1.KORIJEN RIJEČI PEDAGOGIJA?

pais, paidos - dječak

ago, agein – vodim

doslovce bi značila znanost o vođenju mladih, nezrelih, onih koji potrebuju

vođenje, koji su nesamostalni.

Grčka- paidagogus je rob koji je vodio dječaka u školu, na mjesta gdje su učitelji

poučavali, i skrbi o njegovoj sigurnosti u svim prigodama kad se našao izvan kuće.

Pedagog nije imao funkciju poučavatelja.

Rim – mjenja se značenje pedagoga. Paedagogus je kućni učitelj, naobraženi

zarobljeni Grk koji je poučavao djecu gospodara.

2. POVIJEST PEDAOGOGIJE?

Pedagogija je tek u 19. stoljeću stekla znanstveni status. Utemeljitelj pedagogije

kao akademske znanosti je njemački filozof i pedagog Johan Fridrih Herbart

(1776-1841). “Nacrt predavanja iz pedagogije”.

3. ZNANOST?

Usustavljeno znanje o pojavama ili aspektima stvarnosti stečeno metodički

provedenim istraživanjima, potvrdom empirijski ili logički izvedenih dokaza.

Usustavljenje (sređivanje) – gomila ljudskog znanja 18. i 19.st. spoznaje se

klasificiraju u znanosti i znanstvene discipline. Da bi mogla funkcionirati mora

imati elemente: predmet istrazivanja, zadaca znanosti, kategorijalno – terminoloski

sustav, metode istrazivanja, sustav znanosti, znanstvene zajednice.

1

4. S OBZIROM NA ASPEKTE STVARNOSTI KOJE PROUCAVAJU,

ZNANOST DIJELIMO:

- prirodne znanosti ( fizika, biologija, kemija, astonomija...)

- društvene znanosti (sociol., pedago., ekonomija, pravo...)

- humanističke znanosti (psihologija, pedagogija, antropologija...)

- medicinske i biotehničke znanosti

- tehničke znanosti (strojarstvo, brodogradnja, elektrotehnika, elektronika...)

- formalne znanosti (matematika...)

5. SUSTAV PEDAGOGIJESKE ZNANOSTI?

Posebna pedagogija, Opća pedagogija, Povijest pedagogije, Komparativna

pedagogija, Didaktika, Metodologija pedagogije

6. OBRAZOVANJE?

FORMALNO - ovlaštenoj ustanovi, odobreni programi, javna isprava.

NEFORMALNO - organizirane aktivnosti u institucijama, odobreni programi, ne

izadje se javna isprava.

INFORMALNO - neorganiziranu aktivnost, svakodnevna iskustva, izvori iz

okoline, nema isprave.

2

7. ASERTIVNOST?

Asertivnost je vještina koja omogućuje da se izborimo za svoja prava, siguravajući

da se naše mišljenje i osjećaji uzmu u obzir, a pri tom se ne narušavaju prava

drugih.

Pasivnost

Kratkoročne: izbjegava se skukob, izbjegava se osjećaj krivnje, “mučeništvo”

Dugoročne: nisko samopoštovanje, povećanje tenzija

Agresivnost

Kratkoročne: osjećaj moći, smanjenje napetosti, sukob

Dugoročne: narušeni odnosi, priprisivanje krivnje drugima

8. OSNOVNI ELEMENTI ASERTIVNOG PONASANJA?

Jasno izražavanje ponašanja koje nas smeta. Objašnjavanje razloga zbog kojih nas

to ponašanje smeta (izražavanje vlastitog mišljenja, osjećaja i/ili posljedica tog

ponašanja). Jasno izražavanje našeg zahtjeva.

9. ASERTIVNOST UKLJUCUJE?

Izražavanje vlastitog mišljenja,Izražavanje vlastitih osjećaja. Naglašavanje

posljedica neželjenog ponašanja (ako se ponašanje nastavi tada ...),Izražavanje

razumijevanja za drugu osobu (razumijem da ... ALI ja ...),Ponavljanje jasnog

zahtjeva

3

10. ASERTIVNE PORUKE?

“Pokvarena ploča”

Vrlo korisna tehnika kada je naš zahtjev jasan i kratak. Sastoji se u tome da kao

“pokvarena ploča” ponavljamo zahtjev.

Odbijanje tuđeg zahtjeva

Kada želimo odbiti neki zahtjev u tome treba biti odlučan. Dovoljno je reći ne,

objasniti svoje razloge (vrlo kratko) i zatim ponovljati odlučno – Ne.

„Ja poruke“

Ja-poruke su takve poruke u kojima govorimo o vlastitom stanju. “Ja sam ... tužna,

nesretna, ljuta kada ti radiš ...”Loši obrasci komuniciranja su npr. uopćavanje (Ti

nikada...) ili poruke o neadekvatnosti osobe (Ti nisi normalna ...).

11.PRAVILA ASERTIVNOSTI?

Imam pravo:

• Poštovati sebe (ono što jesam, ono što radim), Prepoznati svoja individualne

potrebe, Izreći jasnu “ja-poruku”, Dozvoliti sebi pogreške, Promijeniti

mišljenje, Tražiti “vrijeme za razmišljanje”, Dozvoliti si uživanje u

vlastitom uspjehu, Tražiti ono što želim, Prepoznati da nisam odgovrna/an

za ponašanje drugih odraslih ljudi, Poštovati druge ljude (i njihova asertivna

prava)

4

12. KAKVA MOŽE BITI KOMUNIKACIJA?

verbalna – neverbalna

govorna – pisana

namjerna – nenamjerna

posredna – neposredna

13. USMENA PISANA NEVERBALNA KOMUNIKACIJA?

Usmena komunikacija: Prednosti: brzina i feedback.

Nedostatci: iskrivljavanje poruke

Pisana komunikacije: Prednosti: opipljiva i provjerljiva.

Nedostatci: vrijeme i nema feedback-a

Neverbalna komunikacija: Prednosti: podržava ostale komunikacije

Nedostatci: kriva percepcija “govora tijela”

14.VERBALNA PARAVERBALNA NEVERBANA KOMUNIKACIJA?

ŠTO je rečeno – sadržaj – verbalna komunikacija

KAKO je rečeno (karakteristike glasa) – paraverbalna komunikacija

ŠTO je pratilo komunikaciju (kontekst) – neverbalna komunikacija

15. ODNOS VERBALNE I NEVERBALNE KOMUNIKACIJE?

A) Neverbalna poruka može zamijeniti verbalnu

B) Neverbalna poruka može dati veću snagu verbalnoj poruci

C) Jedna poruka može proturiječiti drugoj

5

16. VERBALNA KOMUNIKACIJA?

Ljudi upotrebljavaju riječi na neuobičajen način, odstupaju od dogovora.

Kolokvijalni izrazi i žargon.Ljudi se ne izražavaju jasno, govore dvosmisleno, ili

ne kažu što misle. Komunikaciju može otežati količina riječi koja može biti

prevelika ili premala. Riječi su simbolički izraz misli - Imaju uz denotativno i

konotativno značenje

17.STO SU SIMBOLI?

SIMBOLI su sredstva pomoću kojih komuniciramo

riječi, geste, slike, zvukovi ili pokreti, uporabljivi zato što se ljudi uglavnom

slažu u pogledu objekata, zbivanja i osjećaja na koje se ti simboli odnose.

Ipak: različita značenja istim simbolima, a jedan simbol može imati više

značenja

18. TAJNE GOVORA TIJELA?

• Kad ništa ne govorimo, svojoj okolini šaljemo određene signale i poruke

kojih nismo ni svjesni.

• Osvještavanjem govora tijela drugih ljudi možemo shvatiti kad nam netko

laže ili nam upućuje signale da ga privlačimo.

• Nekad je puno lakše na neke probleme ili želje ukazati neverbalnim načinom

nego li govorom.

6

19. SIGNALI PRIVLACNOSTI?

• Ljudi automatski počnu lagano podizati ili spuštati obrve.

• Takva reakcija traje samo koji djelić sekunde, ali ako obratimo pažnju na

svoje ili tuđe ponašanje, vidjet ćemo da je lako uočljiva i istinita.

• Podignuta obrva 100% dokazuje da smo nekome seksualno privlačni.

• Namještanjem odjeće muškarci na sebe žele skrenuti pažnju, dok igranje s

gumbima, odaje nervozu.

• Stav u kojem muškarac skida jaknu i polaže ruke na svoje bokove, očit je

znak da već ima konkretne planove sa ženom koja ga privlači.

• Igranje s kosom tehnika je kojom se služe žene.

• Micanjem kose s lica, ona podsvjesno muškarcu daje do znanja da mu se želi

približiti i pobliže ga upoznati.

• Usmjeravanjem koljena prema drugoj osobi - spremni za blisku vezu.

• Ukoliko žena sjedi prekriženih nogu koljena usmjerenih prema osobi s

kojom razgovara - proučava i da želi u odnos krenuti s puno opreza.

7

20. SIGNALI SKRIVANJA ISTINE?

• Ukoliko s nekim razgovaramo, a on neprestano dira svoj nos,

• Naglo mijenjanje položaja tijela ,

• Presnažan pogled u oči ili uzmicanje kontakta upućuje na nelagodu,

• Najočitiji signal je kad netko okreće svoje tijelo od nas,

• Promjena boje i visine glasa, kašljucanje i mrmljanje

• Postanemo li svjesni govora svojeg tijela:

• Kretat ćemo se s više samopouzdanja,

• Djelovati na ljude na način na koji mi to želimo.

• Nećemo dopustiti da naše tijelo odaje naše mane ili slabosti.

• Lakše ćemo razumjeti ljude oko sebe i promatrati ih na drugačiji način.

• Nećemo se toliko oslanjati na ono što čujemo, već na ono što vidimo

21. NEVERBALNA KOMINIKACIJA?

prezentacija osobnosti

iskazivanje osjećaja

iskazivanje stavova i vrijednosnih opredjeljenja

potkrepljivanje verbalne komunikacije

prikrivanje poruka verbalne komunikacije

govor tijela

paralingvistički znaci

proksemički znaci

8

22.PARALINGVISTICKI ZNAKOVI?

brzina

ritam

jačina glasa

boja glasa

artikulacija

melodija

jasnoća

osmijeh

23. KAKO BITI ZANIMLJIV SVOJIM GLASOM?

jakost glasa - važnu riječ, rečenicu izgovoriti glasnije

brzina (tempo, informacijski tijek) - prilagođena kapacitetu primanja

slušača

pauze – dekomprimiraju prezgusnute informacije

Glas - slika o govorniku

prigušen glas - introvertirana osoba

jak i presiguran glas - ekstrovertirana, agresivna osoba

nosnost – slabost, lijenost, odbojnost

kreštavost – histeričnost, primitivnost

dubok glas – poželjan malo brži tempo

visok glas – sporiji tempo

9

24. GOVOR TIJELA?

položaj tijela,

položaj i pokreti ruku,

izraz lica,

kontakt očima.

POLOŽAJ TIJELA

usmjeren prema osobi

otvoreni položaj tijela

POLOŽAJ RUKU

uz tijelo, dlanovi okrenuti prema osobi

potrebni samo da bi se nešto pokazalo, naglasilo

prekrižene ruke

prekrižene noge u smjeru govornika

raširene ruke, okrenuti dlanovi prema sugovorniku

skrivanje dlanova

jedna ili obje ruke u džepu

dodirivanje nosa, uha i lica blizu usta, odmicanje okovratnika

mahanje kažiprstom

IZRAZ LICA

dobrodušan, blag,

s razumijevanjem

izražava intenzitet i kvalitetu emocije

10

KONTAKT OČIMA

osobu gledati u oči uz povremeno skretanje pogleda

oči su ogledalo duše

ne kolutati očima

ne fiksirati pogledom

par sekundi se zadržati na svakom slušatelju i ‘obuhvatiti’ ih pogledom

25. PROKSEMICKI ZNAKOVI?

Intimni prostor 15 – 45 cm (supružnici, zaljubljeni, djeca)

Osobni prostor 45 – 120 cm (prijatelji)

Socijalni prostor 1,2 – 3,5 m (prodavači, suradnici, nepoznati ljudi)

Javni prostor više od 3,5 m (za govor većoj skupini)

11