Naučno-stručni simpozijum Energetska efikasnost | ENEF 2015, Banja Luka, 25-26. septembar 2015. godine

Rad po pozivu

SISTEMSKO UPRAVLJANJE ENERGIJOM U BOSNI I HERCEGOVINI

Danijela Kardaš, Petar Gvero, Mašinski fakultet Banja Luka

Nijaz Delalić, Mašinski fakultet Sarajevo

Siniša Rodić, Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH

Sadržaj Bosna i Hercegovina se karakteriše kao zemlja

sa veoma visokom neefikasnošću kako u stambenom, javnom

ali i industrijskom sektoru. Država troši oko 20% svog BDP-

a na energiju, što je tri puta više nego u zemljama Evropske

unije i SAD-a. Sa druge strane, BiH je potpisnica različitih

međunarodnih konvencija u oblasti energetike gdje se

obavezala na usklađivanje svojih zakonodavnih okvira sa

svjetskim trendovima. U skladu sa pruzetim obavezama, BiH

je dužna da izvještava Energetsku zajednicu o potrošnji

energije i energetskim uštedama. Trenutno u BiH ne postoji

sistemsko upravljanje energijom. U rezidencijalnom i javnom

sektoru, informacija o potrošnji energije i vode se obično

obezbjeđuje samo na mjesečnoj osnovi. Ovaj rad prikazuje

implementaciju informacionog sistema za upravljanje

energijom – EMIS kao alata u sistemu energetskog

menadžmenta na niovu BiH. Ova web aplikacija povezuje

procese prikupljanja podataka u zgradama i njihovu

potrošnju energije i vode, posmatra indikatore potrošnje i

izvještava o uštedama u potrošnji energije i vode. U radu je

prikazana analiza potrošnje energije i vode kroz EMIS na

primjeru Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

Ključne riječi:energetski menadžment, energetska

efikasnost, potrošnja energije

1. UVOD

Energetska efikasnost i unapreĎenje efikasnosti

energetske potrošnje predstavlja osnovu za energetska

planiranja, energetsku politiku i održivi razvoj na nivou jedne

države. Osnovna tri cilja energetske politike su: sigurnost

snadbijevanja, konkurentnost i zaštita životne sredine.

Situacija sa održivom energijom u Bosni i Hercegovini nije

na zadovoljavajućem nivou. Sa postepenim oporavkom

privrede, povećanjem broja automobila na cestama, kao i sve

većim brojem domaćinstava i poslovnih objekata kojima

treba električna, toplotna i rashladna energija, raste finalna

potrošnja energije kao i štetan uticaj na životnu sredinu.

Cijene energije i energenata će zbog globalnih i lokalnih

razloga u narednom periodu i dalje rasti, što će direktno

uticati na porast troškova života i poslovanja. Zbog svega

navedenog, prioritet treba dati održivoj potrošnji energije

kroz racionalno planiranje same potrošnje, te kroz

implementaciju mjera energetske efikasnosti u sve segmente

energetskog sistema zemlje.

2. ZAKONODAVNI OKVIR BIH U

ENERGETSKOM SEKTORU

Ustavom Bosne i Hercegovine definisano je da su za

ustanovljavanje i sprovoĎenje politike u oblasti energetske

efikasnosti nadležni entiteti. TakoĎe, odreĎeno je da su

institucije Bosne i Hercegovine nadležne i odgovorne za

zaključivanje i sprovoĎenje meĎunarodnih obaveza koje je

Bosna i Hercegovina preuzela. Bosna i Hercegovina je

članica sljedećih meĎunarodnih sporazuma koji neposredno

regulišu poslove iz domena energetske efikasnosti i promjena

klime:

Ugovor o energetskoj povelji,

Ugovor o Energetskoj zajednici

Okvirna konvencija Ujedinjenih Nacija o

promjeni klime

Kjoto Protokol na Okvirnu konvenciju

Ujedinjenih Nacija o promjeni klime.

Na svom putu ka EU BiH je dužna da u svoju zakonsku

regulativu u oblasti energetike transponuje Direktive EU od

kojih su najvažnije: Direktiva o efikasnostima korištenja

krajnje energije i energetskih usluga (2006/32), Direktiva o

energetskim karakteristikama zgrada (2010/31) i Direktiva o

označavanju proizvoda koji troše energiju i standardne

informacije o proizvodu, te direktiva o energetskoj

efikasnosti (2012/27/EU).

U BiH na nivou države još uvijek ne postoji strategija

razvoja energetskog sektora. Sredinom 2012.je završen

Nacionali akcioni plan za povećanje energetske efikasnosti

NEEAP, ali još nije usvojen.

2.1. Pravni okvir u oblasti energetske efikasnosti u

Republici Srpskoj

Politika energetske efikasnosti u Republici Srpskoj

utvrĎuje se Strategijom razvoja energetike Republike Srpske

do 2030. godine koja je usvojena od strane Narodne

skupštine RS 14.03.2012.godine. Strategijom je po prvi put

na jedan sveobuhvatan način osmišljen razvoj energetskog

sektora zasnovan na principima održivog razvoja uz

podsticanje i uvoĎenje mjera energetske efikasnosti.

Strategija je raĎena uvažavajući globalna svjetska kretanja u

energetici i legislativu Evropske Unije. U cilju provoĎenja

politike energetske efikasnosti Vlada RS je

18.12.2013.godine donijela Odluku o usvajanju Akcionog

plana energetske efikasnosti Republike Srpske do

2018.godine. Oblast energetske efikasnosti u Republici

Srpskoj je regulisana sledećim zakonskim aktima:

Zakon o energetskoj efikasnosti

Zakon o ureĎenju prostora i graĎenju

Zakon o obnovljivim izvorima energije i

efikasnoj kogeneraciji

Zakon o Fondu za zaštitu životne sredine RS

2.2. Pravni okvir u oblasti energetske efikasnosti u

Federaciji Bosne i Hercegovine

Federacije Bosne i Hercegovine razvoj energetskog

sektora utemeljuje na dokumentu "Strateški plan i program

razvoja energetskog sektora Federacije BiH" koji je uraĎen

87

na osnovu Zaključka Parlamenta Federacije BiH,

Predstavničkog doma od 25.07.2007. i Doma naroda od

08.11.2007. Federacija Bosne i Hercegovine nema uobličen

sistem pravnog ureĎenja sektora energetike kao što je to

slučaj sa Republikom Srpskom. Naime, u FBiH ne postoji

zakon o energetici koji bi bio opšti zakon u ovoj oblasti.

Temeljni akt u FBiH u ovoj oblasti je Zakoni o električnoj

energiji FBiH. [1] Oblast energetske efikasnosti u FBiH je

regulisana sledećim zakonskim aktima:

Zakon o energetskoj efikasnosti (Nacrt, maj

2012)

Zakon o prostornom ureĎenju i korištenju

zemljišta na nivou FBiH

Zakon o korištenju obnovljivih izvora i efikasne

kogeneracije

3. ANALIZA POTROŠNJE ENERGIJE U BIH

Prema izvještaju pod nazivom „Redovni pregled strategija

energetske efikasnosti u BiH“ koji je pripremljen kroz

Ugovor energetske zajednice, bruto iznos ukupne potrošnje

primarne energije po jedinici BDP-a je 2.5 puta veći od

prosjeka 27 zemalja EU a više od skoro svake zemlje

Jugoistočne Evrope. Suprotno tome, BiH posjeduje značajne

prirodne potencijale za održivi razvoj u oblasti energetike a

koji se temelji na iskorištavanjem obnovljivih izvora energije

i primjeni mjera energetske efikasnosti u privatnom i javnom

sektoru. U nastavku prikaz potrošnje finalne energije po

energentima i sektorima u RS i FBiH.

Sl.1. Struktura potrošnje energije po sektorima u RS za

2010.godinu [2]

Sl.2. Struktura potrošnje energije po sektorima u FBiH za

2010.godinu [2]

Kao što se može primjetiti iz prikazanih dijagrama

najveća potrošnja energije je u javnom sektoru i sektoru

domaćinstava a samim tim i najveći potencijal ušteda

primjenom mjera energetske efikasnosti.

4. SISTEMSKO UPRAVLJANJE ENERGIJOM U

JAVNOM SEKTORU BIH

Sistematsko upravljanje energijom je skup znanja i veština

zasnovan na organizacionoj strukturi koja povezuje ljude sa

dodeljenim odgovornostima, procedurama monitoringa

efikasnosti i kontinualnim merenjem i poboljšanjem

energetske efikasnosti. Ovaj skup znanja mora da bude

podržan odgovarajućom IT infrastrukturom za skupljanje,

procesuiranje i širenje znanja o potrošnji energije, ciljevima i

informacijama o energetskoj efikasnosti. Energetska

efikasnost je niz isplaniranih procesa i provedenih mjera čiji

je cilj korištenje minimalno moguće energije, tako da nivo

udobnosti i stopa proizvodnje ostanu očuvani ili čak

unapijeĎeni. U uskoj vezi pojmom energetske efikasnosti i

upavljanja energijom jeste i pojam energetskog

menadžmenta. Energetski menadžment, u najopštijem smislu

predstavlja upravljanje parametrima energetskih tokova

unutar neke organizacije, sistema ili nivoa vlasti, počev od

procesa proizvodnje i nabavke energenata ili energije, preko

procesa transformacije, sve do finalnog korištenja energije.

Ako se ovako definisano upravljanje energetskim tokovima

vrši organizovano, struktuisano, sistematično i trajno, onda se

može reći da postoji uspostavljen sistem energetskog

menadžmenta. Održivo upravljanje energijom, podrazumijeva

da se sve ove konsekvence razmatraju na lokalnom nivou,

imajući u vidu i globalne aspekte. Za implementaciju

energetskog menadžmenta važan alat predstavlja i uvoĎenje

informacionog sistema koji ga prati. Ključni aspekti vezani

za provodljivost mjera energetskog menadžmenta su:

politička volja da se uključi u globalne trendove

vezane za borbu protiv klimatskih promjena i

energetsku efikasnost

organizacioni i ljudski kapaciteti neophodni da bi

se mjere u održivim energetskim akcionim

planovima implementirale.

Projekat Zeleni ekonomski razvoj Razvojnog programa

Ujedninjenih nacija u BiH, ima upravo za cilj

institucionalizaciju aktivnosti upravljanja energijom unutar

zgrada javnog sektora gdje ključnu ulogu ima EMIS –

Informacioni sistem za upravljanje energijom. Projekat je

otpočeo 01.07.2013.godine a završetak je predviĎen za

31.12.2018.godine. Aktivnosti projekta su u skladu sa

smjernicama EU,prema ugovoru Energetske zajednice i

obavezama BiH da izvještava o trenutnoj potrošnji energije i

energetskim uštedama, a u skladu sa Akcionim planovima

energetske efikasnosti. Osnovni ciljevi projekta Zeleni

ekonomski razvoj su:

smanjiti potrošnju javnih sredstava na potrošnju

energije vode (povećanjem energetske efikasnosti i

korištenjem obnovljivih izvora energije)

omogućiti povoljan ambijent za ulaganje u

infrastrukturne mjere energetske efikasnosti uz

istovremeno stvaranje „zelenih radnih mjesta“.

88

3.1. Informacioni sistem za upravljanje energijom – EMIS

(Energy Managment Information System)

EMIS (Energy Management Information System) je web

aplikacija razvijena u Hrvatskoj za pomoć u ispunjavanju

programa upravljanja energijom u javnim zgradama. EMIS je

uspješno implementiran u preko 9000 javnih objekata u

Hrvatskoj u kojima se prati potrošnja energije i vode. Radi se

o veoma kompleksnoj softverskoj web aplikaciji putem koje

se na temelju opštih podataka o neposrednoj potrošnji

energije i vode za zgradu, prati i analizira potrošnja energije i

vode u zgradama javnog sektora (škole, bolnice, vrtići,

upravne zgrade, itd.).

Sl.3. Pristupna stranica EMIS aplikaciji

Podaci uneseni u EMIS koriste se za niz proračuna,

analiza i kontrola koji omogućavaju razumijevanje kako i na

što trošimo energiju i vodu u pojedinoj zgradi, usporeĎivanje

pojedinih zgrada sa sebi sličnim zgradama, kao i

identificiranje neželjene, prekomjerne i neracionalne

potrošnje. Svaki korisnik EMIS-a dobija svoj nalog za pristup

EMIS-u preko interneta. Sistem je projektovan na takav način

da može da podrži neograničeni broj uloga, pri čemu su ovih

pet unaprijed definisane: sistem administrator (SA),

energetski administrator (EA), energetski menadžer (EM),

korisnik (K) i gost (G). Softverski alat služi za unos u

centralnu bazu podataka javnih zgrada, kao i za analitičku

interpretaciju unijetih podataka (grafikoni, statistika,

energetski indikatori, identifikacija projekata i sl.). Pored

monitoringa potrošnje, u bazu se unose i ostali relevantni

podaci o zgradama (graĎevinske karakteristike objekta,

tehnički sistemi u objektu, način korištenja zgrade, servisi u

zgradi itd.). U tabeli 1. dat je kratak pregled statističkih

podataka u EMIS-u za Bosnu i Hercegovinu. Slike 4. i 5. daju

prikaz različitih funkcija u EMIS-u.

Tabela 1. Statistički podaci u EMIS-u za BiH

Broj objekata 2141

Broj unesenih računa 89 156

Broj mjernih mjesta 4412

Broj automatskih mjernih

mjesta

39

Broj korisnika 884

Broj energetskih

menadžera

40

Sl.4. Primjer unosa računa za el.energiju u EMIS-u

Sl.5. Mogućnost analiza i izvještavanja iz EMIS-a

U EMIS-u je ugraĎena opcija direktnog prebacivanja

podataka iz njegove baze u EXCEL fajl. Ovim je mogućnost

analize i filtriranja podataka znatno proširena. TakoĎe EMIS

ima mogućnost pripreme različitih vrsta izvještaja u PDF ili

EXCEL formatu kao i online skladištenje podataka

(fotografije objekata, energetski certifikati, energetski

pregledi). Članom 14. Zakona o energetskoj efikasnosti RS i

kroz nacrt Zakona o energetskoj efikasnosti FBiH, prema

članu 9. i 19., organi javne uprave, javne ustanove,

organizacije i javna preduzeća će biti dužna po njihovom

usvajanu da upravljaju energijom u zgradama, uspostave i

vode informacioni sistem potrošnje energije u objektima,

analiziraju i izvještavaju o potrošnji energije na godišnjem

nivou. EMIS sistem upravo to i omogućuje.

3.2. Analiza potrošnje javnih objekata kroz EMIS

Kao primjer analize potrošnje kroz EMIS uzet je

objekat Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Podaci o potrošnji su

unijeti za period 2010.-2014.godina i u nastavku je dat jedan

dio od mnogobrojnih mogućnosti analiza koje omogućava

EMIS.

Sl.6. Ukupni troškovi sa PDV-om po godinama

89

Sl.6. Ukupna potrošnja potrošnji po godinama

Sl.7. Emisije CO2 po godinama u zavisnosti od energenta

Na ovom objektu su primijenjene mjere energetske

efikasnosti 2012 godine. UraĎeno je utopljavanje objekta,

zamjena stolarije i obnovljena je fasada objekta kao i

nadogradnja sistema grijanja. Ovim mjerama energetske

efikasnosti su postignute uštede u energentu za grijanje i do

40%. Na slici 8. prikazan je dijagram potrošnje prirodnog

gasa za period 2010-2014.godina gdje se jasno vide ostvarene

uštede.

Sl.8. Prikaz potrošnje prirodnog gasa po godinama

Ono što je interesantno navesti, ovaj objekat ima sistem

automatskog unosa podataka u EMIS pri čemu se ostvaruje

„pametno mjerenje“ potrošnje u objektu. Sistemi koji postoje

u objektu su spojeni na automatska očitavanja pri čemu se

očitane vrijednosti putem internet veze direktno šalju u

EMIS. Na slici 9. primjer grafika na osnovu automatskog

očitanja za potrošnju električne energije pri čemu su jasno

vidljivi prelazi iz niske u visoku tarifu i obratno.

Sl.9. Grafik automatskih očitanja za električnu energiju

Na ovom primjeru je prikazan dio analize podataka

koji omogućava EMIS na nivou korisnika. U zavisnosti

dodijeljenih uloga u sistemu moguće je analizirati i

različite podatke. Nivo korisnika ima pristup samo svom

objektu ili objektima, dok viši nivoi uloga imaju pregled

cijele baze podataka. Tako da je moguće vršiti analizu

potrošnje energenata na nivou opštine,entiteta, kantona,

ali i cijele Bosne i Hercegovine kada baza podataka bude

u potpunosti kompletirana.

5. ZAKLJUČAK

Očekuje se da po završetku GED projekta 5000

javnih objekata u BiH bude uneseno u EMIS bazu

podataka. Primjeri iz prakse pokazuju da ukoliko u

objektima ima sistemskog upravljanja energijom to

povećava svijest zaposlenih i vodi i do 5% ušteda u

potrošnji energije i vode bez dodatnih investicija u mjere

energetske efikasnosti. Uticaj ovog projekta je veoma

veliki i odličan je primjer kako se mogu ostvariti začajne

uštede sistemskim monitoringom. Kao što je već

navedeno, BiH ima preuzete obaveze prema Energetskoj

zajednici praćenja i izvještavanja potrošnje energije na

nivou države a EMIS je baza podataka koja upravo to i

omogućuje. Sistemsko upravljanje energijom i

informacioni sistem koji ga prati predstavlja osnov za

uspostavljanje održivog energetskom sistema kako na

nivou države tako i na nivou pojedinačnih objekata.

6. LITERATURA

[1] ĐorĎe S. CRP, „Politika energetske efikasnosti na

lokalnom nivou u BiH“,

[2] First Nacional Energy Efficiency Action Plan 2010 –

2018 (NEEAP) 2011, final draft

[3] Jovan R.Petrović i grupa autora, „Primena ISGE/ISEMIC

modela na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu“

43th International congress of heating, air conditioning

and refrigireration, Belgrade, December 2012.

90

[4] Informacijski sustav za gospodarenje energijom –

priručnik za korisnika, Ekonerg, Zagreb 2011.

[5] www.isge.ba

Abstract - Bosnia and Herzegovina is characterized as a

country with a very high inefficiency in residential, public and

industrial sector. The country spends about 20% of its GDP

on energy, which is three times more than in the European

Union and the United States. On the other hand, BiH is a

signatory to various international conventions in the field of

energy which has pledged to align its legislative frameworks

with global trends. In accordance with the polled obligations,

BiH is obliged to report to the Energy Community on energy

consumption and energy savings. Currently in BiH there is no

systematic management of energy. In the residential and

public sectors, information on the consumption of energy and

water are usually provided only on a monthly basis. This

paper presents the implementation of an information system

for energy management - EMIS as a tool in the system of

energy management at the level of BiH. This web application

connects processes of data collection in buildings and their

energy and water consumption, watching indicators of

consumption and savings reports in the energy and water

consumption. This paper presents an analysis of energy and

water consumption through EMIS the example of Mechanical

Engineering in Sarajevo.

Key words: energy management, energy consumption,

energy efficiency

ENERGY MANAGEMENT SYSTEM IN BOSNIA AND

HERZEGOVINA

Danijela Kardaš, Petar Gvero, Nijaz Delalić, Siniša Rodić

91