odbora UIO;

15) Proizvodi za graditeljstvo, drvena rezanagra|a i pribor, gra|evinska stolarija, drvene plo~e iinstalacijski materijal.

U Zakonu o PDV-u nisu propisana porezna oslo-ba|anja (izuzev 0 posto kod izvoza), pa pri klasici-ranju proizvoda koji }e imati manju stopu PDV-a odstope poreza na promet proizvoda valja jednostavnozaklju~iti da su to svi proizvodi koji su sadaoptere}eni stopom od 20 posto poreza na promet.

Jago LASI]

Odbor za gra|evinarstvo

Pripreme za izgradnju Koridora Vc

u tre}oj faziPro{irena sjednica Odbora za gra|evinarstvo,IGM i stambeno-komunalnu oblast pri P/GKFBiHodràna je krajem aprila * Prezentirani supodaci o dosada{njim aktivnostima na realizaciji Koridora Vc

Pokretanje javnih radova za privredu na{e zemlje od velikeje va`nosti. Prema mi{ljenju gra|evinara, najzna~ajniji infra-strukturni projekat je izgradnja Koridora Vc.

Tokom pro{le godine formiran je konzorcij bh. gra|evin-skih kompanija i jedne konsultantske ku}e, kojeg ~ine:Hidrogradnja, GP Put, Bosnaputevi, @GP, Jata i IPSA.

Na taj na~in je pokrenuta inicijativa da se oformi tim kojije spreman ponuditi model finansiranja za narednih 36 kmauto-ceste od Visokog prema Zenici (do Drivu{e).

Kako je istakla Silvana Mari}, izvr{ni direktorHidrogradnje, jedan od ciljeva konzorcija jeste i formiranjeinstitucionalnog okvira za realizaciju ovog projekta koji je nesamo infrastrukturni nego i klju~ni za opstanak i razvoj BiH.

Dosada{nje aktivnosti konzorcija na Koridoru Vc prezen-tirao je E{ref Ga~anin, direktor IPSA-e.

Prema njegovim rije~ima, u toku je izrada projektne doku-mentacije, tehni~ka studija i procjena utjecaja projekta naokoli{ su ve} zavr{ene i predate naru~iocu, odnosnoMinistarstvu transporta i komunikacija BiH, sada predstojijavna rasprava o tome.

Predlaganje trase, na osnovu ~ega }e se raditi idejni pro-jekat, o~ekuje se po~etkom maja, za juli je planirana izradapreliminarne studije izvodljivosti, dok se zavr{etak idejnog

projekta o~ekuje u martu slijede}e godine. To su rokovi kojisu ranije utvr|eni i koji }e prema do sada realiziranimaktivnostima konzorcija zasigurno biti ispo{tovani.

To zna~i da }e svi potrebni dokumenti za bankare i poten-cijalne finansijere biti pripremljeni na vrijeme.

Kada je rije~ o finansiranju, predloèno je nekolikona~ina: koncesioni pristup, finansiranje iz sopstvenih, kao isredstava me|unarodnih finansijskih institucija.

Prema studiji koju su 2001. godine radili Holandskiekonomski institut i IPSA, bilo bi korisno projekat finansiratikroz izdvajanje iz goriva (npr. 15 feninga po jednom litrudonijelo bi oko 135 miliona KM godi{nje za izgradnju auto-ceste), {to bi bila realna osnova za kreditiranje.

Tako bi na{a zemlja mogla finansirati pomenuti projekatpod uslovom da se ne javi koncesionar.

Gra|evinari smatraju kako je za nas u ovom trenutkuoptimalno rje{enje koncesiono finansiranje.

Stoga apeliraju da se {to prije pristupi ~etvrtoj fazi pro-jekta, tj. finansiranju, jer }e pripreme i procjene biti brzozavr{ene.

^lanovi Odbora su naglasili da je ovo prvi put da su sedràvni organi sloìli da je BiH potreban Koridor Vc, te da jeto projekat koji bi uposlio brojne ljude iz gra|evinske i pro-jektantske struke, kao i propratnih djelatnosti.

Kada je rije~ o institucionalnom sistemu, gra|evinari suistakli da komisija za koncesije ne funkcioni{e, a ne postojespecijalizirane institucije za upravljanje auto-cestama u BiH.

Preporuke za ubrzanje radova i obezbje|enje kontinuitetana Koridoru Vc dali su i predstavnici Sektora za gra|evinarst-vo P/GKFBiH, koji, uz ostalo, predlaù da se u roku petmjeseci donese Zakon o cestama na nivou BiH, te da seblagovremeno odaberu institucije za reviziju i usvajanje elab-orata koji se po etapama dostavljaju resornom ministarstvu.

Dalje, nagla{avaju potrebu formiranja “Direkcije za auto-ceste” koju bi imenovalo nadle`no ministarstvo, koja bi prati-la realizaciju projekta, kao i izradu studije o finansiranjuauto-cesta, uklju~uju}i sve oblike finansiranja ovakvih pro-jekata koje koriste ili su koristile zemlje EU i na{i susjedi.

Selma VARUPA

12


Za~u|uju}i je entuzijazam Srbije i Crne Gore kojimsu predstavile svoje regije na Me|unarodnom sajmu tur-izma, ugostiteljstva i rekreacije, u Sarajevu, na Skenderiji,od 23. do 26. oùjka. Ponudile su banje i Crnogorskoprimorje. Hrvatska je predstavila sve svoje ùpanije.

BiH se potrudila objediniti ponudu na {tan-dovima Turisti~ke zajednice FBiH i ùpanijskih tur-isti~kih zajednica.

Dojmljiva je bila Gora`danska prezentacija nasplavu uz klupe pokrivene }ilimima originalnog uzorka.

Tuzlanski kanton predstavio je sve op}ine, slanomore i Lukava~ki sajam.

Zapadno-hercegova~ka ùpanija istakla seure|enjem {tanda etnolo{kim izlo{cima, zimskimsportom, suvim smokvama, vinom, rakijom i folk-lorom.

Hercegova~ko-neretvanska pokazala je sverazli~itosti ove ùpanije. Od vjerskog turizma uMe|ugorju, Blagaju, @itomisli}u do raftinga, prirod-nih parkova i morskog turizma.

Sarajevski kanton prezentirao je hotele, banje,skijali{ta na olimpijskim planinama.

Srednjobosanski kanton ponudio je Vla{i} iReumal u Fojnici.

Biha}ka turisti~ka zajednica ima sve atribute znal-ca predstavljanja svoje Une i svega {to je s njom u svezi.

Hercegbosanska ùpanija predstavila je svojadostignu}a u prihvatu i promoviranju zimskog tur-izma, kulture, turisti~kog proizvoda livanjskog sira.

Malo je bilo specijalnih propagandnih materijalastarih gradova, biblioteka, vinskih tura, planinskogili rije~nog turizma. Ali, ponu|eni su kvalitetnijimaterijali u obliku karata turisti~kih destinacija inositelja slike i zvuka /CD/.

Izostala je prehrambena industrija da ponudidoma}i proizvod.

Agrofood i obrt su zakazali u predstavljanju.Mo`da s razlogom, jer skupo je izlagati i pla}ati ovezakupnine uz tro{kove prijevoza i no}enja. Izostajustimulacije za ovakve prezentacije od dràve.

Porezima je optere}ena i ugostiteljska i turisti~kadjelatnost. U na{em okruènju se mnogo ~ini nadràvnim razinama za podizanje upravo ovih djelat-nosti. Na primjer, Slovenija pla}a kamatu, a du`niksamo glavnicu za ugostiteljsko-turisti~ki kredit biloda se radi o standardnoj ponudi ili seoskom turiz-mu.

Da bi seljaci ostajali na svojim imanjima,Slovenija je odavno ukinula poreze i time zadràlaljude na imanjima. Podiè male tvornice u selima igotovo da nema neuposlenih. Visoko su razviliekolo{ku svijest. Mi se time moramo baviti ozbiljnoako èlimo privu}i turiste u BiH.

Na sajmu je, mo`da, trebao biti okrugli sto -kako najbrè u~initi ne{to na pobolj{anju ekolo{kesvijesti. I ovaj problem nemogu}e je rije{iti bezdràve i proizvesti zdravu hranu, o~uvati okoli{,pove}ati uposlenost.

Upu}ujemo apel dràvnim tijelima da se ugos-titeljstvo i turizam ozbiljno uvrste u izvoznu granu ipoti~u mjerama kao izvozne grane industrije, prijesvega, mislim na osloba|anja poreza na promet, pot-porom kreditnim linijama sa prihvatljivom kamatom.

Dubravka BANDI]

Sajam u Sarajevu

Turizam i ugostiteljstvo kao proizvodna granaOd ugostiteljske i turisti~ke djelatnosti o~ekuje se daubudu}e bude pokreta~ razvoja u BiH. Tome su usmjere-na sva djelovanja raznih klastera koje zajedni~ki orga-niziraju USAID CCA i REDAH - Asocijacija za ekonomskirazvoj regija u BiH, a turisti~ke zajednice u FBiH trude seda to i ostvare

Rezultati istraìvanja

Svjetske turisti~keprivrede u 2004. godini

BiH rangirana na 130. mjesto na svijetu naovogodi{njoj listi turisti~kih privreda koje senajbrè razvijaju, podaci su Svjetskog savjeta zaturizam, objavljeni na godi{njem zasjedanju uNju Delhiju.

Me|u 174 zemlje obuhva}ene istraìvanjem,BiH zauzima 156. mjesto prema relativnomdoprinosu turizma nacionalnoj ekonomiji, dokje, dugoro~no gledano, za period od narednihdeset godina svrstana na 78. mjesto zbog velikograsta turisti~kog prometa koji se o~ekuje.

Rezultati istraìvanja ovog vode}eg svjetskogforuma za turizam pokazuju da }e prihodi BiHod turizma u 2005. godini iznositi 641,8 milionaameri~kih dolara. To zna~i da }e turizam ost-variti udio od 5,8 odsto u bruto dru{tvenomproizvodu i upo{ljavati 55.932 radnika, a to }epredstavljati 4,7 odsto ukupno zaposlenih udràvi.

U ovoj godini na{ turizam ostvari}e skro-man rast od 0,7 odsto, ali su o~ekivanja od 2006.do 2015. godine optimisti~na - predvi|a se rastod 5,2 odsto godi{nje. Procjenjuje se da }e 2015.godine BiH od turizma zaraditi 1.047,7 milijardiameri~kih dolara.

Broj zaposlenih u turizmu u svijetu }e se ovegodine pove}ati za 2,1 milion ljudi na ukupno74,2 miliona, {to je 2,8 odsto svih radnih mjestau svijetu.

Zajedno sa radnim mjestima koja turizamposebno kreira, taj broj se penje na 221,6 mil-iona, ili 8,3 odsto. /Oslobo|enje/

13

Na Mostarskom sajmu ove godine zabiljeèni susve sami rekordi. Vi{e od 550 izlaga~a iz 29 zemaljasvijeta. U odnosu na ranije godine zabiljeèn je rast,napose u sudjelovanju izlaga~a iz devet zemalja sasvih kontinenata. Svi oni kao novi partneri obogatilisu ionako sadràjnu ponudu. Mostarski sajampokazao je trend rasta i postupnog razvijanja potre}oj zaredom podsajamskoj manifestaciji vina ivinogradarske opreme, te prvi put kao zasebna cjeli-na knjiga i nakladni{tvo.

Ve} tradicionalno na op}oj sajamskoj izlo`bipredstavila se doma}a i gra|evinska, metalna, auto-industrija, zatim elektro i drvna, te kemijska indus-trija. Nezaobilazni su bili izlaga~i iz prehrambeneindustrije, ali i informatike, svijeta telekomunikacija,bankarstva.

Turisti~ki djelatnici i ove godine otkrili su sve~ari BiH od njezinih prirodnih ljepota i znameni-tosti do prezentiranja na{e tradicije, a posebno sepredstavio i EKOBIS sajam iz Biha}a. Uìtak za o~ii nepce bili su upravo gastro-doga|aji. Uz hercego-va~ku su se predstavile dalmatinska i srbijanskakuhinja, te reprezentativni hotel Bevanda izMostara.

Ovogodi{nja zemlja partner bila je NarodnaRepublika Kina. Najzna~ajniji kineski predstavnicibili su oni globalno poznate tvrtke HuaweiTechnologies Ltd. Njihovi stru~njaci predstavili sudomete tvrtke u oblasti telekomunikacija. Dovoljnoje samo re}i da njihove telefonske centrale, repetitorei drugu telekomunikacijsku opremu uvelike koriste u

Njema~koj, Francuskoj iliVelikoj Britaniji.

Mostarski sajam bio je imjesto brojnih susreta, poslo-vnih kontakata, pa i sklapanjakonkretnih poslova. Za izdvojitije veliki poslovni uspjeh SOKOzrakoplovstva iz Mostara.Predstavnici te tvrtke }e, premaposlovnom aran`manu s tali-janskim partnerima, udvostru-~iti svoju proizvodnju napodru~ju obrade aluminija. GKHN@/K sudjelovala je u vi{esajamskih programa, a me|uzna~ajnim je «Prezentacija pro-izvodno gospodarskih mogu-}nosti HN@/K» tvrtkama i pre-dstavnicima regije Emilia Ro-magna iz Italije.

Perica JURKOVI]


Mostar

Me|unarodni sajam gospodarstvaMe|unarodni sajam gospodarstva Mostar 2005., odràn uMostaru, od 5. do 9. travnja, svojim sadràjima i povrat-nim gospodarskim u~incima zasigurno se u~vrstio navode}im pozicijama u BiH, ali i {iroj regiji. U osam godinapostojanja nadrastao je poznate okvire sajmova u BiH, tepostao nezaobilazno mjesto va`nih susreta kako u gospo-darskom tako i ukupnom zna~enju za na{u zemlju

U organizaciji Gospodarske zbornice Slovenije nas-tavljen je rad evropske {kole za komore zapadnog Balkanau Sarajevu, od 23. do 25. marta 2005. godine. Polaznici iz16 komora BiH, Srbije i Crne Gore i Makedonije, u ovojfazi rada upoznati su sa tehni~kim zakonodavstvomEvropske unije i iskustvima Slovenije u oblastima:

* Autorska prava i njihova za{tita,* Slobodan protok robe,* Slobodno kretanje ljudi,* Koordinacija sistema socijalne za{tite,* Sloboda pruànja usluga,* Sloboda protoka kapitala.

Polaznici {kole upoznati su sa problemima iobimnim aktivnostima koje je imala Slovenija uperiodu priprema za ulazak u EU, {to bi moglo bitiod velike koristi za privredne subjekte u BiH u ovojfazi priprema za otpo~injanje pregovora.

Pa`nja je posve}ena standardima za tehni~ku robukoje ima 12 hiljada od koje je harmonizirano tri hi-ljade. Polaznici su upoznati sa procedurama i potre-bom ispunjavanja odre|enih standarda za dobijanjeCE znaka, oznake koja potvr|uje da je roba proizvede-na u skladu sa EU standardima, a ne u zemljama EU.

Tre}a faza {kole planira se u maju i po ve}utvr|enom planu }e se odràti u Srbiji.

M. IDRIZOVI]

[kola za komorezapadnogBalkana

Pripremeza ulazak

u EU

14


Posmatrano po podru~jima industrijskih djelat-nosti, u martu je u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju iz pro{le godine industrijska proizvod-nja u podru~ju rudarstva manja za 1,2 posto, upodru~ju prera|iva~ke industrije manja je za dvaposto, a u podru~ju snabdijevanja elektri~nomenergijom, plinom i vodom ve}a je za 7,1 posto.

Kada su u pitanju glavne industrijske grupacijeindustrijskih proizvoda, od januara do marta 2005.u odnosu na isti period 2004. godine proizvodnjabiljeì pove}anje trajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 17 posto, netrajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 16,9 posto, proizvoda iz grupe neras-pore|eno za 2,6 posto.

U februaru 330.398 nezaposlenih Ukupan broj zaposlenih u FBiH u februaru ove

godine, prema kadrovskoj evidenciji, iznosio je389.866 lica.

Broj zaposlenih u 1991. godini, na teritoriji kojaprema sada{njem teritorijalnom razgrani~enju pri-pada FBiH, iznosio je 631.020, tako da je nivozaposlenosti u februaru ove godine dostigao 61,78posto nivoa iz 1991. godine. Krajem februara ovegodine u FBiH, na evidencijama slu`bi za zapo{lja-vanje, bilo je 330.398 nezaposlenih lica, {to pred-stavlja pove}anje za 2.173 lica ili 0,66 posto u odno-su na januar 2004.

Posmatrano prema kvalifikacionoj strukturi evi-dentiranih nezaposlenih u februaru 2005., lica savisokom stru~nom spremom nezaposlenih bilo je5.322 ili 1,61 posto od ukupnog broja nezaposlenih,sa vi{om stru~nom spremom 4.426 ili 1,34 posto, sasrednjom stru~nom spremom 71.849 lica ili 21,75posto.

Potro{a~ka korpa u martu 453,53 KMIzdaci za potro{a~ku korpu u FBiH u martu ove

godine iznosili su 453,53 KM, {to je za 0,35 KM iliza 0,1 posto manje u odnosu na februar iste godinekada su iznosili 453,88 KM. Ukupan indeks tro{kovaìvota u martu 2005. godini vi{i je za 0,4 posto uodnosu na prethodni mjesec.

U pomenutom periodu, indeks tro{kova ìvotaza usluge vi{i je za 0,1 posto, a za robu za 0,5 posto.Indeks tro{kova ìvota za ishranu vi{i je za 1,1 posto,saobra}aj i po{tanske usluge vi{i je za 0,5 posto.

Istovremeno, indeks tro{kova ìvota za obrazo-vanje i kulturu niì je za 0,1 posto, za higijenu injegu zdravlja za 0,9 posto, te stan za 0,1 posto.

Indeks tro{kova ìvota za opremu stana se nijemijenjao u ovom mjesecu.

Ukupan indeks tro{kova ìvota u martu ovegodine vi{i je za 3,6 posto u odnosu na prosje~anindeks iz 2004., u odnosu na decembar 2004. za 2,8posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godineza 1,7 posto.

Za tri mjeseca ove godine u odnosu na isti peri-od pro{le godine, ukupan indeks tro{kova ìvota vi{ije za 0,1 posto.

Prosje~na neto plata u februaru544,86 KM

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH,prosje~na mjese~na ispla}ena neto plata pozaposlenom u februaru 2005. u FBiH iznosi 544,86KM. U toku februara ove godine do{lo je dopove}anja prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto plate za0,53 posto.

Od decembra 2004. do februara 2005. prosje~namjese~na ispla}ena neto plata iznosi 543,94 KM, {tozna~i da je u odnosu na isti period prethodnegodine do{lo do porasta prosje~ne mjese~neispla}ene neto plate za 3,19 posto.

Istovremeno, prosje~na mjese~na ispla}ena brutoplata po zaposlenom za februar 2005. u FBiH iznosi801,27 KM.

Bh. komercijalne banke - prosje~ne kamate u januaru

od 8,75 do 10,65 postoProsje~ne kamatne stope na kratkoro~ne kredite

u bh. komercijalnim bankama u januaru 2005.godine su za preduze}a iznosile 10 posto, a zastanovni{tvo 9,83 posto (portal bh. biznisa uCentralnoj banci BiH).

U istom mjesecu prosje~ne kamatne stope nadugoro~ne kredite iznosile su 8,75 posto za pre-duze}a, te 10,65 posto za stanovni{tvo.

Kamatne stope u januaru 2005. godine na a vistadepozite iznosile su 0,55 posto za preduze}a i 0,79posto za stanovni{tvo. Kamatne stope na oro~ene i{tedne depozite iznosile su 2,68 posto za preduze}a i3,98 posto za stanovni{tvo.

Zavod za statistiku FBiH

Industrijska proizvodnja u martu ve}a za pet posto

Industrijska proizvodnja u FBiH u martu 2005. godine uodnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{legodine ve}a je za 0,5 posto, a u odnosu na isti mjesecpro{le godine za pet posto. Industrijska proizvodnja uFBiH u martu ve}a je u odnosu na februar za 10 posto

15


Djelatnost Br. radnika/h Osob.doh/mj. Gubitak za 04. Akumulir. gub. Gubitak iznad kapitalaTrgovina 86186 226 120935833 238988145 8386405Ugostiteljstvo 4353 365 15507651 34466106 906070Ukupno FBIH 338932 366 839970193 2453023296 27753158

Radnik/h Prosj.od/mj. Gub. 04. Akum. gub. 1. Gubitak 2. Akum. gub. 3. Gub. iznad kapitala

*Izvor ZR 2004 - Podaci AFIP d.d. SarajevoPripremila Dubravka Bandi}

Br.

radn

ika/

h

Oso

b.do

h/m

j.

Gub

itak

za 0

4.

Aku

mul

ir. g

ub.

S1

S30

500000000

1000000000

1500000000

2000000000

2500000000

Series1

Series2

Series3

Gub

itak

za04

.

S1S3

0500000000

1000000000150000000020000000002500000000

Series1Series2Series3

Djelatnost Ukupna sredstva Stalna sredstva Materijalna sredstva Financijska sredstvaTrgovina 6784628 3012725 2.625.128 329229Ugost.i tur 657.662 570.345 552.191 8858Uk. FBH 40029253 28998711 26412541 2015768

S R E D S T V A (31.12.2004.) /000 KM/

Uku

pna

sred

stva

Stal

nasr

edst

va

Mat

erija

lna

sred

stva

Fina

ncijs

kasr

edst

va

Trgovina

Uk. FBH0

1000000020000000300000004000000050000000

TrgovinaUgost.i turUk. FBH

Djelatnost Br. završ. rac. Ukupan prihod /000km/ Ukupan rashod /000 KM/ Troškovi prodajeTrgovina 8.048 10753714 10653814 9156500Ugostiteljstvo 516 130737 143348 121.165Ukupno FBH 18.767 23267018 23283100 18950478

Broj predatih završnih racuna Ukupni prihodi / Ukupni rashodi Ukupni rashodi / Trošk. prodaje

1 2 3

0

5.000

10.000

15.000

20.000

Series1

1 2 3S1

S30

5000000

10000000

15000000

20000000

25000000

Series1

Series2

Series3

1 2 3S1

S30

5000000100000001500000020000000

25000000

Series1

Series2

Series3

16


Udruènje brokera

Spre~avanje {vercavrijednosnim

papirimaUdruènje profesionalnih posrednika-brokerskih

ku}a nakon dobijenih odre|enih informacija pis-meno se obratilo ministru finansija sa prijedlogomda se razmotri mogu}nost raspisivanja êtvrtogjavnog poziva za upis dionica u FBiH.

U svom obra}anju Udruènje je upoznalo min-istra da je organizovano u okviru Privredne/Go-spodarske komore FBiH. Djeluje ve} tri godine iradi na organizovanju trì{ta vrijednosnih papira i utom cilju ostvarilo je dobru saradnju i partnerskiodnos sa Komisijom vrijednosnih papira FBiH iRegistrom vrijednosnih papira FBiH, institucijamakoje kontroli{u i reguli{u trì{te vrijednosnih papirau FBiH.

Sara|uju}i sa navedenim institucijama Udru-ènje je do{lo do informacija da se na ra~unimagra|ana u FBiH nalazi oko pet milijardi ili gotovojedna tre}ina ukupno emitovanih certifikata. Ovo jebio razlog da se Udruènje zainteresuje za ovakoveliki broj vrijednosnih papira koji stoje nei-skori{teni.

U kontaktima sa vlasnicima navedenih vrijed-nosnih papira, brokerske ku}e su do{le do saznanjada jo{ uvijek postoji poja~an interes vlasnika da ihuloè {to do sada nisu u~inili zbog velike migracijestanovni{tva i promjena adresa od dana izdavanjacertifikata, te neinformisanosti i neznanja.

Ovo su razlozi koji su Udruènje opredijelili dapredloì da se razmotre mogu}nost raspisivanjaêtvrtog javnog poziva za upis dionica u FBiH.

Mi{ljenja smo da bi se na ovaj na~in postiglapravda i dala mogu}nost gra|anima koji nisuutro{ili svoje certifikate da to u~ine, te doprinijelospre~avanju {verca ovim vrijednosnim papirima naulicama u FBiH.

M. IDRIZOVI]

Komisija za vrijednosne papire FBiH

Svaki ~etvrti stanovnik dioni~arZaklju~no sa zadnjim danom pro{le godine u FBiH je bilo registrovano ukupno 710 dioni~kih

dru{tava - emitenata vrijednosnih papira, sa ukupnim osnovnim kapitalom od 13,9 milijardi KM. Prema podacima Komisije za vrijednosne papire FBiH, u istom periodu registrovano je i oko 550.000

dioni~ara, {to predstavlja gotovo ~etvrtinu ukupnog stanovni{tva (portal bh. biznis).Najve}ih broj dioni~ara u FBiH, njih 328.482, skoncentrisan je u jedanaest dru{tava za upravljanje fon-

dovina i jedanaest privatizacijsko-investicionih fondova. Me|u tih jedanaest fondova, po broju dioni~araprednja~i BIG (61.353), dok je na za~elju Prevent Invest (14.344).

U {est fondova pojedina~ni dioni~ari imaju vi{e od pet posto dionica fonda. âk tri dioni~ara u PIF-uNaprijed kontroli{e vi{e od pet posto emitovanih vrijednosnih papira, dok u fondovima Bosfin, Crobih,Eurofond, Herbos i Prevent Invest ima po jedan dioni~ar sa vi{e od pet posto dionica. U fondovima BIG,Bonus, Fortuna, Mi Group i Prof plus, prema podacima Komisije za vrijednosne papire FBiH, zaklju~nosa 31. decembrom 2004. godine, nema pojedina~nih dioni~ara koji kontroliraju vi{e od pet posto dionica.

Ujedinjenje Sarajevske i Banjalu~ke berze

Novac ne poznajegranice

Ono o ~emu se ve} duè vrijeme govorimoglo bi se i ostvariti - razjedinjeno trì{te bh.kapitala trebalo bi se uskoro ujediniti.

Na bh. trì{tu kapitala djeluju Sarajevska iBanjalu~ka berza. Za takvo malo trì{te dvije suberze, smatraju stru~njaci, nepotrebne, a situaci-ja nalaè potrebu za ~vr{}im povezivanjem iliujedinjavanjem razjedinjenog trì{ta.

U oktobru pro{le godine dogovorena jemogu}nost spajanja ili akvizicije dviju berzi, amodus bi prona{le mjerodavne institucije.Dioni~ki indeks na dvije berze je gotovo u stal-nom porastu. Samo u pro{lom mjesecu naSarajevskoj berzi vrijednost BIFX-a porasla je zagotovo 15%, a tokom istog mjeseca ostvaren je irekordan promet od gotovo 60 milijuna kon-vertibilnih maraka.

Nakon stanovitog pada vrijednosti dionica,ali sveukupnog porasta trgovanja u prvoj polovi-ci aprila, u sljede}em razdoblju o~ekuje se nji-hov daljnji porast. Preusko trì{te postajeko~nica razvoja, stoga je mogu}nost njihovaujedinjavanja potpuno izvjesna.

Neko se vrijeme govorkalo i o stvaranjuregionalne berze koja bi povezivala trì{teHrvatske, Slovenije, BiH i Srbije i Crne Gore.Svima je znano kako novac ne poznaje ni naci-ju ni vjeru, ve} samo pogodno mjesto za oplod-nju.

Iznimna aktivnost ulagatelja, najava dolaskai niz stranih ulaga~a i njihova pove}a potra`njaza dionicama u BiH tjeraju i mjerodavne napovla~enje konkretnih poteza kako bi se trì{tekapitala, u skladu s europskim standardima, {tobrè i kvalitetnije povezalo. (Poslovne novosti)

17


Rudnik mrkog uglja u Kaknju sa 2.200uposlenih u 2004. godini iskopao je 970 tona uglja,{to je za 7,5 odsto pove}anje u odnosu na plan.Fizi~ki obim proizvodnje u odnosu na 2003. godinuve}i je za 7,2 odsto. Uve}ana je i ukupna toplinauglja za 7,8 odsto u odnosu na plan i 2,3 odsto upore|enju sa prethodnom godinom.

Prihod rudnika lani je bio 52 miliona KM i ve}ije za pet miliona od ostvarenog u 2003. godini. Tomuspjehu doprinijela je upravo ~injenica da jeElektroprivredi BiH, kao najzna~ajnijem kupcu,isporu~en mnogo kvalitetniji ugalj.

Zarade uposlenih redovno su i na vrijemeispla}ivane u prosje~nom mjese~nom iznosu od 500KM, a plus toga na ime regresa svi uposleni primilisu po 320 KM.

Sumiraju}i ove podatke, generalni direktor rud-nika inènjer Haris Neimarlija isti~e podatak da jerudnik lani pozitivno poslovao ostvariv{i dobit od16.500 KM.

“Ona nije velika, ali je za nas zna~ajna, jer u pro-teklih 60 godina rudnik nikad nije poslovao pozi-tivno. Sve se dogodilo u godini u kojoj smo plani-rali gubitak od 5,5 miliona KM i nakon 2003. godineu kojoj smo imali minus od 3,7 miliona KM”, kazaoje direktor.

Rezultati kao {to su ovi iz pro{logodi{njeg poslo-vanja kakanjskog rudnika ne dolaze preko no}i nitisami. Iza njih prvenstveno stoji veliki trud rudara, alii veoma odgovoran i efikasan menad`ment.

Time je ovaj rudnik, kako to isti~e i generalnidirektor, stvorio stabilne pretpostavke za dalji rastproizvodnje u ovoj godini i jo{ bolje financijskerezultate.

“Na{ cilj u 2005. godini je proizvodnja miliontona uglja, otvaranje novih prostorija za njegoviskop i nastavak ulaganja”, kaè u nastavku.

Nakon neugodne zime tokom marta proizvod-nju je pove}ao za deset odsto i taj }e rast, premapredvi|anjima, biti ostvaren i u aprilu.

Direktor tvrdi da je ovaj rudnik definitivno staona noge i ulazi u fazu konsolidacije i modernizacije,{to podrazumijeva nove investicije i osvajanje leì{tajo{ kvalitetnijeg uglja od onih koja sada eksploati{u.

Prema razra|enoj planskoj dinamici, najzna~a-jnija mjera u konsolidaciji rudnika je zatvaranjeStare jame (okna u sredi{tu grada) na ~emu se radive} tri godine. U utrobi zemlje cilj je dokopati seplo~e “A” {to je neka vrsta novog rudnika iz kojeg }ebiti va|en znatno kvalitetniji ugalj.

Investira}e i u hidrotehni~ke objekate u {tospada bu{enje tunela kroz stijenu u duìni od trikilometra. Njime }e se vode Ribnice sa podru~jaodlagali{ta skrenuti u rijeku Bosnu. Sredstva zapomenute i jo{ neke investicije, uglavnom, }eobezbijediti iz vlastitih izvora.

Direktor Haris Neimarlija, uz sve re~eno, dodajeda rudnik polaè veliku pa`nju na za{tituzaposlenih, ali i okoli{a, pridràvaju}i se standardaISO 14000.

“Rudnik mrkog uglja Kakanj u protekle ~etirigodine na ime poreza i doprinosa dràvi je uplatio38 miliona KM i zaposlio 340 novih radnika”,kazao je Haris Neimarlija.

Godina 2005. u Akcionom planu prestrukturi-ranja i modernizacije rudnika uglja u FBiH, pomnogo ~emu, bi trebalo da bude prelomna za sve, pai za ovaj rudnik.

Ako se taj plan bude ispo{tovao do kraja, uKaknju bi trebalo iskopati milion i stotinu hiljadatona uglja, broj zaposlenih smanjiti za 204, investi-rati ne{to vi{e od 34 miliona KM i ostvariti cijenuod 3,93 KM/GJ.

Tek kada se sagledaju te obaveze, jasno je zbog~ega je za ovaj rudnik od va`nosti to da je u pro{lojgodini pozitivno poslovao. Jednostavno kazano, sta-bilno je zakora~io u vrijeme koje je pred nama.

Hajdar ARIFAGI]

Rudarstvo

Dobit kao ohrabrenjeRudari Rudnika mrkog uglja Kakanj i 2005. godinuzapo~eli uspjesima u pove}anju proizvodnje

HarisNeimarlija

18


Metalna industrija

Proizvodimo - kupujmo doma}eKao {to smo najavili, predstavljamo i ostale privredne subjekte iz metalnog sektora koji proizvode

doma}e

Remontmontaà d.d. Tuzla

Ovo preduze}e smatra da bi se na listi doma}ih poizvoda trebali na}i proizvodi njihovogproizvodnog programa:

a. Rezervoari i posude pod pritiskom od ~eli~nih limova, u cjelini ili iz dijelova,b. Izmjenjiva~i toplote,c. êli~ne konstrukcije,d. Nestandardna oprema, prema zahtjevu naru~ioca (za oblast temoenergetike, procesne industrije, rudarstva,

petrohemije i prehrambene industrije),e. êli~na bravarija,f. Kontejneri (poslovni, stambeni, industrijski), standardnih dimenzija i po zahtjevu kupca,g. êli~ni mostovi.

Kada su u pitanju izvozne usluge, mogu ponuditi:- Usluge konstruktivnog i reparaturnog zavarivanja,- Ustupanje kvalifikovane radne snage (bravari, zavariva~i, izolateri, farbari...),- Montaèrske i izolaterske radove na ~eli~nim konstrukcijama naru~ioca ili vlastite poizvodnje,- Proizvodnja lon-poslova,- Izgradnja industrijskih objekata i postrojenja u: temoenergetici, metalurgiji, rudarstvu, hemiji i petrohemiji, prehrambenoj

industriji, vodosnabdijevanju i tretmanu otpadnih voda, remonti i rekonstrukcije industrijskih postrojenja.Sa svojim proizvodima i uslugama Remontmontaà je trenutno najzastupljenija na trì{tima Slovenije, Hrvatske i Njema~ke

i u tim zemljama ima registrovane i podru`nice.Osnovna djelatnost ovog privrednog subjekta oslonjena je na proizvode crne metalurgije, koji se za sada uvoze, {to je jedan

od limitiraju}ih faktora konkurentnosti. Stoga se o~ekuje da }e novoinstalirani kapaciteti u BH Steel @eljezara Zenica umnogomerazije{iti njihove probleme.

Mr Nafija [EHI] - MU[I]

Red.br.

Naziv proizvoda Koli~ina Vrijednost

1. Spremnici za naftu oko 150 tona TVL 250.000,00 KM2. Lake ~eli~ne konstrukcije oko 70 tona 210.000,00 KM

MI Metalinvest JajceTvornica procesne opremePreduze}e MI proizvodi i plasira na trì{te:- Podnice za spremnike,

- êli~ne spremnike za naftnu i prehrambenu industriju,- Spremnike pod pritiskom,- Silose za `buku,- Rekonstrukciju i izradu lakih ~eli~nih konstrukcija.

U pro{loj godini najvi{e su izvozili u R Hrvatsku:

Linija za proizvodnju podnica Izrada ciklona Izrada spremnika za naftu


19

Analiziranje sada{nje situacije i pronalaènjenajboljih strategija koje svi dru{tveni segmenti tre-baju primijeniti na putu ka evropkim integracijamabio je jedan od ciljeva ove konferencije, na kojoj suu~estvovali predstavnici doma}ih i me|unarodnihinstitucija.

Kratak pregled puta BiH ka evropskim inte-gracijama, {ta je dosad ura|eno, trenutno stanje iprespektivu, predstavio je direktor Direkcije zaevropske integracije Osman Top~agi}. [ef DelegacijeEvropske komisije u BiH Renco Davidi rekao je daje u ovom trenutku va`no zavr{iti obaveze iz studijeizvodljivosti i {to prije pre}i u fazu pregovaranja zapotpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvan-ju. O temi Integracijska politika BiH - pitanje kon-tinuiteta, govorio je predsjednik SDPBiH ZlatkoLagumdìja. Istakao je neophodnost da doma}einstitucije uzmu sudbinu zemlje u svoje ruke. UlogaOHR-a trebala bi biti transformisana u neku vrstupregovara~a EU koji bi pomogao BiH da preuzmeodgovornost na putu ka Evropi, smatra on.

Veliko interesovanje privukla je prezentacijaRanka Marku{a o Predpristupnim fondovima EU, s

naglaskom na programe ISPA /za{tita ìvotne sre-dine; transport, tehni~ka pomo} (dràvna uprava,javna preduze}a)/ i SAPARD /poljoprivrednaproizvodnja, ruralna infrastruktura/, ~iji su krajnjikorisnici institucije BiH. Uskoro se otvaraju i nekinovi programi. Ima li BiH znanje i ljude koji }eznati da iskoriste tu pomo}? Neophodno jepripremati kadrove i resurse koji }e mo}i da se noses ovim procesima, tj. obu~avati ljude da defini{u {tatreba u odre|enoj oblasti. Ve} sad je potrebno u~itievropsko pravo, ekonomiju, poljoprivredu i dr. Pritom se ne treba zaustavljati samo na dràvnoj upravinego raditi na stalnom pove}avanju op}e svijesti ozna~aju procesa evropskih integracija, prvenstveno,kroz pruànje podr{ke razvoju BiH upotrebomrazli~itih instrumenata i mehanizama EU (pravnih,finansijskih, tehni~kih i sl).

Osim podatka da je 2009. godina okvirni ciljniperiod, na konferenciji je re~eno da bi do tada BiHmogla biti tek u fazi zemlje kandidata, odnosno upoziciji u kojoj se danas nalazi Hrvatska.

Proces pristupanja EU predstavlja jedinstvenuopciju za BiH i zahtijeva mobilizaciju svih struktu-ra i segmenata dru{tva, koji trebaju shvatiti i prih-vatiti svoje zadatke. I ovom konferencijom èljela sepromovisati potreba za mnogo ve}im u~e{}em nesamo institucija vlasti nego i civilnog dru{tva,akademskih institucija, medija i poslovnog sektora.

Lejla SADIKOVI]

Evropske integracije

Prilika za razvoj BiHEvropske integracije - Prilika za razvoj BiH naziv je konferencije odràne u Sarajevu, u aprilu, u organizacijiACIPS-a (Asocijacija Alumni centra za interdisciplinarnepostdiplomske studije)

Radionica za menad`ment

Razvoj ~lanstva iprihod osim~lanarina

Pod pokroviteljstvom CIPE-a, Centra zame|unarodno privatno poduzetni{tvo, odrànaje, 11. oùjka, u Sarajevu, “Radionica zamenad`ment biznis asocijacija”, a pripremana jezajedni~kim naporima P/GKFBiH i PKRS iCIPE-a. Prisustvovali su predstavnici udruènja-grupacija u privrednim komorama, kao iuposlenici u poljoprivredno-prehrambenom sek-toru komora, jer je ciljna grupa bio poljoprivred-no/ prehrambeni sektor.

Glavna tema seminara je bila “Razvoj ~lanstvai prihod osim ~lanarina”, a cilj je bio:

* shvatiti zna~aj ~lanstva u okviru cjeloku-pnog programa udruènja,

* shvatiti razli~ite tipove struktura, osnova ikategorija ~lanstva,

* shvatiti zna~aj evidencije ~lanstva,* uvidjeti koji proizvodi privla~e ~lanove.Uvijek se mora imati na umu:- Za{to je razvoj ~lanstva zna~ajan?- Za{to se ljudi udruùju?- Tko su ~lanovi?Moraju se znati vrednovati usluge koje se

pruàju ~lanicama, a na pove}anju brojnosti~lanstva trebamo raditi svi.

Koji su izvori prihoda pored ~lanarina?* Izvori prihoda pored ~lanarina unutar

udruènja (publikacije, izlo`be, seminari)* Izvori prihoda vezanih osoba udruènja (fon-

dacije, ugovori sa vladom, grantovi od kompanija)* Izvori prihoda izvan udruènja iz zasebne

korporacije (investicioni fondovi, zajedni~ka ula-ganja)

Erina LASI]

20


Pivo i bra{no ponovobez carina

Vije}e ministara BiH odlu~ilo je na sjednici, 12.aprila, da ponovo uvede nultu carinsku stopu nauvoz bra{na i piva iz Srbije i Crne Gore. BiH je ufebruaru, u vidu kontramjere, pove}ala carinskaoptere}enja na ove artikle, nakon {to je Crna Gora,suprotno Ugovoru o slobodnoj trgovini, uvelaza{titu od prekomjernog uvoza bra{na i p{enice izBiH, pove}av{i carinu na 30 odsto, a Srbija sli~numjeru primijenila na pivo iz na{e zemlje.

Odluka Vije}a ministara, koja je stupila nasnagu odmah, uslijedila je nakon {to je SCGdostavila dokaz da na uvoz bra{na i piva iz BiH nenapla}uje da`bine suprotne Ugovoru o slobodnojtrgovini, kazao je Dragan Doko, ministar vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Vije}e ministara je prihvatilo mi{ljenje ovogministarstva kojim podràva izmjenu zakona ocarinskim tarifama u dijelu koji se odnosi na uki-danje carine na kvasac, aktivni kvasac i pekarskikvasac u iznosu od 1,5, odnosno 1,6 KM po kilo-gramu suhog i svjeèg kvasca. Izmjene }e, smatraVije}e ministara, stimulisati doma}u pekarskuproizvodnju.

Ministar Doko je naglasio da Mje{ovita komisi-ja za pra}enje provo|enja Ugovora o slobodnojtrgovini sa Hrvatskom, uprkos insistiranju bh.~lanova, jo{ nije postigla dogovor o terminu sastan-ka radne grupe, koja bi trebala predloìti rje{enja zaprevazilaènje problema u vanjskoj trgovini saovim susjedom. /Oslobo|enje/

[umari FBiH

Ekolo{ke aktivnosti

Paletom konkretnih i korisnih projekataUdruènje {umarskih inènjera i tehni~ara FBiHèli da doprinese pobolj{anju ekolo{kog stanja u{umarstvu i prakti~noj primjeni odrìvog razvoja uBiH.

U projekte su uklju~eni stru~njaci iz svih oblastikako bi se postigli {to kvalitetniji rezultati.Ukratko, evo nekih od projekata:

1. Spasavanje biotopa i vrste velikog tetrijeba(Tetrao urogallus)

2. Reintrodukcija dabra u BiH (Castor fiber),3. Farmski uzgoj jelena lopatara (Dama dama),4. Supstitucija mineralnih, te{ko razgradljivih

ulja, organskim lahko razgradljivim u eksploataciji{uma,

5. î{}enje {uma od krupnog otpada,6. Zamjena cirkulara sa racionalnim pilama za

rezanje trupaca,7. Ogled sa ~i~okom na podru~ju Kantona

Sarajevo (Helianthus tuberosus)8. Reintrodukcija malog tetrijeba (Lyrurus

tetrix).[. A.

BiH na 89. mjestu po kori{tenjuIT u svijetu

Na listi zemalja koje najvi{e koriste informacione tehnologije (Global IT Report), koju je izradioSvjetski privredni forum, Singapur se nalazi na prvom, a BiH na 89. mjestu.

Iza Singapura, na drugom mjestu nalazi se Island, dok je tre}e i ~etvrto mjesto pripalo sjever-noevropskim zemljama Finskoj i Danskoj. Sjedinjene Ameri~ke Dràve po kori{tenju informacionetehnologije nalaze se tek na petom mjestu.

Od zemalja u na{oj regiji, Slovenija je na 32., Hrvatska 58., Srbija i Crna Gora 79., a Makedonijana 85. mjestu.

Na posljednjem, 104. mjestu ove liste je afri~ka dràva âd.

Seminari

Uvo|enje produkcije

certificiranog drvetaS ciljem da se doprinese gazdovanju

{umskim resursima u FBiH i RS odràni suseminari u Sarajevu (20. aprila) i na Sokocu(18. aprila) koje je finansirala Vlada KraljevineHolandije, u ~iji je rad aktivno uklju~ena iP/GKFBiH.

To je dio projekta “Uvo|enje produkcijecertificiranog drveta u BiH”, koji provodiholandska konsultantska kompanija “Amecoenvirometal service”, u suradnji sa Uredom zaBiH Regionalnog centra za okoli{ za Srednju iisto~nu Evropu.

Jedan od ciljeva ovog projekta jeste ipodr{ka produkciji certificiranog drveta premame|unarodno priznatim standardima, kako bibile zadovoljene socijalne, ekonomske iekolo{ke potrebe sada{njih i budu}ih generacija.

[. A.

21


Slova~ka kompanija specijalizirana u oblastiproizvoda za ishranu ìvotinja traì trgovinskusaradnju. Kompanija traì uvoznike i nudi uslugedistribucije agroproizvoda u Slova~koj.

Kontakt: Euro Info Centre, National Agency forDevelopment of SMEs, Mrs. Olga Nemethova,Zahradnicka 153, 821 08 Bratislava 2, Slovakia,telefon: +421-2-55571610, faks: +421-2-55571602,e-mail: [email protected]

Rumunska kompanija koja se bavi trgovinom namalo prehrambenim proizvodima traì dobavlja~eza~ina, kikirikija, gljiva, ananasa, riè, maslina imaslinovog ulja.

Kontakt: Euro Info Centre Galati, Chamber ofCommerce Industry and Agriculture, g. RalucaCandea 13, Eroilor Street, 800119 Galati, Romania,telefon: 40 236 460029/473580, faks: 40 236460302, e-mail: [email protected]

Francuska firma IBD bavi se realizacijom industri-jskih projekata koji se odnose na proizvodnju i montaù:

- ventilacijskih kanala, - cjevovoda i ostalih elemenata za otpra{ivanje,- inox posuda pod tlakom za industriju tekstila,- inox ispira~a i evaporatora za kemijsku indus-

triju,- cjevovoda za su{a~e u industriji papira i lakir-

nicama u automobilskoj industriji itd.Firme iz BiH zainteresirane za proizvodnju

navedenih vrsta proizvoda, mogu se obratiti naadresu: IBD sarl, 18/20, rue Augustin Drapiez, 59000 Lille, France, telefon/telefaks: + 330)3.20.53.84.11, e-mail: [email protected] osoba: Hrvoje Meden.

Utvr|ene Izmjene i dopune Zakona o PDV-u

Vije}e ministara BiH je utvrdilo Prijedlogzakona o izmjenama i dopunama Zakona oporezu na dodanu vrijednost (PDV). Izmjenama idopunama Zakona prolongiraju se rokovi zapo~etak registracijskog procesa PDV-a do 1. jula2005. godine, a ne, kako je ranije bilo regulirano,do kraja marta ove godine. Potpuna primjenaZakona o porezu na dodanu vrijednost pomjera sesa 1. jula 2005. godine na 1. januar 2006. godine.

Zakon o konkurencijiZastupni~ki dom Parlamenta BiH usvojio je

Zakon o konkurenciji kojim se ure|uju pravila,mjere i postupci za{tite trì{ne konkurencije,nadle`nosti i na~in rada Konkurencijskog vije}a naza{titi i promociji trì{ne konkurencije u BiH.

Dono{enjem ovog zakona ja~a se jedinstveniekonomski prostor u BiH i uspostavlja efikasnija islobodna trì{na konkurencija kao jedna od osno-va moderne trì{ne ekonomije.

Odluka o na~inu obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda i

kontrole ìvotinja prije klanja i proizvoda ìvotinjskog porijekla

Vije}e ministara BiH je donijelo Odluku ona~inu obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pre-gleda i kontrole ìvotinja prije klanja i proizvoda

ìvotinjskog porijekla. Dono{enjem ove odluke injenom primjenom na teritoriji BiH garantira sekvaliteta i higijenska ispravnost na{ih proizvoda,ispunjava se jedan od uvjeta EU i stvaraju pret-postavke za izvoz na{ih proizvoda u zemlje ~laniceEU i na trì{te tre}ih zemalja.

Zakon o registraciji poslovnih subjekata

Parlament FBiH je usvojio Prijedlog zakona oregistraciji poslovnih subjekata i njegovo stupanjena snagu se o~ekuje po objavljivanju u “Slu`benimnovinama FBiH”.

Nacrt zakona o inspekcijama u FBiHNa Domu naroda Parlamenta FBiH usvojen je

Nacrt zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.

Prijedlog zakona o sistemu pobolj{anjakvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u

zdravstvuParlament FBiH je utvrdio Prijedlog zakona o

sistemu pobolj{anja kvaliteta, sigurnosti i o akred-itaciji u zdravstvu. Ovim zakonom se prvi put sis-temski defini{e pitanje razvoja organizacionih,tehnolo{kih i klini~kih standarda koji se odnosena ishode zdravstvene za{tite, standarda koji }e bitimjerljivi i na osnovu kojih }e se objektivno ocjen-jivati stepen kvaliteta i sigurnosti zdravstveneustanove ponaosob, te u tom okviru kvalitetpruènih zdravstvenih usluga. M. I.

Zakoni i propisi

Potra`nja

22


[ta je Helicobacter pylori?Helicobacter pylori (H. pylori) je spi-

ralna bakterija otkrivena u sluznici èlucai uzro~nik je preko 90% duodenalnihulkusa i skoro 80% stoma~nih ulkusa.

Prije 1982, dakle, prije njenogotkri}a, za~injena hrana, kiselina, stres iìvotni stil su se smatrali glavnimuzro~nikom ulkusnih bolesti. Ve}ini

bolesnika su se davali H2 blokatori i inhibitori pro-tonske pumpe naj~e{}e dugotrajno bez pravemogu}nosti izlije~enja. Ovi lijekovi su smanjivalinelagodne simptome ulkusa, ali nisu lije~ili infekciju.Tek otkri}em uzro~nika i po~etkom terapije antibi-oticima u kombinaciji sa ve} kori{tenim lijekovimapo~eli su se dobijati rezultati potpunog izlije~enja.

Koliko je ~esta infekcija sa Helicobacter pylori?Oko dvije tre}ine ~ovje~anstva je zaraèno ovom

bakterijom, ali nemaju svi izraène simptomeulkusne bolesti.

Koja oboljenja H. pylori izaziva?Ve}ina osoba inficiranih ovom bakterijom nikada

nema nikakvih simptoma oboljenja. Me|utim, dugo-

trajno prisustvo ove bakterije izaziva hroni~ni ilipovremeni gastritis kod odraslih i kod djece. Nadalje,uzrokuje gastri~ni i duodenalni ulkus. Inficiraneosobe imaju mogu}nost od dva do {est puta vi{emogu}nost da obole od karcinoma èluca.

Koji su simptomi ulkusne bolesti?Naj~e{}i simptomi ~ira su tupa ili àre}a bol u

epigastriju (podru~ju oko èluca). Ovaj bol se tipi~nojavlja kada je stomak prazan, izme|u obroka i ranoujutro, ali moè i u drugim dijelovima dana. Moètrajati nekoliko minuta, pa i satima, i moè seublaìti uzimanjem hrane ili uzimanjem antacida(rupurut, gastal, magalox, kompensan i sl).

Simptomi mogu biti i mu~nina, povra}anje igubitak apetita. Moè se javiti i krvarenje koje zaposljedicu ima anemiju.

Ko bi se trebao testirati na H. pylori?Osobe sa aktivnim gastri~nim ili duodenalnim

ulkusom bi se trebale testirati na Helicobacter.Ukoliko se test pokaè pozitivnim treba ih tretiratiodgovaraju}om terapijom. Me|utim, manje speci-fi~ni testovi se mogu izvesti na svim pacijentima kojiimaju izraène neke od navedenih simptoma.

Kako se Helicobacter dijagnosticira?Postoji nekoliko metoda za odre|ivanje Helicoba-

cter pylori:1. Serolo{ki testovi koji odre|uju H. pylori IgG

antitijela ~ime se odre|uje da li je osoba bila infici-rana. Senzitivnost i specifi~nost ovih testova se kre}eod 80% do 95%.

2. Drugi metod je urea za test iz izdahnutogzraka. Bazira se na ~injenici da H. pylori brzo metab-oliziraju ureu. Rije~ je o osjetljivom testu.

3. Endoskopski-Biopsijom, te histolo{kim pre-tragama tkiva uzetog biopsijom.

Koja terapija se koristi za eradikacijuHelicobacter pylori?

Terapija koja se koristi je tzv.trojna terapija koju odre|ujelije~nik. Lije~nik odre|uje kom-binaciju antibiotika i inhibitoraprotonske pumpe, ili H2 blokerau trajanju od 14 dana.

Procenat izlije~enih, po nekim ameri~kim studi-jama, je i do 94%.

Kako se ljudi zaraze ovom bakterijom?Naj~e{}e se prenosi sa osobe na osobu, te preko

kontaminirane vode. Neke tvrdnje da su ma~ke prenos-nici su ~esto osporavane i nemaju osnovane potvrde.

[ta se moè u~initi na prevenciji infekcije?Odràvanje higijene ruku, pribora za jelo, te

kori{tenjem vode iz provjerenih izvora je najsigurni-ji na~in prevencije infekcije.

Mr. ph. Maja KNE@EVI] - ]ERANI]Apoteka MY MEDICO

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VI

Broj 31April/travanj 2005.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},

Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:Birograf, Sarajevo

Gajev trg 2Za {tamparijuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

Iz apoteka

Naj~e{}a pitanja vezana za Helicobacter pylori i ulkusnu bolest

ENERGOINVEST - TVORNICA DALEKOVODNIH STUBOVA SARAJEVO

Tvornica dalekovodnih stubova u Sarajevu djeluje od 1953. godine. Do sada je proizvedeno oko 380.000 tonadalekovodne konstrukcije koja je ugra|ena u zna~ajne enegetske objekte {irom svijeta.

Proizvodnja je bazirana na dva osnovna programa:- Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova,- Povr{inska za{tita vru}im cin~anjem ~eli~nih konstrukcija i elemenata.Oba procesa kontroli{u se u skladu sa ISO standardima i prema zahtjevima kupaca.Kontrola organizacije kompletnog procesa rada u Tvornici vr{i se u skladu sa standardom ISO 9001:2000 PROIZVODNJA METALNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATADALEKOVODNI STUBOVI ZA SVE NAPONSKE NIVOE; STUBOVI KONTAKTNE MRE@E; STUBOVI ZA RASVJETU,

REFLEKTORE I ANTENE, METALNE KONSTRUKCIJE I ELEMENTI PO NARUD@BI

POVR[INSKA ZA[TITA VRU]IM CINÂNJEMNAJKVALITETNIJA ANTIKOROZIVNA ZA[TITA ZA ÊLI^NE KONSTRUKCIJE I ELEMENTEOva za{tita se koristi kada je potrebno osigurati kvalitetnu dugotrajnu za{titu ~eli~nih elemenata od korozije. Za kon-

strukcije namijenjene za vanjsku montaù i upotrebu ova vrsta povr{inske za{tite nema alternativu. Zahtjevi ekologa postavl-jaju imperativ vru}eg cin~anja kao obaveze za sve ~eli~ne elemente predvi|ene za vanjsku upotrebu. Cin~anje se obavlja pota-panjem ~eli~nih predmeta u kadu sa rastopljenim cinkom dimenzija 9300 x 1400 x 2200 mm. Osnovne prednosti ove vrsteza{tite od korozije su:

- dugotrajnost i ekonomi~nost, jer za{tita traje od 30 do 50 godina - nema tro{kova odràvanja;- potpuno prekrivanje vanjskih i unutra{njih povr{ina - velika otpornost na udar;- estetski izgled uz mogu}nost da se naknadnim bojenjem prilagodi ukusu kupca;- kontrola kvaliteta, jer se proces cin~anja odvija u tvornici.Mogu}e je cin~ati: sve ~eli~ne elemente i konstrukcije, ukrasne ograde i kapije i ostale proizvode za koje èlimo

da izgledaju lijepo i da dugo traju uz minimalne tro{kove odràvanja.

MI SMO:

ENERGOINVEST -TVORNICADALEKOVODNIHSTUBOVAD@EMALA BIJEDI]A 164,71000 SARAJEVOTelefoni: 033/766-850 i541-295; faks: 033/468-478http://www.pksa.com.bae-mail: [email protected]

Skup{tina P/GKFBiH Usvojena godi{nja dokumenta2004. godinu sa Izvje{tajem Komisije za redovan popis...

Documents

Transcript of Skup{tina P/GKFBiH Usvojena godi{nja dokumenta2004. godinu sa Izvje{tajem Komisije za redovan popis...