ŠKOLSKI PROGRAM - · PDF fileUporedni klavir Psihologija ... Prijemni ispit polaže se...
Transcript of ŠKOLSKI PROGRAM - · PDF fileUporedni klavir Psihologija ... Prijemni ispit polaže se...
MUZIČKA ŠKOLA NIŠ
ŠKOLSKI PROGRAM
ZA SREDNJE MUZIČKO OBRAZOVANJE
školska 2016/2017. godina
U Nišu, septembar 2016. godina
Školski program čine svi sadržaji, procesi i aktivnosti koji imaju za cilj ostvarivanje
obrazovno vaspitnih zadataka i svrhu da promovišu intelektualni, lični, društveni i fizički razvoj
učenika. Školski program se radi na nivou škole i osigurava usmerenost na decu i njihovo učenje.
Muzička škola Niš prilagođava svoj školski program nastavnom planu koji je propisan
zakonom, ali u isto vreme i uslovima i resursima škole, kao i lokalnim zahtevima i potrebama. Rad
na školskom programu i njegovo usavršavanje imaju za cilj da obezbede vrednost i trajnost
stečenih znanja, veština i vrednosti koje učenik stekne tokom školovanja. Takođe, svrha programa
je da omogući stalni razvoj škole i njeno aktivno učešće u vaspitno-obrazovnim i kulturnim
programima i dešavanjima lokalne zajednice.
CILJEVI ŠKOLSKOG PROGRAMA Muzička škola Niš kroz svoj školski program postavlja sledeće ciljeve:
• Sticanje umetničkog obrazovanja koje osposobljava učenika za dalje usavršavanje (na fakultetima
muzičke umetnosti i muzičkim akademijama, kako u Srbiji tako i u inostranstvu) i umetničko angažovanje
(zaposlenje), u skladu sa savremenim zahtevima umetničkih praksi. • Razvoj motivacije za učenje, kao i za prelazak na više nivoe obrazovanja i vaspitanja. • Razvoj reproduktivno‐kreativnih i estetskih aspekata ličnosti u skladu sa razvojnim potrebama,
umetničkim potencijalima i interesovanjima.
• Izgradnju i očuvanje lične umetničke autonomije i integriteta i uspešno suočavanje sa izazovima
budućeg umetničkog života. • Usvajanje i izgradnju opštekulturnih i civilizacijskih vrednosnih stavova koji proizilaze iz nacionalne,
evropske i svetske kulturne baštine.
• Doprinos očuvanju i negovanju vlastite tradicije i kulture putem umetničkog angažovanja i
prenošenja stečenog znanja (u vidu javnih nastupa, individualnih ili grupnih, organizacije muzikih
manifestacija, predavanja, radionica, takmičenja, i tome slično.
• Razvoj stvaralačkih sposobnosti, kreativnosti, estetske percepcije i ukusa.
NAZIV, VRSTA I TRAJANJE PROGRAMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA
Muzička škola Niš ima dva odseka za redovne učenike, VOKALNO-INSTRUMENTALNI i
TEORETSKI odsek.
Na oba odseka nastava traje četiri godine i ostvaruje se na maternjem, srpskom jeziku. U
zavisnosti od izbora odseka učenici se opredeljuju za jedan od dva moguća obrazovna profila:
1. MUZIČKI IZVOĐAČ – izvođač klasične muzike
Odsek: VOKALNO-INSTRUMENTALNI
Instrumenti:
klavir
violina
viola
violončelo
kontrabas
harmonika
gitara
flauta
oboa
clarinet
fagot
truba
horna
2. MUZIČKI SARADNIK – teoretičar
Odsek: TEORETSKI
OBAVEZNI PREDMETI PO OBRAZOVNIM PROFILIMA I RAZREDIMA
OBRAZOVNI PROFIL: MUZIČKI IZVOĐAČ
I RAZRED
Stručni predmeti Opšte-obrazovni predmeti Glavni predmet (instrument/solo pevanje) Srpski jezik
Solfeđo Engleski jezik
Teorija muzike Italijanski jezik
Muzički instrumenti Istorija
Kamerna muzika Biologija
Orkestar/Hor Informatika
Čitanje s lista Fizika
Uporedni klavir Fizičko vaspitanje
Korepeticija za klaviriste i orguljaše Građansko vaspitanje/Veronauka
II RAZRED
Stručni predmeti Opšte-obrazovni predmeti
Glavni predmet (instrument/solo pevanje) Srpski jezik Solfeđo Engleski jezik
Kamerna muzika Italijanski jezik
Orkestar/Hor Informatika
Čitanje s lista Istorija
Uporedni klavir Sociologija
Korepeticija za klaviriste i orguljaše Fizičko vaspitanje
Muzički oblici Građansko vaspitanje/Veronauka
Harmonija
Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke
literature
III RAZRED
Stručni predmeti Opšte-obrazovni predmeti Glavni predmet (instrument/solo pevanje) Srpski jezik Solfeđo Engleski jezik
Kamerna muzika Italijanski jezik
Orkestar/Hor Informatika
Čitanje s lista Istorija
Uporedni klavir Psihologija
Korepeticija za klaviriste i orguljaše Fizičko vaspitanje
Muzički oblici Građansko vaspitanje/Veronauka
Harmonija
Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke
literature
Vokalni kontrapunkt
Etnomuzikologija
IV RAZRED
Stručni predmeti Opšte-obrazovni predmeti Glavni predmet (instrument/solo pevanje) Srpski jezik Solfeđo Engleski jezik
Kamerna muzika Italijanski jezik
Orkestar/Hor Informatika
Čitanje s lista Filozofija
Uporedni klavir Fizičko vaspitanje
Muzički oblici Građansko vaspitanje/Veronauka
Harmonija
Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke
literature
Instrumentalni kontrapunkt
Etnomuzikologija
Nacionalna istorija muzike
OBRAZOVNI PROFIL: MUZIČKI SARADNIK I RAZRED
Stručni predmeti Opšte-obrazovni predmeti
Glavni predmet – solfeđo Srpski jezik
Teorija muzike Engleski jezik
Muzički instrumenti Italijanski jezik
Klavir Istorija
Hor Informatika
Fizika
Fizičko vaspitanje
Građansko vaspitanje/Veronauka
II RAZRED
Stručni predmeti Opšte-obrazovni predmeti
Glavni predmet – solfeđo Srpski jezik
Hor Engleski jezik
Klavir Italijanski jezik
Muzički oblici Informatika
Harmonija Istorija Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke Sociologija
literature
Sviranje horskih partitura Fizičko vaspitanje
Građansko vaspitanje/Veronauka
III RAZRED
Stručni predmeti Opšte-obrazovni predmeti
Glavni predmet – solfeđo Srpski jezik
Hor Engleski jezik
Klavir Italijanski jezik
Muzički oblici Informatika
Harmonija Istorija Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke Psihologija
literature
Sviranje horskih partitura Fizičko vaspitanje
Etnomuzikologija Građansko vaspitanje/Veronauka
Dirigovanje
Vokalni kontrapunkt
IV RAZRED
Stručni predmeti Opšte-obrazovni predmeti
Glavni predmet – solfeđo Srpski jezik
Hor Engleski jezik
Klavir Italijanski jezik
Muzički oblici Informatika
Harmonija Filozofija Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke Fizičko vaspitanje
literature
Sviranje horskih partitura Građansko vaspitanje/Veronauka
Etnomuzikologija
Dirigovanje
Audio- vizuelna tehnika
Uvod u komponovannje
Instrumentalni kontrapunkt
Nacionalna istorija muzike
NAČIN OSTVARIVANJA PRINCIPA I CILJEVA OBRAZOVANJA
U srednjoj muzičkoj školi nastava je individualna, grupna i razredna. Čas traje 45 minuta.
Specifičnost muzičkog obrazovanja je upravo u tome što je vid nastave prilagođen predmetima i
zahtevima koje oni postavljaju. Tako za učenje sviranja instrumenta učenik pohađa časove
individualne nastave, na kojima ispoljava i razvija sopstvene umetničke potencijale i interesovanja.
Na časovima grupne i individualne nastave učenici rade efikasno sa drugima kao članovi tima, u
slučaju muzičke škole – kamerne grupe ili orkestra. Takođe, učenici muzičkih škola obavezni su da
tokom godine učestvuju na javnim nastupima, na kojima pokazuju stečeno znanje i veštine. Nastupi
mogu biti interni časovi (časovi učenika jedne klase), javni časovi (časovi učenika čitavog odseka) i
koncerti. Učešća na nastupima su takođe individualna ili grupna, što učenicima omogućuje različita
iskustva korisna za njihovo dalje umetničko angažovanje. Jedan od ciljeva školskog programa je i da
podstakne učenike da učestvuju na takmičenjima različitih disciplina, kao i da posećuju kampove,
radionice i master klasove, na kojima će pokazati svoje umeće i steći nova znanja.
ISPITI U muzičkoj školi u Nišu polažu se sledeći ispiti:
1. prijemni
2. godišnji
3. razredni
4. popravni
5. maturski
PRIJEMNI ISPIT
Prijemni ispit polaže se pre upisa u prvi razred srednje muzičke škole i mogu mu pristupiti
kandidati koji imaju završenu osnovnu muzičku školu i kandidati koji nemaju završenu osnovnu
muzičku školu ako prethodno polože ispit za proveru nivoa znanja, završnog razreda osnovnog
muzičkog obrazovanja.
Kandidati koji nisu završili redovno osnovno školovanje, a završili su OMŠ mogu da se upišu
u SMŠ gde pohađaju nastavu stručnih predmeta. Škole mogu vršiti proveru psihofizičkih preduslova
za bavljenje muzikom. Prijemni ispit polaže se u junskom ispitnom roku.
Sadržaj prijemnog ispita:
Vokalno-instrumentalni odsek - ispit se polaže iz dva dela:
1. instrument-solo pevanje;
2. solfeđo sa teorijom (usmeni ispit).
Teoretski odsek – ispit se polaže iz tri dela:
1. Usmeni ispit iz solfeđa;
2. Pismeni ispit, solfeđo - diktat;
3. Pismeni ispit - test iz teorije muzike.
Godišnji ispit se polaže na kraju nastavnog perioda tekuće školske godine.
Razredni ispit se polaže po pravilima koje propisuje Zakon o srednjoj školi.
Popravni ispit se polaže po pravilima koje propisuje Zakon o srednjoj školi.
Maturski ispit u srednjoj muzičkoj školi učenici polažu:
Za obrazovni profil: Izvođač klasične muzike MATURSKI ISPIT se, pored pismenog zadatka
iz srpskog jezika-maternjeg jezika, sastoji i iz ispita iz glavnog predmeta.
Za obrazovni profil Muzički saradnik MATURSKI ISPIT se, pored pismenog zadatka iz
srpskog jezika-maternjeg jezika, sastoji iz pismenog i usmenog ispita za predmete
Harmonija i Solfeđo.
Nastavničko veće može osloboditi polaganja dela godišnjeg ispita ili ispita u celosti, učenike
koji su osvojili nagrade na domaćim i međunarodnim takmičenjima iz glavnog predmeta, u obimu
koji je adekvatan izvedenom programu na takmičenjima. Za učenike se može organizovati godišnji
ispit u formi solističkog koncerta.
Godišnji ispit, za učenike kojima je odobreno ubrzano napredovanje, polaže se u dva ispitna roka,
januarskom, ispit razreda u koji su upisani tekuće školske godine a ispite za naredni razred u
junskom ili avgustovskom ispitnom roku.
GODIŠNJI ISPITI SE OBAVLJAJU IZ SLEDEĆIH PREDMETA:
VOKALNO INSTRUMENTALNI ODSEK
I razred: Glavni predmet, Teorija muzike
II razred: Glavni predmet, Kamerna muzika, Solfeđo, Uporedni klavir
III razred: Glavni predmet, Kamerna muzika
IV razred: Solfeđo, Harmonija
TEORETSKI ODSEK
I razred: Solfeđo, Teorija muzike
II razred: Solfeđo, Klavir
III razred: Solfeđo, Harmonija, Kontrapunkt, Dirigovanje
IV razred: Kontrapunkt, Dirigovanje, Klavir
ORGANIZACIJA NASTAVE Podela prema predmetima je sledeća:
1. Individualna nastava: Glavni predmet, Uporedni klavir, Klavir
2. U grupama od 2 učenika: Čitanje s lista, Korepeticija – za klaviriste, Sviranje horskih
partitura
3. U grupama od 3 učenika: Kamerna muzika
4. U grupama od 8 učenika: Solfeđo, Teorija muzike, Harmonija, Muzički oblici, Kontrapunkt
za vokalno instrumentalni odsek. U grupama do 8 učenika: Solfeđo, Teorija muzike,
Harmonija, Muzički oblici, Kontrapunkt, Dirigovanje, Uvod u komponovanje za teoretski
odsek.
5. U grupama od 15 učenika: Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke literature, Nacionalna
istorija muzike, Etnomuzikologija, Muzički instrumenti za vokalno instrumentalni odsek. U
grupama do 15 učenika: Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke literature, Nacionalna
istorija muzike, Etnomuzikologija, Muzički instrumenti za teoretski odsek.
6. U grupama do 60 učenika: Orkestar/Hor
VOKALNO-INSTRUMENTALNI ODSEK
Stručni predmeti I razred II razred III razred IV razred
Časova Časova Časova Časova
nedeljno nedeljno nedeljno nedeljno
1. Glavni predmet (instrument/solo pevanje
3 3 3 3
2. Solfeđo 2 2 2 2
3. Teorija muzike 1
4. Muzički instrumenti 1
5. Kamerna muzika 1 1 2 2
6. Orkestar-hor 2 2 2 2
7. Čitanje s lista 1 1 1 1
8. Uporedni klavir
9. Korepeticija za klaviriste 1 1 1 1
10. Muzički oblici 1 1 2
11. Harmonija 3 2 2
12. Istorija muzike sa upoznavanjem muzičke literature 1 3 2
13. Kontrapunkt 2 2
14. Etnomuzikologija 1 1
15. Nacionalna istorija muzike 1 1
Opšte-obrazovni predmeti I razred II razred III razred IV razred
Časova Časova Časova Časova
nedeljno nedeljno nedeljno nedeljno
1. Srpski jezik 3 3 3 3
2. Engleski jezik 2 2 2 2
3. Italijanski jezik 2 2 2 2
4. Istorija 2 2 1
5. Biologija 2
6. Informatika 2 2 2 2
7. Fizika 2
8. Psihologija 2
9. Sociologija 2
10. Filozofija 2
11. Fizičko vaspitanje 2 2 2 2
12. Građansko vaspitanje/ 1 1 1 1
Veronauka
TEORETSKI ODSEK
Stručni predmeti I razred II razred III razred IV razred
Časova Časova Časova Časova
nedeljno nedeljno nedeljno nedeljno
1. Glavni predmet - solfeđo 3 3 3 3
2. Teorija muzike 1
3. Muzički instrumenti 1
4. Klavir 2 2 2 2
5. Hor 2 2 2 2
6. Muzički oblici 1 1 2
7. Harmonija 3 2 2
8. Istorija muzike sa upoznavanjem
1 3 2
Upoznavanjem muzičke literature
9. Kontrapunkt 1 1 1 1
10. Etnomuzikologija 1 1 2
11. Nacionalna istorija muzike 3 2 2
12. Audio- vizuelna tehnika 1 3 2
13. Uvod u komponovanje 2 2
14. Dirigovanje 1 1
15. Sviranje horskih partitura 1 1
Opšte-obrazovni predmeti I razred II razred III razred IV razred
Časova Časova Časova Časova
nedeljno nedeljno nedeljno nedeljno
1. Srpski jezik 3 3 3 3
2. Engleski jezik 2 2 2 2
3. Italijanski jezik 2 2 2 2
4. Istorija 2 2 1
5. Informatika 2 2 2 2
6. Fizika 2
7. Psihologija 2
8. Sociologija 2
9. Filozofija 2
10. Fizičko vaspitanje 2 2 2 2
11. Građansko 1 1 1 1
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
po predmetima
TEORIJA MUZIKE
I RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Unapređivanje notnog pisma i razumevanje notnog teksta; povezivanje
savladanih pojedinačnih oblasti teorije muzike u jedinstvenu saznajnu celinu, upotrebljivu za dalje
muzičko školovanje; sagledavanje teorije muzike kao značajne olakšice za izvođačku praksu;
usavršavanje na savladavanju elemenata za buduću analizu muzičkog dela.
Osim ciljeva, ističu se i zadaci teorije muzike, pomoću kojih učenici usvajaju i proširuju
znanja o notnom pismu i notnom tekstu, razvijaju sposobnost povezivanja pojedinih oblasti teorije
muzike. Takođe, razvijaju sposobnost za istraživanje muzičkog sadržaja, kao i sposobnost
korelacije teorije muzike i ostalih predmeta.
Valja uvek imati na umu da je teorija muzike, u stvari, u najvećoj meri praktičan predmet i
da pre svega kao takav ima svoj smisao i vrednost, čineći osnovu za izučavanje drugih, složenijih
muzičko-teorijskih disciplina, za solfeđo, i za svakojako praktično muziciranje. Zato i nastava ovog
predmeta treba da se tek u nužnoj meri bavi načelnim tumačenjima i sistematizacijom u čemu
učenike treba prevashodno uputiti na udžbenike, a daleko veću pažnju posveti praktičnim vežbama,
usmenim i pismenim (uvek sa osloncem na realan zvuk), kroz koje će se pouzdano ovladati pre
svega intervalima, lestvicama i akordima, ali takoće i svim elementima muzičke pismenosti,
neophodnim za svakog školovanog muzičara.
Zahtevi na godišnjem ispitu
Pismeni ispit: Test iz teorije
Usmeni ispit: Tri pitanja iz pređenog gradiva.
MUZIČKI INSTRUMENTI
I RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Kroz neposredan kontakt sa instrumentima i demonstracijom instrumenata od
strane nastavnika instrumentalne nastave (ili učenika završnih razreda vokalno-instrumentalnog
odseka) učenike treba upoznati sa izgledom, tehničkim karateristikama i zvučnim mogućnostima
instrumenata. Težište u prikazivanju instrumenata treba staviti na glavne predstavnike svoje vrste i
one koji u savremenoj praksi imaju najistaknutiju ulogu i najznačajniju literaturu (violina,
violončelo, harfa, klavir, flauta, oboa, klarinet, fagot, horna, truba, trombon, orgulje, timpani);
ostale prikazati prevashodno u porećenju sa njima, kao varijante.
Izučavanje predmeta muzički instrumenti podrazumeva, pre svega, poznavanje instrumenata
kroz njihovu primenu u muzičkoj literaturi. Slušanjem odabranih kompozicija i određenih delova iz
orkestarske literature, potrebno je razvijati sposobnost učenika da prepoznaju orkestarske grupe i
pojedinačne instrumente. S obzirom na to da je vokalna muzika nastala pre instrumentalne,
učenicima je omogućeno da sagledaju preteče današnjih instrumenata. Učenicima će biti
omogućeno i da sagledaju, kroz slušanje muzike, razvoj instrumentalne muzike od njenog stvaranja
do danas, kroz primere kako instrumentalne, tako i vokalno – instrumentalne muzike.
Svrha ovakvog načina rada omogućava učenicima sticanje znanje o muzičkim instrumentima,
ali i sticanje opšte muzičke kulture, šireg i užeg spektra.
Zahtevi
Probleme notacije, ključeva, transpozicija, kao i upoznavanje specifičnih izvoćačkih
uputstava i termina, treba obraditi kroz pismene i usmene vežbe, eventualno domaće zadatke, a
takoće analizom partitura i pojedinih instrumentalnih deonica u literaturi. Poseta javnim časovima u
školi, kao i eventualnim koncertima, posebno orkestarskim, takođe treba da pomogne uspešnije
usvajanje gradiva.
HARMONIJA
II RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Stvaranje zvučnih predstava kod učenika i to kroz opažanje akordskih veza,
kao i analizu same muzičke građe. Izučavanje predmeta harmonija omogućava da učenik usvoji
osnovne zakonitosti i logiku harmonskog jezika i razvije harmonski sluh. Pored toga, važan činilac
u savlađivanju programa ogleda se i kroz afektivnu praksu koja podrazumeva: tehnike pisanja
zadataka (harmonizaciju basa i soprana), kao i tehniku sviranja već izrađenih zadataka (vokalno-
instrumentalni odsek) ili samostalnog sviranja zadataka na zadati bas ili sopran (teorijski odsek).
Primenom metoda opažanja harmonskih boja, zatim praktičnog vezivanja akorada, metod
zvučnog oživljavanja strogog harmonskog stava, kao i metod istorijske analize (analizom tonalnog i
harmonskog plana i slušanjem odgovarajućih primera iz muzičke literature) učenicima se
omogućava savladavanje akordskih veza, potom opažanja promena tonalnih centara, kao i
prepoznavanje različitih harmonskih stilova. Nastava harmonije ne sme da se ograniči samo na
teorijsko upoznavanje učenika sa sadržajima programa, već od početka treba nastojati da se učenik
osposobi da svesno analizira harmonski stav. Pri tom je veoma važno da svaka teorijska postavka
bude oživljena zvukom i primerima iz literature; svaka novoobrađena akordska veza treba da bude
odsvirana više puta i pažljivo odslušana.
Zahtevi
U svakom razredu su predvićena po dva pismena zadatka, odnosno po jedan u svakom
polugodištu, u trajanju od dva školska časa. Kao važan segment provere nivoa u savlađivanju
programa, pored svakodnevnog propitivanja učenika tokom godine, izdvajaju se godišnje smotre,
kao i zakonom propisani godišnji ispiti, a sve u cilju uočavanja uspeha ili, pak, osnovnih propusta u
radu učenika, ali i profesora.
Zahtevi na godišnjem ispitu za treći razred
Pismeni ispit:
a) harmonizacija zadatog soprana;
b) harmonizacija obeleženog basa.
Usmeni ispit:
a) dva pitanja iz pređenog gradiva;
b) sviranje na klaviru jedne neposredne dijatonske modulacije i jednostavnijeg generalbasa.
Zahtevi na godišnjem ispitu za četvrti razred vokalno instrumentalnog odseka
Pismeni ispit:
a) Harmonizacija zadatog soprano
b) Harmonizacija obeleženog basa
Usmeni ispit:
a) Tri pitanja iz celokupnog pređenog gradiva harmonije
b) Sviranje jedne modulacije na klaviru
KONTRAPUNKT
III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Sagledavanje istorijskog razvoja kontrapunkta, osposobljavanje rada na
vokalnom i instrumentalnom kontrapunktu, kao i upoznavanje sa baroknom instrumentalnom
polifonijom.
Da bi se karakter renesansne polifonije približio učenicima, neophodno je na početku (uz
metodsku jedinicu „osnovi vokalnog kontrapunkta") koristiti zvučne ilustracije – preslušati odlomak
mise i bar jedan motet Palestrine. Preslušavanje odgovarajuće literature valja sprovoditi i kasnije,
naročito prilikom obrade tretmana teksta, višeglasnog stava i vokalnih polifonih oblika (motet).
Istom cilju doprineće i pevanje zadataka izrađenih na času, što je neobično važno i za razvoj
polifonog sluha.
Barokna polifonija je učenicima bliža, s obzirom na to da je slušaju i sviraju od početka svoga
muzičkog obrazovanja. Ipak, i ovde će zvučne ilustracije doprineti boljem uvidu u stilske
osobenosti barokne muzike i pružiti pouzdaniju osnovu za praktičan rad, a i za analitičko
sagledavanje.
Obrada gradiva barokne polifonije zahteva dosta elastičnosti. I ovde praktičan rad započinje
od izrade drugog glasa na zadati (svojevrstan) kantus firmus, za čime sledi samostalno pisanje
dvoglasa, potom i troglasa – preko zadatog harmonskog plana i harmonskog ritma, sa zadatim
počecima glasova ili bez njih, pa sve do izrade odgovarajućih polifonih oblika
Zahtevi
U oba razreda treba predvideti izradu po jednog pismenog zadatka u svakom polugodištu, u trajanju
od dva školska časa.
Zahtevi na godišnjem ispitu za treći razred
Pismeni ispit: izrada jednog odseka troglasnog moteta na dati tekst.
Usmeni ispit: a) dva pitanja iz pređenog gradiva;
b) analiza jednog moteta - u osnovnim potezima. Zahtevi na godišnjem ispitu za četvrti razred
Pismeni ispit: izrada ekspozicije troglasne fuge na zadatu temu, sa tonalnim odgovorom, bez
velikog mećustava.
Usmeni ispit: a) dva pitanja iz pređenog gradiva; b) analiza jednostavnije troglasne ili četvoroglasne fuge J. S.
Baha.
MUZIČKI OBLICI
II, III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Upoznavanje elemenata muzičkih oblika, upoznavanje formi muzičkih
oblika i usavršavanje sposobnosti analize formi muzičkih oblika.
Zadaci pomenutog predmeta zasnivaju se na radu na sposobnostima razlikovanja elemenata
muzičkih oblika, razvijanju sposobnosti samostalne analize solo pesme, ronda, varijacija, svite,
sonate, koncerta, kao i radu na analizi oblika vokalno-instrumentalnih formi. Najviše časova je
predviđeno za dobro savladavanje oblika pesme i sonate, kao ključnih, koje čine osnovu mnogih
muzičkih dela različitih žanrova, naziva i namena. Razume se da i analitički rad , iz tih razloga,
treba da se na tim oblicima najviše zadrži. U vezi s analizom – ne samo ovih oblika – posebno valja
naglasiti potrebu zvučnog prikaza svakog analiziranog primera, a nikako ne samo njegove vizuelne,
apstraktne analize.
Da bi učenici usvojili određene pojmove i shvatili njihovu uzajamnu povezanost, da bi im se
olakšao pristup u analizi manjih i većih celina, kao i složenijih oblika, neophodno je obratiti pažnju
na redosled i fleksibilnost u izlaganju gradiva pojedinih metodskih jedinica.
Polazak od rečenice i perioda, kao elementa muzičkog oblika, a tek potom izučavanje njihovih
strukturalnih odnosno tematskih elemenata – dvotakta i motiva, predlaže se zato što su učenicima
rečenica i period najbliže i najlakše obuhvatne formalne celine, poznate bilo kroz sviranje muzičke
literature, ili kroz rad na harmoniji, čiji se zadaci uglavnom i postavljaju kao rečenice i periodične
celine, počev od učenja kadence i po-lukadence. Poželjno je, mećutim, da se posebna pažnja posveti
upravo mikrostrukturi oblika, jer njeno temeljno razumevanje i analitičko upoznavanje ima
presudan značaj za dalje uspešno snalaženje i u složenijim formalnim celinama.
Zahtevi
Usmeno ispitivanje pređenog gradiva i analiza izabranih kompozicija.
ISTORIJA MUZIKE SA UPOZNAVANJEM MUZIČKE LITERATURE
II RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Osposobljavanje učenika za razlikovanje različitih muzičkih karakteristika u
odnosu na vremensku dinstancu. Podsticanje učenika da uspostave vezu sa ostalim muzičkim
predmetima. Razvoj i usavršavanje na poznavanju muzičke literature.
Na časovima istorije muzike učenici treba da upoznaju različite stilske epohe i da steknu
sposobnost za klasifikovanjem i prepoznavanjem dela različitih epoha. Takođe, cilj je da na
časovima istorije muzike učenici unaprede znanja o stvaralaštvu istaknutih kompozitora svake
epohe. Pored biografije, stvaralaštva i aktivnosti vodećih muzičara prošlosti, učenike treba upoznati
sa duhom vremena svake epohe ponaosob. Ovim predmetom potrebno je razviti ljubav prema
muzici, interesovanje za posetu koncerata, aktivno slušanje muzike preko različitih sredstava.
Nastavna građa sistematizovana je po istorijsko-stilskim celinama u cilju sticanja što šireg
opštemuzičkog obrazovanja učenika kao i povezivanja ovog predmeta sa ostalim stručnim (muzički
oblici, harmonija, kontrapunkt) kao i šire stručnim predmetima (istorija književnosti, istorija,
istorija umetnosti). Svaka veća jedinica iz gradiva mora biti propraćena zvučnim, tj. slušnim
primerima, dok najveći stvaraoci moraju biti i slušno i analitički obrađeni. U tu svrhu treba uvek
birati najpopularnija dela, deci dostupna i jednostavna za pamćenje. Neophodno je što više učenike
angažovati prilikom slušanja muzike, koristeći partiture, note, likovne ili filmske, video priloge. Zahtevi
Učenici se tokom godine propituju usmenim i pismenim putem. Za pojedine oblasti moguće
je uraditi seminarske radove, čitati ih javno i time razvijati proces mišljenja, povezivanja,
zaključivanja i razvijati elemente pismenosti i izražavanja. Poželjni su i slušni testovi, sa primerima
koji su obrađivani na času.
NACIONALNA ISTORIJA MUZIKE
IV RAZRED (1 čas nedeljno, 33 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Osposobljavanje na razlikovanju različitih muzičkih karakteristika u odnosu
na vremensku dinstancu i podsticanje korelacije sa ostalim muzičkim premetima. Sagledavanje
stvaralaštva istaknutih domaćih kompozitora svake epohe i upoznavanje muzičke literature. Rad na
razlikovanju različitih muzičkih karakteristika u odnosu na vremensku distancu.
Obiman program neophodno je realizovati uz zvučne primere, koje bira nastavnik među
ponuđenim iz Nastavnog plana i programa. Sva raspoloživa literatura treba da posluži i da se koristi,
kako bi manji deo časa predstavljao iznošenje biografskih i dr. informacija, a veći „ozvučenje"
materije. Potrebno je studioznije i duže zadržavanje na delima najvećih stvaralaca koja treba
obraditi kroz analizu i prikaz celokupnog rada; npr Mokranjac: Rukoveti ili Konjović: muzičke
drame. Podrazumeva se korelacija sa opštom istorijom muzike, istorijom umetnosti i istorijom
književnosti. Ukoliko je moguće, koristiti video snimke i druge vrste prezentacije savremene
muzike (televizijske emisije), posete festivalima savremene muzike, koncertima. Zahtevi
Način proveravanja gradiva treba da bude raznovrstan – pored narativnog, do dijaloške
metode, sistema testiranja, do seminarskih radova koji bi pojedinu materiju produbili sa više
aspekata – analitičkog, istorijskog i sl.
ETNOMUZIKOLOGIJA
III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje
IV RAZRED (1 čas nedeljno, 33 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Upoznavanje učenika sa razvojem etnomuzikologije i sa pravilnom upotrebom
tremina folklor, muzički folklor, etnomuzikologija. Razvijanje sposobnosti za razlikovanje zvučnih
karakteristika vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne tradicionalne muzike. Razvijanje
sposobnosti razlikovanja i uočavanja karakteristika srpske tradicionalne muzike kao i karakterstika
muzike ostalih Balkanskih naroda.
Vodeći računa o strukturi gradiva iz etnomuzikologije, koja u mnogome za učenike predstavlja
potpuno novi predmet, važno je maksimalno približiti materiju učenicima. Priprema obuhvata čitav
spektar aktivnosti – od detaljnog proučavanja literature (starijih izdanja, ali i novih publikacija),
izbora adekvatne diskografije, izrade powerpoint prezentacije. Posebno je važno obučiti učenike da
razlikuju tradicionalnu muziku od ostalih vidova upotrebe tradicionlne muzike u današnje vreme. Zahtevi na godišnjem ispitu za treći razred
Usmeni ispit sa tri pitanja iz pređenog gradiva.
Zahtevi na godišnjem ispitu za četvrti razred
Usmeni ispit sa dva pitanja iz pređenog gradiva i jednom melopoetskom analizom narodne
pesme.
SOLFEĐO ZA SVE ODSEKE SEM TEORETSKOG ODSEKA
I, II, III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Sistematizacija usvojenog znanja i sticanje novog u funkciji shvatanja,
percepcije i recepcije muzike. Razumevanje sadržaja muzike i osposobljavanje za opažanje,
izvođenje i tumačanje muzike. Kontinuirani razvoj muzikalnosti i muzičke pismenosti. Korelacija i
interakcija sadržaja rada na nastavi solfeđa sa sadržajima na nastavi instrumenta, kamerne muzike,
hora ili orkestra i svim drugim vidovima teoretske nastave.
Rad na unapređivanju sposobnost razumevanja muzičkog sadržaja, na interpretaciji, pamćenju
i zapisivanju muzičkog teksta i na praćenju latentne harmonije u instruktivnim primerima i
primerima iz umetničke instrumentalne i vokalne literature. Rad na unapređivanju korelaciji i
interakciji sa sadržajem rada teoretske nastave, kao i nastavi instrumenta, kamerne muzike, hora,
orkestra.
Organizacija časa solfeđa umnogome doprinosi uspešnoj realizaciji programa. Predlaže se
ustaljeni rad na opažanju i intoniranju (na početku časa), pevanje sa lista i diktat (melodijski i
ritmički, a sa kombinovanjem istih – jednog časa duži rad na ritmu, sledećeg na melodici) i ritmičko
čitanje (u kombinaciji sa ravnomernim čitanjem).
Zahtevi
Zahtev koji se postavlja vokalno-instrumentalnim izvoćačima koncipiran je tako da
omogućava učenicima produžavanje školovanja na svim odsecima fakultetske nastave, što,
uostalom, potvrćuju i ispitni zahtevi u IV razredu i zahtevi za proveru ispunjenosti uslova na
fakultetima u našoj zemlji (pa i u inostranstvu).
I razred: Decembar – smotra
Jednoglasni melodijski diktat do dva predznaka. Melodijska etida do dva predznaka – dijatonika i
mutacija.
Jun – smotra Opažanje melodijskih motiva u tonalitetu melodijske vežbe
Melodijska etida sa modulacijom u paralelni i dominantni tonalitet. Parlato,
prema planu i programu.
II razred: Decembar – smotra Jednoglasni melodijski diktat u tonalitetima sa pet i šest predznaka – dijatonika. Melodijska etida sa
skretnicama i prolaznicama, i modulacijom u tonalitete prvog kvintnog srodstva. Jun – ispit, prema zahtevima plana i programa.
III razred: Decembar – smotra
Jednoglasni melodijski diktat, dijatonika sa stabilnim alteracijama. Melodijska etida sa modulacijom u drugo kvintno srodstvo, do četiri predznaka sa stabilnim
alteracijama.
Jun – smotra Jednoglasni melodijski diktat sa stabilnim alteracijama i modulacijom u tonalitete prvog ili drugog kvintnog srodstva. Dvoglasni melodijski homofoni diktat – dijatonika. Melodijska etida i parlato prema zahtevima
plana i programa.
IV razred: Decembar – smotra
Jednoglasni melodijski diktat u tonalitete drugog kvintnog srodstva sa stabilnim i labilnim
alteracijama.
Dvoglasni melodijski homofoni diktat sa skretnicama i prolaznicama.
Maj – ispit prema zahtevima plana i programa.
KOREPETICIJA ZA KLAVIRISTE
I, II, III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
IV RAZRED (1 čas nedeljno, 33 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Ovladavanja veštinom brzog i tečnog čitanja notnog teksta, radi
osposobljavanja učenika za korepetitorsku praksu. Upoznavanje sa širom klavirskom,
instrumentalnom i vokalnom literaturom.
Cilj predmeta je osposobiti učenika da posle kraće vizualne analize uspešno pročita zadati
notni tekt poštujući sve zadate parametre (tonalitet, tempo, dinamiku, artikulaciju, ritam...). Zatim,
rad na usavršavanju sposobnosti analize teksta i razvijanje sposobnosti da unapred vidi notni
materijal, a po mogućstvu i čuje melodijske i harmonske pokrete koji slede. Važno je da uz pomoć
nastave korepeticije učenik bude osposobljen za uspešnu saradnju sa drugim instrumentalistom
(pevačom).
Kako su mogućnosti i vežbanje i sviranje individualna stvar, treba i korepeticiju posmatrati na
taj način. Normalno je da se program ovog predmeta za jednog učenika prilagođava, pre svega,
njegovom instrumentalnom nivou, a zatim njegovoj spretnosti, znanju, brzini savlaćivanja zadataka. Zahtevi
Za korepeticiju u toku godine treba obraditi i uvežbati nekoliko dela različitog karaktera i
oblika, za različite instrumente, i to: najmanje 30 u I razredu, 25 u II razredu, 15 u III i 10 u IV
razredu.
Svaki učenik je obavezan da dva puta godišnje – ili po jedanput u polugođu – nastupi na
internom ili javnom času kao korepetitor.
KAMERNA MUZIKA
I, II (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova odišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Usavršavanje sposobnosti za zajedničkim muziciranjem, negovanje i
međusobno usklađivanje intonacije. Razvijanje sposobnosti komuniciranja, dijaloga, osećanja
solidarnosti, efikasne saradnje sa drugima i sposobnosti za timski rad. Rad na unapređivanju
sposobnosti usaglašavanja individualnog sa grupnim muziciranjem. Rad na
usaglašavanju intonacije i artikulacije sa ostalim članovima u grupnom radu. Osposobljavanje za
dalji rad i školovanje u okviru nastave grupnog muziciranja.
Predmet kamerna muzika je u tesnoj vezi sa predmetima korepeticija i čitanje s lista pa sve to
treba imati u vidu prilikom planiranja programa kako bi se ostvarila korelacija sa navedenim
disciplinama koje sa ovim predmetima čine zajedništvo.
Obuka na časovima podrazumeva uputstvo za vežbanje, ukazivanje na određenu problematiku
i njeno razrešavanje, dok praksa treba da pruži mogućnost provere koliko, šta i kako je urađeno, kao
i dokle se stiglo. Kako su i mogućnosti sviranja i vežbanja individualna stvar i kamernu muziku
treba posmatrati na taj način, bez obzira koliko je učenika u grupi na času. Normalno je da se
program za jednog učenika – dok se učenik vodi kroz predmet kamerna muzika – prilagođava
njegovom instrumentalnom nivou, njegovoj spretnosti, znanju i brzini savladavanja zadataka.
Zahtevi
I razred: Učenik je obavezan da u svakom polugodišta ima bar jedan javni nastup. Jedna smotra godišnje (maj). Izvode se dve kompozicije koje su prema zahtevima plana i programa.
II razred: Učenik je obavezan da u svakom polugodišta ima bar jedan javni nastup. Godišnji ispit se sastoji od
dve kompozicije različitog karaktera.
III razred:
Učenik je obavezan da u svakom polugodišta ima bar jedan javni nastup. Godišnji ispit se sastoji od
dve kompozicije različitog karaktera.
IV razred:
Učenik je obavezan da u svakom polugodištu nastupi u kamernom sastavu, na javnom času ili
koncertu. Jedna smotra u aprilu. Izvode se dve kompozicije koje su prema zahtevima plana i
programa.
HOR
I, II, III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Osposobljavanje učenika za grupno muziciranje i usaglašavanje
individualnog izvođenja sa zahtevima pevanja u grupi. Usavršavanje intonacije i artikulacije svih
učenika u svim vidovima grupnog muziciranja. Razvijanje percepcije slušanja ostalih članova u
grupi i rad na unapređivanju sposobnosti za savladavanje težih kompozicija horske literature.
Rad na usaglašavanju individualnog izvođenja sa grupnim muziciranjem i na osposobljavanju
usaglašavanja intonacije i artikulacije sa ostalim članovima hora. Usavršavanje vokalne tehnike,
pravilnog disanja i impostacije. Smisao za čistotu intonacije, precizan ritam, muzičku frazu,
harmoniju, polifoniju, agogičko i dinamičko nijansiranje razvijati ne samo interpretacijom pojedinih
dela već i tehničkim vežbama. Zajdničkim slušanjem i kolektivnim muziciranjem insistirati na
timskom radu i jedinstvu ansambla. Upoznavati učenike sa domaćom i stranom horskom literaturom
i osposobljavati ih za nastupe, kao profesionalne pevače, na koncertima.
Hor se formira od učenika sva četiri razreda pa je i program jedinstven, samo se razlikuje
godišnji fond časova.
Zahtevi
U toku školske godine trebalo bi prirediti najmanje dva koncerta na kojima bi se hor predstavio
publici. Zajedno sa nastupima u ocenu hora treba podjednako uvrstiti prisustvo i angažman učenika
na probama. Dirigent može da ocenjuje i kvalitet pevanja i nivo naučene kompozicije u toku
školske godine. Za ovakvu vrstu provere je najzgodnije pevanje u kvartetu ili kvintetu, u zavisnosti
od sastava hora i kompozicije koja se izvodi.
ORKESTAR
I, II, III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Razvijanje sposobnosti učenika za grupno muziciranje. Usavršavanje
sposobnosti da se individualno izvođenje podredi potrebama grupnog. Usavršavanje sposobnosti za
usaglašavanjem intonacije i artikulacije svih učenika u svim vidovima grupnog muziciranja. Na
časovima orkestra učenici razvijaju percepciju slušanja ostalih članova i želju za radom u grupnom
muziciranju.
U cilju uvećanja motivisanosti učenika za zajedničko, odnosno orkestarskog muziciranje, a
samim tim i podizanja kvaliteta nastave orkestra, praksa je uključivanje bivših učenika škole u rad
orkestra, čime se upotpunjuje sastav orkestra i pruža mogućnost učenicima da, kroz izvođenje
složenijih orkestarskih kompozicija i kompozicija za simfonijski orkestar, steknu potrebno iskustvo
za dalji profesionalni razvoj. Takođe,
u istom cilju, negovaće se saradnja sa drugim, školskim, odnosno, omladinskim orkestrima iz
zemlje i inostranstva, nastava u okviru orkestarskih kampova i koncertne aktivnosti.
Zahtevi
Najveći broj učenika koji se iz redova srednje škole opredeli za profesionalno bavljenje muzikom
svira u orkestrima, stoga značaj časova orkestra mora biti jasan ne samo dirigentu i učenicima već i
njihovim profesorima glavnog predmeta. Profesor može da ocenjuje i kvalitet sviranja u toku
godine. Za ovakvu vrstu provere je najpreciznije sviranje kompozicije u kvartetu, kvintetu itd. u
zavisnosti od sastava orkestra.
ČITANJE S LISTA
I, II, III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
IV RAZRED (1 čas nedeljno, 33 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Savladavanje veštine brzog i tečnog čitanja notnog teksta, razvoj učenika na
osposobljavanju za korepetitorsku praksu i upoznavanje učenika sa širom klavirskom,
instrumentalnom i vokalnom literaturom. Rad na osposobljavanju učenika da posle kraće vizualne
analize uspešno pročita zadani notni tekt poštujući sve zadane parametre (tonalitet, tempo,
dinamiku, artikulaciju, ritam...).
Osposobljavanje učenika za analizu teksta i razvijenje sposobnosti da unapred vidi notni
materijal, a po mogućstvu i čuje melodijske i harmonske pokrete koji slede. Razvijanje opšteg
poznavanja muzičke literature. Nastava predmeta čitanje s lista obuhvata i upoznavanje orkestarske-
horske literature.
Zahtevi
I razred: Dve smotre godišnje – prva smotra u prvom polugodištu (decembar), a druga u maju. Obavezno se
izvode dve kompozicije koje predmetni profesor bira na licu mesta. Lista kompozicija je propisana
planom i programom.
II razred: Dve smotre godišnje – prva smotra u prvom polugodištu (decembar), a druga u maju. Obavezno se
izvode dve kompozicije koje predmetni profesor bira na licu mesta. Lista kompozicija je propisana
planom i programom.
III razred: Dve smotre godišnje – prva smotra u prvom polugodištu (decembar), a druga u maju.
Obavezno se izvode dve kompozicije i predmetni profesor ih bira na licu mesta. Lista kompozicija
je propisana planom i programom.
IV razred: Dve smotre godišnje – prva smotra u prvom polugodištu (decembar), a druga u maju. Obavezno se
izvode dve kompozicije i predmetni profesor ih bira na licu mesta. Lista kompozicija je propisana
planom i programom.
GUDAČKI INSTRUMENTI
(VIOLINA, VIOLA, VIOLONČELO, KONTRABAS)
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 časa nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Sadržaj programa u nastavi gudačkih instrumenata obezbeđuje nastavak i
nadgradnju edukacije učenika u njegovom osposobljavanju za uključenje u profesionalnu delatnost
a takođe i za dalji nastavak školovanja. Na časovima se podrazumeva permanentan rad na
usavršavanju memorije i muzičkog sluha; razvijanje instrumentalne tehnike kroz muziku kao
sredstva muzičkog izraza; razvijanje i usavršavanje veštine muzičkog načina razmišljanja i
razvijanje sposobnosti za koncertnu delatnost kao i smisao za zajedničko muziciranje; razvijanje
afiniteta prema improvizaciji, kao jednom od načina razvoja muzičkog mišljenja
Cilj glavnog predmeta je pripremanje učenika za profesionalnu delatnost, kao i pronalaženje i
planiranje pedagoških postupaka pomoću kojih će se optimalno podsticati razvoj individualnih
kvaliteta učenika. Zatim, usavršavanje memorije i muzičkog sluha, negovanje kulture izvođačkih
pokreta., upoznavanje učenika sa stilovima svih muzičkih razdoblja i osposobljavanje za dalje
školovanje i usavršavanje, kao i osposobljavanje za samostalno kreiranje interpretacije dela
različitih stilova.
Naročito treba obratiti pažnju na razvoj tehnike desne ruke, razvijanje i usavršavanje veštine
muzičkog načina razmišljanja. Posebno raditi na kultivisanju tona (intonacija, dupli tonovi, kontrola
dinamike, nijansiranje) i memorije, kao i na razvoju osnovnih odlika stilskih epoha. Rad na
razvijanju radne discipline iziskuje sistematičnost, studioznost i apsolutnu posvećenost.
Pedagog mora da sagleda u potpunosti ličnost učenika sa kojim radi, njegove psihofizičke
sposobnosti, i da mu pomogne pri profesionalnom opredeljenju i usmeravanju. On planira i
individualni program za svakog učenika vodeći računa o
postupnosti u povećavanju zahteva i harmoničnom razvoju učenikovih instrumentalnih i muzičkih
sposobnosti.
Poseban deo u nastavi su pripreme učenika za takmičenja. Ona mogu biti veoma korisna kao
podsticaj u radu, kao motiv za veći broj odgovornih javnih nastupa. Zahtevi
I razred Dve smotre godišnje (novembar i mart): - prva smotra (smotra skala) - obratiti pažnju na negovanje kulture izvođačkih pokreta; - druga smotra (smotra etida) - obratiti pažnju na tačno izvođenje pasaža i intonacije.
Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim kompozicijama.
Program godišnnjeg ispita se sastoji od jedne durske i molske skale, dve etide različitog
karaktera,od kojih je jedna Krojcerova(od broja 5), koncert (I ili II i III stav) ili cela sonata i jedno
delo male forme. Ispitni program se izvodi napamet.
II razred:
Dve smotre godišnje (novembar i mart) . - prva smotra (smotra skala) - obratiti pažnju na negovanje kulture izvođačkih pokreta; - druga smotra (smotra etida)- obratiti pažnju na tačno izvođenje pasaža i intonacije.
Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim kompozicijama.
Program godišnjeg ispita se sastoji od jedne durske i molske skale, dve etide različitog
karaktera,od kojih je jedna Krojcerova (od broja 10), koncerta (I ili II i III stav) ili cele sonate i
jednog dela male forme. Ispitni program se izvodi napamet.
III razred:
Dve smotre godišnje (novembar i mart).
- prva smotra (smotra skala) - obratiti pažnju na negovanje kulture izvođačkih pokreta - ležećih,
bacanih, skačućih i kombinovanih poteza; -druga smotra (smotra etida) - obratiti pažnju na tačno
izvođenje pasaža i intonacije u dvozvucima.
Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim kompozicijama.
Program godišnjeg ispita se sastoji od jedne durske i molske skale, dve etide različitog
karaktera, od kojih je jedna Krojcerova u dvozvucima, koncert (I ili II i III stav) ili cela sonata i
jedna delo male forme. Ispitni program se izvodi napamet.
IV razred: Dve smotre godišnje (novembar i mart) .
- prva smotra (smotra skala) - obratiti pažnju na negovanje kulture izvođačkih pokreta - ležećih,
bacanih, skačućih i kombinovanih poteza; - druga smotra (smotra etida) - obratiti pažnju na tačno izvođenje pasaža i intonacije u dvozvucima. Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim kompozicijama.
Program godišnjeg ispita se sastoji od dve etide različitog karaktera, celog koncerta,
virtuoznog komada i jednog dela domaćeg autora. Ispitni program se izvodi napamet.
GITARA
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 časa nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Permanentan rad na usavršavanju memorije i muzičkog sluha. Razvijanje
instrumentalne tehnike kroz muziku kao sredstva muzičkog izraza. Razvijanje i usavršavanje
veštine muzičkog načina razmišljanja. Razvijanje sposobnosti za koncertnu delatnost kao i smisao
za zajedničko muziciranje. Razvijanje afiniteta prema improvizaciji, kao jednom od načina razvoja
muzičkog mišljenja. Pripremanje učenika za profesionalnu delatnost i podsticanje i razvijanje
sposobnosti za koncertnu delatnost.
Na časovima gitare učenici treba da prošire znanja o muzici za gitaru i lautu kroz razne epohe.
Takođe, potrebno je da razviju profesionalni pristup izučavanju i radu na muzičkim delima i
osposobe se za samostalni rad na kompoziciji i samostalno kreiranje iterpretacije. Zadaci nastavnika
su da pomognu učenicima u razvijanju tehničkih sposobnosti kroz rad na skalama, akordima i
specifičnim tehničkim vežbama, zatim da upoznaju učenike sa značajnim delima, kompozitorima i
izvođačima koristeći dostupne snimke, i da ih usmere prema profesionalnoj delatnosti.
Pri izboru kompozicija, naročito u I razredu koji je u izvesnom smislu spona osnovne i srednje
škole, treba se rukovoditi idejom afirmisanja pravilnog funkcionisanja sviračkog aparata, tj.
stvaranjem čvrste psihofizičke veze između učenika, instrumenta i muzike. Program, pogotovo u
početku I razreda, ne treba da sadrži teške kompozicije već težina mora biti u zahtevima koji se
učeniku postavljaju – npr. tonska lepota i izražajnost, fraziranje, tempo, dinamika, nijansiranje boja,
agogika. Ovakvim kontinuiranim pristupom učvrstiće se kod učenika kritički odnos prema
zahtevima muzičkog teksta, a to je važan korak u pravcu njegovog osamostaljenja.
Zahtevi
I razred:
Obavezni minimum programa: osam etida, osam komada, dva ciklična dela.
Ispitni program: jedna skala sa vežbama i kadencom, dve etide, ciklično delo, komad.
Ispitni program se izvodi napamet.
II razred:
Obavezni minimum programa: osam etida, osam komada, dva ciklična dela.
Ispitni program: skala sa vežbama i kadencama izvedena na više različitih načina i u
potrebnom tempu, dve etide, ciklično delo, komad. Ispitni program se izvodi napamet.
III razred:
Obavezni minimum programa: osam etida, osam komada, dva ciklična dela.
Ispitni program: skala sa vežbama i kadencama izvedena na više različitih načina i u
potrebnom tempu, dve etide, dva stava Baha, ciklično delo, komad. Ispitni program se izvodi napamet.
IV razred:
Program završnog ispita: jedna koncertna etida, prvi stav sonate, dva stava Baha,
Kompozicija domaćeg autora, komad. Ispitni program se izvodi napamet.
KLAVIR
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 časa nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Razvoj aktivnosti unutrašnjeg i spoljašnjeg sluha pomoću primera i zadataka
prilagođenih učenikovim individualnim sposobnostima (sviranjem harmonsko-melodijskih obrazaca
po sluhu i improvizovanjem na zadatu kadencu). Razvoj tehnike svesnog memorisanja (učenjem,
samo iz nota, bez upotrebe instrumenta, kratkih, relativno jednostavnih kompozicija, po izvođačkim
teškoćama lako dostupnih učeniku četvrtog razreda osnovne škole). Izgradnja muzičke fantazije i
profiliranje kriterijuma u oblasti muzičke estetike (povremenim diskusijama o umetničkom sadržaju
i vrednosti izvođenih kompozicija i zadavanjem učeniku domaćih zadataka vezanih za ovu
tematiku). Razvoj učenikove sposobnosti integralnog izvođenja muzičkog dela (redovnim
preslušavanjem učenikovog sviranja u celini).
Postizanje efikasnosti izvođačkog aparata, radom na tehničkim vežbama i kompozicijama s
problematikom pozicionih i vanpozicionih figuracija, arpeđa, udvojenih tonova, akorada, trilera,
tremola, repeticija i skokova. Proširivanje znanja iz oblasti muzičke teorije i rad na povezivanju tog
znanja sa izvođačkom praksom (putem detaljne strukturalne analize svih izvođenih kompozicija).
Postizanje veštine izvođenja poliritmičkih teškoća sviranjem lestvica u poliritmičkim
kombinacijama. Rad na razvijanju unutrašnjeg i spoljašnjeg sluha pomoću primera i zadataka
prilagođenih učenikovim individualnim sposobnostima. Unapređivanje izvođačke veštine "pevanja"
na klaviru izučavanjem kompozicija polifone strukture (troglasnih i lakših četvoroglasnih) i
kompozicija sa romantičarskom kantilenom. Usavršavanje veštine izvođenja poliritmičkih teškoća
sviranjem lestvica u poliritmičkim kombinacijama. Obogaćivanje učenikovog takmičarskog
iskustva (za učenike koji ispoljavaju takmičarsku ambiciju i natprosečnu izvođačku sposobnost).
Zahtevi
I razred:
- obavezna smotra tehnike ( u novembru mesecu) prema zahtevima plana i programa
- obavezna 2 javna časa u toku školske godine
- godišnji ispit ( u junu mesecu) prema zahtevima plana i programa
U prvom razredu srednje muzičke škole raditi na: razvoju svesnog memorisanja kompozicija;
razvijanju veštine razumevanja i izvođenja muzičke fraze i celine kompozicije; razvoju i postizanju
efikasnosti izvođačkog aparata radom na tehničkim važbama i kompozicijama sa različitim
tehničkim, artikulacionim i agogičkim zahtevima; razvoju učenikove sposobnosti integralnog
izvođenja muzičkog dela.
Vrste aktivnosti koje će se dodatno ostvariti na odseku određene su individualnim
sposobnostima i interesovanjem učenika.
II razred:
- obavezna smotra tehnike ( u novembru mesecu) prema zahtevima plana i programa
- obavezna 2 javna časa u toku školske godine
- godišnji ispit ( u junu mesecu) prema zahtevima plana i programa
U drugom razredu srednje muzičke škole raditi na: unapređivanju tehnike svesnog memorisanja
kompozicija, kao i na daljem razvoju veštine razumevanja i izvođenja muzičke fraze; postizanju
veštine izvođenja polifonije, uz razvoj aktivnosti unutrašnjeg i spoljašnjeg sluha, prema
individualnim sposobnostima učenika; izgradnji muzičke fantazije i profiliranje kriterijuma u
oblasti muzičke estetike.
Vrste aktivnosti koje će se dodatno ostvariti na odseku određene su individualnim
sposobnostima i intereasovanjem učenika.
III razred:
- obavezna smotra tehnike ( u novembru mesecu) prema zahtevima plana i programa
- obavezna 2 javna časa u toku školske godine
- godišnji ispit ( u junu mesecu) prema zahtevima plana i programa
U trećem razredu srednje muzičke škole raditi na: daljem unapređivanju tehnike svesnog
memorisanja kompozicija, kao i na daljem razvoju veštine razumevanja i izvođenja muzičkog dela;
unapređivanju efikasnosti izvođačkog aparata, radom na tehničkim vežbama i kompozicijama sa
različitim tehničkim, artikulacionim i agogičkim zahtevima; izgradnji muzičke fantazije i
profiliranju kriterijuma u oblasti muzičke estetike.
Vrste aktivnosti koje će se dodatno ostvariti na odseku određene su individualnim
sposobnostima i interesovanjem učenika.
IV razred:
- obavezna smotra tehnike ( u novembru mesecu) prema zahtevima plana i programa
- obavezna 2 javna časa u toku školske godine
- godišnji ispit ( u junu mesecu) prema zahtevima plana i programa
U četvrtom razredu srednje muzičke škole raditi na: unapređivanju tehnike svesnog
memorisanja kompozicija, kao i veštini razumevanja i izvođenja muzičkog dela; daljem
unapređivanju efikasnosti izvođačkog aparata radom na tehničkim vežbama i kompozicijama sa
različitim tehničkim, artikulacionim i agogičkim zahtevima; izgradnji muzičke fantazije i
profiliranju kriterijuma u oblasti muzičke estetike; proširivanju znanja iz oblasti muzičke teorije i
raditi na učenikovom samostalnom povezivanju i primenjivanju stečenog znanja u izvođačkoj
praksi; pripremanju učenika za dalje školovanje.
Vrste aktivnosti koje će se dodatno ostvariti na odseku određene su individualnim
sposobnostima i interesovanjem učenika.
HARMONIKA
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 časa nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Razvoj na usavršavanju tehničkih i muzičkih elemenata kao nerazdvojne
celine. Razvoj na primeni raznih načina izvođenja artikulacije, dinamike i registara u zavisnosti od
stila i karaktera kompozicija. Podsticanje izvođačkih sposobnosti učenika, razvoj muzičkog ukusa i
ljubavi prema muzičkim ostvarenjima raznih pravaca. Razvoj jedinstva muzičkog i tehničkog kod
učenika kroz upoznavanje kompletne ličnosti učenika, njegovih opštih psihofizičkih osobina.
Na časovima harmonike učenici rade na usavršavanju tehničkih i muzičkih elemenata kao
nerazdvojne celine, zatim na usavršavanju primene raznih načina izvođenja artikulacija, dinamike i
registara u zavisnosti od stila i karaktera kompozicija, na podsticanju izvođačkih sposobnosti
učenika, kao i na razvijanju muzičkog ukusa i ljubavi prema muzičkim ostvarenjima raznih pravaca.
Cilj nastave je usavršavanje jedinstva muzičkog i tehničkog kod učenika kroz upoznavanje
kompletne ličnosti učenika, njegovih opštih psihofizičkih osobina. Nastavni program za harmoniku
je većim delom originalno koncipiran na osnovu iskustava stečenih u radu i na osnovu
odgovarajućih rezultata dobijenih u našoj zemlji, a delimično orijentisan i prema programskim
zahtevima za ostale instrumente.
Lepota tona na svakom instrumentu predstavlja vrednost, pa stoga i posebnu pažnju treba
posvetiti i negovanju tona uz pomoć tehnike prstiju i meha. Rad na tehnici meha treba uskladiti
prema određenoj artikulaciji, stilu i kompletnom muzičkom izražavanju. Postizanje određenog
tempa levom i desnom rukom, kroz ujednačen rad prstiju u tehničkim vežbama i etidama, takođe
treba da služi kvalitetnijem muzičkom doživljaju. Upotreba registara treba da bude pravilno
postavljena, u odnosu na pojedine muzičke i tehničke zahteve. Upoznavanje i primena melodijskog
bariton basa doprinosi kvalitetnijem i adekvatnijem izvođenju originalnih i transkribovanih,
posebno polifonih kompozicija, uz obavezno teorijsko i praktično poznavanje sklopova i funkcija
akordskih standard basova. Posebnu pažnju treba obratiti transkribovanju kompozicija koje se,
zahvaljujući primeni pomenutog melodijskog basa, odnosno proširenom obimu basova strane
instrumenta, mogu izvoditi čitanjem iz originalne literature, kao npr, pojedine Kramerove etide,
Skarlatijeve sonate, Bahove klavirske i orguljske kompozicije i drugo.
Zahtevi
I razred:
Kroz skale i etide rad na usasvršavanju tehnike. Izvođenje svih vrsta artikulacije, dinamike,
korišćenje registara u levoj i desnoj ruci, korišćenje i primena meha. Obučavanje učenika na bariton
basu u svim oktavama (melodijski bas), kao i podsticanje usavršavanja standard basa. U toku
školske godine obavezna je jedna provera tehnike svakog učenika u decembru, gde se izvode skale
sa svim elementima za prvi razred srednje muzičke škole i dve etide sa različitom tehničkom
problematikom.
Ispitni program: - dve etide - jedna polifona kompozicija - jedna ciklična kompozicija - jedna kompozicija po izboru. Ispitni program izvodi se napamet.
II razred:
Rad na podsticanju izvođačkih sposobnosti učenika u zavisnosti od stila i karaktera
kompozicije. Polifona kompozicija prilagođena individualnim sposobnostima učenika, ali
unapređena u odnosu na predhodne zadatke iz ranijih razreda. Takođe, treba sagledati sposobnosti
učenika i raditi na motivaciji istrajanog rada, radi kvalitetnijeg muzičkog izražavanja. Originalne
kompozicije za harmoniku donose nove različite oznake u notama i tehničke elemente koje učenik
treba da savlada.
U toku školske godine obavezna je jedna provera tehnike svakog učenika u decembru gde se
izvode skale sa svim elementima za drugi razred srednje muzičke škole i dve etide sa različitom
tehničkom problematikom.
Ispitni program : - dve etide - jedna polifona kompozicija - jedna ciklična kompozicija - jedna kompozicija po izboru. Ispitni program izvodi se napamet.
III razred:
Lepota tona koja se postiže uz pomoć tehnike prstiju i meha, kao stalni zadatak donosi
potpuniji muzički doživljaj. Rad na postizanju određenog tempa i ujednačenosti leve i desne ruke.
Treba raditi na stabilnosti memorije, metrike, ritma, kvaliteta tona, formiranju kritičkog zapažanja i
formiranje samostalnosti u radu. Afirmacija instrumenta kroz saradnju sa različitim instrumentima u
kamernim ansamblima.
U toku školske godine obavezna je jedna provera tehnike svakog učenika u decembru gde se
izvode skale sa svim elementima za treći razred srednje muzičke škole i dve etide sa različitom
tehničkom problematikom.
U junu ispitni program - dve etide - jedna polifona kompozicija - jedna ciklična kompozicija - jedna kompozicija po izboru. Ispitni program izvodi se napamet.
IV razred:
Estetsko i i intelektualno vaspitanje kroz muzičku tradiciju našeg naroda kao i muzičko
nasleđe drugih naroda treba da upotpuni stečeno znanje tokom muzičkog školovanja učenika.
Postavljena izvođačka sposobnost instrumentaliste širokog poznavanja razne literature i neiscrpno
istraživanje vrednosti.
U toku školske godine obavezna je jedna provera tehnike svakog učenika u decembru, gde
se izvode skale sa svim elementima za četvrti razred srednje muzičke škole i dve etide sa različitom
tehničkom problematikom.
Ispitni program: - jedna koncertna etida - jedna polifona kompozicija - jedna ciklična kompozicija - dve kompozicija po izboru različitog karaktera. Ispitni program izvodi se napamet.
DRVENI DUVAČKI INSTRUMENTI
(FLAUTA, OBOA, KLARINET, FAGOT)
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 časa nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Razvoj tehnike disanja i razvoj postavke funkcionalne i fleksibilne ambažure.
Razvoj kultivisanja tonova i tehnike prstiju. Osposobljavanje učenika da osnovnim odlikama
stilskih epoha može da prilagodi sopstvenu individualnost. Usmeravanje učenika ka solističkom,
kamernom i orkestarskom izvođenju.
Tokom četvorogodišnjeg školovanja u srednjoj muzičkoj školi, neophodno je obratiti pažnju
na sve elemente koje je potrebno savladati kako bi se omogućio pravilan razvoj učenika. Posebno je
značajan kontinuiran rad na specifičnostima duvačkih instrumenata kao što su intonacija, kvalitet
tona, izjednačenost registara, udarci jezikom i kontrola. U odnosu na uzrast učenika, veoma je bitno
održavanje i razvoj fizičke kondicije učenika, odnosno proširivanje njegovog disajnog kapaciteta
kroz odgovarajuće fizičke vežbe i vežbe za disanje.
Nastavnik treba da izabere odgovarajući program prema sposobnostima i afinitetu svakog učenika
kroz koji će se najbolje razvijati njegova tehnika, muzikalnost, fraziranje, način mišljenja i oblikovanje dela,
i koji će mu omogućiti harmoničan razvoj. Pored toga, veoma je korisno vežbanje memorije kroz učenje
napamet, kako dela iz literature, tako i etida, kao i podsticanje rada na improvizaciji.
U praćenju razvoja učenika, veoma značajnu ulogu imaju smotre, javni nastupi i takmičenja.
Preporučljivo je da škola organizuje smotru tehnike po razredima na kojoj bi trebalo da nastupe svi
učenici kroz sva četiri razreda srednje škole.
Zahtevi
U pogledu javnih nastupa, preporučuje se da svaki učenik ima najmanje po dva nastupa u
polugodištu.
I razred:
Jedna smotra godišnje (decembar). Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim
kompozicijama.
Godišnji ispit se sastoji od jedne durske i molske skale, dve etide različitog karaktera, dela
za izvođenje uz pratnju klavira. Program se izvodi napamet.
II razred:
Jedna smotra godišnje (decembar). Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim
kompozicijama.
Godišnji ispit se sastoji od jedne durske i molske skale, dve etide različitog karaktera, dela
za izvođenje uz pratnju klavira. Program se izvodi napamet.
III razred:
Jedna smotra godišnje (decembar). Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim
kompozicijama.
Godišnji ispit se sastoji od jedne durske i molske skale, dve etide različitog karaktera, dela
za izvođenje uz pratnju klavira. Program se izvodi napamet.
IV razred:
Jedna smotra godišnje (decembar). Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim
kompozicijama.
Godišnji ispit se sastoji od jedne durske i molske skale, dve etide različitog karaktera, dela
za izvođenje uz pratnju klavira. Program se izvodi napamet.
LIMENI DUVAČKI INSTRUMENTI
(TRUBA, HORNA)
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 časa nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Širenje opsega, razvoj usavršavanja sviranja intervala, kontrola tona u
šesnaestinkama i sekstolama, kontrola kvaliteta tona kod akcenta u legatu i kod martelata i kontrola
tona u ppp i fff. Razvoj na izvođenju legato intervala do duodecime.
Tokom četvorogodišnjeg školovanja u srednjoj muzičkoj školi, neophodno je obratiti pažnju
na sve elemente koje je potrebno savladati kako bi se omogućio pravilan razvoj učenika. Posebno je
značajan kontinuiran rad na specifičnostima duvačkih instrumenata kao što su intonacija, kvalitet
tona, izjednačenost registara, udarci jezikom i kontrola. U odnosu na uzrast učenika, veoma je bitno
održavanje i razvoj fizičke kondicije učenika, odnosno proširivanje njegovog disajnog kapaciteta
kroz odgovarajuće fizičke vežbe i vežbe za disanje.
Nastavnik treba da izabere odgovarajući program prema sposobnostima i afinitetu svakog
učenika kroz koji će se najbolje razvijati njegova tehnika, muzikalnost, fraziranje, način mišljenja i
oblikovanje dela, i koji će mu omogućiti harmoničan razvoj. Pored toga, veoma je korisno vežbanje
memorije kroz učenje napamet, kako dela iz literature, tako i etida, kao i podsticanje rada na
improvizaciji.
Zahtevi
U pogledu javnih nastupa, preporučuje se da svaki učenik ima najmanje po dva nastupa u
polugodištu.
I razred:
Jedna smotra godišnje (decembar). Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim
kompozicijama.
Program godišnjeg ispita: - Jedna durska i jedna molska skala; - Jedna etida sa umerenim tehničkim zahtevima;
- Jedna melodijska etida; - Jedna kompozicija sa klavirom. Kompozicija sa klavirom se izvodi napamet.
II razred:
Jedna smotra godišnje (decembar). Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim
kompozicijama.
Program godišnjeg ispita: - Jedna durska i jedna molska skala po programu; - Dve etide različitog karaktera;
- Komad sa klavirom. Kompozicija sa klavirom se izvodi napamet.
III razred: Jedna smotra godišnje (decembar). Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim
kompozicijama.
Program godišnjeg ispita: - Jedna durska i jedna molska skala sa dominantnim trozvucima i umanjenim četvorozvucima; - Dve etide različitog karaktera; - Dva orkestarska sola; - Kompozicija sa klavirom. Kompozicija sa klavirom se izvodi napamet.
IV razred:
Jedna smotra godišnje (decembar). Obavezna dva javna nastupa u toku godine, sa različitim
kompozicijama.
Program godišnjeg ispita: - Jedna etida cikličnog karaktera; - Koncert - najmanje trostavačni; - Komad virtuoznog karaktera; - Kompozicija jugoslovenskog ili slovenskog autora. Jedna od navedenih kompozicija se izvodi
napamet.
SOLO PEVANJE
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 časa nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Ovladavanje pevačkim aparatom i mehanizmom koji učestvuje u formiranju
tona, tehnikom disanja i pravilnim pevačkim stavom. Ovladavanje glasovnom impostacijom što je
uslov za očuvanje zdravog glasa Rad na razvijanju opsega i pokretljivosti glasa kroz složenije
tehničke vežbe i upotrebljavanju daha u dinamičkom nijansiranju melodije. Razvijanje višeglasnog
(dvoglasnog) pevanja, muziciranjem u kamernom ansamblu. Razvijanje kamernog i horskog
muziciranja. Upoznavanje sa različitim muzičkim stilovima i interpretacijom. Rad na dvoglasnim
duetima „a kapela“ (dvoglasni solfeđo, starogradske pesme, narodne, ruske...), klavirskim duima
(st. majstori, pesme...) i duetima uz pratnju klavira.
Predmet solo pevanje zahteva vrlo poseban, specifičan pristup pedagoga svakom učeniku
obzirom na različitost po pitanju vrste glasa, ličnosti, sposobnosti, zainteresovanosti i ambicije
pojedinaca. Specifičnost i težina u ostvarivanju ovog programa je u tome što pevač nema ni vidljiv
ni opipljiv instrument na koji može da prenese svoje zvučne predstave, on godinama pravi
instrument od svog tela, razvijajući osećaj i vezujući ga za zvuk koji proizvodi.
Osnova pevačkog instrumenta jeste dah, i zato se pre traženja zvuka, počinje sa vežbama za
disanje uz pravilno držanje tela. Na pravilnom disanju, postavljanju glasa, čistoj intonaciji, čvrstom
izgovoru suglasnika, negovanju fraze i interpretaciji treba insistirati od početka do kraja školovanja
Zahtevi
I razred: Ovladavanje pevačkim aparatom i mehanizmom koji učestvuje u pravljenju tona.
- Ovladavanje tehnikom disanja.
- Rad na izjednačavanju vokala, glasovnoj impostaciji i čistoj intonaciji.
- Ovladavanje pravilnim pevačkim stavom. Decembar – smotra, jedna vokaliza i jedan stari majstor.
Jun - ispit, prema zahtevima plana i programa.
II razred:
- Ovladavanje kompozicijama sa tekstom.
- Rad na dugim i izjednačenim frazama.
- Upoznavanje sa različitim stilovima kroz solo pesme. Decembar – smotra, jedna vokaliza, jedan stari majstor i jedna solo pesma. Jun – ispit,prema zahtevima plana i programa.
III razred:
- Rad na razvijanju opsega i pokretljivosti glasa kroz složenije tehničke vežbe
- Upotreba daha u dinamičkom nijansiranju melodije
- Upoznavanje sa različitim muzičkim stilovima kroz oratorijume i operske arije.
Decembar – smotra, jedan stari majstor i dve solo pesme.
Jun - ispit,prema zahtevima plana i programa.
IV razred:
Program rada se prilagođava ambicijama učenika:
- Sa učenicima koji žele da nastave sa solo pevanjem na fakultetu radi se na sublimaciji svega
naučenog, insistira se na dugim frazama, izrazu i kompozicijama različitog karaktera.
- Učenici koji žele da završe sa školovanjem glasa prelazi se što više programa prima vista i radi
se na ovladavanju programom za ispit. Decembar – smotra, jedan stari majstor i dve solo pesme.
Jun – ispit,prema zahtevima plana i programa.
UPOREDNI KLAVIR
I, II, III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
IV RAZRED (1 čas nedeljno, 33 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Razvoj unapređivanja izvođačke tehnike: skale, sviranje kandeci, etide,
tehničke vežbe, jednostavne vežbe za polifoniju, sonatine, vežbe za čitanje s lista, vežbe za
četvororučno sviranje. Razvoj sposobnosti učenika za povezivanje ovog predmeta sa glavnim
predmetom koji učenik izučava. Rad na izgradnji, razvoju i unapređivanju izvođačke tehnike,
radom na tehničkim vežbama i kompozicijama sa različitim tehničkim, artikulacionim i agogičkim
zahtevima.
Rad na razumevanju i razvoj sposobnosti izvođenja polifonije, uz razvoj aktivnosti
unutrašnjeg i spoljašnjeg sluha, u zavisnosti od učenikove individualne sposobnosti.
Osposobljavanje učenika za samostalno analiziranje forme i prepoznavanje stila sa svim njegovim
karakteristikama u delima koja savlađuju na glavnom predmetu.
Zahtevi
I razred: smotra u toku drugog polugodišta.
II razred: ispit (u junu mesecu) prema zahtevima plana i programa.
III razred: smotra u toku drugog polugodišta.
IV razred: smotra u toku drugog polugodišta.
SOLFEĐO ZA TEORETSKI ODSEK
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 čas nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Razumevanje sadržaja muzike i osposobljavanje za opažanje, izvođenje i
tumačenje muzike. Kontinuirani razvoj muzikalnosti i muzičke pismenosti. Korelacija i interakcija
sadržaja rada na nastavi solfeđa sa sadržajima na nastavi hora i svim drugim vidovima teoretske
nastave. Razvoj muzikalnosti i muzičke pismenosti i postavke osnova za dalji rad na izučavanju
teorijskih disciplina u nastavi muzike, harmonije, analize muzičkog oblika, kontrapunkta,
aranžiranja, komponovanja. Rad na sposobnosti razumevanja muzičkog sadržaja, kao i na
interpretaciji, pamćenju i zapisivanju muzičkog teksta. Rad na praćenju latentne harmonije u
instruktivnim primerima i primerima iz umetničke instrumentalne i vokalne literature.
Razvijanje funkcionalnog načina mišljenja, muzičke memorije i apsolutnog praćenja notnog
zapisa, zatim razvijanje sposbnosti zapisivanja muzičkog teksta i toka sa svim elementima za
pravilno izvođenje. Rad na korelaciji i interakciji sa sadržajem rada teoretske nastave. Rad na
razvoju apsolutnog sluha.
Nastava solfeđa treba da obezbedi razvoj muzičkog sluha i muzičke pismenosti
sinhronizacijom procesa opažanja i reprodukcije. Samim tim, metodologija i sadržaji programa
usmeravaju se ka zamišljanju notne slike na osnovu slušnog muzičkog sadržaja i, suprotno,
zamišljanje zvuka (glasom i na svom instrumentu) na osnovu uvida u notni tekst. Jedino tako
instrumentalisti mogu čuti u sebi ono što treba da odsviraju, a teoretičari da budu pripremljeni za
savlađivanje svih teorijskih disciplina. Organizacija časa solfeđa umnogome doprinosi uspešnoj
realizaciji programa. Predlaže se ustaljeni rad na opažanju i intoniranju (na početku časa), pevanje
sa lista i diktat (melodijski i ritmički, a sa kombinovanjem istih - jednog časa duži rad na ritmu,
sledećeg na melodici) i ritmičko čitanje (u kombinaciji sa ravnomernim čitanjem).
Zahtevi
I razred: Decembar – smotra
Jednoglasni melodijski diktat do dva predznaka sa skretnicama i prolaznicama. Melodijska etida do dva predznaka sa skretnicama, prolaznicama i mutacijom.
Jun – ispit,prema zahtevima plana i programa.
II razred: Decembar - smotra Jednoglasni melodijski diktat do dva predznaka sa stabilnim alteracijama. Dvoglasni melodijski
diktat – dijatonika. Melodijska etida do četiri predznaka sa stabilnim alteracijama.
Jun – ispit,prema zahtevima Plana i programa.
III razred: Decembar – smotra Jednoglasni melodijski diktat sa frigijskim kvintakordom i napolitanskim sekstakordom i
modulacijom u tonalitete drugog kvintnog srdostva (do četiri predznaka). Melodijska etida sa
stabilnim i labilnim alteracijama u tonalitetima drugog kvintnog srodstva. Jun – ispit prema zahtevima Plana i programa.
IV razred Decembar – smotra
Jednoglasni i dvoglasni diktat prema zahtevima za prijemni ispit na Muzičkoj akademiji. Jun – maturski ispit,prema zahtevima Plana i programa. Cilj održavanja smotri je oslobađanje učenika od treme (pred ispitnom komisijom), kontrola
praćenja i usvajanja programa rada, uspešno zapisivanje melodijskog teksta, čisto intoniranje
melodijskih etida, usvajanje ritmičkih figura i rešavanje ritmičkih problema, ovladavanje
elementima teorije muzike, a sve u vezi uspostavljanja korelacije sa predmetima teoretske i
instrumentalne nastave.
KLAVIR ZA TEORETSKI ODSEK
I, II, III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 čas nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Rad na razvoju i unapređivanju izvođačke tehnike radom na tehničkim
vežbama i kompozicijama sa različitim tehničkim, artikulacionim i agogičkim zahtevima.
Unapređivanje sposobnosti razumevanja i izvođenja polifonije, uz razvoj aktivnosti unutrašnjeg i
spoljašnjeg sluha, u zavisnosti od učenikovih individualnih sposobnosti. Raditi na razvoju
razumevanja i interpretacije muzičke fraze i celine muzičkog dela, na izgradnji i profiliranju
kriterijuma u oblasti muzičke estetike, kao i na postizanju korelacije između muzičke teorije i
izvođačke prakse. Osposobljavanje učenika za dalje školovanje.
Zahtevi I razred: - u toku školske godine dve smotre (u decembru i u maju mesecu).
II razred: - smotra na kraju prvog polugodišta (u decembru) - godišnji ispit (u junu mesecu) prema zahtevima plana i programa.
III razred: - u toku školske godine dve smotre (u decembru i maju meseca).
IV razred: - smotra na kraju prvog polugodišta (u decembru) - završni ispit (u maju mesecu) prema zahtevima plana i programa.
SVIRANJE HORSKIH PARTITURA
II, III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Osposobljavanje učenika da pravilno shvate i vizuelno usvoje partituru, kao
i da je uspešno odsviraju. Razvoj izvođačke tehnike i razvoj sposobnosti učenika za povezivanje
ovog predmeta sa predmetom dirigovanje. Rad na sticanju znanja o postojećoj horskoj literaturi.
Rešavajući tehničke probleme sviranja horskih partitura na klaviru, učenike uvoditi u sveobuhvatnu
analizu partiture, pripremajući ih za nastavu dirigovanja.
Slušanjem i analiziranjem (uz partituru) interpretacije poznatih dirigenata i horova, učenike
upoznati sa horskom literaturom.
Zahtevi
Ovaj predmet obuhvata sviranje horskih partitura iz literature domaćih i stranih autora
različitih stilova i perioda i to:
- dvoglasni i troglasni dečji i ženski horovi u jednom i dva notna sistema; - četvoroglasni ženski i muški horovi u dva notna sistema; - troglasni dečji i ženski horovi u dva notna sistema; - troglasni dečji i žensko horovi u tri notna sistema; - četvoroglasni horovi sa tri notna sistema; - četvoroglasni ženski, muški i mešoviti horovi sa četiri notna sistema. Sposobniji učenici partituru
treba da odsviraju na času s lista. Obavezni mimimum programa: 15 kompozicija u II i 10 u III
razredu.
DIRIGOVANJE
III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Razvoj sposobnosti učenika za rad sa kamernim ansmablima, horovima,
orkestrima. Razvoj sposobnosti učenika za povezivanje ovog predmeta sa ostalim predmetima na
teoretskom odseku. Rad na razvijanju sposobnosti učenika za rad sa kamernim ansamblima,
horovima, orkestrima. Upoznavanje sa osnovnim zakonitostima dirigovanja i sa istorijskim
razvojem tehnike dirigovanja. Upoznavanje sa ulogom i značajem dirigenta kao vođe i pravilima
koja vladaju u ansamblu. Savladavanje različitih stilova dirigovanja u horu i orkestru – njihove
sličnosti i razlike.
Cilj je savladavanjem dirigentske tehnike upoznavati horsku i orkestarsku literaturu.
Obrađujući različite i mnogobrojne tehničke probleme upoznavati se sa elementima interpretacije
kao što su forma, slog, tempo, dinamika, fraziranje, ritam, agogika i dr. Negovati i razvijati praksu
da učenici u radu sa ansamblima (grupom pevača, gudačkim kvartetom i drugim sastavima)
realizuju stečene veštine i znanje iz dirigovanja u neposrednom radu sa „živim“ zvukom.
Savladavanje tehnike dirigovanja u početnoj fazi rada predstavlja najvažniji segment. Počinje
se od dirigentskog stava, odnosno početne pozicije. Vežba se u onom stavu u kome se u stvarnosti i
nastupa. Pravilno savladani početni stav predstavlja glavni preduslov za dalje uspešno savlađivanje
složenijih zadataka. Ovome se mora posvetiti puna pažnja jer su kasnije izmene već usvojenog
pogrešnog stava mukotrpne i spore. Učenik mora da us-postavi punu kontrolu nad svakim delom
svoga tela i treba da radi vežbe za elastičnost tela. Učenici posmatraju stav profesora i upoređuju ga
sa svojim kolegama i sa sobom.
Zahtevi
Ispitni program treće godine: Rad sa horom jednog kraćeg horskog dela; Izvođenje dirigovanjem jedne horske kompozicije.
Ispitni program četvrte godine: Rad sa orkestrom - kraće delo; Izvođenje dirigovanjem jedne orkestarske kompozicije. Za ispit se može koristiti i dečji orkestar ili orkestar škole.
AUDIO-VIZUELNA TEHNIKA
IV RAZRED (1 čas nedeljno, 33 časa godišnje + blok 32 časa)
Ciljevi i zadaci: Osposobljavanje učenika da ovladaju sledećim veštinama i procesima u
okviru područja: osnovnim tehnikama snimanja zvuka, osnovnim mikrofonskim tehnikama,
analognim režijskim stolom, upotrebom mernih instrumenata, snimanjem i reprodukcijom na
dvokanalnom analognom magnetofonu, snimanjem i reprodukcijom na višekanalnom analognom
magnetofonu, osnovama digitalnog audio fajla, snimanjem i reprodukcijom na DAT-u (Digital
Audio Tape).
Blok nastava podrazumeva: 1. Rad sa kamerom i mikrofonom. Negu videouređaja. Startovanje video trake. 2. Funkcije na komandnoj ploči videomiksera, priključci – demonstracija rada. Zahtevi Obavezno je
godišnje uraditi dva jednočasovna školska pismena zadatka.
UVOD U KOMPONOVANJE
IV RAZRED (2 časa nedeljno, 66 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Uočavanje uloge melodije i harmonije u muzici, osnovnih elemenata
harmonije. Razvoj na prepoznavanju i analizi različitih harmonskih stilova, kako klasične muzike,
tako i ostalih muzičkih pravaca. Rad na razvoju uloge melodije i harmonije u muzici, rad na razvoju
osnovnih elemenata harmonije, rad na savladavanju slobodnijih akordskih veza i na modernizaciji
date melodike i preradi motiva. Rad na prepoznavanju i anlizi različitih harmonskih stilova,
klasične muzike, tako i ostalih muzičkih pravaca.
Razvijajući kod učenika sposobnost muzičke improvizacije i sposobnost ozvučavanja
zvučnih slika stečenih iz dosadašnjeg muzičkog iskustva, podsticati muzičku inventivnost učenika
oslanjajući se na prethodna znanja iz harmonije i kontrapunkta, upoznavajući ih, pritom, sa
sredstvima i mogućnostima muzičkog izražavanja. Izvođenjem napisanih kompozicija stimulisati
učenike da nastave da se bave kreativnim procesom i dalje razvijaju kreativno mišljenje.
Zahtevi
U toku školske godine svaki učenik treba da ostvari najmanje tri samostalna rada iz ovog predmeta.
Međutim, pošto u ovom slučaju uspešnost savladavanja takvih zadataka u velikoj meri zavisi od
stvaralačkog dara i mašte pojedinca, kod onih učenika koji te sposobnosti poseduju u manjoj ili
nedovoljnoj meri zahtev za sasvim samostalnim stavaralaštvom, može se donekle umanjiti tako što
bi izvesni elementi kompozicije bili dati, ili čak i kompletan muzički tekst, koji onda treba samo
aranžirati, ili manje-više preraditi za određen instrument, odnosno ansambl.
ŠKOLSKI PROGRAM OPŠTEOBRAZOVNE NASTAVE
SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
I, II, III RAZRED (3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)
IV RAZRED (3 čas nedeljno, 99 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Proširivanje i produbljivanje znanja o srpskom jeziku; unapređivanje jezičke
i funkcionalne pismenosti; proširivanje i produbljivanje znanja o srpskoj i svetskoj književnosti,
razvijanje ljubavi prema knjizi i čitanju, osposobljavanje za interpretaciju umetničkih tekstova;
upoznavanje reprezentativnih dela srpske i opšte književnosti, književnih žanrova,
književnoistorijskih pojava i procesa u književnosti; proširivanje i produbljivanje književnih znanja
i čitalačkih veština; obrazovanje i vaspitanje učenika kao slobodne, kreativne i kulturne ličnosti,
kritičkog uma i oplemenjenog jezika i ukusa.
1) Nastava jezika učenicima omogućuje da:
ovladaju znanjima o srpskom književnom jeziku; steknu veštine i sposobnosti
njegovog korišćenja u opštenju sa drugima, u pismenom i usmenom izražavanju,
prilikom učenja, obrazovanja i intelektualnog razvoja; poštuju maternji jezik, neguju
srpski jezik, tradiciju i kulturu srpskog naroda, nacionalnih manjina, etničkih
zajednica i drugih naroda; unapređuju kulturu jezičkog opštenja, u skladu sa
poštovanjem rasne, nacionalne, kulturne, jezičke, verske, rodne, polne i uzrasne
ravnopravnosti, sa razvijanjem tolerancije i uvažavanja različitosti i sa poštovanjem i
uvažavanjem drugih jezika i drugih kultura.
2) Nastava književnosti ima za cilj da učenici:
upoznaju reprezentativna dela srpske književne baštine i dela opšte književnosti,
njihove autore, poetske i estetske vrednosti; neguju i razvijaju čitalačke kompetencije i
interpretacijske veštine posredstvom kojih će se upoznavati sa reprezentativnim
književnim delima iz istorije srpske i opšte književnosti, čitati ih i tumačiti u
doživljajnoj i istraživačkoj ulozi; razvijaju literarne afinitete i postanu čitaoci
rafiniranog estetskog ukusa koji će umeti da na istraživački, stvaralački i aktivan način
čitaju književna dela svih žanrova, vrednuju ih, govore o njima i povodom njih; usvoje
humanističke stavove, uverenja i sistem vrednosti; osposobe se za pouzdano moralno
prosuđivanje, opredeljivanje za dobro i osudu nasilništva i nečoveštva, odbacivanje
svih vidova agresivnog i asocijalnog ponašanja i za razvijanje samosvesti i lične
odgovornosti; podstiču na saosećanje sa bližnjima i odgovornost prema drugom;
razviju vrline razboritosti, ravnoteže i mudrosti.
Cilj i zadaci čine celinu i ostvaruju se tokom četiri godine - sistematski i kontinuirano - u
svim predviđenim programsko-tematskim područjima i vidovima rada. Zahtevi
Jedna od elementarnih stavki prilikom ocenjivanja i vrednovanja znanja učenika je aktivnost
na času - dijalog sa ostalim učenicima i nastavnikom, davanje konstruktivnih predloga,
intelektualna razmena mišljenja kroz diskusiju, ulaganje truda kroz dodatno usavršavanje i
izučavanje preporučene literature, istraživački pristup u nastavi i slično. Prilikom ocenjivanja
vrednuju se kako usmeni odgovori učenika na zadata pitanja ili u toku diskusije, tako i pismeni ili
kontrolni zadaci.
ENGLESKI JEZIK
I, II, III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 čas nedeljno, 66 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Ovladavanje komunikativnim veštinama, razvijanje sposobnosti i metoda
učenja stranog jezika, sticanje pozitivnog odnosa prema drugim jezicima i kulturama i navikavanje
na otvorenost u komunikaciji.
Zadaci nastave engleskog jezika su:
- da učenici budu osposobljeni da se u školskoj i vanškolskoj svakodnevici pismeno i usmeno
izražavaju, da engleski jezik koriste i posle završetka obrazovanja, da do kraja 4. razreda
gimnazije učenici savladaju jezik do nivoa B1.
U prvoj godini učenja jezika posebna pažnja se poklanja obnavljanju i proširivanju znanja
gramatike iz osnovne škole, proširenju vokabulara učenika, upotrebi jezika u tipičnim
svakodnevnim situacijama, slušanju sa razumevanjem i kratke diskusije oko čitanog teksta. Gramatičke jedinice koje se obrađuju su: Present and past teses, questions, articles, verb patterns,
future forms, comparatives and superlatives, present perfect, modal verbs. U drugoj godini učenja učenici su sposobni da u pismenom i usmenom obliku izlože svoje
mišljenje na zadatu temu a istovremeno i prošire svoj vokabular uz jezičke vežbe i raznovrsne
tekstove. Gramatičke jedinice koje se obrađuju su: Time clauses, verb patterns, passives, second
conditional, present perfect continuous, past perfect, modal verbs1 (obligation and permission),
present and past tenses. U trećoj godini više pažnje se poklanja konverzaciji, čitanju i razumevanju težih tekstova,
pisanju kratkih sastava, upotrebi muzičke termonologije na engleskom jeziku i proširenju znanja iz
gramatike. Gramatičke jedinice koje se obrađuju su: Future forms, verb patterns, present perfect-
active and passive, conditionals, modal verbs2 (probability), present perfect continuous, indirect
questions, question tags, reported speech, the tense system. U četvrtoj godini učenici su stekli dovoljno visoki nivo znanja engleskog jezika da slobodno
učestvuju u razgovoru i izlažu svoja mišljenja, pišu sastave, komuniciraju na engleskom jeziku i u
vanškolskim okolnostima. Gramatičke jedinice koje se obrađuju su: Narrative tenses, questions and
negatives, future forms, expressions of quantity, modals and related verbs1, relative clauses,
expressing hait-used to do/doing, modal auxiliary verbs2, articles-determiners.
Tematika korišćenih tekstova je iz života mladih: zabava, sport, muzika i umetnost,
školovanje; porodica i društvo, sredstva javnog informisanja, proslave, praznici i običaji drugih
naroda itd.
Zahtevi U skladu sa nastavnim planom i programom, učenici rade po jedan pismeni zadatak, jedan
test i jedan diktat u svakom polugdištu.
Nastavni profesor će prilikom ocenjivanja vrednovati pismene i usmene odgovore, kao i
aktivnost koju ucenici ispoljavju na času, izradu domaćih zadataka i spremnost za saradnju.
ITALIJANSKI JEZIK
I, II, III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 čas nedeljno, 66 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Bliže upoznavanje učenika sa gramatikom jezika i unapređenje lingvističkih i
didaktičkih sposobnosti kao i osvežavanje političko-kulturnih saznanja o Italiji. U prve dve godine
učenja savladava se osnovni nivo poznavanja jezika („Livello elementare A1-A“), a u trećoj i
četvrtoj prelazi se na srednji nivo („Livello intermedio B1-B2“). Nastavne jedinice su podeljene
tako da učenicima olakšaju učenje jezika i da ih kroz razne multimedijalne vežbe još više motivišu.
Zastupljeni oblici rada su: frontalni, individualni i grupni rad. Objašnjenja moraju biti jasno
izrečena na italijanskom jeziku i razumljiva, a važno je ostvariti i dobru pedagošku interakciju
između nastavnika i učenika. Treba istaći da pored jezika učenici upoznaju kulturu Italije, običaje
ljudi i znamenitosti italijanskih gradova.
U prvoj godini učenja jezika posebna pažnja se poklanja motivaciji zato što je za većinu to i
prvi susret sa italijanskim jezikom. Na drugom mestu je pravilan izgovor i intonacija, pronalaženje i
razumevanje novih gramatičkih formi, a na taj način učenik počinje da shvata sve nove elemente
stranog jezika. Gramatičke jedinice koje se obrađuju su: određeni i neodređeni član, jednina i
množina imenica, indikativ prezenta, složeni perfekat, futur I, predlozi, brojevi.
U drugoj godini učenja učenici su već u mogućnosti da u potpunosti shvataju tekst, daju
odgovore na zadata pitanja, komentarišu i iznose svoj sud o pročitanom tekstu. Na ovom nivou,
audio vežbanja naročito pomažu učenicima da razumeju maternji izgovor italijanskog jezika.
Gramatičke jedinice koje se obrađuju su: prisvojni pridevi, imperfekat, direktne i indirektne
zamenice u prostim i složenim vremenima, povratni glagoli u prostim i složenim vremenima,
imperativ, kondicional, konjunktiv.
U trećoj godini savladavanju gradiva doprinose različite vežbe koje imaju za cilj da osveže
vokabular učenika i da pored gramatički ispravnih rečenica koriste izraze koji su zastupljeni u
svakodnevnom govoru. Gramatičke jedinice koje se obrađuju su: spajanje direktnih i indirektnih
zamenica, relativne zamenice, konstrukcije sa glagolom „stare“, komparacija prideva, prosto prošlo
vreme, infinitiv, particip, pasiv.
Četvrta godina učenja jezika zaokružuje sve ono što su učenici usvojili i podstiče ih da sami
osmisle dijalog i tekstove na zadatu temu. Gramatičke jedinice koje se obrađuju su: slaganje
vremena u konjunktivu, hipotetički period, upotreba rečca „ci“ i „ne“, direktni i indirektni govor,
pasiv, gerund.
Zahtevi
U skladu sa nastavnim planom i programom, učenici rade po jedan pismeni zadatak, jedan
test i jedan diktat u svakom polugdištu.
Nastavni profesor će prilikom ocenjivanja vrednovati pismene i usmene odgovore, kao i
aktivnost koju ucenici ispoljavju na času, izrada domaćih zadataka i spremnost za saradnju.
INFORMATIKA
I, II, III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 čas nedeljno, 66 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Cilj nastavnog predmeta računarstvo i informatika je sticanje znanja,
ovladavanje veštinama i formiranje vrednosnih stavova koji doprinose razvoju informatičke
pismenosti neophodne za život u savremenom društvu, dalje stručno usavršavanje i praktičnu
primenu u procesu rada; kao i osposobljavanje učenika da efikasno i racionalno koriste računare na
način koji ne ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
Zadaci nastave računarstvo i informatika su da učenici: razviju svest o neophodnosti
korišćenja računara u svakodnevnom životu i radu i značaju informatike za funkcionisanje i razvoj
društva; primene stečena znanja i veštine u sticanju konkretnog obrazovanja za buduće zanimanje;
jačaju sposobnost za precizno i koncizno definisanje problema; upoznaju se sa algoritamskim
načinom rešavanja problema i osnovnim algoritmima; steknu znanja potrebna za podešavanje
parametara operativnog sistema na nivou korisničkog interfejsa, korišćenje mogućnosti operativnih
sistema i sistema datoteka konkretnog operativnog sistema; ovladaju korišćenjem programa za
obradu teksta i tabelarnih podataka i kreiranje dokumenata u kome su integrisani tekst, slika i
tabela; upoznaju načine izrade prezentacija i osposobe se za izradu jednostavnijih prezentacija;
razumeju principe funkcionisanja interneta, lokalnih mreža i osposobe se za korišćenje mrežnih
resursa, internet servisa i sistema za elektronsko učenje; unaprede sposobnosti za brzo, efikasno i
racionalno pronalaženje informacija korišćenjem računara, kao i njihovo kritičko analiziranje i
prenošenje; razviju preciznost, racionalnost i kreativnost u radu sa računarom; na adekvatan način
koriste prednosti računara i društvenih mreža u udruživanju sa drugima i pokretanju akcija čiji je
cilj širenje korisnih informacija ili pružanje pomoći i podrške onima kojima je to potrebno; izgrade
pravilne stavove prema korišćenju računara, bez zloupotrebe i preterivanja koje ugrožava njihov
fizičko i mentalno zdravlje; upoznaju savremena ergonomska rešenja koja olakšavaju upotrebu
računara i izgrade spremnost za praćenje novih rešenja u oblasti informatičke tehnologije; razvijaju
sposobnosti da stečena znanja primenjuju za rešavanje problema i novih situacija u procesu rada i
svakodnevnom životu. Prva godina: Osnove računarske tehnike, Osnove rada u operativnom sistemu sa grafičkim
interfejsom, Tekst-procesor, Slajd-prezentacije, Rad sa tabelama, Internet i elektronska
komunikacija. Druga godina: Obrada teksta na računaru, Algoritmi, Osnove programiranja, Tipovi podataka,
Strukture podataka, Grafika i zvuk. Treća godina: Programi za rad u muzici, Programi za crtanje, Multimedijske aplikacije. Četvrta
godina: Eksperimenti sa zvukom, Računarske komunikacije.
Zahtevi
Nastavni profesor će prilikom ocenjivanja vrednovati pismene i usmene odgovore na
postavljena pitanja, kao i aktivnost koju učenici ispoljavaju na času, pre svega spremnost na
saradnju i intelektualnu razmenu u diskusiji sa drugima, kućnu pripremu za najavljnu temu časa,
doprinos vlastitom usavršavanju kroz dodatno čitanje preporučene literature, lično istraživanje i
prikupljanje relevantnog materijala, samostalnu ili timsku priprema i prezentovanje projektnih
zadataka. Vrednovanje učeničkog postignuća uključuje (pored stepena usvojenog znanja i
pomenutih aktivnosti učenika) i pisanje radova/eseja i testova u cilju sistematizacije gradiva, jer je
to dobra prilika za procenu napredovanja i davanje povratne informacije.
ISTORIJA
I, II RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Sticanje humanističkog obrazovanja i razvijanje istorijske svesti, razumevanje
istorijskog prostora i vremena, istorijskih događaja, pojava i procesa i uloge istorijskih ličnosti,
razvijanje individualnog i nacionalnog identiteta; razvijanje veština i formiranje stavova
neophodnih za razumevanje savremenog sveta; razvijanje funkcionalnih veština i kompetencija
neophodnih za život u savremenom durštvu (istraživačkih veština, kritičkog i kreativnog mišljenja,
sposobnost izražavanja i obrazlaganja sopstvenih stavova, razumevanja multikulturalnosti,
razvijanje tolerancije i kulture argumentovanog dijaloga); osposobljavanje za efikasno korišćenje
informaciono-komunikacionih tehnologija; razvijanje svesti o potrebi stalnog usavršavanja i svesti
o važnosti negovanja kulturno-istorijske baštine.
Zadaci nastave istorije su da učenici steknu i prošire znanja o nacionalnoj i opštoj istoriji; da
razumeju uzroke i posledice istorijskih događaja, pojava i procesa kao i ulogu istaknutih ličnosti u
razvoju društva; da poseduju svest o povezanosti pojava iz prošlosti sa pojavama iz sadašnjosti; da
razumeju da nacionalna istorija predstavlja sastavni deo regionalne, evropske i globalne istorije; da
budu osposobljeni za pronalaženje prikupljanje i korišćenje informacija datih u različitim
simboličkim modalitetima; razviju istraživački duh i kritički odnos prema prošlosti samostalnom
analizom različitih istorijskih izvora i literature; da budu osposobljeni da prepoznaju različita
tumačenja istih istorijskih događaja; da budu osposobljeni za primenu stečenih znanja i praktičnih
veština u svakodnevnom životu; razvijaju odgovornost, sistematičnost, preciznost i pozitivan stav
prema učenju; da povezuju stečena znanja iz istorije sa sadržajima srodnih predmeta. I razred: Uvod (istorija kao nauka i nastavni predmet, istorijski izvori, računanje vremena, periodizacija),
Praistorija, Stari vek, Srednji vek, Novi vek.
II razred: Svet u drugoj polovini 19-tog i početkom 20-tog veka. Srbija, Crna Gora i njihovi susedi u drugoj
polovini 19-tog i početkom 20-tog veka. Balkanski ratovi. Prvi svetski rat i revolucije u Rusiji i
Evropi. III razred: Svet između dva svetska rata. Drugi svetski rat. Svet i Jugoslavija posle Drugog svetskog rata.
Zahtevi
Nastavni profesor će prilikom ocenjivanja vrednovati pismene i usmene odgovore na
postavljena pitanja, kao i aktivnost koju učenici ispoljavaju na času, pre svega spremnost na
saradnju i intelektualnu razmenu u diskusiji sa drugima. Program će biti ostvaren korišćenjem
različitih metoda rada kao što su npr. projekti pojedinaca i timova na odrđenu temu u okviru kojih
učenici treba da pokažu i primene stečena znanja i veštine.
FIZIKA
I RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Cilj nastave fizike jeste sticanje elementarne funkcionalne pismenosti
(prirodno-naučne i tehničke) i znanja o osnovnim fizičkim pojavama, osposobljavanje učenika za
primenu znanja u struci i svakodnevnom životu, sticanje radnih navika, odgovornosti i sposobnosti
za samostalan rad i za timski rad, formiranje osnove za dalje obrazovanje.
Zadaci nastave fizike su da učenici: razvijaju prirodno-naučnu i tehničku pismenost; stiču
znanja o osnovnim fizičkim pojavama značajnim za struku i razumeju osnovne fizičke zakone;
razvijaju svest o značaju eksperimenta u saznavanju, razumevanju i proveravanju fizičkih zakona;
steknu sposobnost za uočavanje, formulisanje, i rešavanje jednostavnijih problema; razvijaju
logičko i apstraktno mišljenje i kritički stav u mišljenju; shvate značaj fizike za tehniku i prirodne
nauke; razvijaju sposobnosti i veštine za primenu znanja iz fizike u struci; stiču znanja o prirodnim
resursima, njihovoj ograničenosti i održivom korišćenju; razvijaju pravilan odnos prema zaštiti,
obnovi i unapređenju životne sredine; razvijaju radne navike, odgovornost, sistematičnost,
preciznost i pozitivan stav prema učenju.
Zahtevi
Nastavni profesor će prilikom ocenjivanja vrednovati pismene i usmene odgovore na
postavljena pitanja, kao i aktivnost koju učenici ispoljavaju na času, pre svega spremnost na
saradnju i intelektualnu razmenu u diskusiji sa drugima, kućnu pripremu za najavljnu temu časa,
doprinos vlastitom usavršavanju kroz dodatno čitanje preporučene literature, lično istraživanje i
prikupljanje relevantnog materijala, samostalnu ili timsku priprema i prezentovanje projektnih
zadataka. Vrednovanje učeničkog postignuća uključuje (pored stepena usvojenog znanja i
pomenutih aktivnosti učenika) i pisanje radova/eseja i testova u cilju sistematizacije gradiva, jer je
to dobra prilika za procenu napredovanja i davanje povratne informacije.
SOCIOLOGIJA
II RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Cilj predmeta sociologija jeste da učenici ovladaju osnovnim sociološkim
pojmovima, kako bi bolje razumeli savremeno društvo i uspešnije ostvarili svoju ulogu i mesto u
njemu; da učenici steknu primenljiva i funkcionalna znanja o društvenim pojavama, strukturi,
razvoju i protivurečnostima savremenog društva, kako bi razvili ključne kompetencije potrebne za
život i participaciju u demokratski uređenom multikulturalnom društvu. Zadaci nastave sociologije su da učenici:
- ovladaju osnovnim znanjima o najvažnijim društvenim pojavama, te o povezanosti
pojedinca i društva; unaprede sposobnosti zauzimanja kritičkog i angažovanog stava prema
društvu i društvenim institucijama; razviju sposobnosti za ulogu odgovornog građanina, za
život i participaciju u demokratski uređenom i humanom društvu; usvoje vrednosti i
formiraju autonomni vrednosni sistem u skladu sa osnovnim (univerzalnim) vrednostima
pravde, istine, slobode, poštenja i lične odgovornosti; razviju lični i nacionalni identitet u
duhu multikulturalizma, poštovanja i očuvanja nacionalne i svetske kulturne baštine;
unaprede i prošire opštu kulturu; jačaju osetljivost u odnosu na postojanje društvenih
nejednakosti (ekonomskih, obrazovnih, rodnih, klasnih, etničkih, globalnih...); razviju
spremnost za uspostavljanje aktivnog odnosa prema rešavanju društvenih problema;
unaprede sposobnost da samostalno pronalaze relevantne informacije i da uspostave kritički
odnos prema njima; unaprede sposobnost svih oblika komunikacije, dijaloga i iskazivanja
argumentovanog stava; unaprede sposobnost kvalitetne i efikasne saradnje sa drugima
(grupnog rada, timskog rada).
Realizacija programa treba da se odvija u skladu sa principima aktivne, problemske i
istraživačke nastave, uz usaglašavanje sadržaja sa odgovarajućim metodičkim aktivnostima. Uz
tradicionalni, frontalni oblik, primenjuju se i drugi različiti oblici radioničarskog rada (simultana
individualna aktivnost, rad u parovima ili malim grupama, grupna diskusija, debata...).
Zahtevi
Prilikom ocenjivanja učeničkog postignuća vrednovaće se pismeni i usmeni odgovori na
postavljena pitanja, aktivnost učenika na času, kućne pripreme za najavljenje teme koje će se
obraditi putem diskusije i debate, izdrada seminarskih i timskih istraživačkih radova kao i
sposobnost povezivanja (sistematizacije) i primena usvojenih znanja.
PSIHOLOGIJA
III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
Ciljevi i zadaci: Opšti ciljevi nastave psihologije su da učenici steknu osnovna znanja i
razumeju sadržaje iz sledećih oblasti: Predmet, cilj i metode istraživanja u psihologiji;
- Organske osnove i razvoj psihičkog života; Osnovne psihičke procese i njihovu ulogu;
Karakteristike i strukturu ličnosti; Psihičko zdravlje i poremećaje psihičkog zdravlja;
Ličnost i društvo (komunikacija, socijalni stavovi, predrasude i stereotipi). Psihologija za
muzičare: proces kreativnog i stvaralačkog mišljenja, razvojno psihološke osnove muzike,
muzička inteligencija, emocije - strah od javnog nastupa i tehnike prevazilaženja treme i sl.
Posebni ciljevi nastave psihologije se ostvaruju kroz mogućnost učenika da:
- Samostalno prikuplja i obrađuje znanja i informacije u psihologiji; Samostalno analizira i
interpretira znanja iz psihologije; Uočava i rešava probleme u životnim situacijama;
Poseduje kritičko i stvaralačko mišljenje; Poseduje veštine timskog rada i saradnje; Moralno
rasuđuje i vrednuje; izgrađuje sopstvene stavove i zdrav sistem vrednosti.
U realizaciji nastavnog programa akcenat treba staviti na proces učenja, tj. obezbediti da
učenici predviđene sadržaje usvajaju aktivno: samostalnim prikupljanjem i analiziranjem znanja i
informacija; sistematizacijom i prezentacijom sadržaja; radom u paru i u grupi; kroz diskusiju i
međusobnu razmenu mišljenja; radovima kroz projekte; primenom usvojenih znanja u praksi. Predmet psihologija i priroda sadržaja ovog predmeta omogućava korišćenje
različitih oblika rada i nastavnih metoda. Pored tradicionalnih osnovnih metoda u nastavi, učenici
imaju priliku da prisustvuju i vannastavnim aktivnostima koje su tematski vezane za oblasti koje se
obrađuju i na taj način potkrepe svoja teorijska znanja korisnim primerima iz prakse. Time se
povećava motivacija učenika za učenje i zainteresovanost za nastavu, usvajanje i implementiranje
gradiva. Nastavom koja bi se isključivo zasnivala na predavanju nastavnika nije moguće ostvariti
ciljeve ovog predmeta. Uspešna realizacija programa podrazumeva: - stručno-predmetnu osposobljenost nastavnika (dobro poznavanje sadržaja programa i predmeta
učenja), - metodičko-didaktičku osposobljenost nastavnika (dobro poznavanje savremenih metoda učenja i
oblika rada sa učenicima) - efikasnu komunikaciju sa učenicima, - motivisanost za rad sa mladima u školi i van škole,
- opremljenost učionice u skladu sa zahtevima savremenih metoda i oblika rada (mogućnost rada u grupama, u paru, individualnog rada, realizacije nastave uz korišćenje računara -
elektronske prezentacije ) - udžbenik.
Zahtevi
Ocenjivanje učenika je kontinuirano i pored sumativne ima i formativnu (razvojnu) ulogu
podrazumeva javno obrazloženje ocene. Ocenjivanje učenika je usmeno (kontinuirano) i pismeno
(mini test, esej, pisani rad na temu Psihološka analiza ličnosti, i sl). Nastavnik pored reprodukcije
usvojenog znanja i implementacije istog, kod učenika veoma vrednuje povezivanje i
sistematizovanje nastavnog gradiva kao i korelaciju sa drugim predmetima i korišćenje već
usvojenih znanja. Jedna od elementarnih stavki prilikom ocenjivanja i vrednovanja znanja učenika
je aktivnost na času- dijalog sa ostalim učenicima i nastavnikom, davanje konstruktivnih predloga,
intelektualna razmena mišljenja kroz diskusiju, ulaganje truda kroz dodatno usavršavanje i
izučavanje preporučene literature, istraživački pristup u nastavi i sl.
FILOZOFIJA
IV RAZRED (2 čas nedeljno, 66 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Cilj nastave filozofije jeste da kod učenika razvije svest o potrebi da aktivno
oblikuju svoj i odgovorno učestvuju u javnom životu humano i demokratski orijentisanog društva,
osposobljavajući ih da nezavisno kritički misle i prosuđuju, formiraju sopstveni pogled na svet koji
je osetljiv na kulturni kontekst, i da se u svojim delima i postupcima rukovode vrednostima istine,
dobra, pravde i lepote čiji smisao i značaj otkrivaju u procesu ovladavanja znanjima i veštinama
svojstvenim filozofski kultivisanoj misli.
Nastava filozofije ima zadatak da doprinese razvoju opštih ključnih sposobnosti (posebno u
oblasti tzv. kritičkog mišljenja), ali i da, povratno, posredstvom onih koje su stečene u drugim
oblastima (a to su pre svega jezička, čitalačka, naučna, umetnička pismenost) unapredi opštu
performansu učenika, podigne nivo njihove intelektualne i duhovne radoznalosti, osposobi ih da
fenomene analiziraju iz perspektive različitih naučnih i umetničkih disciplina i da znanja i stavova
sintetizuju u koherentan pogled na svet. Učenici treba da razlikuju saznajne od vrednosnih sudova i
artikulišu vlastiti vrednosni sistem u suočavanju sa etičkim dilemama i izazovima društva u kome
žive; da razviju osetljivost za socijalni i kulturni kontekst, identitet i razlike, ovladaju veštinama
uspešne komunikacije, timskog rada i praktikuju tehnike za konstruktivno rešavanje konflikata u
svakodnevnom životu; da preuzimaju odgovornost za sopstvene postupke, odnos prema prirodnom i
društvenom okruženju, i da sa uspehom učestvuju u javnom životu društva; da unaprede
sposobnosti za razložno (pismeno i usmeno) izlaganje misaonih sadržaja i učešće u raspravi na
način koji doprinosi razvijanju atmosfere otvorenosti i uzajamnog uvažavanja; da usvoje i
praktikuju intelektualne vrline, stavove i vrednosti.
Srž nastave filozofije u četvrtom razredu treba da čini obezbeđivanje kreativnog,
individualnog i fleksibilnog pristupa problemima filozofije u živoj razmeni između nastavnika i
učenika. Priroda sadržaja ovog predmeta omogućava korišćenje različitih oblika rada i nastavnih
metoda, koje angažuju učenike i povećavaju njihovu zainteresovanost. Realizacija programa treba
da se odvija u skladu sa principima aktivne, problemske i istraživačke nastave, uz usaglašavanje
sadržaja sa odgovarajućim metodičkim aktivnostima. Uz tradicionalni, frontalni oblik, neophodno
je primeniti i druge različite oblike rada: tekst analizu, rad u parovima ili malim grupama, grupna
diskusija, debata. Učenike treba podsticati da pronalaze informacije koristeći različite izvore i
sredstava informisanja, da ih kritički procenjuju, da postavljaju relevantna pitanja, da unapređuju
kulturu dijaloga, da argumentovano zastupaju ili osporavaju određena stanovišta ili sopstvene
stavove.
Zahtevi
Nastavni profesor će prilikom ocenjivanja vrednovati pismene i usmene odgovore na postavljena
pitanja, kao i aktivnost koju učenici ispoljavaju na času, pre svega spremnost na saradnju i
intelektualnu razmenu u diskusiji sa drugima, kućnu pripremu za najavljnu temu časa, doprinos
vlastitom usavršavanju kroz dodatno čitanje preporučene literature, lično istraživanje i prikupljanje
relevantnog materijala, samostalnu ili timsku priprema i prezentovanje projektnih zadataka.
Vrednovanje učeničkog postignuća uključuje (pored stepena usvojenog znanja i pomenutih
aktivnosti učenika) i pisanje radova/eseja i testova u cilju sistematizacije gradiva, jer je to dobra
prilika za procenu napredovanja i davanje povratne informacije.
FIZIČKO VASPITANJE
I, II, III RAZRED (2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)
IV RAZRED (2 čas nedeljno, 66 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Cilj nastave fizičkog vaspitanja je da se raznovrsnim i sistematskim
motoričkim aktivnostima, u povezanosti sa ostalim vaspitno – obrazovnim područjima, doprinese
integralnom razvoju ličnosti učenika (kognitivnom, afektivnom, motoričkom), razvoju motoričkih
sposobnosti, sticanju, usavršavanju i primeni motoričkih umenja, navika i neophodnih teorijskih
znanja u svakodnevnim i specifičnim uslovima života i rada.
Nastava fizičkog vaspitanja ima za zadatak podsticanje rasta i razvoja i uticanje na pravilno
držanje tela (prevencija posturalnih poremećaja); razvoj i usavršavanje motoričkih sposobnosti i
teorijskih znanja neophodnih za samostalni rad njima; podsticanje motoričkih umenja (veština) i
teorijskih znanja neophodnih za njihovo usvajanje; proširenje i produbljavanje interesovanja koje su
učenici stekli u osnovnoj školi i potpunije sagledavanje sportske grane, za koju pokazuju poseban
interes; usvajanje znanja radi razumevanja značaja i suštine fizičkog vaspitanja definisanih opštim
ciljem ovog predmeta (vaspitno-obrazovnog područja); motivacija učenika za bavljenje fizičkim
aktivnostima i formiranje pozitivnih psiho-socijalnih obrazaca ponašanja; osposobljavanje učenika
da stečena umenja, znanja i navike koriste u svakodnevnim uslovima života i rada. Suština nastave fizičkog vaspitanja je razvijanje fizičkih sposobnosti, sportsko - tehničko
obrazovanje i povezivanje fizičkog vaspitanja sa životom i radom. Na svim časovima nastave
fizičkog vaspitanja, predviđa se: razvijanje osnovnih elemenata fizičke kondicije karakterističnih za
ovaj uzrast i pol; kao i drugih elemenata motorne umešnosti, koji služe kao osnova za povećavanje
radne sposobnosti, učvršćivanje zdravlja i dalje napredovanje u sportsko tehničkom obrazovanju,
preventivno kompenzacijski rad u smislu sprečavanja i otklanjanja telesnih deformiteta,
osposobljavanju učenika u samostalnom negovanju fizičkih sposobnosti, pomaganju rasta,
učvršćivanju zdravlja, kao i samokontroli i proveri svojih fizičkih i radnih sposobnosti.
Zahtevi
Programski zadaci se određuju individualno, prema polu, uzrastu i fizičkom razvitku i
fizičkim sposobnostima svakog pojedinca na osnovu orijentacionih vrednosti koje su sastavni deo
uputstva za vrednovanje i ocenjivanje napredka učenika kao i jedinstvenoj bateriji testova i
metodologije za njihovu proveru i praćenje. Sportsko tehničko obrazovanje se realizuje u I, II, III
razredu kroz zajednički program (atletika, vežbe na spravama i tlu) kroz program po izboru
učenika, a u IV razredu kroz program po izboru učenika. Program fizičkog vaspitanja je nastavak
programa fizičkog vaspitanja u osnovnoj školi, stim što je usmeren na još intenzivnije ostvarivanje
individualnih i društvenih potreba u oblasti fizičke kulture.
GRAĐANSKO VASPITANJE
I, II, III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
IV RAZRED (1 čas nedeljno, 33 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Opšti cilj predmeta je da učenici Građanskog vaspitanja steknu saznanja,
razviju sposobnosti i veštine i usvoje vrednosti koje su pretpostavke za celovit razvoj ličnosti,
odgovoran i angažovan život u savremenom građanskom društvu. Jedan od ciljeva predmeta je da
učenici steknu saznanja i usvoje vrednosti savremenog građanskog društva u duhu poštovanja
ljudskih prava i osnovnih sloboda, razumevanja i prijateljstva među
narodima. Zatim, na časovima građanskog vaspitanja omogućavamo učenicima da steknu saznanja,
razviju sposobnost i veštine i usvoje vrednosti koje su pretpostavke za celovit razvoj ličnosti i
angažovan život u savremenom građanskom društvu. Opšti cilj predmeta je i to da učenici steknu
osnovna znanja iz oblasti ljudskih prava i sloboda, pre svega prava na slobodan pristup
informacijama i na socijalno-ekonomska prava. Predmet Građansko vaspitanje ostvaruje se kao fakultativan predmet u srednjoj školi - od prvog
do četvrtog razreda.
I razred
Zadaci nastave u prvoj godini su da se kod učenika razvije osećanje ličnog i grupnog
identiteta, kao i da se razviju komunikacijske veštine neophodne za izlaganje sopstvenog
mišljenja, aktivno slušanje i pregovaranje. Osim toga, neophodno je da učenici razumeju prirodu
i moguće uzroke sukoba i da se podstaknu na saradnju i miroljubivo rešavanje sukoba. Pored
toga, učenici treba da se upoznaju sa osnovnim društvenim, etičkim i pravnim normama i
osnovama demokratskog društva.
II razred
Zadaci nastave su da se učenicima približi pojam prava i da se upoznaju sa Konvencijom o
pravima deteta i drugim međunarodnim dokumentima koji se bave ljudskim pravima. Takođe,
učenici treba da nauče vrste prava, razumeju odnose među pravima i uzajamnost prava i
odgovornosti. Neophodno je da se kod učenika razvije osetljivost za kršenje prava i spremnost za
zaštitu sopstvenih i prava drugih.
III razred
Zadaci nastave prema predviđenom programu su da se učenici upoznaju sa osnovnim
konceptima iz oblasti demokratije, građanskog društva i politike, kao i da steknu osnovna znanja o
institucijama demokratskog društva i ulozi građana u demokratskom društvu. U tom smislu,
posebna pažnja se poklanja političkim pravima i pravima na građansku inicijativu, radu skupštine,
odnosno parlamenta.
IV razred
Zadaci nastave prema predviđenom programu su usmereni na upoznavanje izvora
informacija, zaštitu prava na informisanje i na medije kao izvor informacija. Takođe, programom je
predviđeno da učenici steknu neophodna znanja o planiranju karijere, ulasku u svet rada, kao i o
razgovoru sa poslodavcem prilikom budućeg traženja posla.
VERONAUKA
I, II, III RAZRED (1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)
IV RAZRED (1 čas nedeljno, 33 časa godišnje)
Ciljevi i zadaci: Učenici treba da spoznaju da je hrišćanstvo život u liturgijskoj zajednici i
život za liturgijsku zajednicu; uoče da je ličnost ključni pojam u razumevanju hrišćanskog učenja o
Bogu i čoveku; nauče da je Bog ličnost i da se samo u zajednici ličnosti otkriva; uoče da je podvig
neophodno sredstvo za ostvarenje lične zajednice s Bogom u Hristu u kojoj će Bog biti izvor našeg
večnog postojanja i ličnog identiteta; uoče razlike između crkvenog i svetovnog slikarstva.
Takođe, učenici treba da nauče da pravilno definišu pojmove: ličnost, sloboda, ljubav - na
osnovu pravoslavnog učenja o Svetoj Trojici; uoče da je čovek kao ikona Božija ličnost i da je on
jedino biće koje je u ličnim odnosima, odnosima slobode, ljubavi prema drugom biću, sposobno da
uoči ograničenost prirode i njenu ugroženost od nebića; zapaze da je Liturgija ikona načina Božijeg
postojanja.
Potrebno je učenicima pomoći da uoče da istoriju stvara čovek kao slobodno biće sa jednim
konkretnim ciljem; ispitujući istorijske događaje proniknu u njihov krajnji smisao; uoče da se u
delima ljudi ogleda težnja za ličnim i besmrtnim životom; nauče da ocenjuju istorijske događaje na
osnovu toga koliko oni daju pravilan odgovor na problem prevazilaženja smrti u prirodi i slobodnog
postojanja čoveka kao ličnosti; uporede Liturgiju i liturgijski način postojanja sveta sa istinom koja
podrazumeva prevazilaženje smrti i postojanje čoveka kao ličnosti, kao apsolutnog neponovljivog
bića; uoče da pravoslavna umetnost prikazuje svet ne onakvim kakav je sada, smrtan i prolazan, već
kakav će biti u budućem Carstvu; steknu svest o tome da Crkva nije od ovoga sveta, ali da je u
svetu i da postoji radi spasenja sveta.
Predmet Veronauka ostvaruje se kao fakultativan predmet u srednjoj školi - od prvog do
četvrtog razreda.
I razred: Sadržaj programa
Hrišćanstvo je Crkva (zajednički liturgijski život kao izraz vere u Boga). Pojam o Bogu u
hrišćanstvu (vera i ateizam). O bogopoznanju ( o znanju uopšte i o mogućnostima bogopoznanja).
Poznanje Boga kroz Hrista - u Crkvi. Krštenje i rukopoloženje kao sjedinjenje sa Hristom u
Liturgiji (podvižništvo kao sredstvo za ostvarenje lične zajednice s Bogom u Liturgiji). Slikarstvo
kao izraz čovekovog odnosa prema Bogu i svetu koji ga okružuje (razlika između crkvenog
slikarstva - ikonografije i svetovnog slikarstva).
II razred: Sadržaj programa
Sveta Trojica - Jedan Bog (Bog kao biće zajednice slobode, ljubavi). Ontološke posledice
vere u Svetu Trojicu kao Jednoga Boga. Stvaranje sveta ni iz čega ( uzrok postojanja sveta jeste
Bog kao ličnost, Božija sloboda). Svojstva stvorene prirode. Stvaranje čoveka ''po ikoni i podobiju
Božijem'' (antropološke posledice vere u Boga koji je Sv.Trojica). Prvorodni greh. Problem smrti (viđenje ovog problema iz perspektive prirode i perspektive
ličnosti).
III razred: Sadržaj programa
Tajna Hristova - jedinstvo Boga i čoveka kao cilj zbog koga je Bog stvorio svet.
Hristovo ovaploćenje i stradanje, smrt kao posledica greha prvih ljudi. Bog je vaskrsao Hrista iz
mrtvih Duhom Svetim (prevazilaženje smrti za stvorenu prirodu kao plod slobodne, lične
zajednice Boga i čoveka u Hristu). Isus Hristos kao novi Adam i načelnik sve tvari. Uloga Duha
Svetog u sjedinjenju ljudi i stvorene prirode sa Hristom (Duh Sveti konstituiše Crkvu kao
konkretnu Liturgijsku zajednicu kroz Krštenje, Miropomazanje i Rukopoloženje). Liturgija kao
ikona istinskog postojanja sveta – Carstva Božijeg (spasenje sveta, zajedničko delo Sv.Trojice i
ljudi; razlika između Boga i ljudi ali ne i odeljenost). Apostolsko prejemstvo (episkop kao
ikona Hrista, sveštenici ikone apostola, Liturgija kao ikona budućeg veka). Raspeće i
Vaskrsenje Hristovo u pravoslavnoj ikonografiji.
IV razred:Sadržaj programa
Hrišćansko shvatanje istorije (starojelinsko i savremeno shvatanje istorije bez Boga).
Eshaton - buduće Carstvo Božije kao uzrok Crkve i istorije (poslednji događaj, događaj Carstva
Božijeg daje validnost i postojanje istorijskim događajima). Smrt prirode kao razjedinjenje,
raspadanje i smrt ličnosti kao prekid zajednice sa ličnošću za koju smo bili vezani, koju smo najviše
voleli. Liturgija nam otkriva i cilj zbog koga je Bog stvorio svet i ljude (da svet postane Carstvo
Božije u kome neće biti smrti).
Pomesna i Vaseljenska Crkva, njihov odnos. Jedinstvo Crkve (na pomesnom i vaseljenskom
nivou) Teologija pravoslavne umetnosti (književnosti, slikarstva, arhitekture, muzike...).