Sjeverna Amerika
-
Upload
eldar-bukvic -
Category
Documents
-
view
33 -
download
1
description
Transcript of Sjeverna Amerika
SEVERNA AMERIKA
OPŠTI PREGLED
-
24,1 miliona km2
sa Grenlandom
-
Na N, Polarni okean, 6 400 km od NE rta Grenlanda do Beringovog
prolaza
-
U sredini, 5000 km, od Atlantika do Pacifika, od New Foundlanda
do ostrva Vancouver
-
Na S -
sužava se na Tehuantepečkoj prevlaci, između Meksičkog zaliva i Pacifika, na samo 210 km
-
Nepravilan trapez (Beringov prolaz—Labrador—Florida—Kalifornija—-Beringov prolaz)
-
Šira osnova gleda na hladni Arktik, a uža na topli Tropik
-
19,5 miliona km2
-
Na liniji Meksički zaliv—Rio Grande del Norte—Kalifornijski zaliv sužava se i prelazi u izduženi kopneni
most sa više uskih prevlaka
-
Tu prelazi umerena klima u vruću tropsku klimu
-
Tu prelazi anglosaksonski svet severa u latinski svet juga
- To je već
Srednja Amerika.
GEOLOŠKO-MORFOLOŠKA STRUKTURA KONTINENTA
-
Kanadski štit (HE potencijal i rude)
- Apalačke planine i njihovo atlantsko primorje
-
Veliki središni basen
-
Visoke zapadne planine s uskim Pacifičkim primorjem
-
U oblikovanju površine -
erozija leda i tekućih voda
- Početkom kvartara -
N deo kontinenta, oko 9 miliona km2
-
ledena kapa –
kao na Grenlandu -
na S do 40°
sgš
-
Led oblikovao zalive na N obalama Vel. jezera i fjordove Labradora, New Foundlanda i Britanske Kolumbije
-
Morenski materijal od Nove Engleske pa do W ruba Velikih jezera
-
Morenski bedemi, 20—50 m, od New Yorka do Ohia i Missouria
-
Glacijalno blato -
les oko Misuria i Misisipija
-
Glacijacija i orijentacija rečne mreže, MIsuri, Ohajo
-
U fluvioglacijalnim
sedimentima su reke usekle svoje terase
-
Erozivni
oblici u funkciji privrede (rudar., energ., ind., poljop.
i sao.) i lociranja naselja
GEOLOŠKO-MORFOLOŠKA STRUKTURA KONTINENTA
Kanadski štit
-
NE kontinenta
-
Središte utonulo pod plitki Hudsonov zaliv
-
Oko njega ravnica
-
Na ivicama -
zemljište se izdiže (na W 200-300 m, na S
iznad
doline St. Lorenca za 300-600 m, na E u
planinama Labradora za 1 000-1 500 m)
-
Prekabrijske bore je snižavala erozija
-
Diluvijalna glac. -
neravnu površ. sa komplikovanom mrežom oticanja
-
Slapovi, brzaci i jezera, izvori HE
-
Na površini -
rudna bogatstva.
-
Isušena jezerska dna -
plodno tle kanadske prerije i oko Velikih jezera
-
Kanadski štit do Velikih jezera
-
Kraj -
Adirondaške planine, E od Vel. Jezera
- Između njih i Apalača -
duboka dolina reke Mohavk -
važan prirodni put
GEOLOŠKO-MORFOLOŠKA STRUKTURA KONTINENTA
Apalači i Atlantsko primorje
- Apalačke planine –
NE –
SW –
-
Od New Foundlanda do Meksičkog zaliva
-
2 500 km
-
Kraj paleozoika -
hercinske planine Evrope
-
Regenerirani u tercijaru
-
Paralelni lanaci (eruptivi) i udoline u smeru starih nabora (metamorfiti)
- Apalači nisu smetnja (Black Dom 2 045 m), rečne doline otvaraju transverzalne puteve
-
+ Unutrašnje uzdužne doline -
Veliko apalačko podolje (Great Appalachian Valley)
- Poprečne doline –
tokovi: Konektikat, Hadson, Potomak
i Diliver
-
Najviši ist.pl.lanac -
(Blue Ridge) - spušta se prema Atlantiku
-
Appalačko podgorje (Piedmont) - blago nagnuta visoravan (gnajs i granit)
-
Na dugoj rasednoj liniji i petrografskom prelazu u mekše kvartarne slojeve primorske nizije -
paralelno s
Plavim grebenom -
Linija slapova (Fall Line)
- Izvor HE i gusto naseljenog i industrijalizovanog ist. SAD
GEOLOŠKO-MORFOLOŠKA STRUKTURA KONTINENTA
Appalači i Atlantsko primorje
-
Atlantic Coastal Plains - u kredi i tercijaru bila pokrivena morem
-
Reke taložile sprati materijal sa Apalača
-
N deo primorja -
more u nekim dolinama -
razgranat obalni reljef s uzdužnim ostrvima, poluostrvima i zalivima
- Tu se ističu Dugo ostrvo (Long Island), uz sami New York, pa dugi zalivi Delaware i Chesapeake
-
Plima do Linije slapova –
važno za plovidbu okeanskih brodova
-
Dodirne tačke kopnenih i pomorskih puteva i izvori energije omogućili su tu razvitak velikih gradova i
industrijskih centara (Philadelphia, Baltimore)
GEOLOŠKO-MORFOLOŠKA STRUKTURA KONTINENTAVeliki središni basen
-
Od paleozoika do kvartara -
sedimenti mora, reka, lednika i vetrova
-
Samo deo ravnica je i nizija –
E od Misisipija
-
Ravnice se postepeno dižu u visoravni
-
W od Misisipija –
Visoke ravnice
-
Središna ili Velika nizija (Central Plains—Great Plains)
- Mestimično -
stari zaravnjeni masivi, visija Ozark (700—800 m), usamljeni nastavci Apalača
-
Visoke ravnice (High Plains) prate planine Stenjaka od 300—600 km
-
Jaka akumulacija, tercijarno izdizanje pl. lanaca povuklo
-
Nad Velikom nizijom -
1 000 m -
1 500 m, a na obodu pl. do 1800 m
-
Veliki središni basen - prema N - dugi hodnik među Stenjaka i Kanadskog štita –
Mackenzijem
-
Velika nizija ka S -
u Primorsku niziju (Gulf Coastal Plains) oko Meks. zaliv
-
Velika aluvijalna ravan, od nanosa Misisipija i dr pritoka
-
Nanosi povezali kontinent sa Floridom
-
Primorski pojas –
močvaran
-
Obala se spušta, pa ušća reka –
kao zalivi sa lagunama
GEOLOŠKO-MORFOLOŠKA STRUKTURA KONTINENTA
Visoke zapadne planine i Pacifičko primorje
-
Tektonska izdizanja -
krajem jure, početkom i sredinom tercijara
-
Jak vulkanizam, aktivni, gejziri Yellowstonskog nacionalnog parka
-
Dug pl.pojas meridijanskog pravca sa zonama planinskih površi i kotlina
-
Na primorju Aljaske i zapadne Kanade –
fjordovi
-
Pl. kotline -
u diluvijumu jezera (sedimenti i morfološke crte), Vel.Slano jez
1. Stjenjak
(Rocky Mountains) – visoke, ulančene pl, zap. ivica, Aljaske-Meksika
-
Na Aljasci do 2 000 m, u Kanadi iznad 3 000 m, u SAD prelaze i 4 000 m
-
Imaju dosta rudonosnih slojeva
-
Unutrašnje površi i kotline -
na Aljasci Yukonska površ, u Britanskoj Kolumbiji W i E pl. lanci krivudaju -
oko
reke Frasera
-
Najprostranije površi i kotline -
SAD, oko reka Kolumbije i Snake
GEOLOŠKO-MORFOLOŠKA STRUKTURA KONTINENTA2. Veliki basen
-
Sa lancima Stenjaka na E i lancima Primorskih pl. na W -
zauzima širinu od 1 500 km -
planinski pojas
kontinenta najširi
-
SE, Površ
Colorado, 1800 m duboki kanjon, dug 300 km, otkriva
-
S od Colorada -
duboko ulegnuta depresija sa pustinjom Mohave
-
N nastavak pustinje -
najdublja depresija sev.am (-84 m n.v) -
Dolina smrti
3. Pacifički Kordiljeri
- Najmlađi deo zapadnog planinskog pojasa
- Počinju na Aljasci, najviši vrh kont. Mount Mac Kinley (6 236 m)
-
Duž
pacifičke obale Kanade kao Primorske planine
- U SAD dele se:
-
st.ist.lance Kaskade i Sierra Nevade
- ml.zap.lance Primorskih planina
- Tektonska aktivnost u najmlađim geološkim razdobljima intenzivna
-
Česti i jaki potresi -
spustilo se dugo Kalifornijsko podolje (Great Valley) između Siera Nevade i prvih
lanaca Primorskih pl.
-
Manje udoline –
zalivi –
San Francisca, Zlatna vrata (Golden Gate)
Puget Sound –
sev.pacif.obale SAD -
Seatle
-84 m n.v -
Dolina smrti
KLIMATSKE PRILIKE
-
Velikim kontrastima reljefa -
veći kontrasti klime
-
Od 25°
-
70°
sgš
klimatske zone od suptropskih do polarnih
-
Sr.god.temp. -
velike razlike
-
New Orleans na Meksičkom zalivu 20,2°C
-
Chicago na Gornjem jezeru 10,1°C
- Port Radium na Velikom Medveđem jezeru -
9,4°C
-
Razlike veće u sr.temp.god. doba, a pogotovo ekstremne temperature
-
N delovima kanadske prerije -
zimi do -60°C, a u Dolini smrti leti + 56°C
-
Na formiranje klimatskih zona utiču:
-
planetarni smeštaj izražen geo.širinom,
- veličina kopnene mase kontinenta,
-
struktura reljefa,
-
veliki akcioni centri atmosfere -
na nejednakom zagrevanju mora i kopna,
-
morske struje i ostali faktori lokalnog karaktera
KLIMATSKE PRILIKE
-
Oštra kont. klima s jakim temp. ekstremima i olujnim kišama
-
Konfiguracija reljefa uslovljava cirkulaciju vazdušnih masa u meridijanskim pravcima, a sprečava prodiranje
blagih temperaturnih i kišnih uticaja s Pacifičkog okeana u unutrašnjost kontinenta
-
Subpolarni okeanski i centri niskog pritiska zimi napreduju prema jugu
-
Posledica su: suvi i hladni NW vetrovi i oni koji duvaju nad atlantskom stranom kontineta prodirući katkad
sve do Meksičkog zaliva
-
Na uskoj pacifičkoj fasadi kontinenta duvaju u to doba -
mlaki i vlažni SW vetrovi s mora
-
Leti suptropski okeanski centri visokog pritiska napreduju s juga
-
Subpolarni centri niskog pritiska povlače se prema severu
-
Na zagrejanom kontinentu -
stvara se prostran centar niskog pritiska
-
Na atlantskoj strani kontinenta tople i vlažne tropske vetrove s jugoistoka, a na pacifičkoj strani sveže
vetrove sa severozapada
KLIMATSKE PRILIKE
-
Morske struje pojačavaju kontrast između E i W obala
-
Uz obale Atlantika -
topla Golfska struja, a od severa prema jugu
-
Hladna Labradorska struja
- Pojačavaju razlike uslovljene matematičko-geografskim položajem
-
Uz obale Pacifika -
sa središnih širina ka N topla Aljaska struja
-
Ka S hladna Kalifornijska struja
-
Ublažuju razlike uslovljene matematičko-geografskim položajem
-
Na istoj geografskoj širini
-
Sitka, na S obali Aljaske, Hg zadržava ispod O0C prosečno 1 mesec u god
-
Churchill na Hudsonovu zalivu 7 meseci
-
Hebron na atlantskoj obali Labradora 8 meseci
-
Paralele –
nisu granične linije klimatskih zona
-
Meridijanske strukture reljefa -
dele kontinent na 3 gl. klimatske zone:
1. Veliku istočnu atlantsku zonu,
2. Zonu zapadnog planinskog pojasa
3. Usku pacifičku zonu.
KLIMATSKE PRILIKE -
Velika
istočna
atlantska
zona
-
Između Stenjaka i Atlantika i između Hudsonova i Meksičkog zaliva
-
Borba kontinentalnih s okeanskim i polarnim tropskim uticajima
-
Nestalnost vremena i smene veoma različitih klimatskih pojava
-
New York -
na geo.širini Napulja, oštrije zime od Berlina, jače i veće snežne mećave od Moskve, leta topla kao
u Alžiru, jačim talasima vrućine od onih u Dakaru
-
Rotacija Zemlje sprečava prodor do suprotnog kraja kont. hodnika
-
Susret hladnih i toplih struja - ciklonalne depresije, od W-E
- Pređu kontinent za 4 dana i izazivaju vrlo naglu promenu vremena
-
Temp. razlike i za 20°C u danu
-
Depresije -
hladan vetar severac (Norther), mećave
-
Uz obalu Atlantika prema N jači i hladniji vetar sa NW (Blizzard)
- Iza ciklona, anticiklon, izazivaju “talase zime”
do Meksičkog zaliva sa vedrim, mirnim i vrlo hladnim vremenom
-
Prelaz iz zime u leto –
neposredan
KLIMATSKE PRILIKE -
Velika
istočna
atlantska
zona
-
Leti -
topli i vlažni vetrovi s S i SE, uz Misisipi i na NE ka Atlantiku
-
Donose atlantskoj klimatskoj zoni većinu padavina (70%-80%)
-
U Atlantskom primorju 1000-1500 mm, opada ka W do 300 mm u podnožju Stenovitih pl
-
98°
meridijan -
deli vlažne od sušnih predela (500mm)
- “Mrtva crta” (Dead Line) - razdvaja prerije i šume na E od niske i sušne stepe na W, značajna za
poljoprivredu
-
W suva zemljoradnja (Dry farming), navodnjavanje
-
Relativna vlaga ka W opada, a rastu temp.
-
U velikim gradovima Atlantskog primorja vrućina i vlaga su nesnosne
- “Talasi vrućine”
-
prodori tropskog vazduha, izazivaju smrtne slučajeve
-
U Velikom središnom basenu -
na N leti ciklonske depresije –
tornada
-
Razorni vrtložasti vetrovi –
400-
500 km/h
-
Uske staze, max 2 km, razorna moć, transportuje predmete
KLIMATSKE PRILIKE -
Velika
istočna
atlantska
zona
-
Na S, u jesen, tropski cikloni ili orkani (Hurricans)
- Strašniji od tornada, na prostoru širokom više stotina km
-
VII izoterma od 10°C -
N granica šume i S tundre
-
N granica zemljoradnje – N međa temp 4 meseca iznad 10°C
-
Kukuruz do VII izoterme od 20°C, ozimno žito do I izoterme od -5°C
-
Pamuk -
razdoblje bez smrzavanja veće od 200 dana u godini, VII 25°C
-
I izoterma od 18°C -
tropska klima na Floridi sa tropskim kulturama
-
Izohiete –
meridijanski
-
Izohieta od 1 000 mm -
gusta listopadna šuma -
delimično očuvana
-
Prema W -
šuma s pašnjacima
-
Visoke trave prerije do izohiete od 500 mm, ka W niske trave suve stepe
KLIMATSKE PRILIKE -
Zona zapadnog planinskog pojasa
-
Klima visokih pl.lanaca i klima unutraš. pl. površi i kotlina
-
Stenovite pl. su slabije natopljene (500—1 000 mm) od primorskih pl.
-
Uprkos niskim temp, malo večitog snega
-
Od N ka S, snežna granica od 500 m na Aljasci, 2300 m na granici Kanade i SAD, 4200 m na granici SAD i
Meksika
-
Primorske pl. –
2000-3000 mm, strane okrenute Pacifiku
-
Na Sieri Nevadi i na Kaskadima -
do 10 m snega
-
Unutrašnje planinske površi i kotline, zatvorene s E i W planinskim lancima –
suva kont. klima, dnevna
kolebanja (15°-20°C), Padavina –
malo
-
U
unutrašnjosti Aljaske -
400 mm god, Velikom basenu -
do 250 mm, na donjem Koloradu -
do 100 mm
-
Na površima i u kotlinama zima je najsušniji deo godine
-
Tada se ustali visok pritisak, vedro nebo i veliko kolebanje dnevne temp.
-
Pred izlazak sunca, temp. za 20°-30°C niža nego u podne
-
Više padavina zimi -
Kolumbijska površ, dolinom Kolum.otvorena Pacifiku
-
U pl.unutraš. vreme vedro i suvo, dnevna kolebanja temp. ne zaostaju za zimskim, južnije leta naročito topla
-
Mohave prosečna temp. jula iznosi 30°C, u Dolini smrti 38°C
KLIMATSKE PRILIKE -
Uska pacifička zona
-
Uzak i dug pojas -
podnožjem Primorskih planina
-
Izrazito okeanska, blage zime, sveža leta, s kišama preko godine
-
Mala kolebanja temp, toplotna ujednačenost između N i S
-
Sitka u juž. Aljasci -
temp. I 1,0°C, VII 12,5°C
-
San Diego u Kaliforniji, 3200 km južnije, I 13,2°C, VII 19,5°C
- Količina kiše veća je zimi nego leti
-
Zimske ciklonalne depresije navlače vlažne okeanske vetrove -
velika količina vlage –
bogati vodeni tokovi
–
privredni značaj HE i navodnjavanje
-
U proleće centar pacifičkog visokog pritiska -
ka severu
-
U Kaliforniji -
kišno doba se prekida, nastupa vruće i suvo leto
-
Pomicanje pacifičkog maksimuma -
klima slična mediteranskoj u Evropi
-
U jesen -
pacifički maksimum -
prema jugu
-
U X kiša i sneg na Aljasci i Britanskoj Kolumbiji, u XI Vancouver i Seatl, u I u Kaliforniji
-
Velike razlike u god.kol. padavina po pojedim predelima
-
Los Angelos, svega 350 mm padavina god, a Sitka 2800 mm
HIDROGRAFSKA MREŽA –
Sliv Atlantika
-
13% površ. kontinenta, najveća reka -
St. Lorenc
-
Na N rečice u Hadsonov i Bafinov zaliv, na S kratke pritoke s Apalača
-
Reke sa Kanadskog štita -
nizijski snežni režim, reke sa Apalača -
kišni --
--
Kolebanje vodostaja –
malo
-
Pritoke St. Lorenca i Hudsonovog zaliva –
en. izvori i transportni puteve
-
Reke Apalača -
ranije saobraćajni, energetski značaj
-
5 Vel.jezera: Gornje, Mičigen, Hjuron, Iri i Ontario (246 000 km2)
-
E –
W, 2000 km –
sev.am. Mediteran, stepenasto prema E
-
Veliko (82 000 km2) -
6 m Visoki brzaci Sault St. Mary -
Mičigen i Hjuron –
rekom St. Clair u Iri jezero, najniže
-
Iz Ontarija -
Niagarom -
vodopad (Ca) 53 m, a (USA) 43 m
-
Izvor energije –
ublažuju klimu, ali se lede 140 dana u godini
-
Prirodni rezervoari vode, za plovidbu na St. Lorencu
-
Stepenasti brzaci nad Montrealom, St. Lorenc “beskrajna reka”,ušće 50 km
-
Visinska razlika -
99 m -
Iri i Ontario jez. –
kod Nijageare savladana 1852. godine izgradnjom zaobilaznog
kanala –
sa drvenim prevodnicama
-
Wellandov kanal, 1930, 44 km dug, 7 ustava
-
Richelieuov kanal, izmešu Velikog i Hjuron, odnosno Mičigen jezera
HIDROGRAFSKA MREŽA –
Sliv Atlantika
- Između Hjuron i Iri jezera (reka St. Clair) kanalisana
- Brzaci i slapovi na St. Lorencu, zaobiđeni su plovnim kanalima
-
Saobraćajni plovni put dug 4 000 km koji zadire duboko u unutrašnjost
-
Propusna moć
slaba, pa veza preko SAD-a (NY i Filadelfija) do Montreala -
Protivljenja brodovlasnika,
Montrealana, urave atlantskih luka, železničke kompanije, vlasnici elektroprivrede,
-
Za projekt –
vel.kompanije, metalurgijska i metaloind. preduzeća u Chicagu, Detroitu, Toledu, Clevelandu,
Pittsburghu i Buffalu
-
Pojednostavljenje i pojeftinjenje vodenog transporta ka Evropi i Panami
-
Prevagnuli su konačno interesi vojnih krugova SAD i Kanade
-
Od 1954 do 1959 -
jedno od najvećih tehničkih dela savremene epohe
-
Prevozili su žita, naftu i njene proizvode, gvozdenu rudu i ugalj
HIDROGRAFSKA MREŽA –
Sliv Meksičkog zaliva
-
25 % površ. kontinenta
- Matična reka -
Misisipi sa desnom pritokom Misurijem -
zajedno (6800 km)
-
Sa Stenovitih pl. Misuriju -
Yellowstone, Platte i Kansas,
-
Misisipiju -
Arkansas i Red River
-
Sa S dela Stenovitih pl. Meksičkom zalivu -
Rio Grande del Norte
-
Sa Apalača -
Misisipiju -
Ohio sa Tenesijem
-
W pritoke Misisipija –
pl. snežanici i lednici, srednji i donji tokovi teku kroz sušne krajeve Visokih ravnica i
Velike srednje nizije
-
Vodostaji u proleće i početkom leta visoki, u kasno leto presuše
-
Površinom velikih ravnica teku -
lenjo, meandriraju
-
Ciklonski pljuskovi -
u opasne bujice koje plave, menjaju matice, podrivaju brda i nasipaju goleme količine
erozivnog materijala, ali kratkotrajno
-
Važne za navodnjavanje
-
Na S brane reke Rio Grande del Norte, zaustavljaju prolećne poplavne talase i tokom sušnog leta natapaju
prostrana polja pamuka
-
Na N, brane na Misuriju, HE
-
Probijanje tunela kroz Stenjak, da bi oteli iz sliva Pacifika
HIDROGRAFSKA MREŽA –
Sliv Meksičkog zaliva-
E pritoke Misisipija -
kišni režim, dosta vode, stalne padavine Apalača
-
Ohio s najvišeg, N dela Apalača, ciklonske kiše stvara poplave
-
Regulisana plovidba, od ušća sve do Pitcburga, pa plovnim kanalom sa Iri jezerom -
plovna veza sa Velikih
jezera i Misisipija
-
Tenesi sa Vel. udoline na Apalačima
-
Šume, ravnoteža, agrarna kolonizacija, erozija, ljudi se bili iselili
-
Vel.ekonom.kriza (1933), zaposlila, po Ruzveltovom planu, New Deala, 30 vel.beton.brana -
u niz dugih i
bistrih jezera
-
HE uz brane, brodovi i do 1 000 km uzvodno od ušća
-
Zemljište pošumljeno, obrada prema konturama
-
Misisipi -
izvire N od St. Paula
-
Najpre -
kroz zatalasani glac. reljef -
urezala stepenice sa brzacima
-
Kad primi Misuri i Ohajo -
nizijska reka, sa meandrima, rukavcima i poplavnim pojasom, preko 3000 km
nasipa, odvodnih kanala, ali nedovoljno
-
Veliko nasipanje, matica menja korito, deltasto ušće 90 km, za 100 m, god
-
Splavovi -
opasnost od poplave
-
Železnica –
u dr polovini XIX veka -
oduzeli značaj rečnom brodarstvu
-
Ekonomski rat železničkih i parobrodarskih kompanija –
niski žel.mostovi
-
NE industrijalizovan, Jug razvijen, plovidba dobila u važnosti
HIDROGRAFSKA MREŽA –
Sliv Pacifika
-
22% površ. Kontinenta
- Odeljen razvođem po pl.bilima Stjenjaka, N-S
-
Reke: Jukon, Frejser, Kolumbija, sa pritokom Snejk i Kolorado
-
Uzan, osim reljefno predisponiranih (Jukona, Kolumbije, Kolorada)
-
Planinski snežni režim, max leti, min zimi
-
Na S kombinacija snežnog i kišnog režima, zbog kiša zimi max u kasnu jesen i zimu, a prolećno otapanje
snega održava visoku vodu i do leta
-
Obilje vode i visok pad –
HE i navodnjavanje (Frejzer, Kolumbija i
Kolorado)
-
Na Kolumbiji, 1300 m duga, 168 m visoka -
„Grand Kuli Dam”
-
Kolorado, max leti, kroz pustinju Mohavo, “obojeni”, regulisanje toka i navodnjavanje, dug kanal, od tzv.
Imperijalne doline pa do Pacifika
-
Na izlasku Kolorada iz kanjona -
221 m “Boulder (Huver) Dam”
-
Jezero 180 km dugo jezero i HE koje pokrivaju potrebe industrije Kali4nije
-
Deo pl. površi i kotlina u unutraš.pl.pojasa –endoreično, kao u Vel. Basenu
-
Potoci i reke s planinskog oboda -
presahnu na obodu
-
Neke koje stignu do unutrašnjosti -
slivaju se u slana jezera (Veliko Slano jezero (Great Salt Lake))
„Grand Kuli Dam”
HIDROGRAFSKA MREŽA –
Sliv Severnog ledenog mora
-
Reka Mekenzi –
dug 4000 km
-
Složen sistem čitavog niza vodenih tokova i jezera koja kontinuirano otiču prema Severnom ledenom moru
- Jezera: Atabaska, Ropsko i Veliko Medveđe sa pritokama i otokama
-
Vodeni lavirint -
na složenom glacijalnom reljefu
-
Nizijski snežni režim
-
Visoki vodostaj u proleće, kad se otapa sneg i rečni led
-
Velike poplave
-
Mackenzie -
važan kao saobraćajni put
-
Daleki sever i isturene kanadske stanice automobilskog i vazdušnog saobraćaja
VRSTE TLA I BILJNI POKRIVAČ
-
Različite matične stene, kontrastan reljef, tipovi klime, erozija
i akumulacije lednika, reka i vetrova, pa
raznolikost biljnog sveta
-
Na N, temperature, pojasevi kao
paralele
- Na S, vlaga sa Atlantika, pojasevi ređaju kao meridijani
-
Vegetacijom bogati N deo Pacifičkog primorja -
blage okeanske temp. uticaje i najviše kiše na kontinentu
- Od N – tundra, mahovine, lišaji i nisko grmlje, sneg 9 meseci, močvare
-
Pojas tundre -
na Aljasci do 67°sgš, Hudsonova zaliva do 58°, na Labradoru do 52°, a šume s juga u obliku
uz reke (tzv galerijske šume)
-
Severna četinarska šuma ili hudsonska šuma (smreke, jela, kedar)
-
Ka S izmešana s listopadnom (breza, vrba, jasen i topola)
-
S granica na Aljasci i Stenjaku do 52°
sgš, na E do Velikih jezera (45°), na atlantskoj obali do 42°
sgš
-
Na toplijem SW, oko Velikih jezera, reke St. Lavrence i na sevemim Apalačima -
laurentijsko prelazno
šumsko područje -
četinari i listopadna šuma (hrast, javor, brest i topola)
-
Bogata sirovinska baza za industriju celuloze i papira
VRSTE TLA I BILJNI POKRIVAČ
-
Podzoli -
u hudsonskom i laurentijskom šumskom pojasu
-
Prerijska crnica -
središni deo
-
Degradirana crnica i manje plodni podzoli na E, u travno-šumskom pojasu
-
Svetlije i manje plodno tlo –
ka W, u niskoj stepi
-
Prerija -
žitnica, stepa ili žitnicu ili u pašnjake
-
Po W str. Primorskih planina, od S Aljaske do srednje Kalifornije -
pacifička šuma, obilna vlaga vetrova sa
Pacifika, gorostasni četinari (duglazija i sekvoja)
- Ekonomski - za dobijanje građevinskog drveta
-
Na Stenovitim pl. -
manje bujna šuma, manje vlage
-
Na nižim položajima -
hrastova šikara
-
Na višim -
borove, jelove i smrekove šume, skromnije
- Prema S, vrlo sušna klima, šuma u zimzelenu šikaru
(chaparral, sličnu sredozemnoj makiji)
-
Pokriva gotovo primorske pl. u S Kaliforniji i celo poluostrvo Donju Kaliforniju
-
Prema unutrašnjosti, šikara u dračevitu stepu
SEVERNA AMERIKA
AMERIČKI ARKTIK
SAD
KANADA
Aljaska Kanadski Sever Danski Grenland
Severoistok Srednji Zapad Jug Daleki Zapad
Istok Centar Srednji Zapad Daleki Zapad