skripte POLITIKA I GOSPODARSTVO -nove.doc

7/26/2019 skripte POLITIKA I GOSPODARSTVO -nove.doc

1/34

Skripte iz politike (politika i gospodarstvo)za internu upotrebu

Pripremila Tanja Cari, prof. Gimnazija Pula

1. Uvod - politika kao drutveni odnos


2/34

!ru"tvena sredina (zajedni#a) postavlja uvjete (pogodne ili nepogodne) za ostvarenjena"i$ interesa i #iljeva . %pravo ti uvjeti dru"tvene zajedni#e prema kojima ravnamo svojedjelovanje rezultat su politike.

&bog brojnosti razli'iti$ interesa i #iljeva pojedina#a nuno je uspostaviti ope uvjete ivota,koji su utemeljeni na trajnim i provedivim normama pona"anja i djelovanja u dru"tvu.

ad ne bi bilo pravila dru"tvenog djelovanja, kad ne bismo imali zajedni'kog dru"tvenog#ilja i kad ne bismo bili sigurni u neka svoja prava, bili bismo u stalnom stra$u i moguemsukobu *svi protiv svi$+, a napredak 'ovje'anstva bio bi zaustavljen u brojnim sukobima

pojedina#a.

Politika se iskazuje u openito drutveno prihvaenim pravilima ljudskog ponaanjau iroj drutvenoj zajednici dravi. Ona nastaje kao posljedica iskazanih drutvenihinteresa i ciljeva i ormira se na temelju ukupnih drutvenih mogunosti za ostvarenjetih ciljeva.

ositelji politi'ke vlasti u dravi upravljaju dru"venim ivotom tako da se osigurajumogunosti za ostvarenje "to veeg broja dravni$ interesa i #iljeva. % tom smislu nositeljima

politi'ke vlasti u dravi stoje na raspolaganju brojna sredstva politike, kojima mogu vladati-navesti sve graane drave da pri$vate odreeni model pona"anja jer se kroz njega ostvarujunajbolji uvjeti dru"tvenog ivota za ispunjenje #iljeva dravne politike.

Politika je svjesno djelovanje u dru"tvenoj zajedni#i kojim se izbjegavaju meusobnisukobi pojedina#a, kojim se svi oni usmjeravaju na pri$vaanje zajedni'ki$ interesa i #iljevaunutar koji$ e ostvarivati sve svoje pojedina'ne interese i #iljeve. &ato kaemo da jepoliti!ko djelovanje usmjereno na ostvarenje opih interesa i ciljeva u dravi.

Politikom se dakle ostvaruju temeljni interesi i #iljevi i pojedina#a i dru"tva tako da seosiguraju najpogodniji mogui uvjeti za ostvarenje brojni$ #iljeva ljudskog postojanja.

a temelju uvjeta koje nam stvara politika svi mi postavljamo svoje ivotne #iljeve,

biramo sredstva kojima emo i$ ostvariti i o'ekujemo odreeni poloaj u svojoj dru"tvenojzajedni#i.

S obzirom na "irinu i sadraj razlikujemo/- opu politiku 0 sveukupna politi'ka dogaanja na nekom podru'ju1 podjela politike sobzirom na podru'je koje obu$vaa, npr. lokalna politika, dravna politika, meunarodna

politika.- pose"nu politiku0 pojedini segmenti opi$ politika1 podjela politike s obzirom na predmetkojim se bavi npr. kulturna politika, gospodarska, vanjska, so#ijalna, prosvjetna, itd.

Politologija ili politi!ka znanost je samostalna znanost o politi#i, razvila se iz filozofije

politike.

#. Odre$enje pojma politike

2


3/34

3dreenje pojma politika vraa nas u kolijevku europske #iviliza#ije 0 u staru Gr'ku 0koja je svojim #iviliza#ijskim i kulturnim dometima utemeljila brojne europske po'etke.

4ije' politika ( politeikos5 graanski, javni, dravni ) rabljena je u staroj Gr'koj kaopojam kojim se odreuju poslovi zajedni!kog drutvenog interesa% poslovi upravljanjadravom (koja se u staroj Gr'koj takoer naziva politea).

gr!. polis & grad drava Gr#i su pojmom politika ozna'avali vjetinu ili umjee djelovanja u zajednici kojim senastoji urediti zajedni!ki ivot radi ostvarenja zajedni!kog do"ra1 takoer poslovevezane uz polis.

Politika je djelatnost ure$ivanja i upravljanja onim poslovima koji predstavljajuzajedni!ki interes velikog "roja ljudi.

Pojam politike naj'e"e vezujemo uz /

- dravni'ke poslove i upravljanje,- sve mjere usmjerene na obranu interesa neke dru"tvene grupe ili na stvaranje

pogodni$ uvjeta za osvajanje vlasti u dravi,- odreeni smjer i metode rada drave , stranke, ustanove ili pojedine osobe,- preneseno zna'enje 0 lukavost, prepredenost ili prora'unatost.

!anas, politika predstavlja skup znanja i vje"tina koje se primjenjuju na razli'itimrazinama dru"tvenog ivota kako bi se ostvarili brojni interesi i #iljevi zajedni'kog ivotaljudi. Suvremeno razumijevanje politike i njezino zna'enje odnosi se na nastojanje okozajedni#e, nastojanje da se uredi zajedni'ki ivot ljudi. To zna'i uskla$ivanje pojedina!nihinteresa i o"likovanje zajedni!kog interesa.

Politika je vi"ezna'an pojam, a u razli'itim teorijama vezuje se uz/

. 4azumno djelovanje koje tei ureenju zajedni#e ili nekom od njezini$elemenata ( #rkva , obitelj ....)2. Politika je djelovanje koje se odnosi na mogunost da se volja politi!kog

su"jekta nametne "ez o"zira na otpor koji pruaju drugi ' (O) *.Politika je "or"a za vlast.

6. Politika se vezuje uz institucije ili ustanove koje omoguuju pravilnostpoliti!kog djelovanjai koje postoje iznad pojedin#a i postupaju po pravilima( parlament, vlada, zakoni, sudovi...)

7. Politika se vezuje uz dravu kao klju!nu instituciju modernog politi!kogivotakojom se na nekom prostoru organizira i ustanovljava vlast.

8. Politika se vezuje uz mogunost o"likovanja i javnog zastupanja razli!itih

interesa i potrebu 'lanova zajedni#e da se opredijele za razli'ite vrstepoliti'kog pona"anja ('lanstvo u stran#i, simpatizeri...)9. Politika se vezuje za svjesno stvaranje povijesti i ureenje odnosa meu

ljuduma , ali i ljudi s okolinom. roz sve promjene tijekom povijesti osnovniproblem politike ostaje razumno djelovanje koje je usmjereno na zajedni'kiivot ljudi.

!akle, politika radi s ljudima i nastaje djelovanjem ljudi koji djeluju unutar nekogporetka kako bi pobolj"ali neku zajedni#u, preuredili je, podrali ili ukinuli.

S obzirom na opseg politi'kog djelovanja razlikujemo unutarnju i vanjsku politiku.Unutarnja politikaprovodi se na prostoru odre$ene drave % a ostvaruje se djelovanjempolitike na svim podru!jima ljudskog ivota% npr. prosvjetna politika %socijalna politika

6


4/34

itd. S obzirom na sadraj politi'kog djelovanja razlikujemo brojne vrste politika koje seo'ituju u svim podru'jima ljudskog ivota/

u gospodarstvu - gospodarska politikau kulturi 0 kulturna politikau zdravstvu 0 zdravstvena politikau "kolstvu 0 prosvjetna politika

u poljoprivredi 0 agrarna politika itd.

ositelji politi'ke vlasti raspolau sredstvima politi'ke moi kojima utje'u na dru"tvenakretanja. 3ni na taj na'in provode odreenu politiku. Gospodarska politika u nekoj dravio'ituje se u zakonodavstvu, u dravnim porezima, #arinama, #ijenama, gospodarskimsubven#ijama i brojnim drugim mjerama koje poduzimaju nositelji te politike kako biostvarili svoje politi'ke #iljeve. !jelovanje politike prepoznatljivo je u svim podru'jimaljudskog ivota. %spje"nost odreene politike o'ituje se u razini opeg zadovoljstva u dru"tvu,koje se iskazuje kao slaganje graana s politi'kim djelovanjem nositelja politi'ke vlasti.

+anjska politika odnosi se na djelovanje drave u zajednici s ostalim dravama i

me$unarodnim organizacijama. 4ezultat ukupnog djelovanja vanjski$ politika svi$ dravasu me$unarodni politi!ki odnosi% koji na globalnom planu predstavljaju uvjete ivota'ovjeka i 'ovje'anstva. :it vanjske politike odreena je brojnim svr$ama zbog koji$meunarodni subjekti komuni#iraju sa svojim okruenjem.

:rojni gospodarski, kulturni i vojni #iljevi svake drave odreuju njezinu vanjsku politikuu smislu njezinog na#ionalnog interesa.

ad se govori o vezi unutra"nje i vanjske politike, u smislu nji$ove meusobnepovezanosti i meuzavisnosti (vanjska politika je produena ruka unutra"nje politike), nunoje razumjeti strukturne osobitosti svake drave, razinu moi u kontekstu unutra"nje stabilnostii uloge koju pojedina drava ima u meunarodnoj zajedni#i.

%nutra"nja stabilnost i ravnotea dru"tveni$ interesa u dravi djelovat e na meunarodnuzajedni#u kao 'initelj mira i stabilnosti na prostoru njezina utje#aja, dok e unutarnjanestabilnost pokazivati tenden#iju "irenja na "iri meunarodni prostor.

% interesima meunarodne zajedni#e uvijek se pokazuju opi interesi ( oni koji supri$vatljivi najveem broju drava svijeta ) i interesi oni$ drava koje imaju najvei utje#aj nasvjetska politi'ka zbivanja (*svjetske sile+).

Odnos politike i morala povijesni razvoj pojma

- ,ntika

3d Platona nadalje u gr'koj filozofsko-politi'koj misli prevladava ideja da sumoral i politika nerazdvojni. ;oralna politika je jedina politika u pravom smislurije'i. ategorija opeg dobra postaje #entralni kriterij razlikovanja politi'ki$

poredaka. Politika je podru'je slobode, jednakosti i vrline, a odnosila se nagraane (isklju'eni su robovi, ene i stran#i), pa se izvodila iz pojmovagraanstvo i graanin (gr'. polites)

- rednji vijek< dalje se politika s$vaa kao ostvarenje moralni$ na'ela. =edina ispravna politika

je ona koja slijedi :oje zapovjedi.- ovi vijek

4ealniji pogled na politiku po'inje s . ;a#$iavelliem, kojeg se smatra

utemeljiteljam filozofije politike i politologije novog vijeka. Politika se odvaja seetika i morala, te se s$vaa kao vje"tina vladanja, a ne sredstvo za ostvarivanjemoralno opravdani$ #iljeva.

7


5/34

Politika se odnosi na dravu u kojoj se po'inje vladati putem vlasti i dravni$institu#ija. >ladar mora znati vje"tinu vladanja i kada je mogue mora koristiti

politi'ku vrlinu, a kada to nije dovoljno moe koristiti mo i silu kako bi o'uvaodravu. ;eutim, ne mora znati da ne moe opstati bez svoji$ podanika(graana).;akijavelizam 0 danas ozna'ava politi'ku i dru"tvenu praksu koja se slui

intrigama, manipuliranjem i drugim prljavim sredstvima da bi osvojila ili zadralavlast.(predstavlja djelomi'no izvrtanje ;a#$iavellijevi$ ideja)3d ?. i @. st. Politi'ko djelovanje postaje sve sloenije, odvija se preko

politi'ki$ stranaka i predstavni'ki$ tijela (parlamenata) koji prenose politi'kuvolju naroda na dravu.

- uvremeno do"a3sim drave, politi'ki$ stranaka i predstavni'ki$ tijela, politika se sad odnosi i na

podru'je #ivilnog (graanskog dru"tva) 0 nevladine organiza#ije, udruge,sindikate, medije i graanske ini#ijative koje djeluju u javnosti.Civilno dru"tvo i njegova udruenja treba s$vaati kao ispravljanje i kontroludravne vlasti.

/. (o i vlast

&ajedni'ka obiljeja svi$ politi'ki$ poredaka odnose se na 'injeni#u postojanja dru"tvenemoi iz koje proizlazi i politi'ka vlast na temelju koje se organizira politi'ki poredak svakedrave. (politi'ki poredak 5 dravno ureenje, reim)

(o je mogunost nametanja svoje volje 'jednoga ili grupe* drugima% unato! otporu.(;aA Beber);o je vjerojatnost da se unutar nekog dru"tvenog odnosa provede vlastita volja unato'

poten#ijalnom otporu, a bez obzira na 'emu se ta vjerojatnost zasniva 0 ne mora to biti fizi'kasila, isto je bitna i politi'ka mo, ekonomska mo, ideolo"ka mo.&na'i, ona podrazumijeva mogunost prisile, "to ne zna'i da se ona mora primijeniti.;o je naj'e"e samo vjerojatnost, prijetnja, mogunost, nije nuno njezino izraavanje.

ekada je mo bila s$vaana pozitivno, polazei od svemoi :oga, meutim kad se po'injedovoditi u pitanje :og i na mo se po'inje druga'ije gledati. ;o sama po sebi nije ne"tonegativno, niti ne"to pozitivno.obbes je prepoznao primarnost svi$ 'ovjekovi$ tenji u nastojanjima oko moi. 3n je

primijetio da 'ovjeku vlastita tenja za mo ostaje tako strastvena i snana da ne moe bitizadrana u grani#ama kako od strane religije tako ni od strane uma, nego tek samo jo" veommoi, dravom.

+last je institucionalno utvr$ena mo.;aA Beber je utvrdio da su za tranforma#iju moi u vlast odlu'ujua dva 'imbenika/legitimnost i organiziranost. +last je vjerojatnost da e se neka skupina ljudi pokoriti nekoj nared"i ili svimnared"ama koje dolaze iz odre$enog izvora . 4azlika izmeu moi i vlasti jest u tome "tovlast pretpostavlja barem najmanju mjeru dobrovoljnog pokoravanja , a mo podrazumijeva

prisilu. !rugim rije'ima , oni koji se podre$uju nekoj vlasti moraju u tome nalaziti makar

i najmanji vlastiti interes. Svaka vlast tei svom u'vr"ivanju i kontinuitetu, tj. nekoj vrstistalnosti i stabilnosti. !a bi to postigla, mora uspostaviti vlastitu legitimnost, a to zna'iuvjerenje veine 'lanova dru"tva da je ta vlast valjana i opravdana.

8


6/34

4azlika izmeu drava zapravo je razlika izmeu poredaka koji su u tim dravama nasnazi. Svaki poredak je odreen/ -. izvorom svoje legitimnosti, 2. odnosom izmeu zakonodavne, izvr"ne i sudske vlasti i 6. pro#edurom kojom se biraju tj. imenuju i opozivaju vr"itelji vlasti.

0egitimnost vlasti je osnova razlikovanja me$u politi!kim porecima% a onapodrazumijeva dapojedinci prihvaaju poredak i djeluju u skladu s njim ne samo iznavike ili o"i!aja% iz individualnog interesa ili straha od represije nego na temeljuuvjerenja u njegovu valjanost iopravdanost.!anas legitimnost ne zna'i samo opravdanost nekog poretka , nego i njegovu zakonitost% tj.da je zasnovan na zakonu.

Pojmovi legitimnosti i legitimiranja nastali su u evropskoj politi'koj tradi#iji u kojoj suosobito zna'ajne dvije postavke/ ideja politi'ke zajedni#e kao zajedni#e slobodni$ graana, te razdvojenost politi'ke (svjetovne) i vjerske vlasti.

To se bitno razlikuje od despotske tradi#ije veliki$ #arstava Dzije.Suprotnost legitimnoj vlasti je uzurpatorska vlast ili tiranija (ilegitimni obli#i vlasti).

Eegitimnost je osnova na kojoj neka vlast temelji svoje pravo da o'ekuje pokoravanjeostali$. Svaka vlast koja je dovoljno trajna , de factoje legitimna vlast, tj. ima razraen sustavza opravdanje svog postojanja.

a temelju vrste legitimnosti na koju se neka vlast poziva, (a 2e"er razlikuje tri tipavlasti/1.3acionalna vlast temelji svoju legitimnost na unaprijed odreenim normama pona"anja,zakonskim aktima i pro#edurama te formaliziranom pravu pojedina#a koji su na pozi#ijama

vlasti. Eegitimnost naj'e"e izvire iz ideje na#ije ili klase. >eina dana"nji$ poredaka temeljise na ovom obliku legitimne vlasti. 4ra$ani se pokoravaju zakonu, a ne vladaru kao osobi.

#. 5radicionalna vlast temelji svoju legitimnost na opem pri$vaanju tradi#ije, odnosnovjerovanju da je postojea tradi#ija sveta i nepovrediva, te da oni koji su u skladu s tomtradi#ijom oduvijek posjedovali vlast imaju na nju i pravo (nasljedna prava i nasljeivanjevlasti). %pravni aparat 'ine roa#i i podani#i. To su tradi#ionalne apsolutisti'ke monar$ije.Podanicisu poslu"ni vladaru, vi"e nego zakonima.

/.6arizmatska vlasttemelji svoju legitimnost na vjerovanju u posebnu *svetost+, $eroizamili primjerenost zna'aja odreene osobe i nupitnost normi ili poretka "to ga je ona uspostavila.

>jeruje se da karizmatska li'nost (voa) posjeduje nadljudske ili barem posve izuzetne moi iosobine. >oa donosi promjenu. ljed"enici su bezrezervno podloni voi i njegovimmoima. estabilni oblik vlasti, jer se karizma treba stalno potvrivati (promjenama,uspjesima, osvajanjima, napretkom..), a ako karizmati'nost nestane voa moe biti svrgnut ili

prijei u ilegitimni oblik vlasti (ako izgubi legitimnost) ili moe prijei u tradi#ionalni ilira#ionalni oblik vlasti.

Eegitimnost ne podrazumijeva samo valjanost pro#edure dodjele vladala'kog mandata(izborom ili nasljeivanjem) nego i niz drugi$ obiljeja/ usmjerenost na ope dobro,$umanost i obzirnost u postupanju s pot'injenima, pravednost i sl. iz autora smatra da protivnelegitimne vlasti graani imaju pravo na otpor i pobunu (tzv. graanska neposlu"nost).

eki razlozi zbog koji$ neka vlast zadobiva legitimitet su/- dugotrajnost 0 jer se na sli'an na'in vlada dugo vremena- dobro upravljanje 0 jer rast standarda i kvaliteta ivota poveava zadovoljstvo ljudi

9


7/34

- ustroj vlasti 0 jer u tijelima vlasti sjede oni koje su ljudi izabrali (demokratska vlast)- kori"tenje na#ionalni$ simbola 0 ona koja ostvaruje tenje odrene na#ionalne skupine)

0egalnost- djelovanje koje je u skladu s onim "to propisuje trenuta'no vaei zakon.- legalno djelovanje vlasti 0 u svojem djelovanju i sama vlast po"tuje propisane

zakone i djeluje unutar nji$

- nelegalno djelovanje vlasti 0 vlast svojim postup#ima kr"i zakone, izlazi izvanzakonski$ okvira.- legitimna i legalna vlast veini graana predstavljaautoritet

Dutoritet 0 razina po"tovanja ili 'asti povezani$ s dru"tvenim poloajem.

7. Politi!ko djelovanje

Politi!ko djelovanje je javno djelovanje !ija je svrha utjecaj na politi!ke stavove

drugih ljudi% tj. postizanje nekog politi!ki poeljnog cilja onoga koji djeluje.3ni koji politi'ki djeluju jesu nositelji politike.

Suvremena politi'ka praksa isti'e da politi'ko djelovanje treba biti utemeljeno nasljedeim postavkama /- slo"oda0 svatko ima pravo na slobodno politi'ko djelovanje- ljudsko dostojanstvo0 politi'ko djelovanje ne smije ugroavati ljudsko dostojanstvo 0ni sredstva ni #iljevi- politi!ka kultura0 razvijena svijest o vanosti sudjelovanja u politi'kom ivotu i orealnim mogunostima da se utje'e na dogaaje.

Politi!ka kultura je skup znanja i uvjerenja pojedina#a i dru"tveni$ grupa u vezi spoliti'kim sustavom1 dominantan na'in razmi"ljanja nekog naroda koji se odnosi napoliti'ki ivot.

Glavni obras#i politi'ke kulture/. Participacijska kultura0 visoka politi'ka osvije"tenost, informiranost i spremnost za

politi'ko djelovanje1 uvjerenje da se moe politi'ki utje#ati1 tipi'na za razvijenedemokra#ije2. Podani!ka kultura 0 osrednja politi'ka osvije"tenost i informiranost, 'est osjeajnemoi da se i"ta bitno promijeni i da se izvr"i utje#aj1 ljudi se preteno pona"aju kao

pasivni podani#i.

6. 8upljanska kultura0 iska politi'ka osvije"tenost i informiranost1 nema svijesti o#jelovitoj politi'koj zajedni#i1 ljudi su povezani s bliskim zavi'ajem (upom) bezobraanja pozornosti na "iri kontekst (regiju ili #ijelu dravu) jer se u tom kontekstuosjeaju potpuno bespomono.

Svaka drava ima graane koji pripadaju svim ovim kulturama, presudno je koji sunajbrojniji.

Politi!ka socijalizacija je kontinuirani pro#es odgoja i obrazovanja graana s #iljemusvajanja parti#ipa#ijske politi'ke kulture. (medijske kampanje, predmeti u "kolama i sl.)

+rste politi!kog djelovanja91. politi!ki napis#. politi!ki govor

F


8/34

/. politi!ka utakmica

1. Politi!ki napis 'ine tekstovi koji se objavljuju u pisanim medijima (novine iinternetski portali), na strana'kim le#ima, predizbornim plakatima, publi#isti'kimknjigama i sl. a s #iljem usmjeravanja 'itatelja prema nekom politi'kom djelovanju.

#. Politi!ki govor je govor u kojem se govori o temi od opeg interesa, a u svr$u dase slu"atelje u ne"to uvjeri te utje'e na nji$ove stavove, odluke, djelovanja.

Prema opem tonu, sadraju i formi postoje tri vrste politi'kog govora/a) :kskluzivni politi!ki govor 0 koriste ga politi'ki profesional#i i politolozi u

svojoj meusobnoj komunika#iji, stru'na terminologija1 'esto je nerazumljivprosje'nom 'ovjeku.

b) 5otalitarni politi!ki govor0 jezik pun fraza koje je stvorila vladajua politi'kapartija i koji se nastoji pro"iriti na nepoliti'ke teme (eli postati totalan)1 izrazitonetolerantan prema neistomi"ljeni#ima i 'esto poziva na netrpeljivost i nasilje.

#) ;emokratski politi!ki govor 0 jezik koji je po svojoj formi razumljiv

prosje'nim ljudima, a po sadraju tolerantan prema neistomi"ljeni#ima, priznajerazli'itosti1 jezik dijaloga.

Prema individualnim karakteristikama govornika postoji pet vrsta politi'kog govora/- :motivan0 govornik utje'e na emo#ije slu"atelja odabirom vokabulara,

emotivno nabijene rije'i (domovina, krv, suze, majka zemlja i sl.),posebna intona#ija i gestikula#ija (sve'ani ton, povi"eni glas i sl)

- :kspresivan0 raznolike rije'i i re'eni#e , 'ime dobiva na izraajnosti.-


9/34

=. u"jekti politike

u"jekt je u socijalnoj i politi!koj teoriji onaj tko izaziva djelovanje. u"jekt moe "itipojedinac% skupina% klasa% nacija % narod ili puk% drava.... Eiberalna teorija smatra individuu tj. pojedin#a bitnim subjektom, dok demokratska polazi

od djelovanja veine u ime naroda koji ima suverenost. iz analiza suvremeni$ dru"tava inji$ovi$ politi'ki$ na'ina funk#ioniranja ukazuje na to da su upravo visokoorganiziraneinstitu#ije ( !4D>D prije svi$ ) klju'ni subjekti modernog politi'kog ivota. Protiv takvastanja stvari djeluju neformalni, izvaninstitu#ijski, pa i ilegalni subjekti.

=.1. ;38,+0>,


10/34

!ravljanin je tako individua u doslovnome smislu rije'i (individuum zna'i dakle/posljednja to'ka diobe neke dru"tvene #jeline,to'ka iza koje diobe vi"e nema). Takva odredbaima smisla pod pretpostavkom postojanja jednakosti kao temeljne vrijednosti demokratskog

poretka. Svakida"nje iskustvo pokazuje da ljudska bia kakva odista jesu, ne mogu bitimeusobno jednaka. Stoga zbiljski ljudi ne mogu biti subjektima zajedni#e demokratskogustrojstva, jer bi razlike meu njima (od fizi'ki$ do svjetonazorski$) unaprijed onemoguile

za$tijevanu jednakost. ;ravljanin jest su"jekt javne sere 'za razliku od intimne i privatne* i kao takav jenositelj prava% ravnopravan s drugima.

!ravljanin ima dva svojstva/

1* pripadnost odre$enoj politi!koj zajednici 'dravi* tj. dravljanstvo. 3soba dobiva dravljanstvo naj'e"e/ roenjem, brakom, stalnim 0 dugotrajnim

boravkom, porijeklom -od roditelja, meunarodnim ugovorima itd. Svi kojima je priznatstatus dravljana u na'elu su ravnopravni, te nema smisla govoriti o *dravljanima drugog

reda+, jer to onda i nisu dravljani nego podani#i.2) politi!ko pravo0 priznaje se na osnovi pretpostavke da je u stanju razumno prosuivati o

javnim poslovima. Punoljetnost se u suvremenim dru"tvima priznaje automatski na osnoviodreeni$ godina ivota. 4azlikujemo/ aktivno "ira!ko pravo 0 pravo da netko moeglasovati na izborima i pasivno "ira!ko pravo 0 pravo da netko bude biran za

predstavnika u nekom predstavni'kom tijelu.!ravljanin odlu'uje o ustrojstvu i funk#ioniranju zajedni#e polazei od razumskog izborameu varijantama njezina boljitka. o, u praksi oni se veoma 'esto opredjeljuju na osnovisvoji$ pojedina'ni$ ili skupinski$ interesa (dakle/ kao graani), ili na osnovi osobni$emo#ionalni$ sklonosti za odreene li'nosti ili stranke.

U domaoj je literaturi uvrijeeno da se dravljanin naziva tako$er gra$aninom% !imese gu"i spomenuta distinkcija.Prava dravljanina treba uzeti u obzir prije svega kao pozitivna (potvrdna, afirmativna), doksu prava graana ponajprije negativna prava ( definirana kao zabrane ) na o'uvanje privatnostiu #ivilnom dru"tvu.3bveze dravljanina izviru isklju'ivo iz demokratski doneseni$ odluka uz uvjet da su

prirodna prava 'ovjeka i dravljanina pritom uzeta u obzir.

=. #. ,3O; @ PU6

arod je skup dravljana kao nositelja suverenosti. Termin se javlja u srednjem vijekunasljeujui latinski populus (populus 4omanus ozna'uje skup svi$ patri#ija i plebeja#a4ima). 3d po'etaka uporabe puk ozna'uje neprivilegirane pojedin#e nasuprot plemstvu.ao veina, neprivilegirani podani#i nemaju druge mogunosti do nastojanja da svoju veinu

prometnu u politi'ku 'injeni#u. !ok manjina raspolae 'astima po roenju, te odgovarajuommoi i bogatstvom, veini ne preostaje drugo do nastojanje da sve odrasle ljude tretira kao poroenju jednake i stoga ravnopravne (prirodno pravo).>e kod Grka demosozna'uje skup politi'ki$ subjekata. o atenska demokra#ija djeluje uokvirima i pod pretpostavkama koje vi"e nisu ponovljive. Dli i kasnije, u promijenjenimuvjetima ostaje ideal vladavine naroda (demokra#ija).

3azvoj modernih europskih drava 'u1A.i1B.st.* dovodi do djelomi!nereinterpretacije pojma narod. 6ako su te drave u pravilu temeljene ne dugotrajnojteritorijalnoj i kulturnoj tradiciji% te etni!koj vezanosti velike veine stanovnitva% narodse interpretira kao nastavlja! etnosa% dakle kao nacija. To dovodi i do inzistiranja na

H


11/34

na#ionalnome osloboenju, najprije kod europski$, a poslije drugog svjetskog rata i kod nizadrugi$ na#ija koje nemaju svoju dravu. Ta tenden#ija moe se formulirati stavom po kojemse *politi'ka sloboda puka sastoji u tomu da stvori dravu+. Posljedi#a je ti$ zbivanja nastojanje da se legitimnost drava (posebi#e legitimnostnastojanja za stvaranjem novi$ drava) utemelji u pro"losti, u *izvornom srodstvu+ nji$ovi$stanovnika. 5ako se puk 'narod* tuma!i kao nacija % tj. kao zajednica koja je% u osnovi%

proizila iz srodni!kih veza.onzekven#ija je u politi'kome i pravnome gubljenju klju'nogsadraja pojma puk. =er, on ozna'uje zajedni#u apstraktni$ osoba, tj. osoba koje imajujednaka prava neovisno o svojim spe#ifi'nim (fizi'kim, na#ionalnim, so#ijalnim, religijskim,te drugim) osobinama. Dko se inzistira na podrijetlu kao osnovi nekog prava, zajedni#a nemoe biti dosljedno demokratski ustrojena, a ako se na tome ne inzistira, onda je oslona# natradi#iju prije svega simboli'ki i ritualno izveden. Puk je kao zajedni#a apstraktni$ subjekata- dravljana, nuno i apstraktna zajedni#a. &atoon omoguuje postavljanje i rje"avanje politi'ki$ problema na apstraktnoj razini. %suvremenim zajedni#ama to se zbiva na posredan, predstavni'ki na'in.Puk svoju suverenostiz"orima prenosi na predstavni!ko tijelo- parlament.uverenost je svojstvovlasti da je najvia - vrhovna% neovisna i neograni!enaC i da iznad

nje nema niti jedne vie vlasti. Suverenost (suverenitet) se dijeli na /

Unutranju - ozna'ava isklju'ivu ovlast drave da na svojemu teritoriju i nad svojimstanovni"tvom nesmetano obna"a najvi"u vlast.

+anjsku0 ozna'ava priznanje okoline (drugi$ suvereni$ drava) da neka drava imasuverenu vlast.

3d vremena nestajanja monar$ija u Iuropu i nastanka republika (po'ev"i od Jran#uskerevolu#ije [email protected].) suveren vi"e nije vladar (kralj, monar$, #ar), nego narod.3tada se govori o narodnom suverenitetu.

Problem je "to puk ne djeluje uvijek kao skup razumni$ individua kojima je stalo do dobrazajedni#e. 3krenutost pojedina'nim ili posebnim (skupinskim, itd.) interesima moedjelovanje puka kakvo pretpostavlja demokratska teorija umnogome omesti. S druge strane,suvremena sredstva propagande, skupa sa sve veom sli'no"u uvjeta u kojima velik brojstanovnika moderni$ gradova (ali i suvremeni$ drava uope) svakodnevno ivi, dovodi doomasovljenja puka. ao masa, on vi"e nije skup neovisni$ i razumni$ individua, negotransindividualni subjekt (tj. subjekt koji se sastoji od tisua, milijuna individua, a djeluje kao

jedno bie). !akako, u takvim uvjetima demokratsko odlu'ivanje nije smisleno mogue.Suvremena dru"tvena gibanja utje'u na politi'ku suradnju pripadnika puka razni$ drava,kada je primjeri#e rije' o miru, ekologiji i sl.

Prema %stavu 4epublike rvatske u 4epubli#i rvatskoj $rvatski je narod suveren 0KL vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajedni#i slobodni$ i ravnopravni$dravljana.*%vodni dio %stava (preambula) 0


12/34

potom u ameri'koj i fran#uskoj revolu#iji u ?.st.) masovnu podr"ku kojom je na#ionalnipokret ru"io feudalni poredak.a#ija se konstituira kao ideolo"ka i mobilizirajua snaga, koja kao ideal sadri nizvrijednosni$ orijenta#ija koje postaju moralnom i djelatnom obvezom milijuna ljudi.

Ilementi koji su svojstveni na#iji kao zajedni#i, izmeu ostalog su/

- ideja samostalnosti zajedni#e,- za$tjev za njezinim jedinstvom i nedjeljivo"u,- patriotizam,- ideja bratstva naroda (misli se na razumijevanje i suradnju),- legitimirana na#ionalna volja za politi'kom moi i za konstitu#ijom na#ionalne drave. 4ije' na#ija nastala je od lat. natio (zajedni#a nastala pro"irenjem porodi#e kaokrvnosrodstvenog sustava). 4imljani su rimskom narodu (populus Romanus), kao dru"tvu

pravno izjedna'eni$ graana, suprotstavljali barbarske divlje na#ije (nationes brutae) ukojima su pojedin#i bili vlasni"tvo svoji$ plemenski$ voa i gdje se pravo i razum nisu vinuliiznad nagona i osjeaja.r"anstvo je tijekom srednjeg vijeka uljudilo europske narode i oni su nadolaskom

graanske #iviliza#ije po'eli upotrebljavati rije' na#ija da bi ozna'ili nekoliko vrsta narodnogustrojstva.. Prekomorski% pose"ice anglosaksonski narodi, su rije!ju nacija deinirali onaj

aspekt drave to se naziva asocijacijom slo"odnih gra$ana% i koji kao dravnazajednica posjeduju pravnu jedinstvenost% nedjeljivost i nezavisnost. >elika veinanovi$ poratni$ drava, pogotovo oni$ koje su bile engleske i fran#uske kolonije,

pri$vatile su i dre se ideje da su drava i na#ija sinonimi. Trojstvo dravljanin -aso#ija#ija 0 drava su klju'ne kategorije ovog s$vaanja na#ije.

2. !ruk'ije iskustvo i svijest o na#iji imaju europski narodi. 3ni su gradili na#ionalnuideju na tri, za Iuropu tipi'na, narodna svojstva/ na zajedni!koj kulturi% etnicitetu idugotrajnoj povijesti.a#ija je u tom iskustvu kao tijelo koje se stalno obnavlja u

izmjeni pokoljenja, ali koja u toj izmjeni postoji kao jedna te ista. Prekomorski narodi planski formiraju nove na#ije iz uspje"no stvoreni$ drava. elikoj :ritaniji, Sjevernoj Dmeri#i i Jran#uskoj dovele su do

prvi$ na#ionalni$ drava ( krajem ?.st.).2. % @.st. konstituirale su se mnoge na#ije 0 drave, od latinoameri'ki$ do oni$ u Iuropi

(


13/34

Ta je ideologija prisutna kao demokratski usmjereni na#ionalizam. 3n na#iju eli pretvoriti udravu na temeljima demokra#ije i za"tite ljudski$ prava. a#ionalizam ima i obli'je

populisti'ki$ narodni$ pokreta i obli'je dravne na#ionalne politike. % prvoj polovi#i ovogastoljea pojavljuje se u svojim totalitarnim formama kao fa"izam, na#ionalso#ijalizam ikomunizam.

=. 7. 60,, 6lasa zna!i veliku skupinu ljudi koja se od drugih skupina razlikuje po svompoloaju udrutvu.4azli'ite teorije o dru"tvenim klasama tuma'e klasne razlike kao razlikeizmeu oni$ koji rade i oni$ koji dokoli'are, razlike izmeu upravlja'a i oni$ kojima seupravlja, razlike izmeu bogati$ i siroma"ni$, razlike prema zanimanju, itd. lase treba razlikovati od stalea, od dru"tvenog sloja, kao i od kaste. % suvremenim seteorijama razlike prema bogatstvu i profesiji naj'e"e odreuju kao razlike meu dru"tvenimslojevima, dok se klasne razlike ograni!avaju na razlike me$u ljudima s o"zirom nanjihovo mjesto u sistemu proizvodnje. lase su smje"tene u ekonomskoj sferi. 0judi segrupiraju u klase na osnovi razli!itog odnosa spram mogunostima proizvo$enja iprisvajanja do"ara na tritu% tj. na osnovi razli!itog poloaja na tritu ro"a. =ednu

klasu sa'injavaju svi oni pojedin#i koji imaju istovjetne ivotne "anse u raspodjelimaterijalnog bogatstva, mo raspolaganja priblino istim materijalnim bogatstvima, tesredstvima za stje#anje zarade i do$otka.

8.8. (,>


14/34

Politi'ki poredak je oblik organiziranja politi'ke zajedni#e na odreenim na'elima ivrijednostima. 4azlikujemo i$ prema nositelju suverenosti, na'inu vladanja i grani#ama

politi'ke vlasti.

4azlikujemo sedam temeljni$ tipova politi'ki$ poredaka (neki su istovremeno i drave)/

demokra#ija, republika, monar$ija, aristokra#ija, tiranija, diktatura i totalitarni poredak.

E. 1.

5


15/34

3:PUG0last se dijeli na zakonodavnu, izvr"nu i sudbenu.4epublika se pojavljuje nakon graanski$ revolu#ija nasuprot monar$iji i izraava tenjugraanske klase za ukidanjem odnosa izmeu vladara i podanika i predstavlja za$tjev za

pravnom i politi'kom jednako"u graana. % republi#i je vlast ovisna o volji naroda, a vlast se

legitimira na politi'kim izborima. Suverenitet monar$a pretvara se u suverenitet naroda. %republi#i legalna vlast je temeljena na zakonima koji ne moraju biti pravedni.!anas se drave dijele na monar$ije i republike, a republike se dijele na/

aristokratske republike 0 vlast pripada dijelu naroda, uglavnom plemstvu (npr. do ?.st>ene#ija, !ubrova'ka 4epublika)

demokratske republike 0 vlast pripada narodu ili njegovoj veini (formalno svesuvremene republike)

parlamentarne republike 0 politi'ki sustav u kojem je izvr"na vlast odgovornaparlamentu (Dustrija,


16/34

P3:;5,+


17/34

- trodio"a vlasti na zakonodavnu% izvrnu i sud"enuC- uvo$enje parlamenta kao najvieg zakonodavnog tijela na koji narod prenosi svoju

suverenostC- demokratski doneseni zakoni usmjereni ka opem do"ru zajednice i primjenjuju se%

koji vrijede jednako za sve i svima su dostupni ' pravna drava *C- ustavna i pravna zatita ljudskih prava i slo"oda koje vlast ne moe jednostrano

ukinuti ili ograni!itiC- zatita manjina ' nacionalnih% etni!kih% vjerskih i ostalih*C- slo"odno trino gospodarstvo ' slo"oda poduzetnitva *C- uspostavljanje slo"odne javnosti 'neometanog protoka inormacija*- pluralizam politi!kihstavova 'postojanje opor"e@opozicije*.

!anas se veoma "iroko raspravlja o opasnostima Itiranije veine+ unutar sve vei$ ikompleksnije demokratski ureeni$ zajedni#a. aime, panja teoreti'ara i politi'ara nije vi"eusmjerena prvenstveno na jamstva vladavine veine, nego prije svega na za"titu manjina,neovisno o na'inu na koji se one uspostavljaju, i svakog pojedin#a. So#ijalisti'ka doktrina prigovara demokra#iji formalnost, usredoto'enost na politi'ku

razinu egzisten#ije pojedin#a, a zapostavljanje dru"tvene (proizvodne) sfere koja, po tradi#iji,kao privatna nije podlona demokratskom reguliranju. Stoga se razvija kon#ept so#ijalnedemokra#ije koja bi trebala na'ela demokra#ije uvesti i u proizvodnu sferu.

E. /. 5O5,0


18/34

8. Postoji te$nologijski uvjetovan monopol nad svim o"licima eektivne oruane sile(poli#ija , vojska ).

9. Dentralizirano upravljanje i kontrola cjelokupne ekonomije od strane dravnogbirokratskog aparata.

S druge strane K. eumanndri da totalitarna diktatura kao InajrepresivnijiJ politi!ki

poredakima pet bitni$ faktora/

.


19/34

ideologija pokuava predstaviti kao znanstveno provjerena !injenica. Partija preuzimakontrolu nad odgojem mladi$, a indoktriniranje je najintenzivnije u obrazovanju.Staljinisti'ki ideolozi nastojali su nametnuti prin#ip nesebi'ne podreenosti pojedin#a *vi"im+#iljevima drave, odnosno *so#ijalisti'ke domovine+. &a to je presudna kontrola sredstavamasovnog komuni#iranja (manipula#ija).


20/34

- po na'inu organiza#ije i obliku politi'kog djelovanja.

% svakodnevnom politi'kom ivotu vrlo se 'esto koristi jedna (neznanstvena) openita

podjela koja je relativna jer ovisi o spe#ifi'nostima svake drave, podjela na ljevi#u, #entar idesni#u.Termini *ljevi#a+ i *desni#a+ dolaze s kraja ?.st., kada su u fran#uskoj narodnoj skup"tininakon revolu#ije F?@. a desnom kraju (gledajui s poloaja predsjedavajui$) sjediliirondin#i koji su "titili interese bogatog graanstva, dok su nalijevo sjedili jakobin#i,za"titni#i "iri$ narodni$ slojeva.

Smatra se da u #jelokupnom politi'kom ivotu (ideja i stvarnosti) postoji/

radikalna - ekstremni su u isti#anju vlastite na#ije, rase ili vjere1 isklju'ivi i;:


21/34

-demokranske - nastaju na temeljima kr"anski$ vrijednosti u novom industrijskomsvijetu, temelje se na biblijskom pogledu na dostojanstvo i slobodu mu"kara#a i ena.


22/34

- promotivne0 one koje promi'u neki odreeni #ilj, a ne interese odreene grupe1 brojnije su i raznolikije po sastavu od protektivni$1 npr. grupe za za"titu okoli"a, skupine za borbu protiv zlostavljanja dje#e, razli'ite grupe koje ele o'uvati svoj okoli" od zagaenja i uni"tenja i sl.

trategija i taktika grupa za pritisak se razlikuje ovisno o uvjetima% nekada se djeluje navlast% nekada na politi!ke stranke% ali uvijek na javnost tj. na javno mnijenje.

;jeluju raznim metodama9- svim obli#ima razgovora, nagovora i pregovora to je o"i!no prvi korak.- ekonomskim pritiscima%- inancijskim prilozimau fondove politi'ki$ stranaka,- raznim obli#ima gra$anske neposlunosti (kr"enjem zakona ukazivati na propuste

tj.vlastite interese 0 npr. neplaanje poreza, neodaziv na mobiliza#iju),- razli'itim politi'kim pritis#ima posredstvom javnosti 0 prosvjedi% protesti%

peticije%masovnim medijima (naju'inkovitiji na'in za mobiliza#iju "iroke podr"kejavnosti),

- ilegalnim metodama ucjene% mito% korupcija%- osiguranjem ekspertize 0 stru'nom suradnjom izravno se utje'e na politiku vlade,- trajkom ' samo sindikati *.

Grupe za pritisak i interesne grupe 'esto se rabe kao sinonimi, meutim, grupe za pritisaksu samo na'in i metoda djelovanja interesni$ grupa.Sve interesne grupe, organiza#ije i udruge graana predstavljaju razli'ite oblike organiziranja(slobodnog i samoini#ijativnog) izvan okvira profesionalno-radnog i politi'kog udruivanja uuem smislu. Takav na'in djelovanja predstavlja integralni element i bitni sadraj svakog

suvremenog demokratskog poretka. To je, izmeu ostalog, na'in i sredstvo demokratiza#ijedru"tveni$ odnosa, a to zna'i i so#ijaliza#ija ljudske li'nosti, izgraivanje njezinesamoodgovornosti i uzajamnosti.Svaki oblik manifesta#ije i upotrebe moi je vrsta *pritiska+ u pro#esima dono"enja politi'ki$odluka.

ajmonije grupe za pritisak imaju svoja stalna predstavni"tva u najzna'ajnijim sredi"tima ukojima se donose odluke koje bi mogle utje#ati na nji$ove interese.

3ko #entara zakonodavne, izvr"ne i sudbene vlasti formiraju se i djeluju institu#ije lobija(lobb).0OGGM- ( engl.- predvorje, $odnik), u parlamentarnoj politi'koj praksi predstavlja prostor i

aktivnost izvan dvorane u kojoj se legalno i javno donose odluke.%glavnom se privatnimvezama i poznanstvima nastoji djelovati na donoenje politi!kihodluka. U politi!koj praksi parlamentarnih demokracija lo"iranje je postalo legalan % ali ipaknejavan na!in Ipripreme odlukaJ.3dreene interesne grupe i politi'ke stranke imaju svojestalne, dobro plaene agente (lobiste) koji profesionalno vr"e ovu *pripremu odluka+.Eobiranje koristi razli!ite orme utjecaja9 naj!ee oso"ne veze i poznanstva% razli!itevrstepoliti!kih i ekonomskih ucjena i korupcije 'Iusluga za usluguJ*% prijetnje i sli!no%ovisno o zna'aju odluke koju treba donijeti ili sprije'iti, i li'nosti i organa o kojima ovisi

dono"enje odluke. !a bi osigurale trajnost, sigurnost i u'inkovitost djelovanja svoji$ lobija, neke grupeformiraju posebne fondove za lobiranje.

22


23/34

Prema interesima koje zastupaju%lobiji dobivaju i razli'ite nazive- npr. medi#inski ,vojni, nuklearni, poljoprivredni, naftni itd. Mesto se oko moni$ i ugledni$ organiza#ija i parlamenata najmoniji$ drava formirajunacionalni lo"iji, koji rade za interese svoje mati'ne drave, na#ije ili etni'ke grupe (npr.$rvatski lobb u SD!-u, $rvatski lobb u %-u, maarski lobb u I%). % svakoj dravi mogu djelovati lo"iji ederalnih jedinica ili regionalnilobiji , koji

naj'e"e djeluju u politi'kom i administrativnom #entru drave ( grad u kojem jekon#entrirana zakonodavna i izvr"na vlast drave ) da bi promi#ali interese svoje regije (npr.dalmatinski ili slavonski lobb u &agrebu tj. rvatskoj, "kotski lobb u Eondonu tj, >elikoj:ritaniji).Eobiranje i drugi obli#i grupni$ pritisaka u izrazitom su porastu posljednji$ godina. ije rije'samo o kvantitativnom porastu, ve i o promjenama u nji$ovoj strukturi i djelovanju. !ok suranije te grupe, u pravilu, predstavljale "iroke aso#ija#ije razli'iti$ interesa (razni savezi), onese danas sve vi"e diferen#iraju u grupe posebni$ interesa.

PO0


24/34

5ajno 0 zna'i da odluka bira'a ostaje nepoznata drugima, time se jam'i slobodno izraavanjevolje svakog bira'a. a birali"tima postoje paravani kojima se osiguravatajnost glasovanja i kutije u koje se uba#uju nepotpisani listii .


25/34

jer stranka za koju je glasalo oko 68Q bira'a,zato "to je to relativno najja'a stranka, moena ovaj na'in dobiti i oko ?HQ mjesta u parlamentu.

- iz istog razloga, male stranke ostaju izvan parlamenta 0 npr. stranka koja stalnodobiva nedovoljan broj glasova da bi bila prva u nekoj izbornoj jedini#i nee imatizastupnika u parlamentu. Tako da se moe desiti da stranka po svim izbornim jedini#amadobije oko 6HQ glasova, ali nigdje nije prva, i ostane bez zastupnika u parlamentu.

3azmjerni 'proporcionalni* iz"orni sustav

3vaj izborni sustav provodi se na na'in da bira'i glasuju za strana!ke iz"orne liste(a neza kandidate). % skladu s udjelom u glasovima bira'a politi'ka stranka dobiva odreeni brojmandata u parlamentu ( npr. 6HQ glasova 5 6HQ zastupni'ki$ mjesta). akon "to se glasovi

pretvore u mjesta (mandate) u parlamentu, svaka stranka *"alje+ u parlament odreeni brojkandidata, po'ev"i od prvog. !akle, rang ljestvi#a je bitna na strana'koj listi1 ako je stranka

dobila H mjesta u parlementu, prvi$ deset kandidata sa liste ide u parlament.Predvia se i tzv. parlamentarni prag/ da bi u"la u parlament stranka mora dobiti odreeniminimalni postotak glasova 0 6Q ili, 'e"e, 8Q glasova. Time se eli sprije'iti da u

parlament ue pretjerano mnogo stranaka tj. i one sasvim marginalne koje nemaju nikakavutje#aj kod javnosti.

Prednosti ovog sustava/- vjernije oslikava odnos snaga meu strankama tj. ja'inu stranaka u bira'kom tijelu.

truktura parlamenta je vjeran odraz raspoloenja "ira!a.- i malim strankama je omoguen ulazak u parlament(ali moraju prijei perlamentarni

prag).

edosta#i ovog sustava/- budui da na ovaj na'in u parlament ulazi najmanje nekoliko stranaka, moe doi do

potekoa u tvor"i !vrste parlamentarne veine(relativno slona veina u perlamentukoja je nuna da bi se donosile odluke), pa je !esto nuno ormiranje koalicija(privremeno udruivanje stranaka) da bi se formirala vlada. 4ezultat je !esto nesta"ilnavlada, jer takve koali#ijske vlade nerijetko nastaju pod pritiskom, samo zato da bi dovlade uope do"lo. aravno ima slu'ajeva gdje su ovi nedosta#i uspje"no prevazieni, paimamo dugotrajnu i stabilnu koali#ijsku vladu.

>einski izborni sustav postoji npr. u >elikoj :ritaniji i SD!-u, i on vremenom stvarasustav dvostrana'ja (>el. :rit. 0 laburisti i konzervativ#i, SD! 0 demokrati irepublikan#i).4azmjerni izborni sustav prisutan je npr. u


26/34

1. ;rava temeljna institucija politi!ke vlasti

;rava je sustav ormalnih politi!kih institucija koje su uspostavile relativno sta"ilnuvlast na odre$enom teritoriju% a podrava ih pravni sustav i zakoni s isklju!ivim pravomna legitimnu upora"u sile u o"liku vojske i policije.

!rava je, u dana"njem smislu, moderna tvorevina i prvi put se uspostavlja u ?.st. jasnimrazdvajanjem dru"tva i formalnog aparata njegove regula#ije.

!rava je trajna politi'ka organiza#ija ljudi na odreenom podru'ju. Svoju samostalnost ipoliti'ki subjektivitet drava ispunjava na temelju sljedei$ za$tjeva/- da ima odreeno podru'je 0 teritorij1- da na tom teritoriju ima naseljeno stalno stanovni"tvo1- da ima suverenu vlast, "to zna'i da na svom podru'ju ima vr$ovnu pravnu vlast, tj. da je

ta vlast nezavisna od svake druge vlasti izvan njezina teritorija1- da je meunarodno priznata i uklju'ena u meunarodne odnose s drugim dravama.

%o'i graanski$ revolu#ija javlja se ideja o podjeli vlasti u dravi. ;a koncentracijamoi i vlasti ne "i vodila njezinoj zloupora"i 'kao to je mogue u apsolutnimmonarhijama koje su prethodile modernoj dravi*% vlast se dijeli na tri relativnoodvojene vlasti9 zakonodavnu% izvrnu i sud"enu.

Hakonodavna vlast ( legislativa ) je ona koja donosi ustav i zakone, kojima se ureuju(reguliraju) odnosi u dravi. aziv zakonodavnog tijela razlikuje se od drave do drave 0parlament% skuptina% kongres ili skuptina.


27/34

ud"ena vlast ( pravosu$e ) u dravi provodi i primjenjuje zakone u sporovima meupojedin#ima, organiza#ijama, meu pojedin#ima i organiza#ijama, te pojedin#ima i dravom. Sudbena vlast u dravi djeluje na nekoliko razina. ajvi"a razina je vr$ovni sud kojiosigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana, brojni su sudovi nieg ranga

prema mjesnoj i stvarnoj nadlenosti i spe#ijalizirani sudovi (npr. trgova'ki, vojni, itd.)3sim sudstva, postoje i drugi organi koji sudjeluju u obavljanju sudske funk#ije 0 tuila"tvo,

pravobranila"tvo i odvjetni"tvo1 oni zajedno sa sudstvom 'ine pravosue.3sim rje"avanja sporova, sudovi u nekim dravama obavljaju i neke sporedne zadatke. %rvatskoj, na primjer, vode registar poduzea, ovjeravaju i po$ranjuju razli'ite dokumente. % modernim dravama nezamislivo je da iste osobe donose i provode zakone, kao "to je

bilo u predmodernim dru"tvima. ;anas% parlament donosi zakone% a sudovi ih provode.>edna oso"a ne moe "iti istovremeno !lan zakonodavne i sud"ene 'a i izvrne* vlasti.

Minjeni#a da razli'ite osobe i razli'iti organi donose i primjenjuju zakone nije dovoljnojamstvo da se oni nee zloupotrijebiti. =ednako postupanje u bitno sli'nim slu'ajevima ijednaku primjenu zakona na sve moe osigurati samo nezavisno sudstvo (nezavisno odostali$ grana vlasti i svi$ ostali$ utje#aja). &ato se su#ima dodjeljuje poseban, za"tien poloaju odnosu prema drugim organima vlasti. &ato se su#i ne mogu po volji imenovati, razrje"avati

niti smjenjivati s funk#ije1 nji$ova je funk#ija naj'e"e trajna i dobro plaena.

Suvremene demokratske drave strogo razdvajaju te tri vlasti u dravi. ji$ova meusobnaneovisnost glavno je jamstvo autonomije i slobode pojedin#a u demokratskoj dravi. osio#idravne vlasti su izborni i politi'ki odgovorni za svoj rad. % svom djelovanju vezani su

pravnim pravilima1 organiza#ija vlasti definirana je ustavom, a ostali zakoni i pravni aktimoraju biti sa njim usklaeni. Podjela vlasti podrazumijeva da nitko ne moe istovremeno bitina funk#iji u dvije grane vlasti, jedna isklju'uje druge.

Poslovi koje obavlja svaka drava/- obrana dravnog teritorija (vojska)1

- odravanje odnosa sa susjednim i ostalim dravama (vanjski poslovi)1- odreivanje prava i obveza stanovnika svojeg podru'ja i prisila na po"tivanje takvog

poretka (zakonodavstvo, poli#ija)1- rje"avanje pojedina'ni$ sporova i odreivanje kazni za nepo"tivanje pravni pravila

(pravosue)1- sakupljanje sredstava za obavljanje navedeni$ zadataka i plaanje oni$ koji i$ izvr"avaju

(finan#ije 0 dravni prora'un)1- niz opekorisni$ poslova 0 tzv. javne slube 0 briga oko obrazovanja, zdravstva,

prometa, energetike, informa#ijski$ sustava, so#ijalne skrbi i mnogi$ drugi$.

!ravnu vlast i domina#iju kao metodu rje"avanja interesni$ sukoba u dru"tvu urazvijenim zemljama sve vi"e potiskuje uloga drave kao koordinatora javni$ slubi,regulatora gospodarskog sustava i drugi$ sustava, te uloga nosio#a so#ijalne odgovornosti zaivotni minimum (so#ijalna drava).

11. Ustav temeljni pravno - politi!ki akt drave

Ustav je temeljni i najvii akt jedne drave kojim se uspostavlja pravni i politi!ki

poredak is kojim moraju "iti uskla$eni svi postupci i akti javne vlasti i gra$ana. %stavje izraz suverenosti naroda koji dono"enjem ustava odlu'uje o ustrojstvu politi'kog ivota iporetka zemlje.

2F


28/34

% suverenim (samostalnim, nezavisnim) dravama ustav je obi'no pisani dokumentusvojen po posebnom postupku koji je sloeniji od postupka dono"enja zakona, zato i jest navr$u $ijerar$ije pravni$ normi, najvi"i pravno- politi'ki dokument.adraj ustavne materijejest/- politi'ka organiza#ija drave,- poloaj i uzajamni odnosi najvi"i$ organa vlasti,

- ovla"tenja i na'in dono"enja zakona i drugi$ propisa,- ustrojstvo politi'ki$ institu#ija koje omoguuju politi'ki ivot,- prava, slobode i dunosti graana.

4azlikujemo ustav u formalnom i materijalnom smislu.U ormalnom smislu% ustavje jedinstveni pisani dokument s najvi"om pravnom snagom,

juridi'ka (pravna) osnova za pozitivno zakonodavstvo.U materijalnom smislu% ustav je skup propisa kojima se utvruje osnova dru"tveno-

politi'kog ureenja zemlje, dravna organiza#ija, odnosi i djelatnosti najvi"i$ organa vlasti, testatus i prava graana. %stav u formalnom smislu obu$vaa u pravilu i ustav u materijalnom smislu, mada se

ponekad ne podudaraju u potpunosti. aime, veina pisani$ ustava relativno su kratki iza$tijevaju dopune u vanim pojedinostima putem posebni$ zakona (ustavni zakoni iamandmani). 3sim toga i politi'ka praksa unosi obi'aje koji nisu sadrani u pisanim pravnimaktima, a sastavni su dio ustava u materijalnom smislu. elika :ritanija u kojoj se ne pravi razlikaizmeu ustava i obi'ni$ zakona. %stav je dio obi'ajni$ zakona koji imaju dugu tradi#iju initko i$ ne dovodi u pitanje. % takvoj dravi najvi"i organi vlasti, politi'ke institu#ije,dru"tveni i politi'ki sistem postaje i funk#ionira na osnovi formalni$ propisa sa snagomzakona ili na osnovi propisa sank#ionirani$ obi'ajem. &ato moemo govoriti i o obi'ajnimustavnim propisima.

Po obliku dravnog ureenja drave mogu biti unitarne ili sloene.Unitarne drave su nedjeljive #jeline u kojima je najvi"a dravna (politi'ka) vlast#entralizirana i nedjeljiva, primjenjuje se jedinstven zakonodavni sustav na #ijelom dravnom

prostoru 0 zna'i, imaju jedan jedinstveni ustav. Primjeri/


29/34

Dmeri'ka *!eklara#ija nezavisnosti+ (FF9.) i fran#uska *!eklara#ija o pravima+ (F?@.)proklamirale su pobjedu buroasko- demokratski$ na'ela. Prvi pisani ustavi nastali su u ?. stoljeu kao rezultat uspjele borbe graanstva protivsamovolje vladara, povezani su s nastankom graanske drave koja je zami"ljena kao pravnadrava kojom vladaju od naroda izabrani zastupni#i (parlamenti). ova vladajua klasa $tjela

je imati politi'ko-pravnu osnovu za sve ostale pravne propise u dravi, pa graanske

skup"tine pri$vaaju ustave kao temeljna na'ela politi'kog ivota u dravi.Prvi pisani ustav nastao je na ameri'kom kontinentu, u dravi >irginiji FF9. godine, a zatimje donesen savezni ustav Sjedinjeni$ Dmeri'ki$ !rava F?F.godine. Spe#ifi'nost je togustava "to je nastao kao rezultat revolu#ionarnog rata za nezavisnost ameri'kog naroda protivIngleske i zao"trene klasne borbe poslije zavr"etka rata (FF8.-F?6.). % Iuropi je prvi bio fran#uski %stav ograni'ene monar$ije iz [email protected], koji je donijela%stavotvorna skup"tina. Jran#uska !eklara#ija prava 'ovjeka i graanina iz [email protected]'ava primjenu diobe vlasti, uz garan#ije sloboda i prava, sa samim pojmom ustava.

ajtemeljitije je na'elo diobe vlasti razraeno ameri'kim %stavom iz F?F.god., 'ime jepostavljen temelj razvitku sustava *ko'ni#a i ravnotea+ na svim razinama i u sviminstitu#ijama organiza#ije vlasti. Samo suprotstavljanje ambi#ije ambi#iji omoguit e

djelotvornost ustavni$ ograni'enja1 jedino vlast moe ograni'avati drugu vlast. % periodu u'vr"ivanja graanskog dru"tva i kapitalisti'ki$ odnosa donosi se veinaustava, od ?HH.-??H.godine doneseno je vi"e od 6HH pisani$ ustava.

1#. Parlament najvie zakonodavno tijelo vlasti u dravi

Parlament je u najirem smislupredstavni'ko tijelo koje dono"enjem zakona, te izboromi nadzorom nad nositeljima izvr"ne vlasti izraava suverenost naroda.

U uem smislu, za razliku od kongresa i skup"tine, parlament je predstavni'ko tijelo samou zapadnoeuropskim sistemima organiza#ije vlasti, nastalim na engleskom uzoru.

1#.1. P,30,(:5 +:0eliki savjet), uuvjetima apsolutne monarhije. aziv parlament sve se vi"e koristi poslije ulaska u tijelo ibirani$ predstavnika. %sporedo ja'a vlast parlamenta na ra'un monar$a. Poslije podjeleparlamenta na dva doma (sredina 7.st.) taj naziv je ozna'avao oba doma. % donjem domunalaze se predstavni#i graanstva, nie i srednje klase seoskog plemstva. !om lordovaobu$vaa predstavnike visokog plemstva i visokog sveenstva. Parlament postaje protuakraljevskoj vlasti, "to je rezultiralo ureenjem nazvanim ograni!ena monarhija ( vlastmonar$a je ograni'ena vla"u parlamenta), koja se vremenom preobraava u parlamentarnumonarhiju(parlament ima svu zakonodavnu vlast, a monar$ je samo dravni poglavar bezstvarne vlasti) 0 od po'etka ?.stoljea. Glavne upravne poslove obavlja ka"inet 'vlada*kao nositelj izvr"ne vlasti, na 'ijem je

'elu prvi ministar, a oni djeluju pod uvjetom da im je !onji dom izglasao povjerenje.Prevlast ;onjeg domauspostavlja se postepeno, jer su u njemu predstavni#i klase koja imaglavnu ekonomsku mo. ako raste ekonomska mo graanske klase u odnosu na plemstvo,

2@


30/34

tako raste i njezina politi'ka mo, tj. utje#aj u Parlamentu. akon @.god. !om lordovagubi gotovo svu mo i utje#aj, mada 'lanove imenuje monar$ doivotno ili nasljedno. % >elikoj :ritaniji se zakoni koje donosi parlament smatraju zna!ajnijim odnepisanogustava. 3dluke se donose veinski u !onjem domu, ali u stvarnosti dis#ipliniranaveina samo potvruje odluke prvog ministra. &bog dvostrana'ja i veinskog izbornogsustava u >elikoj :ritaniji uvijek jedna stranka ima apsolutnu veinu u Parlamentu, koja

formira jednostrana'ki kabinet. &bog postojanja strana'ke stege (strana'ka dis#iplina)zastupni#i automatizmom samo potvruju odluke kabineta. 3vakvo je pona"anje prisutno uvelikoj veini parlamenata.% drugim dravama parlament je podreen ustavu koji definira djelovanje, ovlasti, obaveze izadatke parlamenta.

1#.#. ,(:3


31/34

- ormuliranje temeljnih pravaca politike koju provode izvrni organi vlasti1- iz"or nositelja izvrne vlasti0 vlade, a negdje i predsjednika drave,te opi nadzor i

ostvarivanje odgovornosti nositelja izvr"ne vlasti.

6lju!na unkcija parlamenta je kontrola izvrne vlasti, njezino nagla"avanjekarakterizira uspje"an parlament.

% zakonodavstvu zbiljska uloga parlamenta ne dolazi do izraaja onako kako to propisujuustavi, zakone pripremaju izvr"ni organi koji i$ samo provode kroz parlament (automatizam).Tamo gdje se, kao kod nas, inzistira na ureivanju svi$ odnosa zakonima, oni se 'estoizglasavaju, a da se zastupni#i uope nisu upoznali s nji$ovim sadrajem. &bog toga svesuvremene drave putem tzv. delegiranog zakonodavstva povjeravaju regulatorne funk#ijeizvr"nim organima, pridravajui si pravo nadzora. ;vodomni parlamentarni sustavsmatra se nunim u sloenim dravama (federa#ije ikonfedera#ije), ali ga primjenjuju i unitarne. % Jran#uskoj,


32/34

zajedni#e i razborito organizirati sudjelovanje graana u dono"enju politi'ki$ odluka. :uduida vr"enje vlasti uklju'uje i mogunost zloupotrebe, nositelje javni$ funk#ija je potrebnonadzirati. >lada odgovara parlamentu i javnosti, koji je nadziru (odgovorna vlada). Teoretski svugdje vlada parlament1 u stvarnosti on imenuje nositelje izvr"ne vlasti, tenadzire, verifi#ira (potvruje, ovjerava) i usmjerava nji$ovo postupanje.

1. I?istiJ parlamentarni tip vladavine (parlamentarizam u uem smislu) blai je oblikprimjene diobe vlasti1 to je sustav poremeene ravnotee u korist izvr"ne vlasti.ajvanija mu je zna'ajka politi!ka odgovornost vlade pred parlamentom. >ladaostaje u funk#iji dok uiva povjerenje veine zastupnika u parlamentu. !a bi provjerilastav bira'kog tijela prema svojoj politi#i, vlada moe raspustiti perlament ("to na savjetvlade 'ini dravni poglavar) i raspisati izbore za novi parlament. !ravni poglavar nije

politi'ki odgovoran i ne moe biti opozvan, ali upravo zato odluke donosi jedino uz*premapotpis+(supotpis) nadlenog ministra, koji time preuzima odgovornost. !ravni

poglavar uglavnom ima pro#eduralne i #eremonijalne ovlasti, a funk#ija sa najvi"epoliti'ke moi je prvi ministar (predsjednik vlade, premijer). Jormalno, parlament moeizglasavanjem nepovjerenja opozvati vladu. % stvarnosti, meutim, vladu nije mogue

sru"iti dok je strana'ka veina u parlamentu dis#iplinirana. Postoje dva oblika ovakvogparlamentarizma/ a) dvostrana'ki parlamentarizam 0 zbog izbornog sustava relativneveine pobjedni'ka stranka dobiva apsolutnu veinu u parlamentu, a vlada je

jednostrana'ka 0 >elika :ritanija1 b) veinski parlamentarizam 0 postoji vi"e stranaka,'este su predizborne i parlamentarne koali#ije, pa i takve vlade 0 jema'ka, Dustrija,


33/34

dravne vlasti izabrala konventski ili skup"tinski sustav. :udui da je ona i federativnoureena drava, osnovni prin#ip federalizma je vertikalna podjela vlasti. Saveznaskup"tina sastoji se od dva ravnopravna doma/ a#ionalnog vijea i >ijea kantona.


34/34

67

skripte POLITIKA I GOSPODARSTVO -nove.doc

Documents

Transcript of skripte POLITIKA I GOSPODARSTVO -nove.doc