1/2. POJAM I DEFINICIJA SIGURNOSTISigurnost je stanje u kome je osiguran, uravnotezen fizicki, duhovni, dusevni i materijalni opstanak pojedinca i drustvene zajednice u odnosu prema dr.pojedincima i drustv.zajednici i prirodi. Def.sigurnosti aludira na odsustvo elemenata ugrozavanja. Takodjer ova def.shvata sigurnost kao neodvojiv strukturni element drustva koji se odnosi na drustvo, odnosno na drzavu u cjelini, ali i na medjunarodnu zajednicu tj.svjetsku sigurnost. Takodjer sigurnost moze biti def.kao: odsustvo prijetnje u sticanju vrijednosti. problem u pojmovitom odredjenju sigurnosti vezan za to koje drustvene jedinice kao sto su: pojedinci, drzave, medjun.institucije i drzavni sistemi i koje vrijednosti npr: fizicka sigurnost, politicka nezavisnost, ekon.blagostanje, primjeri koje treba upotrijebiti u samoj def. Navedene definicije sigurnosti su blisko povezane sa specijalnim modelom medjun.sistema tj. Vestfalskim modelom. Prema ovom modelu stremljenjem za sigurnoscu je briga vanjskih politika drzava pri cemu ne postoji predpostavljeni autoritet koji moze uspostaviti pravni sistem sa nezavisnije ili objektivnije pozicije nego sto su pojedinacne drzave.

Shavatanje sigurnosti ili nesigurnosit je u velikoj mjeri subjektima stvar.

Ocito je da je poimanje sigurnosti u velikom dijelu odredio:

period hladnog rata i

napad na SAD 11.09.2001.

Tako nakon hladnog rata istocno evropske zemlje stavljaju u prvi plan zainteresovanost za ekonomske blagosti, umjesto dotadasnje brige za ocuvanjem drzave za tzv.tvrdom sigurnoscu, dok nakon 11 septembra na sceni je izrazen trend opce zabrinutosti za ugrozavanje sigurnosti o tzvasimetricnoj prijetnji.

3. VRSTE SIGURNOSTI

1. nacionalna sigurnost

2. sigurnost na medjunarodnom nivou

3. regionalna sigurnost - usmjerena na sigurnost pojedinih regiona u svijetu

4.globalna sigurnost - obuhvata cjelovito u sadrzajnom i pravnom smislu -cjelog svijeta.

Pojedini autori pored ove cetiri vrste sigurnosti su uveli novi pojam 5.tzv.transdrzavna sigurnost. Taj novi koncept je naslonjen na subdrzavne i transdrzavne akte. Ovaj koncept sigurnosti nastoji pokazati da akti i kao sto su nacionalni pokreti, religijski ekstremisti, teroristi, pobunjenici mogu biti izvori nesigurnosti. Postoje i druge podjele def.sigurnosti:

6. prema obuhvatu globalna i lokalna

7. prema sadrzaju na opcu i posebnu

8. prema objektu na individualnu i kolektivnu ( nac. i medj.)

Podjela na glob. i lokalnu sig.- obuhvataju, tj.podrazumijevaju prostor u kome se dogadjaju globalne i lokalne ugrozenosti. Podrazumijeva da se radi o dva prostora od kojeg je jedan dio drugog pri cemu je lokalni dio globalnog. Pored ovoga globalna sigurnost podrazumijeva sigurnost globalnog bica odnosno globalnog organizma od covjeka do svemira, od lokalne zajednice do medjunarodne zajednice.

Podjela na opcu i posebnu Opca sigurnost je sigurnost svih i svega u odnosu na sve ugrozenosti i opasnosti koje im prijete stvarno i potencijalno i opca sigurnost nije skup svih posebnih sigurnosti nego obuhvata i nove sadrzaje kojim posebne sigurnosti nisu obuhvacene. U tom smislu moze se govoriti o opcoj sigurnosti covjeka, drzave, ljudske zajednice, svijeta, planete Zemlje, svemira itd. Posebna sigurnost je ona sigurnost koja se ostvaruje u pojedinim podrucjima ljudske djelatnosti (pravnoj sigurnosti, politickoj, ekonomskoj, radnoj, socijalnoj, vojnoj, saobracajnoj).

No treba istaci da posebna sigurnost ima svoj opci nivo. Posebna sigurnost je opca sigurnost u nekom podrucju ljudskog zivota odnosno ljudske djelatnosti jer obuhvata sva pitanja i aspekte sigurnosti u tom zasebnom podrucju.

Podjela na individualnu i kolektivnu odnosi se na broj subjekata koji djeluju u ostvarivanju sigurnosti. Individualna sigurnost je ona koju samostalno ostvaruje svaki subjekat za sebe, svaki covjek, ljudska zajednica, pravni subjekti i drzava. Kolektivna sigurnost je sigurnost vise povezanih subjekata, najcesce se veze uz drzave koje su povezane zajednickim interesima radi zajednicke sigurnosti. Svoju pojavu je dozivjela izmedu I i II svjetskog rata. Kolektivna sigurnost je nesto uradila sto prethodni sustavi nisu mogli, niti su zeljeli ostvariti, tako npr. iako nije bilo zabranjeno, nepojmljivo je bilo da rat bude instrument politicke radnje drzava. To je znacilo da su i dr.sredstva drzavne politike mogla osigurati stabilan i miran opstanak drzava. Kolektivna sigurnost podrazumijeva stvaranje i odrzavanje medjunarodnih organizacija sposobnih organizovati saradnju medju drzavama usmjerenu na odrzavanje mira odnosno sposobnu ostvariti zajednicku sigurnost u slucaju nastupa bilo kakvih ugrozavanja.

4. VRIJEDNOSTI DRUTVAPojam vrijednosti moze se promatrati kroz razlicita razmatranja ovisno od podrucja ljudskog djelovanja koje se posmatra (ekonomska, civilna, nacionalna, drustvena, moralna, vjerska itd.). Opcenito posmatrano vrijednost je nesto cemu neko pridaje znacaj, sto za nekog ima posebnu vaznost. Vrijednost je imanentna za ljudsku zajednicu i ima imovinski karakter. Medjutim i pored toga postoje odredjene specificnosti medju razlicitim ljudima. Stoga vrijednosti pojedinih naroda dovode u pitanje vrijednosti drugih naroda, zbog cega cesto dolazi do sukoba.

Stoga, univerzalne vrijednosti su one vrijednosti koje su prihvacene od preteznog dijela svih struktura drustva odnosno od strane svih drzava i naroda.

5. UGROENOST DRUTVA

Kao jedna od temeljnih funkcija sigurnosti upravo za cilj ima ocuvati i razviti vrijednosti, i zato su vrijednosti predmet i cilj sigurnosti. One su predmet i cilj sigurnosti iz razloga sto su izlozene ugrozenostima.

Izvori ugrozenosti su dio ljudskog djelovanja. To su : pojave, procesi, materije i odredjena ziva bica koji svojim prisustvom ugrozavaju ljude, drustvo i ekonomske sisteme.

U zivom svijetu samo covjek svjesno dozivljava ugrozavanje, dok ostala ziva bica to dozivljavaju intuitivno ili iskustveno. Istodobno covjek je taj koji je jedini u stanju globalne ugrozenosti djelovati na rad i zivot na zemlji. Drugim rijecima analize savremenog kretanja nam pokazuju da je covjek upravo osoba koja ugrozava samu sebe.

Podrucja ugrozenosti su veoma slozena i u skladu s tim se susrecemo sa razlicitim pojmovima ugrozavanja kao sto su izvori, vrste ugrozavanja, predmet ugrozavanja, sredstva i metode ugrozavanja, intenzitet i posljedice ugrozavanja.

Prema istrazivanjima naucnika iz EU doslo se do rang liste izvora ugrozavanja. Redosljed je sljedeci :1. stato poslovi,

2. ugrozavanje zivotne sredine,

3. zaostajanje u nauci i tehnologiji,

4. prirodne nesrece,

5. rasprodaja drzavnog bogastva,

6. tehnoloske nesrece,

7. kriminal i korupcija,

8. socijalni nemiri.

Najveci broj naucnika globalne izvore ugrozavanja dijeli u tri skupine:

1.prirodni procesi i resursi

2.drustvene suprotnosti

3.zloupotrebe ljudskih dostignuca odnosno njihova ostvarenja.

6. TERORIZAM KAO GLOBALNI IZVOR UGROAVANJA

Pojam potice od lat.rijeci terere, tero plasiti, strasiti. Teror strah ili uzas oznacava stanje straha i uzasa te postupke kojim se taj strah i uzas izazivaju. To je strah koji izazivaju oni ciji kapacitet da uticu na ponasanje drugih, pociva na njihovom dozivljaju da su sposobni i odlucni upotrijebiti nasilje kao sredstvo za postizanje vlastitih ciljeva koristeci ga sve do trenutka konacnog ostvarivanja cilja. Upotreba terora za rezultat ima zrtve a nerijetko i neduzne. To je temeljni razlog koji terorizam oznacava politickim i moralnim neprihvatljivim oblikom ponasanja.

Kao jedno od najopasnijih problema s kojim je suocen savremeni svijet, terorizam predstavlja interes mnogih naucnika, teoreticara, politicara, novinara, pripadnika raznih profesija koji pomazu politickim institucijama koji pokusavaju sa razlicitih aspekata objasniti pojam terorizma. Opce prihvacena def.terorizma ne postoji, ipak zajednicko svim definicijama jeste da je u osnovi terorizma primjena terora, odnosna nasilja kao sredstva za ostvarivanje ciljeva. Zbog toga je neophodno ponuditi kriterije da bi se mogla def.ter. zadovoljiti. Prema tim kriterijima def.terorizma treba da sadrzi 5 elemenata i to :

- da koristi nasilje kao sredstvo, nasilje nije krajnji cilj nego sredstvo za ostvarivanje cilja

- nasilje predstavlja prijetnju trecem. Teroristicki akti imaju psihicki ucinak kao posljedica izlazivanja emocionalnih odgovora sire populacije

- proizvodnja straha je sredstvo kojim terorizam utice na politicke promjene

- nasilje koje koriste teroristi nije usmjereno spram trenutnih zrtava nego i drugih masa koje nisu trenutno zrtve i zato zastrasivanje, izvodjenje buduceg terora aktivira veci psihicki ucinak straha od izvedenog.

- konacni ciljevi terorizma imaju politcku svrhu, bez obzira na postojanje i dr.ciljeva.

Srz terorizma je postanak politckih promjena. Zbog toga politcki ciljevi kao bitni elementi terorizma razlikuju ga od drugog aktivnog nasilja karakteristicnog kao organizovani kriminal ciji je cilj ostvariti licnu dobit. Teznja ka ostvarivanju politickih ciljeva podrazumjeva da su etnicke, vjerske, religijske i dr.zajednice kojima pripadaju teroristi nezadovoljni postojecim stanjem, odnosno da imaju osjecaj obespravljenosti, nezadovoljstva i primjenom razlicitih nepravdi prema njima. Upravo ovakvi osjecaji dovode do moralne operative kojim se opravdavaju sredstva za ostvarivanje ciljeva. S njima su usko povezani i ideoloski motivi bez kojih bi mali broj ljudi bio spreman ztvovati vlastite zivote u ime ostvarenja ciljeva.

7. SIGURNOST I RAZVOJ

jasno je da je sigurnost istodobno:

- interes

- cilj

- vrijednost

- svjesno htijenje, odnosno djelatnost kako pojedinca tako i njegove drutvene zajednice, nacije, drave i meunarodnog poretka.

Sigurnost predstavlja i strukturalni element opstanka i djelovanje pojedinca, drutva i drave i meunarodnog sistema. U tom smislu, ona se odnosi na egzistencijalno pitanje ovjeka i to na razliitim nivoima drutvene organizovanosti.

Sigurnost je isto tako jedna od osnovnih ivotnih funkcija. Sigurnost je i temeljna potreba pojedinca i irih oblika njegove organizovanosti, drave i meunarodnog poretka. Ova nas postavka o sigurnosti uvodi u podruje socijalne psihologije odnosno u njezine teorije motivacije, koje izmeu ostalog objanjavaju strukturu potreba, njihovu hijerarhiju i meusobne odnose, te naine njihovog ostvarenja.

Psihologija nam dokazuje da su sa stajalita ponaanja ljudi najzanimljivije dimenzije pojedinca, njegovi stavovi i motivi.

Motivi proizlaze iz nezadovoljenih potreba i kao takvi su poticaji na akciju i najneposrednija su veza izmeu ljudske osobenosti i ljudske djelatnosti.

Potrebe su pokreta svakog ljudskog bia i motiviu ovjeka na djelovanje. Potrebe su osjeaj ovjeka da mu neto nedostaje, a to to mu nedostaje eli da ostvari. Na osnovu tih kriterija postoje 5 osnovnih kategorija potreba ovjeka:

1. fizioloke potrebe

2. potrebe za sigurnou

3. potrebe za ljubavlju, u smislu potrebe da se nekome pripada, te privrenost

4. potrebe za uvaavanjem (potrebe za snagom, ostvarenjem i uivanjem povjerenja, potrebe za slobodom i samostalnou)

5. potrebe za samoaktuelizaciju, tj. potreba da ovjek bude ono to jest, odnosno potreba da ostvari svoje mogunosti i sve ono za ta je sposoban.

Maslova teorija - Prema ovoj teoriji pojedine kategorije potreba bezuslovno su u hijerarhijskom odnosu, s tim da nie potrebe imaju jau motivacijsku snagu, a potrebe vieg stepena nee se uope pojaviti ili e njihova motivacijska snaga biti neznatna ako potrebe nieg stepena nisu zadovoljene. Sa druge strane, od trenutka kad je neka potreba zadovoljena ona prestaje i biti potreba i gubi motivacijsku snagu. No to ne znai da nia potreba treba biti zadovoljena u 100% iznosu da bi se pojavila potreba vieg stepena.

8. POJAM NACIONALNE SIGURNOSTIIako sigurnost drave postoji otkad postoji drava, sam pojam nacionalne sigurnosti je novijeg datuma. Prvi put se pojavljuje u SAD-u i u upotrebi je od 40-ih godina prolog stoljea. To je naroito dolo do izraaja poslije II Svjetskog rata, odnosno pobjede sila Antante nad faizmom kada su se upravo te sile pobjednice poele razilaziti u mnogobrojnim meunarodnim odnosima, zbog ega su drave sve ee poele da izmiljaju i koriste pojam nacionalne sigurnosti.

Taj pojam je nastao zbog toga to je samoorganiziranjem i provoenjem vojne odbrane nije mogao osigurati opstanak nacije i drave, ve su drave trebale poduzeti sveobuhvatna djelovanja kako bi ostvarili svoje ciljeve, prije svega mir i opstanak.

Pojam nacionalne sigurnosti, u poetnom razdoblju, nije imao jasan sadraj, da bi u novije vrijeme on ukljuio ukupnost politikih, vojnih i ekonomskih napora koje drave moraju preduzeti kako bi ostvarile svoje interese na meunarodnoj sceni.

Povezanost meunarodnih odnosa uticala je da je svaki meunarodni problem predstavljao potencijani problem za svaku naciju, odnosno dravu. Ti problemi po svom efektu nisu vie bili ogranieni na neki ui geografski prostor. To je znailo da se svaka drava mora trajno pripremiti kako bi bila u mogunosti efikasno reagirati na eventualne prijetne koje bi ugrozile njen opstanak ili neki drugi interes. Ova injenica je iz temelja promjenila pristup u organiziranom djelovanju, usmjerenog na ostvarenje sigurnosti jedne drave.

Pojam nacionalne sigurnosti svej e vie gubio naglasak na vojnoj komponenti, to je bila njegova karakteristika u poetnom razvoju te sve vie ukljuivao I ostale segmente drutva I drave. S toga, pojam nacionalne sigurnosti, kao pojam koji se u savremenim istraivanjima koristi, nije jednoznano I u potpunosti definiran. Tako neki teoretiari definiu nacionalnu sigurnost kao odsutnost bilo kakvog straha od napada, ugroavanja interesa ili prijetnje od strane druge drave ili drava.

U meunarodnoj enciklopediji drutvenih znanosti nacionalna sigurnost se definie kao sposobnost drave, nacije da svoje unutranje vrjednosti zatiti od vanjskih opasnosti.

Cvreva definira nacionalnu sigurnosti kao funkciju nacionalnih drava pomou kojih one u skladu sa vlastitim mogunostima, sada, i u budunosti potujui globalne promjene i razvoj u svijetu, tite vlastiti identitet, opstanak i interes. U pokuaju da pridonese jednoznanom odreenju pojma nacionalne sigurnosti Buzan Brod se kritiki osvrnuo na sve postojee definicije nacionalne sigurnosti, koje on smatra korisnim no ne i u potpunosti dovoljnim za pravo shvatanje pojma nacionalne sigurnosti.

Prema njegom miljenju dravni nivo je najbitniji budui da odreuje druga dva nivoa sigurnosti.

9. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI

Bez obzira na postojanje razliitih definicija nacionalne sigurnosti, veina teoretiara slae se da su vrijednosti, koje spadaju u kategoriju nacionalne sigurnosti, shvaene kao takve, a da je cilj strategije nacionalne sigurnosti shvaen kao umijee efikasne primjene nacionalnih resursa s ciljem ostvarenja nacionalnog interesa.

Cilj strategije nacionalne sigurnosti je osigurati zatitu temeljnih i trajnih potreba drave i drutva, opstanak i normalno djelovanje drave sa svim elementima njene neovisnosti, cjelovitosti, zatite graana, napretka drave i zatite ustavnog poretka.

Opstanak, koji je logian cilj i tenja svakog drutvenog bia, kada se primijeni na nacionalnu sigurnost ukljuuje:

- opstanak drave kao politike zajednice koja je razliita od drugih takvih oblika organizacije u meunarodnim odnosima

- opstanak nacije iji se okviri mogu ali i ne moraju poklapati sa granicama drave

- fiziko odranje dravljana jedne drave odnosno pripadnika jedne nacije.

10. POJAM SISTEMA

Rije sistem je grkog porijekla, a openito taj pojam podrazumijeva sastav, cjelinu, skup, zbor, pravilnost, sklad, rasporeenost, sreenost, organiziranost, svrsishodnost.

Matematiki prikazano, taj pojam moemo oznaiti formulom:

Sistem = jedinice + interakcije.

Sistem podrazumijeva jedinstveno ureenje dijelova u cjelinu. Izrazom sistem uvijek se oznaava samo takav skup elemenata u kojem je poloaj svakog od tih elemenata bitno odreen njegovom funkcijom u odnosu prema cjelini i drugim elementima.

Pojam sistem star je koliko i evropska filozofija koja je i izvorite samog pojma. Iz filozofskih uglova upotreba pojma sistem do danas se proirila u sve sfere ljudske djelatnosti i prirodno okruenje u kojem ovjek djeluje, s toga je i postao jedan od najee koritenih izraza.

Analize provedene u SAD-u, obavljene krajem prolog stoljea, kojima je cilj bio istraiti uestalost pojave pojedinih rijei u naslovima, objavljenim naunim radovima, monografijama i studijama, pokazao je da se termin sistem upotrebljava kao jedna od tri najee upotrijebljene rijei.

11. DEFINICIJA SISTEMA

Prvu definiciju sistema dali su Aristotel, Platon, Pitagora i Stojici, od kojih potie sam izraz sistem.

Aristotel je i autor jedne od najznaajnijih sustavnih ideja da je cjelina broj sustavnih elemenata. Za razliku od ovog znaenja sistema kao objektivnog, vanjskog, postoji i njegovo subjektivno znaenje. Prema tom znaenju sistem je projektirani skup spoznaja.

Sustav po Kantu se prvenstveno vezuje uz osobine umne spoznaje ija je veza sa vanjskim poretkom u biti pretpostavljena.

Budui da je sistem obuhvatio sve oblike ljudskog djelovanja i ovjekov svakodnevni ivot, pojam sistema se poeo koristiti i u nauci im je ovjeku omogueno shvaanje sloenosti njegove ivotne problematike.

Sredinom XX st. to je dovelo do etabliranja teorije sistema, pri emu je nastala i sistemska teorija kao nova nauna disciplina koja ima za cilj ispitati jesu li zakonitosti povezivanja dijelova u cjelinu zakonitosti interakcije unutar sistema, kao i interakcije izmeu sistema i okoline. Sistematsko miljenje i sistematski pristup temelje se, prije svega, na promatranju svih predmeta i pojava kao sistema. Drugim rijeima, glavno nastojanje sistemske teorije je izbjei rascjepkanost postojeeg znanja, odnosno integrisati znanje, to znai da sistemska teorija podrazumijeva integrisani pristup koncepata hipoteza i prijedloga koji su primjenjivi u spektru ljudskog znanja.

12. CILJ SISTEMA

Cilj strategije nacionalne sigurnosti je osigurati zatitu temeljnih i trajnih potreba drave i drutva, opstanak i normalno djelovanje drave sa svim elementima njene neovisnosti, cjelovitosti, zatite graana, napretka drave i zatite ustavnog poretka.

Opstanak, koji je logian cilj i tenja svakog drutvenog bia, kada se primijeni na nacionalnu sigurnost ukljuuje:

- opstanak drave kao politike zajednice koja je razliita od drugih takvih oblika organizacije u meunarodnim odnosima

- opstanak nacije iji se okviri mogu ali i ne moraju poklapati sa granicama drave

- fiziko odranje dravljana jedne drave odnosno pripadnika jedne nacije.

13. OKOLINA SISTEMA

Okolina sistema je sve ono to se nalazi izvan sistema. ona se nalazi izvan kontrole sistema i na nju sistem moe malo uticati. S druge strane, okolina sistema u znaajnoj mjeri moe determinirati rad sistema.

14. KOMPONENTE SISTEMA

Komponente sistema nazivaju se resursi sustava iz kojih proizlaze specifini uinci sustava. Svaki se sastoji od niza dijelova (podsistema) struktuiranih na funkcionalnom naelu, npr. odjeljenje za marketing u okviru firme .

U odnosu na tradicionalna razmatranja sistema, kada su komponente zasebno razmatrane, u savremenim sistemima u sreditu je cjelokupan sistem, tj. presjek zadataka koje sistem treba ostvariti. U skladu s tim moe se istraiti vrijednost nekreativnosti.

15. TEORIJA SISTEMABudui da je sistem obuhvatio sve oblike ljudskog djelovanja i ovjekov svakodnevni ivot, pojam sistema se poeo koristiti i u nauci im je ovjeku omogueno shvaanje sloenosti njegove ivotne problematike.

Sredinom XX st. to je dovelo do etabliranja teorije sistema, pri emu je nastala i sistemska teorija kao nova nauna disciplina koja ima za cilj ispitati jesu li zakonitosti povezivanja dijelova u cjelinu zakonitosti interakcije unutar sistema, kao i interakcije izmeu sistema i okoline. Sistematsko miljenje i sistematski pristup temelje se, prije svega, na promatranju svih predmeta i pojava kao sistema. Drugim rijeima, glavno nastojanje sistemske teorije je izbjei rascjepkanost postojeeg znanja, odnosno integrisati znanje, to znai da sistemska teorija podrazumijeva integrisani pristup koncepata hipoteza i prijedloga koji su primjenjivi u spektru ljudskog znanja.

16. SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI

Nac.sig.sistem podrazumjeva djelovanje cjelokupnog drustva i svih drzavnih tijela radi jacanja sigurnosti drzave i pojedinca.

Osiguravanje sig. Pojedinca i drustva je u savremenoj civilizaciji dobilo novno znacenje. Drzave su do sada ogranicavale problem nac.sig na vojna pitanja. Vremenom je prosireno na dr.pitanja ekonomska, politicka, kulturna, duhovna... koji su bili zanemareni. Zato je razumljivo da danasnji odnosi i radikalne promjene unutar savremenih drustava i u odnosima medju njima zahtjevaju novu def.sig. To ukljucuje promjenu sadrzaja sig.politika savremenih drzava u smislu sve vece uloge nevojnih sredstava u sistemu sigurnosti.

Novi oblici nesigurnosti su ekon.krize, etnicki sukobi, migracije, medjun.terorizam, globalno zagadjivanje okolisa...

U postojecim civilnim kulturnim odnosima sigurnost ima univerzalni sadrzaj koji se jasno iskazuje u totalnosti zahvacanja i preplitanju svih podrucja u odredjenom drustvu, tj.etnickom, politickom, kulturnom, vojnom i dr. podrucjima, te u sve vecoj povezanosti globalnog drustva.

Sist.nac.sig predstavlja odnos u sustinskom smislu, sintezu svih podsistema u drustvu.

Sustav nac.sig savremenih drustava obuhvata funkcije i strukturu na podrucju nac.sig koje ne ukljucuju samo sposobnost drzave za ocuvanje vrijednosti svog drustva i unutarnjim odrzavanjem mira i sig. gradjana vec i djelovanje sa ostalim podsistemima.

Sustav nac.sig savremenih drustava se sastoji iz politike nac.sig koju cine vanjska, odbranbena, ekonomska podrucja drustva, koja se manifestuje kroz sistem obranbene sigurnosti, sistem unutrasnje sigurnosti i sistem civilne zastite.

Unutarnja sigurnost policija, pravosudje, sigurnosne sluzbe, carine, inspekcije..

Sistem civilne zastite mjere civ.zast, sistem osmatranja i obavjestavanja.

17. TEMELJNI ELEMENTI NACIONALNE SIGURNOSTI

Savremenim drzavama zajednicki su sljedeci elementi:

Sigurnosna politika koja se u sirem znacenju def kao djelatnost za pripremu osiguranja pred izvorima ugrozavanja. U uzem znacenju predstavlja zbir svih mjera djelatnosti i postupaka namjenjenih na uspostavljanju i djelovanju sustava nac.sig. U uzem smislu cilj sig.pol je stvaranje koncepta mehanizama i sredstava za osiguranje drustva.

Sigurnost je stuktura namjenjena osiguranju sig na nivou drustva.

Vecini drzava su zajednicka dva elementa tog sistema odbrana i unutrasnja sig.

Elementi odbranbene politike su odvracanje mogucih napadaca, zastita stanovnistva i materijalnih dobara i uklanjanje posljedica agresije..

Radi ostvarivanja tih funkcija odbranbenih elemenata sig.sustav sadrzi dva temeljna elementa oruzane snage i civilnu obranu.

Funkcija unutrasnje sig znaci ocuvanje unutr.sig i poretka, zastita infrastruktire..strukturni elementi za provedbu tih funkcija su policija, carine, inspekcije...

Sigurnosno smoorganizovanje civilnog drustva osim osiguranja sigurnosti na drzavnom nivou u savremenim drustvima postoje mogucnosti osiguranja sigurnosti na individualnom i zajednickim nivoima, npr. Rijec je o spontanoj sigurnosti i samozastitnom djelovanju pojedinca, samoorganizovanih drustvenih skupina na temelju svakog subjekta na samoodbranu.

18. POLITIKI SISTEM I SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI

Politiki sistem kao pojam, kao poseban predmet politike nauke i kao samostalna nauna disciplina koja se diferencira i odvaja od srodnih tradicionalnih disciplina npr. Ustavnog prava, pri emu postaje autonomno podruje nauno istraivakog rada, je novijeg datuma.

Postoje razliite definicije politikih sistema kao to su: da je politiki sistem organizacija drutva koja ima legitimni monopol nad autoritatiziranim koritenjem i regulacijom civlnog drutva. Neki autori smatraju da politiki sistem postavlja institucionalni oblik i nain na koji je odreen te regulisan odnos izmeu javne vlasti i drutva.

Politiki sistem obuhvata dravu kao sredinji krug i polugu usmjeravanja, tako i iri sloeni sklop meusobnih uticaja i odnose drave, odnosno javne vlasti drutva. Politiki sistem je u biti jedan podsistem globalnog drutvenog sistema preko kojeg se ostvaruju odreene drutvene funkcije i aktivnosti u skladu sa svojim ciljevima. Polazeci od politikih institucija, politiki sistemi i sistem sigurnosti se razumjevaju kao dva posebna sistema, prije svega zbog toga da bi ostvaruje i u jednom i u drugom sistemu. Time se ne negira jedna od opeprihvaenih spoznaja politike teorije da je sistem sigurnosti, u irem smislu, sastavni dio politikog sistema, i u funkcionalnom pogledu njegov instrument.

Politiki sistem spada u primarna podruja drutvenog organiziranja i egzistencije, te u odnosu na sistem sigurnosti u demokratskim drutvima ima opcenitija obiljeja i odreenu samostallnost.

19. KOMPONENTE SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI

Za ostvarivanje nac.sig i nac.interesa shvacenih kao sve ono sto se zeli postici ili sacuvati u odnosu na druge drzave kao vrijednosti i ciljevi usmjereni prema nac.zajednici odnosno kao oblikovanje zeljene dravne nacije, svaka drzava formira svoj odgovorni sistem nac.sig. Njega cine razlicita tijela i institucije koje provode razlicite aktivnosti politcke, ekonomske, vojne, diplomatske, obavjestajne, sigurnosne, pravosudne, policijske i dr radnje usmjerene ka jedinstvenom cilju, a to je ostvarivanje nac.sig.

Sadrzaj sistema nac.sig odredjen je uticajem niza razlicitih ugrozavajucih faktora i to stvarnih i predpostavljenih koji proizilazi kako iz vanjske tako i unutrasnjeg okruzenja.

Kako pokazuje savremna praksa razlike izmedju stvarnih i predpostavljenih ugrozavanja cesto je otezano, ponekad gotovo i nemoguce. Iako je nesporno to tacno, treba naglasiti da svi ti posistemi nemaju istu odgovornost buduci da je ostvarivanje nac.sig i nac.interesa njihov primarni zadatak.

Njihova direktna odgovornost za ostvarivanje nac.sig primjerice vojska, policija, resori valjskih poslova ipak im daju vecu vaznost u podrucju nac.sig u odnosu na tijela kojima je to sporedna djelatnost ( prosvjetni sistemi, kulturni..) odnosno koji izvrsavaju neku drugu svoju primarnu djelatnost a ne poslove nac.sig

Medju najvaznije drzavne podsisteme koji imaju najdirekniju odgovornost za ostvarivanje nac.sig i nac.intersa svakako spadaju :

1.vanjski politicki sistemi, 2.obavjestajni, 3.vojni, 4.ekonomski sistemi.PAGE 9