Sjedi prvi s lijeva Maks Jelinek,sjedi kranje desno Miha Majnarić – Mrtinč'kof

poznati delnički skijaš i športski djelatnik (snimljeno 5. svibnja 1961.)

2

Dani su u kojima uz ljeto na naša vratakucaju praznično-blagdanji trenucivažni kako za lokalnu tako i za širu

domovinsku sredinu. Ovogodišnji Dan Grada iDan Župe sv. Ivana Krstitelja poseban sutrenutak iz više razloga. Ponajprije, što ste nanedavnim svibanjsko-lipanjskim lokalnimizborima izrazili svoju volju za promjenama, teste time – kao i mnogi u Hrvatskoj – izabralinovu izvršnu vlast, gradonačelnika i njegovuzamjenicu te uz njih i nove vijećnike kaoprenosnike vaše volje na odlučivanje Gradskogvijeća.

Time ste svojim izborom i darovanimpovjerenjem svoju sudbinu, kao i sudbinumjesta svoga življenja, „dali u ruke“ ljudimakoji su pod geslom „Volimo Delnice“ izrazilisvoju beskompromisnu želju da sve svojeznanje,sposobnost, vrijeme i umješnostugrađuju u napredak svoga Grada, te da musluže na najbolji mogući način. S obzirom dasmo mi jedan tim, tj. da smo tim za bolji životsvih nas, jedina naša politička boja i opcija jesuod dobrog za društvo napraviti još bolje zasvakog pojedinca u tom društvu. S obzirom daste nas kao takve upoznali i podržali -zahvaljujem Vam na uloženom predizbornom iizbornom trudu. I na tome što ćete nam i daljebiti podrška!

Druga posebnost Dana Grada i ŽupeDelnica jest potreba da se,kao na svakommeđašu, kratko osvrnemo kako na ono najboljedosadašnje tako i ono nedosegnuto. S obziromda sam na ovoj važnoj čelnoj funkciji našegaGrada kratko vrijeme ne bih se osvrtao na onoiza nas: pored svega i zato što mi, moj timnaime,nismo participirali u obnašanju vlasti paza sad nemamo ni opterećenja kako je onaradila. Uostalom, na uspješnost dojučerašnjegputa više nitko ne može utjecati niti bilo štopromijeniti. Umjesto toga,samo bih, dakle,

istaknuo da mi tek sada možemo mijenjati,utjecati, ulagati u drugačiju budućnost,budućnost na dionici puta koju smo MIpreuzeli. Prihvaćajući se te velike i časnedužnosti i odgovornosti služenja zajednici, bezobzira na svu bremenitost međuodnosa iproblema pri tom, upitnost naših zalaganja jeproporcionalna činjenici da svi vi zaslužujeteda se borimo, da učinimo sve što je potrebno daovaj Grad postane mjesto dostojno naših iživota naše djece i unučadi. Da bude Gradizvjesnosti svih generacija, a ne odlazećih iu m i r u ć i h s v j e t a l a d a l e k o n a d o m a k ubudućnosti!

Kao odgovoran čovjek s izvjesnim radnim iživotnim iskustvom, kao jedan od ovdašnjihljudi koji se istestirao na spomenutimpodručjima unutar veće gradske zajednice,svjestan sam da taj zadatak neće biti lagan,tj.neće biti ostvariv u kratkom vremenu,ponajmanje „preko noći“. A upravo težeći katome, stvarat ću klimu dobre volje, širokespremnosti na suradnju, opće motiviranosti.Svi mi, svojim ćemo radom i zalaganjempokušati dokazati da je moguće stvarati jačetemelje sutrašnjice koja nakon toga mora doći:bez vladajućih i opozicije, bez većine i manjine,bez svađa i isključivosti, i bez drugih podjela!Koalirajući na programima koji će bitipodređeni općem dobru zajednice, svimžiteljima Grada, a ne tek neke interesneskupine. Činit ću to u uvjerenju da to od mene,od nas očekujete Vi naši birači, svi Vi koji stesvojim glasovima dali povjerenje makar samojednom vijećniku, kao i Vi koji ste se većinomodlučili za nekog drugoga.

Radi svih njih, radi svih Vas, učinit ću sve danovi saziv Gradskog vijeća bude mjestouzajamnog uvažavanja, poštovanja, mjestodostojanstva i digniteta ovoga Grada, mjestogdje će se u demokratskoj proceduri i

pozitivnom ozračju donositi argumentirane,opravdane, održive i ostvarive odluke u interesusvih građana!

Treće i vrlo bitno što Vam želim staviti nasrce ovih lipanjskih dana 2013.godine jestčinjenica da se kao dio hrvatskog domovinskogprostora uskoro priključujemo na tijeloEuropske unije. Na završetku toga dugog imukotrpnog puta, kojeg smo prevaljivali ne bezteškoća svake vrste, prve sekunde mjesecasrpnja označit će njegov kraj ali i novi početak.Za nas će taj povijesni događaj biti posebnoznačajan i po tome što će rijeka Kupa konačnodobiti (da li dobiti ili vratiti?) jedan predznak,predznak spajanja. To znači da će zauvijeksamo spajati dvije prijateljske strane, dvijeobale i sve ljude, kao što je to kroz povijestuvijek i činila bez obzira na političke ili ma kojedruge nametnute okvire i obrasce.

Eto, zbog svega toga lijepoga iz zajedničkenam prošlosti, koja nije uvijek mazila ni jednu nidrugu stranu, bit će mi velika čast i izuzetnozadovoljstvo stisnuti ruku prijateljstva idobrodošlice dragim susjedima za još bolju isretniju budućnost koju ćemo, siguran sam, umnogim dijelovima graditi zajedno!

Zbog svega spomenutog, svim žiteljimaadministrativnog korpusa Grada Delnica u ovojprvoj praznično-blagdanjoj beséjdi, čestitamDan Grada i Dan župe sv. Ivana Krstitelja.Šaljem svima najljepše želje u nadi da će ih -kao i sve nas - uvijek i stalno, u bitkama zabogatiji i sretniji naš zavičajni prostor, krijepitiobilje zdravlja. Pred polazak u nove zore životaizražavam svima i zahvalnost za to ćete meposlušati, surađivati i slijediti u ostvarivanjusvega zacrtanog za naše zajedničko dobro!

Vaš susjed, prijatelj, sugrađanin igradonačelnik Ivica Knežević

Sretnosvima,drage

sugrađankei sugrađani!

3

Željko PjevacNezavisna lista Ivice Kneževića

Goran PernjakNezavisna lista Ivice Kneževića

Daniel KezeleNezavisna lista Ivice Kneževića

Boris LozerNezavisna lista Ivice Kneževikća

Nada GladNezavisna lista Ivice Kneževića

Mladen MauharHDZ

Lidija ŽagarHDZ

Davorin KlobučarHDZ

Marijan PlešePGS

Maja KezelePGS

Josip GašparacPGS

Alen JanjuševićSDP

Jelena Pavić MamulaSDP

Ivan TopićHČSP

Dražen MagdićHrvatski Laburisti

NOVISAZIV

GRADSKOGVIJEĆA

IZDAVAČ: Grad DelniceGLAVNI UREDNIK: Zamjenica gradonačelnika Katarina Mihelčić

UREDNIČKI ODBOR: Martina Petranović, Višnja Bolf, Katarina MihelčićFOTOGRAFIJE: Ž.Laloš, V. Bolf, M. Krmpotić

GRAFIČKA PRIPREMA: Magdalena Delnice; Tisak KerschOffset ZagrebIzlazi povremeno

4

Temeljem Odluke Gradskoga vijeća od 14. ožujka 2013. godine ovogodišnja Javna priznanjaGrada Delnica jesu

Godišnja nagrada Grada Delnica u 2013. godini Davoru Grguriću –uredniku radijske emisije „radio Ž'rjoafka“ za desetljeće uspješnog

emitiranjaPredlagatelj Etno udruga Prepelin'c navodi zasluge Davora Grgurića zauređivanje i vođenje radijske emisije koja je 22. prosinca 2012. godineproslavila punih 10 godina neprestanog tjednog emitiranja. Navedena

emisija doživjela je 610 epizoda, snimljeno je više od 300 sugovornika spodručja cijelog Gorskog kotara što čini izuzetno vrijednu zbirku tonskih

zapisa goranskih narječja, običaja i životnih situacija uopće.

Povelje Grada Delnica u 2013. godini Moto klubu „Mountainriders“ za 10 godina uspješnog rada i postojanja

Predlagatelj, gradonačelnik Grada Delnica navodi da je MKMountain riders osnovan 26. travnja 2003. godine i ove godine

slavi 10 godina uspješnog rada i postojanja. Do sada suorganizirali 9 ljetnih moto susreta u trajanju od 3 dana i 3 zimskajednodnevna susreta. Klub je sudjelovao na 10-ak dobrovoljnihdavanja krvi, akcijama i predavanjima o sigurnosti u prometu te

brojnim ekološkim i ostalim društvenim i humanitarnim akcijama.

Zahvalnice koje dodjeljuje gradonačelnik Grada Delnica Ivica Knežević, dipl.iur.

· Nevenki Petranović – za doprinos u kulturnom i humanitarnom djelovanju u Gradu Delnicama· Zvonimiru Imgrundu – za doprinos u razvoju srednjoškolskog odgoja i obrazovanja· Dušanki Crnković – za volonterski rad u Hiši Rački· Mariji Rački – Trgovina „Marica“ – za višegodišnje uspješno poslovanje trgovine u Brodu na Kupi

7

Mali Gorani najboljiplivači u Županiji

Goranski dječaci u konkurencijisvih plivačkih školskih sportskih

klubova zeleno-plave županijeosvojili su uvjerljivo prvo mjesto!

Kad bi bilo koja riječka, primorska iliotočna škola bila bolja od bilo kojegoranske osnovne škole u skijaškom

trčanju – to bi bila mala senzacija. Slijedeći tulogiku slobodno možemo reći kako je nastupdelničkih osnovaca na Prvenstvu Školskihsportskih društava osnovnih škola Primorsko-goranske županije čista mala senzacija.Naime, na plivačkom natjecanju održanom uRijeci mali goranski plivači u konkurenciji svihplivačkih školskih sportskih klubova zeleno-plave županije osvojili su u konkurencijidječaka uvjerljivo prvo mjesto! Štoviše, sosvojenih 105 bodova članovi Školskogsportskog društva »Petehovac« OŠ I. G.Kovačića iz Delnica daleko su odmaklidrugoplasiranom »Zametu« koji je osvojio 81bod te trećoj »Kantridi« čiji su plivači osvojili 73boda! Uspjeh delničkih osnovaca uljepšale su idjevojčice koje su u ukupnom poretku učenicaosvojile 38 bodova i zauzele peto mjesto što je,s obzirom na »morsku« konkurenciju takođerizuzetan rezultat.

Zasluge treneraVelike zasluge za ovaj uspjeh svakako ima i

njihov trener Mladen Kovačević koji s njima radiu Školskom sportskom društvu, odnosno BorisLevar koji dio njih trenira u Plivačkom klubu»Delnice« kojeg su svi oni članovi. No, pohvalitisvakako treba i Primorsko-goransku županijučiji su čelnici prije dvije godine donijeli odlukukako delnički bazen treba raditi cijele godine,dakle ne samo za trajanja školske godine.Plodovi te odluke sada su stigli – mali Gorani nesamo da su naučili plivati, već to – bar ovegodine – čine i najbolje u županiji

Samo zbog zimskih sportova u ožujku je uDelnicama boravilo nekoliko stotinaljudi od kojih su neki i prespavali na

ovom području pa su zahvaljujući tome Delnice

ovog vikenda zaista imale štih pravog zimskogsredišta i napokon je netko (hotelijeri, kafići,privatni smještaj) nešto i zaradio od ovihgolemih količina snijega koje su nas »ubijale«.Na utrci za Hrvatski pokal u skijaškom trčanjukoju je na Goraninovom stadionu i u Parkukr al ja Tomislava or ganiz i r ao Ski klub»Grobničan« iz Čavli nastupilo stotinjaknatjecatelja iz devet hrvatskih skijaško-trkačkih klubova, a istodobno je u Ledenojdvorani dvodnevni hokejaški okršaj imalostotinjak sudionika prvog Međunarodnoghokejaškog turnira veterana. Nastupili sučlanovi pet hokejaških sastava iz Hrvatske –zagrebački »Bizoni« i »Ježevi«, »Mamut«(Delnice), »Karlovac« i sastav Vukovarsko-srijemske županije te gosti iz Slovenije –»Medvedi« iz Kočevja i »FO 3« iz Kranja. Igralose 2 puta po 20 minuta, a uz cjelodnevni

hokejaški program u subotu i nedjelju krajklizališta se moglo popiti dobar čaj, kuhanovino ili pak pojesti porciju fažola o čemu subrinuli organizatori, članovi delničkogHokejaškog kluba »Mamut«, odnosno Udrugemladih »RE-VOLT«.

Ono što već jest tradicionalno odvijalo sena sanjkalištu »Potok« gdje je uorganizaciji Udruge »Zdolanjski kraj –

Potok«, Sanjkaškog kluba »Prepnek« i TZGDelnice održano nedavno odgođeno PrvenstvoGrada Delnica u sanjkanju na dvosjedu nakonkojeg je uslijedila noćna sanjkaška vožnja. Sveje to tek bio uvod u novu sanjkašku feštu, kadase na istoj lokaciji održalo 1. otvorenopr venstvo Školskih spor tskih društavaPrimorsko-goranske županije u sanjkanju naprirodnim stazama.

PRVI PROJEKTNOVOOSNOVANOG

FOTOGRAFSKOG SAVEZAPRIMORSKO - GORANSKE

ŽUPANIJE -FOTODORUČAK

Da dio zbivanja i općenito ledene ljepoteGorskog kotara ostane zabilježen i naodličnim fotografijama pobrinuli su se

članovi Fotosaveza Primorsko-goranske

županije, njih četrdesetak koji su u Delnicamaodržali druženje pod nazivom Fotografskidoručak. Riječ je, ističe prof. Berislav Božić,predsjednik FS PGŽ-a o susretu vezanom uzideju međusobnog druženja, upoznavanja,razmjene iskustava te snimanja na određenutemu: – Ovo je oblik neformalne edukacije,rada i usvajanja novih znanja na licu mjesta,kroz iskustvo. U ovom delničkom druženjusudjelovali su članovi Amaterskog video fotokluba Delnice koji su ujedno i domaćini ovogsusreta, Fotoklub Rijeka, Fotoklub Lošinj,Fotoklub Krk, KPA Adria iz Kraljevice i FotoklubColor. Pokrovitelj susreta bio je Grad Delnice, asponzor prijevoza sudionika HŽ Putničkiprijevoz. Tema su nam bile pejzažne fotografijeu snježnim ambijentima Gorskog kotara, an a k o n š t o s u n a s o d l i č n o u g o s t i l i u»Popovićevom mlinu« obišli smo DelničkiPotok, Petehovac, Park kralja Tomislava iklizalište te niz drugih lokacija u Delnicama(Kuća Rački, Japlenški vrh). Izložba fotografijanastalih na ovom izletu bila je postavljena uizložbenom prostoru Narodne čitaonice uRijeci, Korzo 24 od 9. do 18. ožujka 2013., a udrugoj polovini lipnja u Delnicama za Dangrada Delnica«, najavio je Božić.

KRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKA

6

KRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKA

Natjecanje europskihšumara u nordijskom

skijanju

Sve je započelo davne 1969. godine uNjemačkoj. Otada se šumari svakegodine okupl jaju na Eur opskom

prvenstvu šumara u nordijskom trčanju ibiatlonu (EFNS). Na terenima prekrasneVrbovske poljane u podnožju Bjelolasice upopularnim nordijskim disciplinama okušalose više od 600 natjecatelja iz 20 europskihzemalja, bodreni od svojih prijatelja, gostiju idomaćih posjetitelja. Organizatori su Hrvatskešume i Hrvatsko šumarsko društvo, a susret jebio održan od 17. do 24. veljače 2013. uDelnicama i Mrkoplju pod visokim pokro-viteljstvom Vlade RH. Sudionici su se natjecalipojedinačno i štafetno, a kategorije supodijeljene po dobi.

EFNS je pravi primjer održivog življenja ipažljivog odnosa prema prirodi, a sve u duhuprijateljstva i zdravog suparništva europskihnacija. Najzorniji primjer je bila obitelj izSlovenije čije su četiri generacije sudjelovalena natjecanju. Iz te obitelji bili su i najmlađi inajstariji sudionik, djevojčica od 6 godina injezin pradjed koji ima 86 godina.

InfrastrukturaORganizacijom ove priredbe, istaknuo je

na tiskovnoj konferenciji Ivan Ištuk, članUprave Hrvatskih šuma, ovo državno poduzećedaje svoj doprinos razvoju nordijskog skijanja ibiatlona, ali i turizma u ovom dijelu Hrvatske:»Sudionici su popunili sve smještajnekapacitete Gorskog kotara, a dio ih je boravio iu opatijskom hotelu Millenij. Vjerujem da ćenakon tih pet dana boravka u Hrvatskoj svisudionici imati pozitivne dojmove te poželjetiiznova doći u Hrvatsku i Gorski kotar«, rekao je

Ištuk, dodavši kako su troškovi Hrvatskih šumavezanih uz pripremu terena i organizacijunatjecanja 1,6 mlijuna kuna, pri čemu će se diovratiti kroz naplatu startnine i donacijesponzora, a trajna će korist biti sportskainfrastruktura koja na Vrbovskoj poljani ostaje in a k o n z a v r š e t k a n a t j e c a n j a .

Dobra suradnjaDirektor delničke podružnice Uprave šuma

Srećko Petranović zahvalio je na pomoći prisufinanciranju dijela prijevoza natjecetaljaPrimorsko-goranskoj županiji, istaknuo dobrusuradnju s lokalnim samoupravama uDelnicama i Mrkoplju pri organizaciji ovognatjecanja. Petranović je posebno pohvaliorad na tehničkoj pripremi terena o čemu jebrinuo Denis Štimac koji je potom pojasniokako su radovi pripreme Vrbovske poljanetijekom prošle godine uključivali rekonstru-kciju skijaško-trkačkih staza, izgradnjusrelišta, uređenje startno-ciljnog, logističkog iprostora za gledatelje."Sama natjecanja odvijat će se na dvije kružnestaze, jednoj od 2,5 km i drugoj od 5 km. Ciljnam je da budemo što bolji domaćini, apokušat ćemo i na sportskom polju biti štokvalitetniji pri čemu će boje reprezentacijeHrvatske braniti dvadesetak natjecatelja. Ovoje prvi put da je Hrvatska domaćin ovomvelikom međunarodnom natjecanju, a nadamse da nije i zadnji, tim više što nakon uređenjaVrbovske poljane imamo lokaciju na kojoj jemoguće održavati ovako zahtjevna natje-canja«, rekao je Štimac.

Treći motobikerskiWinter Party

Iako je, ponajprije zbog zbilja lošihvremenskih prilika i velikih količina snijega,broj posjetitelja tradicionalnog, već trećeg

po redu delničkog motobikerskog WinterPartyja, bio manji no prethodnih godina, dobrezabave i druženja nije nedost ajalo. URadničkom domu Delnice okupili su se članovi26 moto klubova klubova iz Hrvatske, Slovenijete BiH, a cjelovečernji program počeo je pićemdobrodošlice nakon čega je uslijedilaraznovrsna ponuda pića i hrane, nastup rockbenda Full Monty iz Karlovca, striptiz i zabavado jutarnjih sati. Uz rockersko druženje bikerisu i ovom prigodom koristili i ostalu turističkuponudu Delnica (sanjkanje, k l izanje,skijanje...) pa organizatori, dečki iz delničkogMoto kluba Mountain riders i ovog puta

zaslužuju sve pohvale za organizaciju.

Natjecanje u trčanju nakrpljama

Pedesetak natjecatelja, sudionika prve-nstva Hrvatske u trčanju na krpljama is k i j a š k o m t r č a n j u z a o s o b e s

intelektualnim poteškoćama nisu mogliodabrati bolje vrijeme za svoje natjecanje uDelnicama. Naime, nakon jedne od najjačihsnježnih oluja u posljednjih pola stoljeća,Delnice su toga dana već od prijepodnevnihsati plivale u suncem obasjanoj bjelini pa su senatjecatelji iz raznih dijelova Hr vatske(Dubrovnik, Split, Vrlika, Pula, Zagreb,Zaprešić, Ozalj, Rijeka...) mogli pripremiti zautrke 100 metara trčanja na krpljama,odnosno 50 i 500 metara na skijama. Uvjeti suidealni, rekao je Franjo Horvat, predsjednikSportskog društva »Luč« iz Zaprešića koje je uzUdrugu »Dom« iz Tuškanca organizator ovogprvenstva: »Odlično su nas ugostili u HoteluRisnjak, pomoć pri uređenju staze pružio je iGrad Delnice pa iako nam je plan bio ostati dvadana, možda malo i produžimo boravak, timviše što smo tek sada vidjeli da Delnice imaju iklizalište i odmah nam je na um pala ideja dasljedeće godine uz natjecanja u trčanju nakrpljama i skijaškom trčanju organiziramo inatjecanje u klizanju, odnosno da priredimovišednevne zimske igre za osobe s intele-ktualnim poteškoćama«, rekao je Horvat.

9

izložbi likovnih radova učenika goranskihosnovnih škola o Risnjaku tepogodnosti da ćekupac svake šezdesete ulaznice imati pravo nabesplatan suvenir i desert, najavila je SteliaŠimac, voditeljica marketinga NP »Risnjak«.

Daleko u povijestPrvi pisani dokument o posjeti Risnjaku

datira iz 1868. godine kad se na vrh te planinepopeo bečki pristav Josip Sadler, a nakon njegabrojne zapise o ljepotama i bogatstvu biljnog iživotinjskog svijeta ovog područja stvarali subotaničari i putopisci Schlosser, Vukotinović,Hirc... Prvi koji je još 1927. godine predložiododatnu zaštitu ovog područja bio je dr. IvoHorvat koji usprkos svim poteškoćama nijeodustajao od tih traženja koja su napokon iuslišana 15. rujna 1953. godine kada jetadašnji Sabor RH proglasio područje Risnjakanacionalnim parkom, u tom trenutku trećim ponastanku u Hrvatskoj, neposredno iza Plitvičkihjezera i Paklenice. Od 1954. godine NP»Risnjak« ima svoju upravu, a za područje od3014 hektara prvi prostorni plan upravljanjanapravljen je još 1962. godine. Osam godinakasnije izrađen je i prvi vodič, a od sredineosamdesetih sve je značajnija turističkadjelatnost. Prva turistička karta izrađena je1991. godine, a dvije godine potom uređenjemPoučne staze Leska prvi je put u Hrvatskojstvoren takav oblik turističko-edukativnepoduke. Područje NP »Risnjak« 1997.prošireno je na planinu Snježnik i izvor Kupe, a2003. godine realizacijom projekta KEC (krškisustavi) počinje danas već desetogodišnja vrlouspješna sur adnja NP »Risnjak« s EUfondovima, rekao je Gašparac dodavši kako svidosadašnji dobri rezultati i ugled traže daljnjirad na istraživanju prirode i njenoj zaštiti.

Popularni serijalLIJEPOM NAŠOM

u Delnicama

Popularni serijal "Lijepom našom" došaoi u Delnice. Prepuna dvorana Domasportova bila je doslovce premala da bi

primila sve koji su htjeli čuti, vidjeti isudjelovati na ovom snimanju. Ulaznice surasprodane u roku nekoliko dana i tražila sekarta više. Snimale su se dvije emisije serijalakoje su se emitirale 01. I 08. prosinca 2012.g o d i n e n a H R T. M o g l i s t e u ž i v a t i upredstavljanju Gorskog kotara kroz domaćeKUD-ove, vokalne skupine, tamburaše, solistedo onih malo više poznatih: Ausswinklm u z i k a n t e , D a r k a D o m j a n a , I z v r s n i htamburaša „Slavonia bend“ i „Gazde“ LidijeBačić te Zlatka Pejakovića.

KRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKA

LADOAnsambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske

u Delnicama

8

Emisija »Radio Žrjoafka«doživjela 600 emitiranja

Pažnje vrijedan jubilej nedavno jedoživjela »Radio Žrjoafka«, poznata etnoemisija Radija Gorski kotar doživjevši

punih 600 emitiranja. Pretvorimo li tih šeststotki u vrijeme, onda je to više od desetgodina, rekao autor i voditelj te emisije DavorGrgurić napominjući kako je prva emisija

emitirana 22. prosinca 2002. godine, a prvi jesugovornik bio Delničanin Toni Markas Začina:„U tih više od deset godina razgovarao sam sviše od 300 ljudi i imam nekoliko tisućasnimljenih sati razgovora. Obišao sam cijeliGorski kotar i mislim da trenutačno jedino jaimam snimljene ama baš sve dijalekte Gorskogkotara, a zabilježen je ostao i vrlo bogat rječnikvezan uz najrazličitija područja ljudskedjelatnosti pa je to što sam prikupio jedin-stvena audio zbirka goranske prošlosti isadašnjosti, tim više što me posebno zanimaetnografska priča, pogotovo dijalekti, ali iusmena narodna predaja (mitologija, bajke),prehrana, nošnja, zanati, tradicijska glazba,dječje i čobanske igre, uspavanke. Ima još selau kojima nisam bio i ljudi s kojima nisamrazgovarao. Potrudit ću se učiniti to što prije jervrijeme ide, a to su uglavnom stariji ljudi i dobrobi bilo što prije s njima napraviti razgovor.Primjerice, najstariji moj sugovornik imao je102 godine. Bio je to Josip Janeš i umro je tritjedna nakon snimanja. A jednog samLokvarca, Franju Grgurića Gračana, snimiodoslovce na samrtnoj postelji«, govori Grgurić,dodajući kako je najočuvaniji dijalekt napodručju Grada Čabra, jer tamo u svakom seluima ljudi koji čvrsto drže do tog jezika i gotovoisključivo njime govore, a uz to su sačuvali ipuno starih običaja, priča. Najmanje je dijalektočuvan u Delnicama, govori Grgurić, ističućikako su posebno bogatstvo dijalektalneskupine koje djeluju pri osnovnim školama ikojih donedavno nije bilo, a raste i književnaprodukcija na dijalektu.

Sve me to jako raduje, a nadam se da samdjelomično zaslužan za to i svojim radom jermislim da je jako važno čuvati jezik svogzavičaja, svojih očeva, djedova i baka. Posebnobih naglasio kako ovaj rad jako cijene etnološkistručnjaci. Naime, kad je riječ o etnologiji,Gorski kotar je bijela mrlja pa je stručnjacimadrago zbog ovoga što radim. Nadam se i zbogtoga da će bar dio ovog materijala doživjetiobradu, a žao mi je što to prije mene nije radionetko drugi jer je tada jezično i etnografskonaslijeđe bilo još bogatije – govori Grgurić,napominjući kako je »Žrjoafku« moguće čutisrijedom u 18 i nedjeljom reprizno u 16 sati uprogramu Radija Gorski kotar.

»Povijest delničkogšporta«

Proučavatelj delničke povijesti ŽeljkoLaloš predstavio je krajem ožujkajavnosti prvu knjigu »Povijest delničkog

športa«, djelo u kojem je na 562 stranice A4formata nizom zapisa i fotografija obradiopovijest grada pod Petehovcem i to od prvihoblika sportskih nadmetanja pa do današnjihdana. Korijene delničkog spor ta Lalošpronalazi u nekadašnjim natjecateljskim izabavnim pastirskim igrama, a organiziranobavljenje sportom po njemu počinje od 1898.godine kada je u Delnicama osnovanoKulturno-športsko društvo »Sokol« i ogranakdelničke podružnice Hrvatskog planinarskogdruštva. U »Sokolu« će neposredno poosnivanju s radom početi tzv. tjelovježbenasekcija, a planinari će nedugo po osnivanjupočeti njegovati skijaška natjecanja pa se tagodina može smatrati početnom godinomdelničke sportske povijesti.

Najobimniji dio knjige vezan je uz delničkusportsku povijest do 1946. godine, dobrimdijelom zahvaćena su i zbivanja od 1946.godine pa do 1990. godine, a razdoblje odosamostaljenja Hr vatske pa do danasobrađeno je tek u osnovnim crtama, ponajprijestoga što autor, kako i sam navodi upredgovoru, planira objaviti još nekoliko knjigau kojima će ne samo detaljnije obraditi tarazdoblja, već mu je nakana i raditi zasebneknjige o pojedinim sportovima: »Ovakavpristup objavljivanju te povijesne građe tim više

je opravdan kad znamo da po osamostaljenjuHrvatske u Delnicama djeluju nove športskeudruge poput plivačkog, boksačkog i drugihklubova, odnosno udruga za koje već sadamožemo pripremiti i objaviti izdanja o njihovojaktivnosti«, konstatira Laloš.

Uz pregled svih vrsta sportova koji supostojali ili još postoje u Delnicama Laloš jeponudio i nekoliko zanimljivosti koje nisuvezane uz sport, a nedvojbena vrijednost oveknjige svakako je u tome da su sada na jednommjestu prikupljeni i objavljeni brojni podaci odelničkom sportu pa će samim time i daljnjaistraživanja i rad biti lakši. Knjiga je objavljenazahvaljujući f inancijskoj potpori GradaDelnica, a prvu promociju doživjela je uR a d n i č k o m d o m u D e l n i c e p r i g o d o mproglašenja najboljih sportaša Grada Delnicaza 2012. godinu.

NACIONALNI PARKRISNJAK - Vitalni 60-

ogodišnjak planira daljnjirazvoj

Središnju proslavu 14. rujnaobilježit će otvaranje edukacijsko

interpretacijskih centara uKuparima i Razlogama. U planu su iokrugli stolovi – u o sustavu Natura

2000 te o promatranju velikihzvijeri

Nizom raznovrsnih manifestacija ove ćegodine Nacionalni park »Risnjak«obilježiti šezdeset godina postojanja i

rada, a središnja proslava dogodit će se 14.rujna i biti obilježena otvaranjem edukacijskointerpretacijskih centara u Kuparima iRazlogama, mjestašcima koja su ishodišta zaposjet mističnom i prekrasnom izvoru Kupe. Uzto u planu je i održavanje okruglih stolova – ulipnju o sustavu Natura 2000 te u listopadu opromatranju velikih zvijeri. Nadalje, uorganizaciji NP »Risnjak« i raznih udruga ovogp o d r u č j a b i t ć e p r i r e đ e n o n e k o l i k otradicionalnih manifestacija (RazloškoPetrovo, Furmanski dani, uspon na Risnjak,trail running utrka »Risnjak Trail 2013«), aposjetitelji će moći uživati u posebnimkoktelima (»Risnjak«, »Leska« i »Kupa«),

KRONIKA Neki od događaja koji su obilježili proteklo razdoblje KRONIKA

11

U sklopu projekta Mjesec kulture u Gorskom kotaru održan je i prvi Kazališnitjedan koji je delničanima ponudio brojne radionice, predstavu i Capoeiraperformans.

Tema ovogodišnjeg prvog Kazališnog tjedna bile su ruke, njihova upotreba,mogućnosti i uloga ruku u kreativnom životu. Sudionici radionica istraživali sušto sve ruke koje nas svakodnevno služe mogu postati, na koji nas način moguodvesti u nezamislive kuteve naše mašte te što sve sa njima možemo napraviti.Stvorili smo osamdest lutaka koje možda već sada sanjaju svoj san o igranju unekoj predstavi. Pred prepunom dvoranom Radničkog doma u Delnicama tajsan ostvarile su ruke Ranka Marinkovića, koje su svojom kazališnom izvedbomansambla HNK iz Varaždina obilježile stotu obljetnicu rođenja jednog odnajvećih hrvatskih romanopisaca u predstavi Ruke po Ranku.

Pratite djelovanje Kotar teatra na www.kotarteatar.com

10

Po prvi puta u Dejounškoj besejdi predstavljamo Kotar teatar, umjetničku organizaciju koja u lipnju ove godine obilježava prvu godinu djelovanja uGorskom kotaru. Osnovni cilj Kotar teatra je kontinuirani razvoj kulturne ponude Gorskog kotara.

Svojim dosadašnjim djelovanjem mladi osnivači teatra i njihovi suradnici dokazali su se kao odgovorni nositelji zamišljenih projekata ne samo u zamisliveć i u njihovoj sprovedbi. Do sada su ostvarili sve zamišljene programe: dramski STUDIO, umjetničku REZIDENCIJU te glavnu manifestaciju Kotar FEST!kazališni festival koji će se ove godine po drugi puta održati u Delnicama i Fužinama.Matija Kezele, samostalni umjetnik Republike Hrvatske, osnivač te ujedno i umjetnički voditelj projekata Kotar teatra za Dejounšku besejdu izjavio je:

Kao dječak koji je praznike provodio u Dolini leptira u Kuželju, selu smještenom ispod Kuželjske stijene zamišljaosam kako ću u budućnosti u ovom kraju osnovati kazalište. Oduševljen činjenicom da me u toj ideji nitko nijeprestigao ipak ostao sam zaprepašten zatečenom situacijom u ovoj nepravdeno zanemarenoj regiji koja osim

prirodnih ljepota nudi i brojne mogućnosti razvoja u bilo kojem društveno-ekonomskom smjeru. U svibnju 2012.predstavili smo projekte Kotar teatra lokalnim vlastima i predstavnicima turističkih zajednica Gorskog kotara te

dobili povratnu informaciju kako bi naši projekti uvelike doprinijeli razvoju djece, mladih i općenito kulturnihzbivanja u regiji. Zahvaljujući potpori Grada Delnica i velikom entuzijazmu Kotar teama već u kolovozu 2012. održalismo prvi Kotar FEST! koji nam je poslužio kao odskočna daska za kreiranje i planiranje novih kazališnih događanja.

Prvi kazališni festival uGorskom kotaru okupio je500 posjetitelja. Trajao jedva dana, a ponudio jekazališne predstave zamlade i odrasle, radionicete koncert.Mjesto održavanja bile suDelnice, Lokve i Brod naKupi.

Kotar teatar u veljači 2013. održao je iprogram umjetničke rezidencije uZagrebu u suradnji sa CZK AugustCesarac. Zahvaljujući dugogodišnojsuradnji sa talijanskom umjetnicomNhandan Chirco planiramo održavanjeprograma rezidencije i na područjuGorskog kotara. Završno predstavljanjeprograma rezidencije održalo se 14.veljače u velikoj dvorani CZK AugustaCesarca (Teatar Exit).

12

TanjaOžanić

Delničanka,stjuardesa,

ultramaratonka

Tanja Ožanić, mlada Delničanka, koja neživi od trčanja već od posla u CroatiaAirlinesu, već nas neko vrijeme vrlo

uspješno predstavlja u Hrvatskoj, ali i šire. Izanje je već niz takvih rezultata da postajecijenjena i u krugovima trkača, jer onaj tko izasebe ima osvojene maratone u Ferari, Zagrebu,Plitvicama, Berlinu, Lisabonu nije bilo tko, aako se tome dodaju i ultramaratoni u Zagrebu –Forrest Gump na kojem je u 2012. u 12 satiprikupila 86,6 km, Delnice-Rijeka s 53 km teovogodišnji Forrest Gump na kojem je u 6 satiistrčala 60 km, onda se očigledno radi o sjajnojmaratonki. Na ovogodišnjem beogradskomMaratonu maratona, na kojem je na AdaCiganliji u 6 sati istrčala 58,2 km, Tanja je usvojoj kategoriji osvojila značajnu pobjedu. Uzsve ove „lokalne“ maratone i polumaratonekoje redovno trči, plan joj je ove godine otići uSjedinjene Američke države i is t rčat iultramaraton od 100 km – SRETNO TANJA!

Humanitarni ultramaraton – RUN &BIKE 4 HELP (2012. godina)

Tanja Ožanić je ostvarila i taj svoj naum –istrčala je ultramaraton od Delnica do Rijeke, snakanom da na t aj način pomogne uprikupljanju sredstava za teško bolesnu JelenuMlinac.Trasa je išla iz Delnica preko Lokava, uspon naJelenje te spuštanje na Grobnik. Iz Grobnika naČavle te preko Orehovice na Banska vrata. “NaBanskim vratima pridružila nam se policija izRijeke te nas preko Školjića pratila na ViaRomu. Spustile smo se do kafića Iskra gdje nasje dočekala ekipa slična onoj koja nas jeispratila ispred moje zgade u Delnicama.Ukupno 50-ak kilometara otrčala sam za 5 satii dvije minute”, ističe Tanja Ožanić.Tri prijateljice, Tanja Ožanić, Sara Kudin i TanjaRanković, došle su na ideju da organizirajuultramaraton nakon što su saznale za teškefinancijske i životne uvjete u kojima živiJelenina obitelj.Tanja obožava trčati, to je, kako sama kaže, većpuno puta rekla: “Uvijek kada se približavamcilju bilo da je riječ o trci od 5 ili 55 km, uvijekželim da potraje malo duže. Uživam danas ulaganoj upalici kvadra, ali osmijeh sa lica ne

skidam.”Ultramaraton Delnice-Rijeka bio je njezinaprva humanitarna trka, no sasvim sigurno ne iposljednja. Ovaj ultramaraton je, kaže, divnoiskustvo. “Prvi puta sam se našla u tome i doklegod budem mogla radit ću slične akcije.“

24 sata humanitarnog trčanja natraci za trčanje, za pomoć djeci

oboljeloj od šećerne bolestiTanja trenutno zajedno s Nenadom Šimunkom,dečkom koji boluje od šećerne bolesti tip1, aujedno i prvi hrvatski IRONMAN sa dijabetesom(2012. godine završio je utrku trostrukeIronman distance – 11,4km plivanja, 540kmbiciklizma i 126,6 km trčanja za 51 sat i timepostao prva osoba s dijabetesom na svijetukojoj je to pošlo za rukom) provodi projekt 24 hhumanitarnog trčanja gdje će oni dvoje trčati2x12h na traci za trčanja s ciljem da se prikupinovac za djecu oboljelu od dijabetesa. Projekt

se 15. i 16. lipnja provodit u Avenue Mallu uZagrebu, a planiraju isti provesti i u Delnicama.

13

Puno je goranskog sjaja na zlatnoj medaljikoju je na seniorskom Svjetskompr venstvu u kuglanju održanom u

Poljskoj nedavno osvojila Snježana Kramar,kuglačica riječke »Mlake«. Naime, Snježana jeodrasla u Delnicama, tu je počela kuglati, tu idanas s dvojnom registracijom nastupa zakuglačice »Goranina«, tu često dolazi jer suveze sa starim društvom još uvijek jake. No,kako je to izgledalo u Poljskoj, pitamo mladudvadesetdvogodišnju svjetsku prvakinju ukuglanju:

Velika natjecanja

– Nekako još uvijek nisam svjesna što samnapravila. Naravno, znala sam da mogu puno ibilo mi je poznato to okruženje velikihnatjecanja jer sam još 2009. godine kaojunior ka bi la članica senior ske ekipereprezentacije Hrvatske koja je na SP-u uNjemačkoj osvojila srebrnu medalju. No, opobjedi na ovom Svjetskom prvenstvu nisamrazmišljala, ali budući da sam na natjecanjedošla u jako dobroj formi, znala sam da mogupuno ako »posložim« stvari u glavi. Zato samzanemarila slabiji početak u kvalifikacijama,koncentrirala se na to da svaki nastup na stazibude što bolji. I krenulo je, nisam uopćerazmišljala hoću li biti na postolju, već samo dadobijem protivnicu, bez obzira na to bila onastarija ili mlađa od mene. Tako sam prošlakvalifikacije i četiri susreta na ispadanje tedošla do finala u kojem sam igrala s LivijomSanto iz Srbije koju sam ranije već jednompobijedila i za koju sam znala da je odličnaigračica. Neizvjesno je bilo doslovce doposljednjeg hica. Ona je igrala jako dobro i uprvom dijelu susreta je vodila, ali sam ja polakosmanjivala prednost. Odluka je pala upredzadnjem hicu. U trenutku kad smo bileizjednačene ja sam pogodila »devetku«,odnosno srušila svih devet čunjeva, ona to nijeuspjela i za zadnji hitac imala sam prednostkoju sam i zadržala, priča Snježana dodajućikako je zlato iz Poljske veći uspjeh od srebra izNjemačke jer je u Njemačkoj bila tek dio ekipete kao najmlađa baš i nije previše nastupala. A,sada je to zlatna medalja koju je osvojila i to useniorskoj konkurenciji iako je godištem jošjuniorka!

No, put do zlata počeo je pred desetak godinau Delnicama kada se skupina učenica OŠ IvanaGorana Kovačića, njih čak desetak, odlučilabaviti – kuglanjem! Direktan povod zabavljenje tim sportom koji kod djevojaka baš inije čest, bila je činjenica da su roditelji nekihod njih kuglali u delničkim klubovima. U skupinitih djevojčica bila je i Snježana Kramar: – Mojekolegice i prijateljice – Jelena Mance, AndreaValentić, Vanja Pleše, Katarina Tomac, BarbaraPetranović, Janka Iskra... nagovorile su i mene,otišla sam s njima na kuglanu i – dopalo mi se.

Sa starijim igračicama

Štoviše, na kraju sam samo ja ostala – nekesu krenule na školu i faks u Rijeku, a ja samnastavila igrati sa starijim igračicama,registrirali su me i počela sam nastupati za»Goranin«. Ubrzo sam postala najboljaigračica Druge kuglačke lige Zapad i 2006.godine za mene su se zainteresirali iz riječkogprvoligaša »Mlake« te sam na njihov pozivotišla u Rijeku i od te godine igram za »Mlaku«,ali i za »Goranin« kad mogu jer imam tzv. dvojnuregistraciju koja mi vrijedi sve do travnja 2013.godine kada mi prestaje juniorski staž, govoriSnježana.

Neće biti lako

Snježana studira menagement na Hotelije-rskom fakultetu u Opatiji: »Apsolventica sam,uskoro počinju ispiti, neće mi biti lako jer imamnekih zaostataka iz prošle godine, ali se nadamda ću sve riješiti na vrijeme. Teško je sveuskladiti jer je obveza puno. Uz redovitetreninge tu su i utakmice subotom i nedjeljompa je slobodnog vremena zaista malo, govoriSnježana koja na upit što je na sportskom polju

očekuje u bliskoj budućnostri nabraja: –Najprije ću pokušati obraniti naslov juniorskeprvakinje Hrvatske, potom biti što bolja naseniorskom prvenstvu Hrvatske, treba i štobolje završiti klupsku sezonu te se onda štokvalitetnije pripremiti za seniorsko ekipnoprvenstvo u Mađarskoj, kaže Snježana.

SNJEŽANA KRAMAR - Svjetska prvakinja u kuglanju

Goranski sjajzlatne

medaljeSnježana se vratila iz Poljske sa

zlatnom medaljom, a put do zlatapočeo je prije desetak godina u

Delnicama kada se odlučila bavitikuglanjem. Tu je odrasla i tu čestodolazi jer su jake veze sa starim

društvom

15

OSNOVNA ŠKOLAFRAN KRSTOFRANKOPAN

BROD NA KUPI

Kao i proteklih godina OŠ Frana KrsteFrankopana iz Broda na Kupi sudjelovala je unizu aktivnosti. Iako malobrojni, bili smovrijedni. Cijela protekla školska godina bila jeu znaku ježa. U sklopu projekta Ježeva kućicapisalo se, crtalo, modeliralo, pjevalo iglumilo. Hodnicima i učionicama naše školena svakom koraku pratio nas je pogledJežurke Ježića. Na natječaj „Kućico draga,slobodo moja“ iz svih goranskih školapristiglo je mnoštvo likovnih i literarnihradova te osmosmjerki. Proveli smo školskikviz u kojem su učenici pokazali stečenaznanja o ježu.Na Dan škole podigli smo zelenu zastavu (petiput) te smo na taj način obnovili statusMeđunarodne Eko – škole (II. generacije) istekli zlatni status. U prekrasnom okolišu uzrijeku Kupicu predstavili smo mjuzikl koji jesvojom izvedbom i kostimima oduševio sveprisutne.Sli jedila je šetnja kojom smo našimuzvanicima predstavili prvu Hrvatsku poučnustazu o medvjedu. Riječ je o stazi koja svojimsadržajima (geografskim kartama, raznimskulpturama i siluetama) nudi upoznavanje sovom životinjom. IPA projekt pod nazivomSožitje nastao je u sklopu programaprekogranične suradnje Republike Slovenije iRepublike Hrvatske.Učenička zadruga Bobovac i dalje niže brojneuspjehe i proširuje svoje aktivnosti. Projekt„Jabuka kraljica voća“ u organizaciji Novoglista i Ine proglašen je najuspješnijim uHrvatskoj. Na regionalnom edukacijskomnatjecanju u Osijeku osvajamo dvije godineza redom diplomu i zlatnu medalju zakvalitetu pekmeza od jabuka. Na smotri UZPGŽ u Bribiru Zadruga je osvojila prvo mjestos n o v i m p r o i z v o d o m – č e s t i t k a m anapravljenim spiralnom tehnikom savijanjapapira te se plasirala na Državnu smotru UZ uPrimoštenu. Sudjelovali smo na 7. gorskomsajmu u Skradu, 17. međunarodnom sajmu„Lov, ribolov, priroda, turizam“ u Varaždinu teorganizirali četvrte Dane jabuka u Brodu naKupi .U okviru projekta prekogranične suradnjeSlovenije i Hrvatske te Saveza društava Našadjeca Hrvatska, sudjelovali smo na natječajuza filmska ostvarenja djece i mladih na temu„Život uz granicu“. Predstavili smo sejednominutnim filmom pod nazivom Kupa –Kolpa koji se održavao u Zaboku.

14

2. međunarodna smotra folklora

Za samu završnicu Mjeseca kulture uGradu Delnicama održana je druga poredu međunarodna smotra folklora.

Pod pokroviteljstvom Grada Delnica, a uorganizaciji Kulturno umjetničkog društvaDelnice, moglo se tako uživati u bogatstvunarodnih nošnji, običaja i plesa.Uz domaćine, folklornu skupinu KUD-aDelnice i grupu DIM, uživali smo u nastupimafolklorne skupine KD „ Rak“ Rakek, KUD„Mladost“ Ljubljana, folklorne skupinePredgrad, KUD „Zvir“ Jelenje, Makedonskokulturno društvo „Ilinden“ Rijeka, KUD„ J e l e n č a n k a “ J e l e n s k a , K U D „ I z v o r “Generalski stol, KUD „Frankopan“ Severin naKupi, KUD „Stari grad“ Lukavec s ukupnotristotinjak učesnika.

18

Goranka i Marin Tuhtan su mladi bračnipar koji se lani iz Opatije preseliozajedno sa svojom djecom u Delnice i

polako se uklopio u goransku svakodnevnicu.Sa sobom su donijeli puno novih ideja, aponešto od njih već su i realizirali – primjericepokretanje TV Gorski kotar, tečaj Radionicesolo pjevanja, iniciranje okruglog stola na temukulture u Delnicama, itd. Na temelju idejnogprojekta njihove Udruge Dijamant klasikaDelnice Grad Delnice je od Ministarstvaturizma dobio f inancijska sredstva zamanifestaciju “Ljubavni vikend“ i obnovudelničke „Ljubavne staze“ koja se upravoobnavlja i uređuje. Goranka i Marin su i voditeljidelničke vokalne skupine „Aurora“ (KGUDelnice), a „Aurora“ trenutno radi na snimanjualbuma na kojem će se naći najpoznatijepopijevke iz Gorskog kotara.

Inače, dosad su zajedničkim snagamaradili intenzivno na popularizaciji klasičneglazbe, sa naglaskom na operne koncerte. Odprvih „Opera nightova“, specijalnih klasičnihkoncerata koje rade od 2003. godine zaopatijske turiste i ljubitelje opere, prekoatraktivnog „Opera shipa“ koji je bio jedna odnajljepših opatijskih atrakcija unatrag nekoliko

godina ili pak multimedijalne „Opere međuzvijezdama“ u riječkom 3d-planetariju uAstronomskom centru pa do današnjih danakad su se intenzivno posvetili razvoju kulture ipromociji Gorskog kotara uvijek nastoje svojimaktivnostima očarati publiku i uvesti ih uzanimljiv svijet operne umjetnosti i približiti imstaru belcanto školu pjevanja.

Dobra vijest je da njihov „Opera night“ ovegodine dolazi i u Delnice, 25.7.2013. u 20h uRadnički dom u sklopu 2. KOTARFEST-a kojuorganizira Kotar teatar – prošle godine ostvarilisu uspješnu turneju s istim programom u 7istarskih kazališta, a nastupili su i u susjednojS l o v e n i j i n a B l e d u . G o r a n k a , r o d o mMrkopaljka, završila je Visoku školu zaglazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranupo licenci Moskovskog državnog konzerva-torija, članica je EVTA-e (European VoiceTeacher Association). Nastupala je u nekolikomanjih talijanskih kazališta, između kojihizdvaja nastup u Santa Croceu pored Trsta učast pokojnog tenora svjetske slave CarlaCossute, kojeg je u cijelosti prenosio talijanskiRAI. Sudjelovala je na brojnim usavršavanjimadiljem Slovenije, Hrvatske i najviše Italije,

pjevanje je učila kod nekoliko profesora, aimala je čast na masterclassu u Viareggiuupoznati i slavnu opernu pjevačicu Mirelu Freni.Snimila je i kompletan vokalni opus od 33 solopjesme prve hrvatske skladateljice DorePejačević pod nazivom „Tajni svijet DorePejačević“. Sudjelovala je i u kazališnojpredstavi u režiji Lenke Udovički kazalištaUlysses „Neraskidive niti“.

Marin je inače multitalentirani glazbenikkoji se uz prvu ljubav, a to je opera i opernopjevanje, bavi i nizom aktivnosti vezano zaglazbu, ali i video produkciju. Audio produ-kcijom bavi se od 1993., kao aranžer i glazbeniproducent nastupio je na nizu hrvatskihfestivala, piše nove skladbe, ali i obradepostojećih za klape i mješovite zborove. Videoprodukcijom se gotovo usputno počeo bavitioko 2003., kad je počeo raditi prve videospotove za skladbe, a to iskustvo je prenijeto u

TV Gorski kotar kako bi se oformirao stalaninformativni program iz Gorskog kotara.

Povodom ulaska Hrvatske u Europskuuniju, bračni par Tuhtan inicirao je akciju da sesnimi crossover „Ode radosti“, gdje će osimnjih pjevati i združeni zborovi Gorskog kotara, ana video spotu koji će se snimati 19.6.2013. u16:00 sati na Potoku u Delnicama imat ćeprilike sudjelovati svi Gorani, kako odrasli takoi djeca, te se ovim putem i pozivaju svi dobrevolje da se odazovu ovom hvalevrijednomprojektu.

7

GORANKA I MARIN TUHTANJ

21

Dio djelatnosti po kojoj je naša Knjižnicaprepoznatljiva su programi za djecu i mladežkoje organiziramo u želji da naši korisnici, mali iveliki, prostor knjižnice doživljavaju kaootvoreno, privlačno, uzbudljivo i sigurnomjesto. Stoga, svaki tjedan u prostorimaNarodne knjižnice i čitaonice Delnice,organiziramo Pričaonicu priča i Kreativnuradionicu za predškolsku djecu. Osim što sepričaonicom promiče kultura čitanja unajmlađih, potiče se i kreativno izražavanje tezajedničko druženje djece, r oditel ja iknjižničara od najranije dobi. Pričom se razvijajezični izraz djece i bogati njihov rječnik, razvijase njihova osjetljivost za umjetničku riječ ibogati njihov emocionalni svijet. Također,radionicama razvija se pozitivan stav premaučenju, igri, razvija se kreativnost i koncen-tracija. Djeca obrađivanjem pojedinih tema,sudjeluju u prigodnom obilježavanju značaj-nijih datuma i obljetnica (Mjesec hrvatskeknjige, Uskrs, Božić, Dan prava djeteta ...).Kreativna radionica održala se i za izraduslikovnice kojoj je prisustvovala Sarah Butigankoja je osvojila 1. mjesto na državnomnatječaju „Moja prva knjiga“. Natječaj sesastoji u pisanju i ilustriranju vlastite priče inagrađen je tiskanjem najboljih radova kojebiraju poznati hrvatski književnici. Osim štotemama poput prijateljstva i ljubavi, zausta-vljanjem nasilja, dječjim pravima, osvještavadjecu i mlade u odgovornosti, potiče njihovumaštu i kreativnost te razvoj njihovih likovno-literarnih vještina.

U nadi da će građani našega kraja pre-poznati kvalitetu i značaj Narodne knjižnice ičitaonice Delnice, svojim radom trudimo se štoviše približiti potrebama i željama korisnika,kako odraslih tako i djece, te omogućiti prostoru kojemu uvijek se može potražiti pomoć ilipotrebna informacija.

20

Narodna knjižnica i čitaonica Delniceraspolaže književnim fondom od preko34.200 knjiga, među kojima se mogu

pronaći stručne knjige, slikovnice, stripovi,zavičajna zbirka, dnevni tisak, priručnici zadjecu i odrasle, lijepa književnost koja jetakođer podijeljena na književnost za djecu,mlade te na književnost za odrasle. Posebnomjesto u knjižnici zauzima zavičajna zbirka kojaobuhvaća knjige koje govore o Gorskom kotaru,njegovoj povijesti, kulturi, stanovništvu iobičajima.

Nove knjige nabavljaju se sukladnointeresima korisnika i u najkraćem mogućemroku se obrađuju i daju na korištenje. Također,zbog pojačanog interesa korisnika zaliteraturom na engleskom, njemačkom ifrancuskom jeziku, oformio se i fond knjiga nastranim jezicima.

Kako bismo sugrađane upoznali s novona-bavljenom literaturom, svjetskim bestse-lerima te knjigama s top-lista, koristimo sepredstavljanjem knjiga kroz eter Radija Gorskikotar, pa je u 2012. godini na spomenuti načinpredstavljeno čak 50 naslova.

Pravo korištenja usluga knjižnice ostvarujese upisom, a članarina iznosi 60 kuna i vrijedi

12 mjeseci, dok svaki drugi učlanjeni korisnikiste obitelji plaća članarinu od 20 kuna. U2013. godinu ušli smo s brojem od 1.066članova, od kojih je 385 djece i 681 odraslih, teje svim članovima omogućen pristup internetu imogućnost fotokopiranja i ispisivanja.

U današnje vrijeme uloga knjižnice sepromijenila jer ona više nije mjesto gdje sesamo posuđuju knjige, već postaje središteokupljanja i organiziranja različitih događanja.Također, u znaku što bolje suradnje skorisnicima, u slobodnim terminima spremnismo dati prostor na korištenje udrugama kaošto radimo za Udrugu Dotepenac koja srijedomod 17 sati održava kreativne radionice zaodrasle. Na isti način ustupamo članovimaknjižnice izložbeni prostor u kojem mogu izložitisvoje kreativne radove.

S ciljem što boljeg upoznavanja knjižnice,njezina načina rada i očuvanjem posuđenihknjiga, godišnje se organiziraju posjeti knjižnicipolaznika dječjih vrtića i polaznika nižihrazreda osnovnih škola.

U svrhu promicanja interesa za knjigu ičitanjem među učenicima, u suradnji sOsnovnom školom I.G.Kovačića, organiziranisu književni susreti s književnicima Titom

Bilopavlovićem, Hr vojem Kovačevićem,Sonjom Zubović i Davorom Grgurićem, dok je zanajmlađe organizirana lutkarska predstava„Pale sam na svijetu“ Kazališta lutaka iz Rijeke.Također, već nekoliko godina za redom, učeniciOsnovne škole I.G.Kovačića sudjeluju naNacionalnom kvizu za poticanje čitanja koji seorganizira povodom Mjeseca hrvatske knjige.

22

STALNI IZLOŽBENI POSTAVLOVSTVA, ŠUMARSTVAI RIBOLOVA

Stalni izložbeni postav šumarstva, lova i ribolova zauzimaprostor veličine 786 četvornih metara razdijeljen načetiri etaže. U prizemlju, neposredno nakon prijamnog

prostora u kojem se uz garderobu nalazi i recepcija na kojoj ćese moći kupiti karte i promo materijal, gosti će biti upoznati sbogatom poviješću ovog kraja te ulogom velikaške obiteljiZrinski. Središnji dio postava u prizemlju izložbeni je postavribolova u kojem je temeljni izložbeni eksponat i stari kupskičamac duljine 420 cm i širine 110 cm. Nasukan na rječnišljunak čamac je pun ribarskog alata, a na vitrinamasmještenim u tom prostoru izložene su autohtone riblje vrstekoje obitavaju u Kupi, ali i vodeni insekti, rakovi i ostali sitnisvijet riječnog dna. Naravno, dio postava vezan je uz povijestribarenja na ovim prostorima, kao i sportski ribolov te ribolovniturizam, a posjetiteljima je vrlo zanimljiv i stakleni otvor u podu spogledom u dio starog podnog opločenja oblutcima izvađenimiz Kupe.

Na prvom katu na površini 170 četvornih metara nalazi seizložbeni postav šumarstva koji je podijeljen fragmentarno poposebnim znanstvenim granama šumarstva i šumarskimposlovima. Posjetitelji će se moći upoznati s načinom na koji sešumama Gorskoga kotara gospodarilo od Zrinskih prekovlastelinske obitelji Ghyczy do današnjih dana, a detaljno suprikazani i poslovi zaštite šuma, sječe, izvlačenja i transportaposječenog drva. Dio postava vezan i za prikaz tradicionalnognačina korištenja drva s naglaskom na stolarski zanat, aizložbeni postav zaokružio je priča o drvu kao energentu i svevećoj važnosti uporabe šumske biomase.

Drugi kat nudi stalni izložbeni postav lovstva kojemu je ciljprikazati bogatstvo vrsta divljači, lovačkih običaja i tradicije i tone samo u Gorskom kotaru već cijelom području Primorsko-goranske županije. Tako su sustavom tzv. diorama u naravnojveličini i uz pejzažno-floristički oslikane površine predstavljenerazne vrste divljači, kao i krupne zvijeri (medvjed, vuk i ris) kojeobitavaju na ovom području.

Treći kat je pak mjesto za vrijedu donaciju lovačkih trofeja idrugih eksponata vezanih uz lovstvo Damira Vrhovnika.

23

Sjedi prvi s lijeva Maks Jelinek,sjedi kranje desno Miha Majnarić – Mrtinč'kof

poznati delnički skijaš i športski djelatnik (snimljeno 5. svibnja 1961.)

LJETNI· Visinske fizičke pripreme za sportaše· Rekreacijske šetnje, planinarenje, alpinizam· Orijentacija i upoznavanje flore i faune· Škole u prirodi· Seminari· Biciklizam, vožnja brdskim biciklima· Boćanje· Frisbee, streličarstvo, badminton· Najam bicikala i skutera

VANJSKE USLUGE· Rafting, canoeing· Paragliding· Paintball· Jahanje· Izleti, kupanje, plivanje u bazenu· Lov, Ribolov

Nadmorska visina preko 1000 m, povoljniljetni klimatski uvjeti, bogata flora i fauna,brojne planinske staze i sportski tereni odličnisu preduvjeti za sve vrste aktivnosti. Tu biistaknuli visinske fizičke pripreme i treninge zasportaše, koji mogu dopunjavati sportskeaktivnosti u objektima Delnica (sportskadvorana, bazen). Autom do Delnica dođe se zanekoliko minuta. Preporučljiva aktivnost jeodlazak u Delnice pješke planinskom stazom ilicestom. Izvanredni ljetni uvjeti za ljude koji

pate od bronhitisa, asme, nervnih bolesti ismanjenog imuniteta. Dnevne i noćne tempe-rature znatno su niže nego u ostalim djelovimaHrvatske. Čist svjež zrak i visina povoljnodjeluju na te bolesti. 10 minutnom vožjommožete doći do rijeke Kupe, Lokvarskog jezeraili još brže do rijeke Kupice i okupati se, iliuživati u ribolovu. 30 minuta vožnje je doOpatijske, a 40 minuta do Crikveničke rivijerena Jadranskom moru.

ZIMSKI· Skijanje· Snowboarding· Sanjkanje· Skijaško trčanje· Škola skijanja· Najam opreme

SkijanjeNa samom vrhu u neposrednoj blizini

planinarskog doma počinje skijaška staza, sakoje se pruža prekrasan vidik na slovenske Alpei Delnice. Uklanjanjem guste bukove šume zapotrebe staze stvoren je jedan od najljepšihvidikovaca u Gorskom Kotaru. Skijaška stazadugačka je 410 m ili zaobilaznim putem i do600 m. Staza kao i vučnica u potpunosti jepregledna tako da se ni u jednom trenutku negubi nadzor nad skijašem. Staza se svako-dnevno održava ratrakom, a u slučaju niskog

snijega nema bojazni da će te naletjeti nakamenje jer je očišćena i zatravnjena. Duljinavučnice je 315 m. Visinska razlika od pogon-skog do zaokretnog djela je 51m. Maksimalnabrzina 3,6 sec. između iskrcavanja skijaša, ili1000 skijaša na sat. Najčešća radna brzina je750 do 800 skijaša na sat. Vučnica jenajmodernija sa hidrauličnim zatezanjem inoćnom rasvjetom. Za vuču koriste se teleskopisa tanjurima.

Za školu skijanja potrebno se najavitiunaprijed i ugovoriti točan datum i vrijeme.· Za sanjkanje uređujemo ratrakom stazukoja je u neposrednoj blizini planinarskogdoma.· Mnoga skijališta ne dozvoljavaju Snow-boarderima upotrebu vučnice i staze. Kod nassu dobro došli uz uvjet da se pridržavaju uputa ine ometaju skijaše.

24

PROGRAMI

25

Smještaj

PLANINARSKI DOMPlaninarski dom ima 28 kreveta. Sobe i

kupaone imaju prekrasan pogled na Delnice iokolne planine. Kupaone sa prozoromopremljene sa tušem, umivaonikom, bideom izahodom.

Ispred planinarskog doma nalazi seprekrasna povišena terasa sa pogledom naokolnu prirodu.

RESTORANRestoran sa 100 sjedećih mjesta sa

otvorenim kaminom, a nudi bogata i razno-v r s n a g a s t r o n o m s k a j e l a . U z u k u s n epansionske obroke, nudi goranske specija-litete, jela od divljači, žablje krakove, pastrve islastice od šumskog voća.

U restoranskom prostoru možemo pripre-miti vjenčanja, izložbe, koncerte, seminare,

šahovske turnire, poslovne ručkove. Ručkove ilivečere za razne prigode; godišnjice, rođen-

dane, krstitke, krizme, karmine i sl.

PARKIRALIŠTEParkiralište, jedno uz sami planinarski

dom, a drugo u neposrednoj blizini ljeti može

primiti neograničen broj automobila, dok jezimi broj parkirališta ograničen.

JAGODINA STIJENALokalitet Jagodina stijena udaljen je 500 m

od glavnog objekta na Petehovcu. O Jagodinojstjeni postoji pisana legenda iz 1934 g. djeloMilivoja Magdića. Djelo govori o nesretnojljubavi mlade djevojke koja si oduzima život1919, skakanjem sa strme litice koja po njojdobiva ime.

Sanjkalište PotokSanjkalište »potok« u veljači se bez imalo dvojbe potvrdilo i kao jedna od ponajboljih sanjkaških staza u

Hrvatskoj i kao novi pažnje vrijedan delnički (goranski) turistički sadržaj. Naime, trodnevna zbivanja vezanauz prvu utrku 2. Prvenstva Hrvatske u sanjkanju na prirodnim stazama, odnosno međunarodnu 25. FIL Youth

Games utrku, pobrala su samo pohvale i to kako od strane stotinjak sudionika koji su probali stazu, tako iod predstavnika domaćih i stranih sanjkaških organizacija i klubova vičnih pripremi ovako zahtjevnih

natjecanja. Štoviše, po riječima mnogih od njih, delnička je staza po svojim karakteristikama, uređenosti iorganizaciji natjecanja među ponajboljima u Europi pa ne treba ni sumnjati da će »Potok« i u budućnosti

privlačiti sanjkaše iz europskih zemalja i to ne samo ove mlađeg uzrasta, već i starije.

Neviđeni entuzijazamTonči Čizmić, direktor Hrvatskog sanjkaškog saveza, ističe kako je bio u prilici vidjeti sve sanjkaške staze uEuropi, ali ovakvog entuzijazma nije vidio: „Organizatori su na ovih oko 700 metara nad morem napravili

fantastičan posao i sjajno uredili stazu, pogotovo s obzirom na vremenske uvjete koji su ih pratili. Također,logistika natjecanja je za svaku pohvalu pa sam siguran da uz ovakve uvjete ova staza i Delnice u sanjkanjumogu ubuduće samo napredovati.“, rekao je Čizmić. Uspješna organizacija natjecanja i zaslužene pohvale

prije svega raduju članove Udruge „Zdolanjski kraj“ koji su pred nekoliko godina i počeli sanjkaškeaktivnosti na Potoku da bi potom prošle godine odlučili urediti i natjecateljsku sanjkašku stazu. „Mnogima

od nas san se ispunio onog trenuka kada je s zaletišta u subotu u prvo službeno natjecanje krenuo prvinatjecatelj. Naravno, prezadovoljni smo pozitivnim ocjenama i pohvalama stručnih ljudi i natjecatelja,ponajprije stoga jer smo uložili zaista puno truda u ovaj projekt i drago nam je što smo privukli pažnju

sanjkaša i pokazali kako Delnice mogu biti privlačne svima koji vole sanjkanje.“, rekao je Josip Mihelčić,predsjednik „Zdolanjskog kraja“.

Sudionici utrkaSpomenimo na kraju i najuspješnije sudionike prvih natjecanja održanih na sanjkaškoj ljepotici zvanoj

„Potok“. Pobjednik prve utrke Prvenstva Hrvatske u sanjkanju na prirodnim stazama je Marino Štimac izdelničkog „Prepneka“ a kod seniorki prva je njegova klupska kolegica Barbara Petranović. U uzrastu juniorapobijedio je Goran Žauhar (Prepnek), a kod juniorki Sara Ivančić (Plešivica), dok je u uzrastu kadeta domaći

„Prepnek“, kao i u seniorskoj konkurenciji imao dvostruko slavlje – u kategoriji dječaka pobijedio je JanGrego, a kod djevojčica Patricija Urbanc.

Talijanski sanjkaši Leon Felderer i Alessandra Platner pobjednici su 25. FIL Youth Games utrke, a uz njih,koji su do pobjede došli u najzahtjevnijoj dobnoj kategoriji (Mladi 2) u ostalim kategorijama pobjednici sutakođer redom talijanski sanjkaši – u kategoriji Mladi 1 Hannes Schoenthaler u muškoj te Verena Hoffer uženskoj kategoriji, u uzrastu Najmlađi 2 prvi je kod dječaka na cilj stigao Patrick Staffler, a kod djevojčica

Stephanie Planer, dok je u kategoriji najmlađih najbrži dječak bio Anton Genetti Gruber, a najbrža djevojčicaJenny Castiglioni. Ovu potpunu talijansku dominaciju narušila je samo Patricija Urbanc, jedina od hrvatskihnatjecateljica s medaljom, koja je u utrci djevojčica u kategoriji Najmlađi 2 osvojila drugo mjesto i srebrnu

medalju

Pomoć i potporaUz Zdolanjce veliki trud na pripremi spomenutih natjecanja i izgradnji staze dali su i delnički Sanjkaški klub„Prepnek“ te Orijentacijski klub „Ris“, pomagali su i brojni pojedinci, kao i članovi Hrvatske Gorske službe

spašavanja Delnice i Vatrogasci Delnice, a financijsku potporu cijelom projektu dali su Grad Delnice iPrimorsko-goranska županija, odnosno Goranski sportski centar čiji direktor Damir Majnarić najavljuje kako

će djelatnici tog poduzeća sudjelovati u održavanju ove atraktivne staze koja će ući u ponudu zimskihsadržaja GSC-a što znači, između ostalog, da će se u GSC-u moći iznajmiti sanjke pa – put pod noge prema

Potoku.

SANJKALIŠTE POTOKSANJKALIŠTE POTOK

26

Piše:Željko Laloš

Iz povijestisanjkanja

Najst arije delničko sanjkalište, sizuzetkom podlučičkog iz 1907. godine,bilo je ono gdje su od 1908. godine

članovi Kulturno športsko društvo „Sokol“Delnice zimi čistili od snijega cestu za prilazvodama delničkog Potoka i time djeci i mladežiomogućavali sanjkanje. Sanjkalo se odpočetka Vidma u Zdolanjskom kraju doPrepničkog mosta u Potoku. Bilo je to u vrijemekad su sanjke Delničani ručno pravili ili su ihnabavljali u jednoj od mjesnih kolarskihradionica. Sanjke za prijevoz manjeg tereta iliza sanjkanje djece kolari su izrađivali odbukovog, javorovog ili brijestovog drva na načinda su iz šire piljenice izrezali dva uža kliznaprofila prema vrhu svinuta i međusobnospojena, ispod kojih se pribio metalni lim.Sanjke u kućnoj radinosti izrađivale su senajčešće iz bukovog drva u kombinaciji s„parenom“ bukovinom, radi lakše obrade, zajednog ili dvoje učesnika u sanjkanju. Natakvim se sanjkama Antun Petranović –Čebanov sanjkao u Potoku još davne 1890.godine. Najstariji je to pisani zapis o korištenjute ceste kao starog delničkog sanjkališta.

Sanjke korištene za sanjkanje na sanjkalištuPodlučički vrh i Potok iz 1907. godine snimljene1973. godine.

Djeca na sanjkalištu Podlučički vrh 1907.godine i godinu dana potom u delničkom

Djeca na sanjkalištu „Potok“ 1953. godine.

Potoku koristila su sanjke ili slične njima premafotografiji snimljenoj 1973. godine u Kolarskojradionici Klobučar koje je sačuvao MihoKlobučar st – R'tičkarov (1871. – 1960.). Da sudanas sačuvane bi bile stare više od stotinugodina.

Cesta za Potok zimi po završetku Prvogsvjetskog rata proširivala se drvenom ralicom skonjskom zapregom zbog potreba domaćin-stava za vodom. Bila je to prigoda da očišćenu

cestu djeca i stariji koriste subotama inedjeljama ili u dane blagdana za sanjkanje.Sanjkalo se cestom sve do Marija Trošta.

U godinama iza Drugog svjetskog rataorganizirano bi zimi djeca sa roditeljima i

mladež odlazili na sanjkanje u Potok o čemugovori fotografija snimljena 1953. godine.

Po uvođenju 1958. godine skijaškeproizvodnje u DIP „Jela“ Delnice ubrzo se uproizvodnim halama toga poduzeća započelosa proizvodnjom sanjki namijenjenih zadomaće i inozemno tržište. U cilju promidžbeproizvoda u prosincu 1959. godine organi-zirana je na sanjkalištu Potok „provjera“kvalitete proizvedenih saonica s učenicimadelničke osnovne škole kojima su sanjkeostavljene u poklon.

R a d n i c i d e l n i č k e „ J e l e “ u s k l a d i š t uproizvedenih saonica 1959. godine čija jekvaliteta i izdržljivost isprobana na sanjkalištuPotok.

27

28

Delničke povjesnice uzapisima Željka Laloša

Prigodnom svečanosti u rujnu 1976.godine generalni direktor riječkog„Autotransa“ Rade Mrvelj položio je u

Delnicama kamen temeljac za izgradnjuautobusnog kolodvora. Radovi na izgradnjikolodvora bili su povjereni Građevinskompoduzeću „Jadran“ Rijeka. Za objekt korisne

natkrivene površine od 700 četvornih metara te900 četvornih metara vanjskog prostora zaprometovanje vozila, sredstva za izgradnju suosigurali „Autotrans“ i Poduzeće za ceste„Rijeka“ te Skupština Općine Delnice. Radovina izgradnji kolodvora završeni su u jesen 1977.godine kada je objekt stavljen u uporabu, a u

cijelosti dovršen je 1978. godine. U listopadu2010. godine pokrenuta je inicijativa poriječkom „Autotransu“ o izgradnji novogautobusnog kolodvora u blizini sadašnjeg.Pušten je u promet u kolovozu 2012. godine.

Zgrade Autobusnih kolodvora „Delnice“

Faksimil napisa o polagnju kamena temeljca za izgradnjunekadašnjeg Autobusnog kolodvora u Delnicama. Preuzeto iz riječkog

„Novog lista“ 17. rujna 1976. godine.

Faksimil napisa o tijeku izgradnje nekadašnjeg Autobusnog kolodvorau Delnicama. Preuzeto iz riječkog „Novog lista“ 23. lipnja 1977.

godine.

Detalj s izgradnje Autobusnog kolodvora ljeti 1977. godine.

Autobusni kolodvor u jesen 1978. godine. Lijevo na fotografiji je montažniobjekt Turističkog ureda Grada Delnice. Godine 1980. planirano je da se

iznad Autobusnog kolodvora naprave prostorije Turističkog ureda svišenamjenskom prostorijom - salom za sastanke i izložbeni prostor

stalne postave. Zbog pomanjkanja sredstava odustalo se od izgradnjeprostorija.

Zgrada pošte i autobusnog kolodvora.S izgradnjom zgrade započelo se ujesen 1871. godine. Izgradnja zgradesredstvima mjesta i uprave željeznicezavršena je 1873. godine koje godine,na prigodnoj svečanosti 23. listopada,stavljena je u uporabu. Srušena je1971. godine.

Svratište kolodvor Delniceiz prve poloviceprošlogstoljeća

29

Novi Autobusni kolodvor u Delnicama izgrađen 2012. godine.

DELNICE 1873. GODINEUz 140. obljetnicu izgradnje željezničke pruge

Karlovac – Rijeka

Kraljevski školski savjetnik dr. FranjoRački, čelnik (veliki sudac) Kraljevskogsuda u Delnicama Vjekoslav Begna,

delnički župnik Josip Škrobonja, čelnicidelničke izvršne vlasti, predstavnici željeznice imnogi drugi, neki su od uzvanika koji su udopodnevnim satima 23. listopada 1873.godine dočekali vlak iz Rijeka koji je, po prviputa, prvim voznim redom krenuo u pravcuBudima u Mađarskoj. Na prigodnoj svečanostiu ime delničkog kotara govorio je PetarPetranović – Vóudarof, a od strane željezniceZoltan Nagy iz Budima. Svečanosti nadelničkom željezničkom kolodvoru nazočio jeveliki broj Delničana i svi radnici željezničkesekcije Delnice zaposleni na izradi bukovihpragova i poslovima održavanja pruge nadionici od Fužina do Ogulina. Prigodnasvečanost održana je istog dana i naželjezničkom kolodvoru u Ogulinu.

Nakon izgradnje prvih željezničkih pruga usvijetu i prve u Europi 1830. godine izmeđuLiverpoola i Manchestera, u Austro-Ugarskojmonarhiji 1837. godine puštena je u prometprva pruga između Floridsdorfa i Wagrama.Željeznička pruga Karlovac – Rijeka izgrađenaje u razdoblju od 1869. do 1873. godine ip r i p a d a l a j e m a đ a r s k i m d r ž a v n i mželjeznicama. Dana 26. srpnja 1869. godineGlavno ravnateljstvo za izgradnju Karlovačko –riječke željeznice s ugarskim ministarstvomsklopilo je ugovor o izgradnji pruge Karlovac –

Rijeka, a već 2. studenog iste godine naulaznom portalu tunela Kupjak otpočeli sugrađevinski radovi. Usporedo s počecimaprobijanja tunela, na Velikom vodenjakuzapočela je s radom pokretna kovačnica zapopravak alata. Oštri kolosiječni zavoji

promjera od 275 metara na više te najvećimnagibom nivelete od 25 promila, bili suzahtjevni izazov za sve graditelje. Stoga su u teposlove bili uključeni vrsni stručnjaci koji suznanja i vještine dokazali prilikom izgradnjetada najzahtjevnije dionice željezničke prugepreko Brennera u Tirolu izgrađene 1867.godine. Kada je 1871. godine probijen tunelkroz Resnak podno Velikog vodenjaka, otvo-

renje je uveličalo četrdesetak članova delničkepuhačke glazbe pod ravnanjem kapelnikaMihovila Pleše.

Prugom je bio povezan Budim i Pešta(Budimpešta) preko Zagreba sa Rijekom iJadranskim morem. Gradnja pruge bio je višenego zahtjevan građevinski pothvat ostvaren saskromnom građevinskom tehnologijom ivelikim brojem radne snage koja je radila naprobijanju tunela i usjeka, podizanju mostova,saniranju klizišta poput onog u delničkomGrabnju s izgradnjom nadvožnjaka 1872.godine, izgradnji nasipa i željezničkih postaja sprijamnim zgradama. Pruga je bila izgrađenaisključivo za potrebe austrijskog i mađarskogkapitala, a najmanje u interesu tadašnjeghrvatskog gospodarstva. Ipak željezničkastanica u Delnicama već 1874. godine postajesredišnjim mjestom – vanjskim skladištem zaisporuku šumskih i di je lom pilanskihpoluproizvoda sa pilana vodenica iz Kupskedoline.

Izgradnjom pruge cestovni promet poLujzinskoj cesti naglo se smanjio što je bilorazlogom da Dioničko društvo vlasnikaLujzinske ceste od 1876. godine započne srasprodajom upravnih zgrada, zemljišta iposjeda uz Lujzijanu da bi 1881. godine društvocestu predalo na upravljanje državi.

30

Na petu obljetnicu puštanja upromet

željezničke pruge Karlovac –Rijeka…..

…u Delnicama je od 15. do 17. rujna 1878.godine priređena Regionalna gospodarsko –šumarska i obrtnička izložba. Izložba jepriređena u blizini zgrade željezničkogkolodvora u otvorenom paviljonu dužine 54, aširine 9 metara. Paviljon okićen zelenilom inarodnim barjacima bio je podijeljen u 24prostora svaki sa po 3 stola. Na dan otvaranjablagoslov izložbi dodijelio je delnički župnikJosip Škrobonja. Bila je to prva takova održana

izložba u Gorskom kotaru i jedna među prvimana Slavenskom jugu. Na izložbi posjetitelji sumogli razgledati poljske proizvode, dostignućau razvoju pčelarstva i šumarstva, strojeve iobr tničke pr oizvode, žensko teksti lnorukotvorstvo, proizvode dobivene preradomvoća, kuniće i stoku. U referatu Tajništvahrvatsko – slavonskog gospodarskog društvaupućenog Zemaljskoj vladi u Zagreb 26. rujna1878. godine stoji da su među izlošcimapozornost privukli delnički pčelinjaci sĐironovim košnicama, izloženi krumpir, tikvicekoraba i repa Karla Meischsnera, cikla ikrumpir Antuna Majnarića dok je kotarskišumar I. Jurković prikazao uspjeh u odgojumladih smreka. Izložena je bila i opeka

delničke Poljske ciglane, ručni mlin za kukuruzvlasnika Andrije Crnkovića, ključanice FerdeBudickog te drveni kavezi Dragutina Pećaka.Žensko tekstilno rukotvorstvo izložile sudjevojke iz „Djevojačke škole rukotvorstva“Delnice. Ljekarnička obitelj Jelinek izložila jerazne vrste likera i sode a Uroš Skenderpraktičnu uporabu ševara (šaš – biljka izpor odice r ogoza) za punjenje dušeka(madraca). Posebnu pozornost privukli supučki lijekovi delničkog travara JakobaMihelčića.

Prvonagrađeni na izložbi primili sudukate, a 52. pojedinaca primilo je diplome.

Gradnja prijamne zgrade željezničkog kolodvora u Delnicama 1872.godine. Zgrada je izgrađena na temeljima nekadašnje Lujzinske pošte

iz prve polovice 19. stoljeća. Ovo je do sada najstarija pronađenafotografija na kojoj se vidi panorama Delnica s Lujzinskom cestom. Tih

godina u Delnicama je živjelo blizu dvije tisuće ljudi.

Fotografija prikazuje radove na probijanju najdužeg i najtežeg pothvatagraditelja pruge Kupjačkog tunela na Riječko – karlovačkoj pruzi 1870.

godine. Ulaz u tunela vidi se na slici dolje desno. Zahtjevno područjeizgradnje Kupjačkog i Resnačkog tunela zabilježeno je i kao stanište zmija

riđovki od čijeg ugriza radnici su smrtno stradavali.Glasovite zglobne lokomotive koje su prometovale na pruzi do 1920.

godine zamijenile su nove – jače kao ova na slici snimljena poljekarniku Dragutinu Jelineku na delničkoj željezničkoj stanici 28.

lipnja 1931. godine.

Željeznička pruga Rijeka - Karlovac - Zagreb elektrificirana je podionicama od 1953. do 1966. godine. Elektrifikacija dionice pruge odLokava do Moravica završena je 25. svibnja 1960. godine. Fotografija

prikazuje jednu od posljednjih parnih lokomotiva snimljenu na goranskojdionici željezničke pruge 5. lipnja 1960. godine (iz arhive Foto „Duško“

Delnice).

Riječani i Delničani u riječkoj sekciji za održavanje željezničke pruge dioniceod Rijeke do Moravica snimljeni 1953. godine na proslavi obilježavanja 80.

obljetnice puštanja u promet pruge Rijeka – Karlovac 1873. godine. Istegodine započela je elektrifikacija pruge Rijeka – Zagreb.