SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
-
Upload
leila-filipovic -
Category
Documents
-
view
229 -
download
0
Transcript of SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 1/21
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište u zagrebu
Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009
Sadržaj po temama
Općenito o teoriji, značenje i pojmoviPloha u krajobraznoj građiSastojine
Volumen i linearni elementi u krajobrazu
Boja ZnačajkeTeksturaOblik
Oblici reda, ritam ProstornaKontrast organizacija
Mimesis u oblikovanju krajobrazaHipoteze, mogućnosti, stvarnost
Apstrakcija - tvorba izražajnih sredstava u krajobraznoj arhitekturi
Raščlamba
Generiranje krajobraznog oblika Sintaktični vidici
Simbolizam u oblikovanom krajobrazu Posebne teme
Morfološki odnos krajobraz - arhitektura
Land Art i oblikovanje krajobraza
Pojmovi koji opredjeljuju oblikovanje
Sastojine su u tom kontekstu elementi koji sastavljaju određenu cjelinu. Moguopstati samostalno, svaka sama za sebe, kao npr. ploha ili volumen. Opisuju ih
pojedinačne značajke: boja, oblik, tonska vrijednost ili tekstura. Zato su sastojine ponekad dosta kompleksne prostorne pojave koje lako obilježava vrsta značajki. Značajke su pojedinačna obilježja elemenata odnosno sastojina. Ne moraju postojatisamostalno, već su u pravilu vezane za određeni element i pojedinačna su pojava.
Značajke ne moraju biti sastavljene, kao što su elementi, odnosno još češćekrajobrazne sastojine.
Navedene teme su u prav ilu pojedinačna predavanja u trajanju od 2 sata. Predavanjedopunjuje jedan sat seminara, na kojem se raspravlja o programima, koje slušatelji
pripreme iz određene teme. Predaja programa iz materije seminara je obavezna -uvijet za dobivanje potpisa i izlaska na ispit.
Ispiti - u ljetnom semestru moguće je polagati dio ispita iz zimskog semestra. Ispitnirokovi su mogući svaki mjesec, i tijekom ljetnih mjeseci.
1
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 4/21
neopredjeljiva veličina
Prostor - entitet plošnog i trodimenzionalnog,ambivalentnost toga odnosa
Koncept plohe u pojedinačnim povijesnimstilnim razdobljima i u kulturnom krajobrazu
Fenomenologija plohe u drugim umjetnostima
Slikarstvo:Mondrian, Malevič, AlbersKiparstvo:Grčka antika, Michelangelo, Rodin, Henry Moore
Arhitektura:Loos, Mies van de Rohe, Corbusier, Aalto, Eisenman
Glazba:Brahms I. simfonija, 4.stavak
Bruckner 7. simfonija, 2.stavak Mahler 4. simfonija, 3.stavak Mahler, 2. simfonija, 5.stavak, DIONICA zborovska partijaBeethoven, Gudački kvartet br.16/Op.135,3.stavak, početak Beethoven, Sonata za klavir br.32/Op. 111,3.stavak, završni dio Adagio
4
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 5/21
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009
Volumne i linearne sastojine krajobraza
Trodimenzionalan ustroj volumena
Tipologija krajobraznih volumena- točkasti
- grupacije- linearni
Prevladavajuće vegetacijsko porijeklo krajobraznih volumena
Topografske i druge volumenske pojave
Prostorno dinamički značaj volumenskih elemenata
Kompaktnost i površinske značajke površine volumena
Volumeni - nosioci tamnih tonskih vrijednosti u krajobrazu
Monokromija
Udio u plastičnom oblikovanju prostora
Pojam tektonike na temelju udjela volumena u kompozicji
Uloga u raščlambi krajobraznih struktura, volumen - temeljni čimbenik tektonike
Važnost volumena za kompozicijsku građu krajobraza
Strukturiranje u formiranju organskoga i geometrijskoga reda
Odnos volumen - ploha u krajobrazu, postojeća ovisnost volumena od plohe
Poimanje i upotreba volumena u različitim stilskim razdobljima krajobrazno -arhitekturnog stvaralaštva
Značaj i djelovanje volumena u otvorenom krajobrazu, prirodnom i agrarnom
Linearni elementi - vegetacijski (potezi uz vodu, vjetrozaštitini pojasevi, drvoredi), vodni (obalni
5
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 6/21
potezi, vodotoci), reljefni (terase), potezi u popločenju, parterni uzorci
Volumeni i linije u drugim umjetnostima
Primjeri u glazbi:Volumeni: Čajkovski, 1. Koncert za klavir, početak 1. StavkaRahmaninov, 2. Koncert za klavir, 1. Stavak, početak
Linije: Berlioz, Fantastična simfonija, 3. Stavak Na zemlji (početak: dijalog oboa - oboad'amore)Tarrega, Recuerdos de la Alahambra
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009
Boja u vizualnoj građi i oblikovanju krajobraza
Visoki nivo informativnosti boje
Glavni izvori boje u krajobrazu
Boja - nijansa - tonska vrijednost
Izvornost boje i njena ovisnost o prevladavajućem materijalu
Posebnost razumijevanja monokromije i polikromije u krajobrazu
Biljne boje prirodnog i selekcijskog porijekla
Posebnosti pojavljivanja boje na bilju: cvjetovi, lišće, kora i plodovi
Trajnost i privremenost boje, sezonska, prolazna priroda njezine pojave
Plošna važnost boja na bilju i na izložbama biljnog materijala; njezin odnos
do trodimenzionalne građe krajobraza i atektonsko djelovanje
Odnos boja - građa u cvjetnim biljnim sastojinama
Promjenjivo ponašanje boje u ovisnosti o mjerilu i udaljenosti
Moć isticanja boje u krajobraznim strukturama
Boja kao moćno sredstvo oblikovne raščlambe
Nosioc uzorka u oblikovnim strukturama
Boja kao samostalni entitet u krajobraznoj kompoziciji;dometi i ograničenja, suodvisnost s oblikom
Posebnost upotrebe boje u geometrijsko - rasterskim iorgansko - prirodnim osnovama (ograničenja mjerila)
Univerzalna primjenjivost boja u biljnom svijetui sličan odnos u krajobraznom oblikovanjuza razliku od relativizacije vrijednosti boja i njihovogspajanja, kako se to prakticira u drugim područjima upotrebe boja
6
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 7/21
Skromna do nikakva važnost boje u povijesnimrazdobljima oblikovanja
Simbolizam boje i njeno ograničeno djelovanje u biljnom svijetu
Stranputice i zablude u ocjeni kompozicijskihmogućnosti boje u krajobrazno - oblikovnom
profesionalnom radu i amaterstvu
Boja u otvorenom krajobrazu
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009
Druge vizualne značajke
Tekstura Tekstura je površinska značajka elemenata,plošnih ili volumenskih, bilona materijalu ili oblikovanim strukturama
Vrste tekstura:glatkazrnata - sitno
- srednje- grubo
igličasta/ linearna
Porijeklo teksturebiljno: sitno, srednje i
širokolisne pokrovne biljketravemineralne: pješčane, šljuncane,
Habitus - oblik krošnje drveća,prirodni ili umjetni/ pravilni habitusModulacija grana u bezlisnom stanju
Oblik Osnovni, arhetipski, u pravilu geometrijski oblici
Stvarni ili izvedeni oblici
Pojam prirodnih / organskih i pravilnih /geometrijskih oblika
Statični i dinamični oblici
Mjerilo
7
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 8/21
Promjena veličine elemenata kao odrednica mjerila
Čovjek kao ishodište za određivanje mjerila(u antičkoj Grčkoj, Corbusierov Modulor)
Apsolutno i relativno mjerilo
Krajobrazno mjerilo, izvedeno iz međuodnosatrodimenzionalnih (gorje, ponor, padina ) i plošnih (doline, površinske vode, visoravni) elemenata prostora
Vodoravno i vertikalno mjeriloStudij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009
Oblici prostornog reda
Red - prepoznatljiv, čitljiv odnos među članovima
u određenom prostornom sistemu
Slijed - niz prostornih članova u skladu sodređenom prepoznatljivom pravilnošću
Ponavljanje - ritmički pravilna sukcesija, uglavnom jednakihili srodnih članova, koji pobuđuju jednaki stupanj interesa irazmješteni su po načelu A - A, rjeđe A -B - A - B, itd.
Progresija - razmještaj članova u određenom smjeru
Stupnjevanje - članovi otkrivaju porast interesa u jednom smjeru
Klimaks - usmjeren slijed, kod kojega poslijednji član iskazuje najveći interes
Primjeri u glazbi:Stupnjevanje:
J.S.Bach: Passacaglia za orgulje u c-molu, početni dio;Beethoven: 5. koncert za klavir, kraj 2. stavka;5. simfonija, uvodni taktovi prvog stavka;Wagner: Lohengrin, uvertira;Stupnjevanje i klimaks:Prešeren: Pijetlu Beethoven: Waldsteinopva sonata 2. stavak, završni/zaključni dio;Sonata Les Adieux, 2. stavak, završni dio;Ravel: Bolero
Naglasak - nastaje zbog određene istupajućediferencijalne značajke pojedinačnog člana:
- veličine- dužine- boje ili nijanse- teksture- oblika /prirodan, geometrijski/
Dominanca - član isijava trajno zanimanje
Simetrija - ravnomjeran razmještaj elemenata duž osiZrcalna simetrija
Asimetričnost
8
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 9/21
Imanentnost nekih oblika reda određenom slogovnomvrstom krajobraznog oblikovanja (npr. simetrija u baroku)
Oblici reda u utilitarnom krajobrazu
Perspektiva - linearna i zračna
Ritam. Pojam ritma, postojanje ritma u strukturiranom prostoruRitam u krajobraznoj građi kao posljedica- različitosti sastavnih članova odnosno stupnja raščlanjenosti cjeline- oblika prostornog redaVažnost ritma u krajobraznoj građi
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009
Kontrast kao oblik prostornog reda
Pojam kontrasta
Njegova opća nazočnost u prostoru
Tvorbene sastojine u kontrastnom odnosu
Uvjet za nastajanje kontrasta su strukturne ili pozicijske značajke:- različitost u fizikalnosti: priroda materijala, boja, tekstura, oblik- različitost razmještaja
Ponašanje sastojina u kontrastnom odnosuKontrast među istovrsnim materijalima (bilje ili građevni materijal) i među raznovrsnimmaterijalima
Tipologija pojave kontrasta u krajobrazua. na temelju veličine članova
veliko - maloširoko - uskodebelo - tankodugo - kratko
b. na temelju brojnosti: puno - maloc. po gustoći distrbucije
gusto - rijetkod. iz oblikovnih značajki
geometrijsko - organsko jednostavno - sastavljenouređeno - neuređeno
e. na tonskim vrijednostimasvijetlo – tamno
f. po vrijednostima bojehladne - tople boje
g. po teksturnim značajkamaglatko - naborano, zrnatogrubo - fino
h. na temelju plastičnih značajkiploha - volumen
i. u odnosu na položajuspravno - ležeće
Istovremeno pojavljivanje više vrsta u istom
9
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 10/21
kontrastnom odnosu (na osnovu razlika umaterijalu, tonskim vrijednostima, veličini idr.)
Kontrast kao jedan od temelja u krajobraznomoblikovanju, koji unosi potrebnu napetost u kompoziciju
J. Appletonovo objašnjenje vizualne vrijednosti krajobrazana osnovi koncepta prospect - refuge se djelomično zasniva
na kontrastu (svjetlo - tamno kao atavistični ostatakprvotnog prebivališta u špilji ili šumi
Paralele u literaturi, arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu, filmu, glazbi"Sunce, mjesec na nebu ili u beskonačnom krajobrazu"(Leopardi, Zibaldone di pensieri)U glazbi kontrasti u dinamici, tempu, zvučnim bojama, među zvučnim plohamai akordima ili melodijskim linijama (Beethoven, 4. i 5. Koncert za klavir,u oba prelaz iz 2. U 3. Stavak; Sonata br. 26 Les Adieux, završni dio 2. Stavka
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008
Mimesis - teorija oponašanja
Hipoteze, mogućnosti, stvarnost Animizam - slavljenje/ uzdizanje prirodnih elemenata, sunca neba; naturizam - pretpostavke o boravljenjunadnaravnih sila u stvarnom svijetu kao osnova za slavljenje prirode
Naturalizam - filozofsko razmišljanje, po kojem je priroda temelj svega živoga,van nje nema ničega, povezuje čovjeka s prirodom i zanemaruje njegovu povijesnu suštinukao nešto specifično
Naturalistični panteizam - poistovjećivanje božanstva s prirodom
Natura naturans - ostvarena priroda, priroda kao djelatno načelo
Natura naturata - ostvarena priroda, svijet ostvarenoga
Rousseau i doktrina o prirodi kao svijetu neopozivo pozitivnoga
Mimesis - umjetnost na temelju imitacije stvarnosti, prevladavajući konceptzapadnoevropske umjetnosti od antike do početka 20. St.
Platon i Aristotel - začetnici teorije imitacije
Seneca: "Omnis ars imitatio est naturae"
Coomaraswamy:" Ars imitatur naturam in sua operatione"
Slične teze imao i Leonardo da Vinci (Rasprava o slikarstvu)
Joseph Adison:"… artificial Works receive a greater Advantage from their Resemblanceof such as are natural …""If we we consider the Works of Nature and Art ….. we shall find the last very defective…"
Earl of Shaftesbury: O GLORIOUS Nature!… Your Genious, the Genius of the Place, and the GREAT GENIUS have at last prevail'd .
William Wordsworth: "Let nature be your teacher "
Alexander Pope: To buid, to plant, whatever you intend,To rear the Column, or the Arch to bend,To swell the Terrace, or to sink the Grot;In all, let never Nature be forgot. (An Epistle to Lord Burlington)
C.C.L. Hirschfeld: " Alles scheint Natur, so Glücklich ist die Kunst versteckt" (Geschichte der Gartenkunst)
J.G. Sulzer: "Gartenkunst … stamnt unmittelbar von der Natur ab, die selbst die
10
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 11/21
volkommemndste Gärtnerin ist "
Emmanuel Kant:"… kad je riječ o parkovima …. Treba što više izbjegavati one pravilnosti, koje osijećamokao prisilu; odtuda engleski okus u vrtovima…""Kažemo, da je umjetnost lijepa samo tada, kada smo svijesni, da je umjetnost,a da nam izgleda kao da je priroda" (Kritička moć rasuđivanja)
W.F. Robinson: "the work of artist is always marked by its fidelity to Nature"
H.-M. Herzog: Wenn man Natur folgt, findet man alles ( Ako sljedimo prirodu, naći ćemo sve,Rodinov citat ). Parnass (1985)3-4:70-71
Dan Kiley: Nature, source of all design (Landscape Architecture 1963)
Rose: "the ideal mimesis would make a work of art more valuable as it comescloser to its model "
Ludwig Wittgenstein: "Lass Dich nicht von dem Beispiel Anderer führen, sondern von der Natur "(Vermischte Bemerkungen) "Tautologie…. Ist sinnlos" (tractatus Logico - Philosophicus)
Schopenhauer: "Die Baukunst hat von den bildenden Künsten und der Poesie dasUnterscheidende, dass sie nicht ein Nachbild, sondern die Sache selbst giebt: nicht wiederholt sie…. Die Welt als Wille und Vorstellung. I. str.295. Zürich 1988
George Santayana: "Imitation can not, of course, result in a literal repetition of the object that suggests it. The copy is secondary; it does not iterate the model by creating the object on the same plane of the reality, but reproduces the form i na new medium" (Reason in Art)
Nelson Goldman: "The copy theory of representation is stopped at the start by inability to specify what is to be copied " (Languages of Art)
Jurij Mihajlovič Lotman: " Čim je veća sličnost među prikazanim i stvarnošću,time su važnije razlike" (Predavanja iz strukturalne poetike)
Theodor Adorno: "Umjetnost je, umjesto oponašanja prirode, oponašanje prirodno ljepoga"(Estetska teorija)
Herbert Read: " All art is primarly abstract " (The Meaning of Art, str.42. London 1955)
Paul Ricoeur: "…izvorni grijeh aristotelovske estetike, možda greške estetike općenito."
(Živa metafora, str. 46. Zagreb 1981)Bruce Allsopp: "Design is not mere repetition. Design involves origination"(A Modern Theory of Architecture, str. 81. Boston 1977
Tautologija kao fenomen kiča (Abraham Moles)
Mimoilaženja u objašnjenima mimesisa i prakse oblikovanja u krajobraznoj arhitekturi.Fenomenološka obrada kao metoda za pogodno tumačenje, prije svega za razumijevanjerazilaženja među deklariranim načelima projektanata i teoretičara na jednoj i stvarne prakse nadrugoj strani.Osobitost položaja u oblikovanju krajobraza zbog upotrebe prirodnih materijala i građe prirode.
Teze:- oponašanje neibježno vodi u ponavljanje već poznate stvarnosti
- ponavljanje, tautologija, isključuje oblikovanje- oblikovanje je heuristična djelatnost, ars inveniendi , i nespojivo je s oponašanjem- mogućnosti mimetične prakse u krajobraznom oblikovanju su ograničene
zbog izbora predmeta oponašanja (što oponašati)zbog nedovoljnog poznavanja prirode, koju bi oponašali jer se priroda s jedne strane i
kra jobrazni artefakti s druge trane strukturiraju na bitno drugačiji način, kao što je vidljivo izsljedeće preglednice:
PRIRODA- težnja raznolikosti sistema- težnja velikom broju subjekata
- što veća tvorba biomase- vertikalna raslojenost vegetacije
11
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 12/21
- razmještaj bilja po prirodnim zakonima- ne rješava društvene/ čovjekoveprobleme- teleološka razlika: nastaje spontano
- le radno predvidljivo strukturno stanje
- niski stupanj individualne prepoznatljivosti
OBLIKOVAN KRAJOBRAZ- redukcija, ponekad u samo jednu vrstu- često ograničenje na minimalan broj
- nije mjerodavno- manji broj, ili samo jedan sloj(tratina, pokrovno bilje)- razmještanje pretežno po načelimaoblikovanja- proizlazi iz rješavanja određenogproblema- namještena na određen cilj, koji proizlazi
izproblema- unaprijed programirano strukturno stanje- visoki stupanj individualne ili tipološkeprepoznatljivosti
Drugi izvori:Grassi, E.: Umjetnost kao prikazivanje ljudskog djelovanja/ u: Kunst und MythosMoles, A.: Le Kitsch. L'Art de Bonheur Musabegović, S.: Mimesis I konstrukcijaOgrin, D.: Ist Gartenkunst tatsächlich Kunst? Ontologische Betrachtungen über das Thema. Jahrbuch der Bayer. Akademie d. Schönen Künste Str 535 - 566. Munchen 1995Schopenhauer, A.: Die Welt als Wille und Vorstellung. Zürich 1988
Tomberg, F.: Mimeza prakse I apstraktna umetnost. Beograd 1979
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2006
Apstrakcija - postupak za oblikovanje izražajnih sredstava
Potreba za specifičnim izražajnim sredstvima u krajobraznom oblikovanju
Funkcionalni i simbolički razlozi za oblikovanjem vlastitog izražajnog jezika
Krajobrazni artefakt može nositi poruku samo na temelju specifičnih oblikovnihsredstava i njegovih vlastitih sintaktičkih postupaka
Mogućnost prenošenja poruka - diferencialna značajka u odnosu na prirodu
U slikartsvu nema ničega između zamisli i njenog ostvarenja - slikeU krajobraznoj arhitekturi se materijal oblikovanju suprostavlja vlastitim,određenim oblikom, vlastitom prirodnom skladnošću, s prirodno lijepim
Savladavanje oblikovanja, pripremanje krajobraznog materijala je zato središnjepitanje u krajobraznoj kompoziciji
Asimilacija materijala njegovom preobrazbom ili sintaktičnim postupcima
Odmak od prirodnog stanja - značajka svih manipulacija krajobraznim materijalomU prirodi tih postupaka je apstrakcija (lat. abstrahere), oduzimanje,odstranjivanje suvišnih ili izostavljanje i naglašavanje željenihplastičnih značajki u materijalu
Izlučivanje posebnoga, konkretnog i prenos u pojednostavljeno, apstrakciju
Francis Bacon:"The Garden is best to be Square"(Essays 1625)
Piet Mondrian:"…art… should not represent relations with the natural aspect of things, the law of denaturalization of matter is of fundamental importance" (Plastic Art and Pure Plastic Art)
12
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 13/21
Michel Seuphor: " Apstraktna umjetnost nije protuprirodna, ona je druga priroda"(L'artabstrait)
Omnis ars ex homine articulato (Engelhardt: Kunst und Kultur 6. Str.25, 1919)
Charles Lalo: "Umjetnost je čovjekovo preoblikovanje prirodnog materijala" (Osnoveestetike)
Susan Langer:"The architect deals with a created space, a virtual entity: the primary illusion for plastic art effected by a basic abstraction peculiar to architecture." (Feeling and Form p.94)
Ontološke razlike tri područja oblikovanjaSlikarstvo upotrebljava stvarnost s materijalom bez oblikaArhitektura stvara novu stvarnost iz materijala, koji u pravilu
nema vlastiti oblik (pijesak, kamen, drvo)Krajobrazna arhitektura stvara novu stvarnost iz materijala, koji pretežno ima
vlastiti oblik ; može kao samostalan vizualni organizambiti predmet estetskog doživljavanja (kamen, raslinje,zemlja, voda).
Gornju shemu također potvrđuje spomenuta Schopenhaurova teza: "Die Baukunst hat von den bildenden Künsten und der Poesie das Unterscheidende, dass sie nicht ein Nachbild,sondern die Sache selbst giebt: nich wiederholt sie…" Die Welt als Wille und Vorstellung.I.str.295. Zürich 1988
Temeljne kategorije apstrakcije nastaju sljedećim postupcima:- prostorni razmještaj, postavapravilan razmještajsloženost /aglomeracijapreobrazba prostornog u plošnoatektoničnostizolacija
projekcija na otuđenu pozadinu- preoblikovanje materijala po određenoj zamisli
- tematska redukcija
- kromatsko ograničenje ili redukcija, u pravilu u monokromiju
-sinhronizacija različitih mjerila
- otuđenje tal
- uokvirivanje
- simbolička supstitucija
Stupnjevi pojednostavljenja, generalzacija - primjer (Shema se čita od dole prema gore)
Najviši pojam živo biće Tip živog bića raslinjeViša skupina cvjetnica
13
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 14/21
Viša skupina dvosupnicaViša skupina drvenasto bilje (drveće + grmlje)Tipološka oznaka drvoViša skupina bjelogoricaSkupina cvjetajuće drvoPorodica ruže / RosaceaeRod Prunus
Red cvatuće trešnje (vers. Vazdazelene, voćne idr.)Vrsta Prunus serrulataSorta Prunus serrulata 'Kanzan'
Izvori:Langer,S.: Problems of Art . Poglavlje Imitation and transformation in the arts, str. 90-107.N.Y.1957Ogrin,D.: Structural THeory of Urban Landscape. Between the mimetic naturalism and cultural concepts.1988
" Vrtna umetnost sveta. Uvod, str. 15-20. Ljubljana 1993Alsop: A Modern Theory of Architecture, apstrakcija str. 16
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2006
Raščlamba
Pojam raščlanjenosti i raščlambeRaščlamba u pravilu označava postupak i zatopokazuje dinamičnost
Raščlanjenost je strukturna značajka i stoga statičan pojam
Raščlanjenost je uvijet sastavljenosti, kompleksnosti
Spontana raščlanjenost kao nastavak prirodnih procesa
Raščlanjenost kao rezultat svijesnog procesa oblikovanja
Naglašen značaj raščlanjenosti u pretežno plošnimkrajobraznim strukturama
Materijali kao djelatnici raščlanjenosti
Boja i tekstura kao sredstva raščlambe
Oblik kao sredstvo raščlambe
Djelatna uloga geometrijskih uzoraka u raščlanjenosti
14
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 15/21
Ograničene mogućnosti raščlambe organskih oblika
Raščlamba vodoravnih i vertikalnih ploha
Uloga kontrasta katalizatora raščlambe
Tektonska raščlamba i međuodnos volumenskih i plošnih elemenata
Vrste raščlambe:- raščlamba u kontekstu jednak materijal - različiti oblici- raščlamba u kontekstu jednaki oblici - različiti materijal- višeslojna raščlamba: raznovrstan materijal - raznovrsni oblici
Svojevrstna uloga biljnog materijala u raščlambi,prije svega u više sastavljenoj (kompleksnijoj) krajobraznoj građi
Udio pojedinačnih oblika prostornog reda u raščlambi
Logičan razvoj raščlambe u oblikovanju
Ključna mjesta raščlambe (topografski preskok , promjena oblika, funkcije)
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2006
Generiranje krajobraznog oblika
Pojam oblika. Prirodni i umjetni krajobraz
Nastanak umjetnog krajobraza, krajobraznih artefakata, na osnovi dvije temeljne motivacije:- krajobraz kao gospodarska, proizvodna struktura- krajobraz nastao iz duhovnih potreba
Proizvodni krajobraz se raščlanjuje u skladu s prirodnim značajkama(tlo, reljef, podneblje) i po proizvodnim odnosno gospodarskim mjerilima
Eshedick: Form is what things are and what they are doing
Oblikovani kraobraz je strukturno stanje, u kojem su elementi, promijenjeni
ili u izvornoj građi, raspoređeni u prostoru tako da:- zadovoljavaju svojevsne društvene potrebe svoga vremena- kodificiraju odr eđene društvene poruke
Stvaranje krajobraznog oblika je: sintaktični postupak razmiještanja, ponekad i promjene, elemenata na osnovu određenih pravila
Duhovni krajobrazi nastaju na različite načine:- apriorističnim izborom, nerijetko temeljem arhetipskih oblika- izvođenjem iz poznatih oblika- heurističnim putem kao pojava nečega potpuno novoga
15
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 16/21
Dekompozicija kao način stvaranja oblika. Picasso: slikati znači uništavatiB. Zevi:…..dekompozicija ostaje osnovna konstanta suvremenog izraza (The Modern Languageof Architecture, str.32.N.Y. 1981)
Krajobrazna građa iz metafizičkih pokreta - kultni krajobrazi
Funkcija kao djelatnik nastajanja krajobrazne građe (rastavljanje,
nepridobitan uzgoj bilja, igra, pokapanje, šport). Sullivanov slogankao suština funkcionalizma: Form follows function. Blakova antiteza: Form follows fiasco
Prirodna topografija kao izvor oblika (fizoioplastčni krajobrazi)
Uzorak gradske građe (urbani kontekst) kao odrednica krajobraznog oblika
Kontrastni oblikovni odnos arhitektura - krajobraz kao ishodište oblika
Poimanje otvorenog prostora kao antiteze, negiranja gradskog krajobraza (Aillaud)
Oblikovani krajobraz kao alegorija prirode (Halprin)
Zamisao o gradskom krajobrazu kao nastavku prirodne sukcesije (ekološki koncepti)
Neuspjeh post - modernizma u inovativnom oblikovanju krajobraza
Seminraski radovi:- pregled vlastitih I nekoliko poznatih projektnih radova i njihova analizaovisno na način generiranja oblika- usporedna analiza krajobraznog oblika u različitim kulturama- izrada seminarskih projekata u različitim izvedbama, organski, geomterijski, kombinirani itd.
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008
Simbolizam u oblikovanom krajobrazu
Pojam simbola
Univerzalnost upotrebe simbola
Čovjek kao animal symbolicum (po Cassireru)
Simbolizacija - temeljna potreba i sposobnost čovjeka
Apstakcija kao glavni način tvorbe simbola
Neki rad ima značaj umjetničkoga tada, "kada je očito u kontekstu simboličkogdjelovanja" (Goodman)
Značaj simbola je, da se u istom obliku ponavljaju urazličitim funkcijama za razliku od umjetničkih djela, koja su posveindividualizirana, jednokratna. Djelovanje simbola uvijek se temelji naosnovi društvenih konvencija, kako kod prirodnih pojava kojima sepripisuje određeno značenje, tako i kod artefakata koji su nastali s određenomnamjenom
Četiri osnovne teme u fenomenologiji simbolizma koje se pojavljuju u oblikovanomkrajobrazu:
- vertikalnost
16
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 17/21
uključuje motive, koji prikazuju kozmičko brdo/ gore,i to u dvije kategorije, mitske gore i otoci
- centralnost kao strukturna organizacija, koja upotrebljava veličinu i moć tijelazemaljskih ili nezemaljskih, nebeskih odnosno podzemnih sila(simetričnost osnove)
- pravilan raspored (linearan, kružni, mrežni) s različitim
simboličnim djelovanjem- plohe
terestične ili vodene, koje predstavljaju čistoću ili veličinui ponekad imaju filozofske konotacije
Fenomenologija simbolizma u oblikovanom krajobrazu koja seostvarila u povijesnim tradicijama Dalekog istoka na jednoj izapadnog svijeta na drugoj strani
Odabrana literatura: Arnheim, R. The Dynamics of the Architectural Form. Berkeley 1977 Cassirer, E. Die Philosophie der symbolischen Formen. Berlin 1923-29. (I u engleskom
prijevodu)
Giedeon, S. The Eternal Present, The Beginnings of Art. N.Y. 1962 Eliade,M. The Sacred and the Profane. The Nature of Religion. N.Y. 1987 Goodman, N. Ways of Worldmaking. Indianapolis 1985 Kubler, G. The Shape of Time. Remarks on the History of Things. New Haven 1962 Langer, S. Philosophy in a new key. I u prevodu, Beograd 1967 Ogrin, D. Symbolism in man - made landscapes. U: The Landscape of Symbols. 66-99,Wageningen 2002 Pochat, G. Der Symbolbegriff in der Ästhetic und Kunstwissenschaft. Köln 1983Renfrew - Zubrow The ancient mind. Elements of cognitive archaeology. Cambridge 1944I. Teorija oblikovanja krajobraza
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008
Land Art i oblikovanje krajobraza
Pojam Land Arta (Earth Art, Environmental Art)
Porijeklo i počeci
Kiparstvo u primitivnim kulturama: totemi, sakralna skulpturaAntika: grčka i rimska; arhitektonska upotreba kipova u rimskoj antici (Villa Hadriana)
Kipovi u otvorenom prostoru rensanse (Michelangelov David na Piazzadella Signoria u Firenci), uvođenje skulpture u opći prostorni koncept (VillaCaprarola)
Naglašena upotreba skulpture u baroku (Versailles), također učestalasamostalna upotreba s alegorijskim značenjem (Wilhemshöhe, Belveder u Beču)
Skulptura zahtijeva uvijek neutralnu projekcijsku pozadinu (nebo, zid,šišanu živicu, kulisu od drveća, tratinu)
Nefigurativna umjetnost oslobađa skulpturu vezanosti na određen prostorni okvir,sada može istupiti iz svakoga sadržajnog konteksta i pojavljuje se u
17
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 18/21
proizvoljnom okolišu (Calderov Spider: Chicago i La Defense u Parizu)
Apstraktni značaj skulpture je ishodište za Land Art, koji znači još većiodmak od tradicionalnog reprezentativnog kiparstva
Cjelovite opće prihvaćene definicije za Land Art nema, zajednički nazivnik bimoglo biti samo opredjeljen je, da je drugačiji od svega ostalog kiparstva,pojavljuje se u različitim materijalima, različitim položajima i
u neobično promijenjivim likovnim osnovama
U pravilu se odnosi na produkcije koje su položene neposredno na tlo ili usidrene u njemu,često izvedene modeliranjem terena
Land Art ostaje unutar konteksta svog krajobraznog okoliša, što je neizbježno, jer jedino tako može očuvati autonomnost kiparskog djela i osobneumjetničke poruke; s takvom njegovom prirodom naravno da ne može rješavatidruštvene probleme, koji zahtijevaju zadovoljenje funkcionalnih, ekoloških i drugih potreba.
Krajobrazno oblikovanje s druge strane proizlazi iz društvenog problema, zakoji mora ponuditi funkcionalno smisleno, ekološki zadovoljavajuće ikrajobrazo estetski prihvatljivo rješenje unutar određenoga financijskog okvira
Pregled poznatijih djela Land Arta: Robert Smithson, Richard Long, Michael Heizer, RichardFleischner, Christo, Walter de Maria, Alan Sonfist, Nancy Holt, James Turrel
Beardsley, J.: Earthworks and Beyond. N. Y. 1984Land Art. natuknica u: Grove's Dictionary of Arts. London 1996 Lippard. L.: Overlay. N.Y. 1983Ogrin, D.: Landscape Architecture - Land Art - Architecture. Relationships, convergence and divergencies.U: Art and Landscape. 23-24. Athens 2001Sonfist, A. Art in the Land. N.Y. 1983Weilacher, U.: Between Art and Landscape Architecture. Bassel 1999
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008
Morfološki međuodnos krajobraza I građenih artefakata
Margaret Yourcenar:To build is to collaborate with earth, to put a human mark upon a landscape modifying it forever therby (Memoirs of Hadrian)
Postojanje dvije, u temelju različitih cjelina
Teleološke razlike, na kojima se temelje strukturno - oblikovne razlike
Spontanost prirode i arhitektura koja proizlazi iz društvenih problema
Kompleksnost i zapletenost nastajanja arhitektonske osnove (funkcionalni,konstrukcijski, geomehanički, klimatski, ekonomski, kompozicijski i drugi zahtjevi
Apstraktno značenje arhitekture kao uvjet za njezinu simbolnu ulogu u prostoru iposljedično njeno otuđenje od prirode
Regionalna arhitektura kao odraz lokalnih uvjeta: priroda - materijali - društveni odnosi -18
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 19/21
tradicija?
Univerzalnost arhitektonskog izraza, prvenstveno se oblikuje po društvenimdeterminacijama (antička grčka i rimska arhitektura, romanika, gotika i drugi velikismjerovi u Europi, izjednačenost islamske arhitekture u širokom rasponu krajnjerazličitih zemljopisno - prirodnih situacija)
Rapoport (House Form and Culture): prirodni odnosi nemaju prvenstvenu ulogu
u oblikovanju osnove kuće, već isključivo ut ječu na nju
Povijesni kontinuitet sindroma "prilagođavanja" arhitekture okolišu, prirodi,krajobrazui njegova aktualizacija danas
Manifestacija odnosa arhitektura - krajobraz na nakim važnim povijesnim primjerima(Palladio, neopaladonizam, barok, Frank Loyd Wright, Corbusier, Mies van der Rohe,Aillaud, Pietilä)
Pokušaji približavanja prirodi organskom arhitekturom (F.L. Wright: Volio bih kada bi svakamoja kuća dala utisak kao da ne može postojati nigdje drugdje nego na mjestu na kojem je.
Strukturne značajke arhitekture koje vode u oblikovno križanje sa krajobrazom:gabariti, materijali, boje, osnova
Antiteza: dobra arhitektura može opstati u praktično svakom okolišu. Sljedećatvrdnjaproizlazi iz toga: problem odnosa arhitektura - krajobraz se može riješiti kvalitetomarhitektonske osnove
Integracija prirodnog materijala u osnovu kuće kao instrument povezivanja skrajobrazom
Dekonstruktivistički pristup Reima Pietilä s "naturalističkom arhitekturom"
Ukopana i "ekoarhitektura"
Ograničenja prilagođavanju arhitekture krajobrazu
Velike mogućnosti krajobrazno - arhitektonske osnove za oblikovno povezivanje sarhitekturom
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008
Glavni pojmovi u oblikovanjuPojam evolucije u nastajanju krajobrazne osnove, raščlanjenost, kompleksnost, dinamika,ritamMonumentalnost - dominanca - klasični atributi prikazivanja društvene vrijednosti, sintaktično
i po materijaluEpski - lirski značaj osnove - TektonikaKonzistentnost - Koherenca - Kohezija, složenost, slitost, sljepljenostKompleksnost (potencijalna osnova za redundancu)Promjena, iznenađenje, cenzura. Racionalno - intuitivnoFenomenologija - znanost o pojavama koja proučava, otkriva razlike među viđenjem pojava injihovim stvarnim stanjem, između priželjkivanja i stvarnostiRedundanca: sposobnost sistema, da nosi obavijest, poruku s više znakova nego je prijeko potrebno,otuda i griješenje, višak određenog broja znakova (npr. obrada izabranog projekta s izdvajanjemredundantnoga)
19
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 20/21
Izražajna sredstva - govor, jezik- govor: konkretno djelovanje, nastajanje riječi, uređenih na poseban način i izraženihglasovima- jezik: misaona kategorija, ovisnost o glasovima, značenju i sintaksi, postoji u razumu,uključuje također i semantične vidike. Slovo - glas - morfem (glav - no) - riječNivo obrade:- riječima / slovima ) izražajna sredstva- sintaktična / idiomatska
- jezična / gramatična (sistematično sakupljeno znanje o jeziku, kodeks)Mogućnosti i granice u uspoređivanju načina izražavanja u različitim umjetnostima(glas - zvuk - boja - crta - riječ - akord - lik)Likovno izražavanje u krajobraznoj arhitekturi. Pojam osnovne jedinice - morfemski / riječninivo (najmanja nedjeljiva cjelina, ko ju prizvoljno sastavlja. Prirodne i umjetne osnovne jedinice,fenimenološka posebnost prirodnih materijala (kamen, bilje)Sintaktični nivo - sadržajno i likovno skladno slaganje u smiselene cjeline
Dopunska literatura:Achleitner,F., Über das Verhältnis von Bauen und Landschaft . 61-82. U: Die Ware Landschaft. Salzburg 1978Ackerman, J.S., The Villa. Form and Ideology of Country Houses. 304p. Princeton 1990Adorno, Th., Estetič ka teorija. Nolt. Novi Sad 1970Alexander, Ch., Language Pattern. 1171 s. oxfore Univ. Press. NY 1977
Architecture et Nature. 183s., 260 sl. Pariz 1980. 208 s. Pariz 1996Bentmann. R. - Müller, M., Die Villa als Herrschaftsarchitektur . 238 p. Frankfurt a. M. 1981Birksted, J., Ed., Relating Architecture to Landscape. 294 s. Routledge. NY 1999Blaser, W., Architektur und Natur. Das Werk von Alfred Caldwell . 159 s. Basel 1984Chip, B.H., Theories of Modern Art . 664 s. University of California Press. Berkeley 1968Read, H., The Meaning of Art , London 1955Crowe,N., Nature and the Idea of a Man - made World. An Investigation into the Evolutionary Roots of Form and Order in the Built Environment . 270 s. MIT Cambridge, Ma. 1995Eisenman, P., The End of the Classical: the End of the Beginning, The End of the End . 524-538 s. U: ArchitectureTheory since 1968 . The MIT Press. Cambridge, Ma. 1998Jencks, Ch., The Architecture of the Jumping Universe. 192 s. Academy Editions. London 1997Kandinsky, W., Punkt und Linie zu Fläche. 208 s. Bentelli Verlag. Bern. 1969Kant, I., Kritik der Urteilskraft . Suhrkamp Verlag. Frankfurt 1974Klee,P., Das Bildnerische Denken. Schwabe. Basel 1956Kruft, H.W., Geschichte der Architekturtheorie. 734 s. München 1986
Lang, J., Creating Architectural Theory . 278 s. Van Nostrand. NY 1987LeRoy, A., Natur ausschalten - Natur einschalten. 219 s. Klett-Cotta. Stuttgart 1983Lynch, K., Is a General Normative Theory Possible? U: Good City Form. MIT Press. Cambridge, Ma. 1981Ogrin, D., The Origin of Form in the Modern Landscape Design. 57-76. U: Aesthetic and Functional Values inLandscape Design. Athens 1990Rapoport, A., House Form and Culture. 150 s. Engelwood Cliffs 1969Schtz, P., Der Mythos vom verlorenen Paradies. Zum Verhältnis von Architektur und Landschaft . U: Bauen in der Landschaft. 3-8 s. Arch. WettbewerbeScully, V. Architecture. The Natural and the Man Made. 388 s. NY 1991Tafuri, M., Theories and History of Architecture. 324 s. NY 1980Thompson, G.E. - Steiner, F., Ecological Design and Planning . 348 s. J. Wiley. NY 1997
Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008
Opis predmeta
Opseg predmeta: 60 sati predavanja i 30 sati vježbi
Nastavni cilj:Dati teoretske osnove oblikovanja krajobraza s naglaskom na poglavlja koji ontološkoopredjeljuju i objašnjavaju oblikovanje krajobraza. Kod studenata razviti sposobnost produbljenestudije krajobraznih artefakata i istovrmeno i svojih radova iz oblikovanja. Upoznati svjetsku
20
8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.
http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 21/21
baštinu oblikovanja krajobraza kao preteću vlastite struke i njenu povijesnu ulogu uhumanizaciji čovjeka.
Predavanja:I TeorijaPredmet teorije: krajobraz kao artefakt. Tri temeljne kategorije krajobraza; strukturne i teleološkerazlike. Pojmovi, ontološki i epistemološki vidici. Teorija kao skup temeljnih spoznaja na
kojima se zasniva neka djelatnost. Teorija kao interpretacija, objašnjenje određenestvarnosti, kodifikacija ili kao pisano praćenje povijesnog stvaralaštva. teorija kao skupusmjeravajućih postavki i normi. Strukturne značajke krajobraza: volumen, ploha,boja, tekstura i njihovo plastično ponašanje. Oblici prostornog reda u krajobraznojkompoziciji: slijed, stupnjevanje, klimaks, ponavljanje, akcent, dominanca, simetrija,kontrast.Mimezis, teorija oponašanja prirode. Hipoteze i povijesne zablude. Heuristična prirodakrajobraznog oblikovanja. Apstrakcija kao temeljni proces u razvoju krajobrazno -oblikovnih izražajnih sredstava. Glavni oblici apstrakcije: prostorna organizacija(pravilan razmještaj, aglomeracija, preobrazba trodimenzionalnoga u plošno,izdvajanje, projekcija, atektonika), preoblikovanje prirodnog materijala, tematskaograničenja, redukcija boje, sinhronizacija različitih mjerila.
Artikulacija u krajobraznom oblikovanju kao strukturna oznaka i stvaralački proces.Generiranje krajobraznog oblika funkcionalnošću, na osnovi apriorističnogopredjeljenja, iz postojeće prostorne građe ili iz konteksta gradske građe, oblik kaometafora.Prirodni i oblikovani krajobraz kao simbol. Pojam identiteta. Morfološki međuodnoskrajobraza i građenih artefakata. Neostvarivost ideje o prilagođavanju arhitekturekrajobrazu.
II. Razvoj oblikovanja krajobrazaPovijesni pregled. Začetci u prethistorijsko doba kod kulturnog krajobraza. Društvenaopredijeljenost oblikovnih djelatnosti i posebno krajobrazne arhitekture. Egipat i antika. Svijet
islama. Prirodno - simbolična stvarnost Kine i Japana. Krajobrazan pokret u Engleskoj 18.St. Geomterijski slog zapadne civilizacije, srednji vijek, renesansa, barok. Eklekticizam 19. St.Pokret moderne, post-modernizam, sadašnji tokovi, Land Art. Posebnosti razvoja u Sloveniji.
Seminarski zadaci:Interpretacija stvaralaštva po pojedinačnim teoretskim poglavljima. Upotreba teoretskihspoznaja u manjim zadacima oblikovanja.
Izvori:Sinopsis predavanja iz teorije oblikovanja krajobraza
Ogrin, D., Vrtna umetnost sveta, Ljubljana 1993Jelicoe, G., Studies in Landscape Desugn. I-III. 1960-1970
21