Shock IV 1 Travanj 2010

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 1

www.shock.hdmsarist.hr

Asja Jaklič– prijatelj iz Slovenije

Patient spirometry modul – potpuni

respiratorni monitoring

Napokon proljeće...


UVODNIKNapokon proljećeRobert Majstorović

UVODNIK plusProstitucijaRobert Majstorović

AKTUALNONa zapadu ništa novoAdriano Friganović

INTERVJUAsja Jaklič – prijatelj iz SlovenijeDanijela Prugovečki

STRUČNI RAD – INTENZIVNO LIJEČENJETehnike autologne transfuzije krviDoc. dr. sc. Danijela Gulam, Boris Pelc

STRUČNI RAD – INTENZIVNO LIJEČENJEZdravstvena njega bolesnika sa uređajem za asistenciju klijetki (VAD – ventricular assist device)Daria Grabovečki, Brankica Idrizaj, Adriano Friganović

www.shock.hdmsarist.hrSTRUČNI RAD - ANESTEZIOLOGIJA/REANIMATOLOGIJAZbrinjavanje bolesnice u hipotermiji, akutno otrovane klozapinom i etanolom – prikaz slučajaIgor Pelaić

STRUČNI RAD – TRANSFUZIOLOGIJAGreške u imunohematološkoj dijagnostici – kako ih spriječiti?Damir Poljak, Nevenka Ivek

TEHNOLOGIJA I MATERIJALITERUMO TR Band – elegancija u praksiMirela Ilijašević, Robert Majstorović

TEHNOLOGIJA I MATERIJALIPatient Spirometry modul – potpuni respiratorni monitoringRobert Majstorović

PREDSTAVLJAMO UDRUGUHrvatski nacionalni savez sestrinstva - HNSSAdriano Friganović

NOVOSTI I ZANIMLJIVOSTI, DOGAĐANJA, LINKOVI...Od svega pomalo...Marija Kadović

Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije,

intenzivne skrbi i transfuzijewww.hdmsarist.hr

ISSN 1846-7369Ključni naslov: Shock (Zagreb)Skraćeni ključni naslov: Shock (Zagreb)Godina početka objavljivanja: 2007.Nakladnik i Izdavač: Hrvatsko društvo anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST)Učestalost objavljivanja: tromjesečno

Uređivački kolegij

Glavni urednik

Robert Majstorović, VMTJedinica intenzivnog liječenja Kliničkog odjela kardijalne kirurgije,Glavni tehničar JIL-a KB Osijek

UredništvoAdriano Friganović, bacc. mt.Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kardiokiruških bolesnikaGlavni tehničar OdjelaKBC Zagreb – «Rebro»

Dalibor Ratić, bacc. mt. Odjel za transfuzijsku medicinuGlavni tehničar OdjelaKB Osijek

Danijela Prugovečki, bacc. ms. Zavod za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenjeGlavna sestra kirurškog JIL-aKB «Sestre milosrdnice»

Marijana Žaja, bacc. ms., ERC ALS instruktorSlužba anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenjaGlavna sestra JIL-aOB Šibenik

Igor Pelaić, bacc. mt., ERC ALS instruktorZavod za hitnu medicinuHitna službaKBC Zagreb – «Rebro»

Marija Kadović, bacc. ms.Centar za transplantaciju organaGlavna sestra OdjelaKB "Merkur"

E-mail adresa Uredništva:[email protected]

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]


Napokon proljećeRobert Majstorović

Zima nam je ove godine

opako pokazala zube i nema sumnje da nećemo žaliti što je to razdoblje u godini iza nas. Proljeće koje je netom nastupilo, sa svojim toplijim danima i umjećem buđenja prirode, zasigurno motivira i ljude i daje novu snagu. Novi SHOCK koji je pred vama nastao je u opisanom proljetnom duhu.

Nadamo se da ćemo vas i ovim brojem uspjeti zainteresirati da određeno vrijeme provedete na našim web stranicama. I ovaj put pripremili smo kombinaciju stručnih radova, predstavljanja odjela i osoba,

predstavljanja materijala i tehnike...ali i aktualnu tematiku od koje nažalost ne možemo pobjeći.

Online prelistavanje SHOCKa biti će vam zanimljivije i zahvaljujući novom ruhu u koje je od prošlog broja naše Glasilo „obukao“ virtuozni webmaster kojemu ovom prilikom ide posebna zahvala.

Ukoliko ovaj tekst čitate prije 22. travnja, koristim ovu priliku da Vas pozovem na 3. Međunarodni kongres HDMSARISTa koji se i ove godine tradicionalno održava u šibenskom Solarisu. Ako je ovaj tekst pak pred Vama nakon tog datuma, nadam se da vam je boravak na našem

Kongresu ostao u ugodnom sjećanju ukoliko ste bili nazočni. Odnosno ako u Šibeniku niste bili pozivam vas da dogodine svakako planirate dolazak!

Na kraju ide i uobičajeni poziv svim zainteresiranima za sudjelovanjem u nastanku budućih brojeva Glasila. Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje u kombinaciji sa Transfuziologijom uistinu su najpropulzivnije grane kliničke prakse. Šteta je da brojne teme, moguće dvojbe, problemi i situacije s kojima se medicinsko osoblje susreću na tim radilištima ne obrade i prikažu na mjestu koje je za to predviđeno.

UVODNIK

Na kraju ide i uobičajeni poziv svim zainteresiranima za sudjelovanjem u nastanku budućih brojeva Glasila.

Ro

ber

t M

ajst

oro

vić


Činjenice i realnost

Slika 1Dobar dan!...Dobar dan!....Molim vas ja

tražim intenzivnu, tamo mi leži rođak....Dobro, idete tamo...Ma ne to je ovdje na X‐odjelu....Ali tu nema nikakve intenzvine....Kako nema, pa rekli su mi da on tu leži...

Slika 2Uf, sva sreća dobro je sve prošlo sa

rođakom. Toliko mu je bilo loše od povraćanja da je čak završio na intenzivnoj na X‐odjelu...Ali, tamo nema intenzivne....Ima,kako nema! Pa ja ga posjetio 2x...

Slika 3Nažalost, rođak je umro...Nije mu bilo dobro

pa je završio u intenzivnoj na X‐odjelu i nakon dva dana je umro....Ali tamo nema intenzivne...Kako nema, ja išao svaki dan! Piše na vratima, imaju i kisik bocu i morao sam se obući u mantil i masku....

Ako ste sa čitanjem došli do ovdje i ništa ne povezujete sa naslovom teksta, i defintivno ću morati razočarati one koji su pomislili da će ovdje biti riječi o najstarijem zanatu na svijetu. Nema dama noći, niti crvenih svjetiljki. Ali u neku ruku, cjelokupna tematika u nekom slikovitom smislu i nije previše daleko od toga.

Intenzivno liječenje, iako je prilično mlada disciplina kad je usporedimo sa ostalim granama medicine, prilično je precizno definirano područje unutar kliničke prakse. Potpuno je svejedno koje je etiologije neko stanje kod bolesnika ako ono zahtjeva mjere intenzivnog liječenja. I dijabetičar u ketoacidizi sa respiratornom insuficijencijom, i stradali u prometnoj sa opsežnim lomovima i nagnječenjima unutrašnih organa te nesvjesticom, i onaj bolesnik koji je operirao meningiom u glavi, i intoksicirano dijete sa nedostatnim disanjem, i onaj bolesnik sa izljevom krvi u mozak i žestokom hipertenzijom...Svi oni ukoliko postoji jasna indikacija zahtjevaju tretman metodama intenzivnog liječenja. U intenzivnoj jedinici svi

oni će biti jasno osiguranog dišnog puta, po potrebi mehanički ventilirani, vitalne funkcije biti će precizno i minuciozno praćene invazivnim metodama ako je potrebno, raditi će se bronhoskopija, traheotomije, učestali ABS‐ovi...uglavnom, primjenjivati će se sve metode koje omogućuju da bolesnik u teškom zdravstvenom stanju bude potpuno kardiorespiratorno opskrbljen.

No čak i iz perspektive zdravstvenih djelatnika, što je to točno intenzivna jedinica i nije baš najjasnije. A o običnim građanima da se ne govori. Njima je bitno samo to da je njihov bližnji na skrbi „na intenzivnoj“. Kojoj? E to nije bitno! Odnosno ljudi koji su u stresu i opterećeni brigama oko nekog svoga, jednostavno o tome, sasvim razumiljivo, više ne razmišljaju.

Ali bitno je! O da, da, itekako je bitno!

„JIL-ovi“ U HRVATA

Pogledajmo današnju praksu. Današnja situacija gotovo se može opisati sa: „Koliko odjela u bolnici, toliko intenziva!“ Svaki odjelni Šef ( ili Šerif ) i velika večina Glavnih sestara/tehničara tih odjela smatra da baš kod njega mora biti dio prostora ili neka soba gdje će on okačiti na vrata A4 stranicu papira na kojem, u pejzažnoj postavci stranice, isprintano stoji „INTENZIVNA NJEGA/TERAPIJA/LIJEČENJE/SKRB“ ( uzmite što vam se više sviđa ). Oni još taštiji dat će napraviti i lijepu tablu sa grafički otisnutim istim riječima.

Tu sad postoje dva scenarija. Dva opisa kao dvije krajnosti. Ali o osmišljavanju i oslikavanju svog primjera možete slobodno „kombinirati“ navedene „elemente“ iz oba scenarija.

U prvom scenariju, u takvoj sobi naći će se neka pretpotopna sukcija ili EKG veličine manjeg hladnjaka ili neki osciloskop iz 60‐tih koji glumi monitor ili neki prastari oksigenator sa kisik bocom veličine manje rakete dok sa prozora drnda neki klima uređaj koji je hladio naše bake i djedove kad su ležali u bolnici...ili...ili naprosto

PROSTITUCIJAUVODNIK+

Robert Majstorović

UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović


UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović ništa! Soba s nekoliko kreveta koja se

po ničemu ne razlikuje od ostalih na odjelu.

Drugi scenarij...Takav prostor bit će opremljen pristojim modularnim monitorima sa funkcijom praćenje EKG‐a, saturacije i neinvazivnog tlaka...Tu se može naći i pokoji moderni perfuzor ili infuzomat, možda i koja sukcija....a vrlo vjerojatno može se vidjeti i pravi Draeger ili Medap oksigenator uključen u odgovarajući utor na zidu gdje je izvedeno centralno snabdjevanje kisikom.

Ako ste pročitali gornja dva opisa ( ili osmislili svoju „kombinaciju ) možemo pouzdano i provjereno navesti sljedeće karakteristike tih „intenzivnih“:

U takvim prostorima redovito se pretjeruje u mjerama zaštite koje su redovito potpuno nebulozne i bez ikakvih uporišta u modernoj mikrobiološkoj praksi. Posjetioci se oblače kao da će biti lansirani u svemir i takvi zaplašeni hodaju u posjetu do kreveta. Nedaj Bože da netko zgazi makar pola metra u taj prostor „nezaštićen“. Redovito će biti istjeran van sa dramatičnim pokličima da će „prenjeti infekciju“...Kao da nekakav mikroorganizam samo čeka da sa džona nečije cipele skoči u nečija pluća i izazove stravu...

U takvim „intenzivama“ rabe se uglavnom „plave“ i „roza“ venske kanile. Ali ne više od 1 – 2. Dosta je to, više ne treba! Na te venske putove koji su često veći dio dana zatvoreni, ići će sve. I to će ići mahom „na otprilike“ i putem običnog infuzijskog sistema. Od običnih slanih otopina i hiperosmolalnih šećera preko pripravaka parenteralne prehrane pa sve do inotropa koji dižu ili spuštaju tlak. Istina, takve vene će često „pucati“ i trebat će bosti nove. Ali uvijek će opravdanje biti da bolesnik ima „loše vene“ i „da je ovo 5x danas da se bodu“. Čest je i običaj da se bolesnicima koji dođu sa pravog JIL‐a i imaju centralnu venu, isti CVK odmah

vadi „jer to je infekcija“ i bodu se roza i plave bockalice.

U ovim „intenzivama“ uglavnom postoji neko mjesto, redovito u nekoj ladici ili ormaru, gdje stoji Ambu‐balon sa maskom, možda i pokojim „airway“. Istina, sve to se nikad ili rijetko koristi i taj Ambu se poodavno raspada i maska je potpuno nefunkcionalna ali nema veze. Bitno je da je to tu „jer to svaka intenzivna mora imati!“ A za pravu reanimaciju i tako će doći anesteziološka ekipa sa reanimacijskom torbom.

U ovim „intenzivama“ ne postoje respiratori! Ili ako postoji, to je samo jedan, prašnjav i prekiven nekom plahtom i parkiran u nekom kutku. A i vjerojatno nije u funkciji 10 i više godina. Bilo kakav oblik mehaničke ventilacije u ovim „intenzivnima“ je nepoznanica. A i kao da je to „disanje“ sad baš nešto bitno...

U takvim „intenzivnima“ ako i postoji kakav pristojan monitor, na njemu se eventualno koristi samo EKG i NIBP kao vrhunac monitoringa. Saturacija vrlo rijetko jer „što da rade s tom brojkom?“...Samo im donosi probleme. Bolje ju je ne imati onda. Pa je saturacijski senzor sa kabelom vrlo često dobro spremljen u nekom ormaru da nekom ne bi palo napamet to stavljati bolesniku...

U takvim „intenzivnima“ bilo kakav oblik naprednijeg hemodinamskog monitoringa ne postoji. Ne postoji ni invazivni tlak, ni centralna vena, ni CVP, ni ICP, o PiCCOu, LiDCOu, VigileOu ili ne dajbože SwanGanzu da se i ne govori.

U takvim „intenzivnima“ radi ne više od dvije kolegice/kolege u smjeni. Ipak ne može jedna ostati sama kad je to „intenzivna“. Ili? U stvari može, kad su godišnji ili neka bolovanja, morat će i ta jedna kolegica „potegnuti“ pa službu odraditi sama, što da se radi!

Bolesnici u ovim „intenzivnima“ variraju od onih sa težim poremećajima zdravlja pa do onih gdje bolesnik odšeta van jer mu je stigla

posjeta ili naprosto blažen čita novine sjedeći prekriženih nogu na rubu kreveta. Neke ovakve „intenzivne“ često su pravi hospiciji gdje se samo čeka kad će bolesnik u terminalnoj fazi bolesti preminuti.

Bolesnici u ovim „intenzivnima“ ako doista zahtjevaju intenzivno liječenje i prijeti im doista vrlo ozbiljno stanje nažalost moraju se pouzdati najčešće u Svevišnjeg jer intenziviste nema. Štoviše, ponekad nema za pozvati ni bilo kakvog doktora.

Međutim...sad idu zanimljivije stvari...

Takva „intenzivna“ ima svog Voditelja. On ima uredan dodatak na plaću. Isto tako, tu je i Glavna sestra/tehničar koji uredno ima 1,20 koeficijent sa dodatkom od 35%. I ostali kolege u skladu sa Kolektivnim imaju 25% dodatka a voditelji smjena 30%. Sve isto kao i kod kolega u pravim JIL‐ovima.

Osoblje takvih „intenzivnih“ često se unutabolničkim okružjem prikazuje poput nekog „vorteksa intenzivne znanosti“. Pravog „bunara znanja“ oko svega vezanog uz područje intenzivnog liječenja. To što nikad u životu nisu vidjeli intubiranog bolesnika, ventilirali ga, behandlali centralnu venu ili kalibrirali tlakove ili doživjeli svu silu mogućih situacija koje se dešavaju tijekom pravog JIL liječenja...to nema veze...To oni i tako smatraju beznačajnim stvarima, tamo „nekim disanjem“ ili tamo „nekim arterijama“...“ko da se tlak ne može mjeriti i ručno“....To bi oni sve i tako znali odmah raditi...

I dobro, moglo bi se tu još štošta napisati i opisati ali vjerujem da ste dobili sliku.

A što je sa bolesnikom, zaboga?!

I sve to tako ide svojim tokom dok taj bolesnik, koji ima sudbinu da se


UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović

zatekne u takvoj „intenzivnoj“, ne doživi kardiorespiratorni zastoj odnosno dok ne dođe do značajnog urušavanja fizioloških parametara...tj...dok bolesnik ne zatreba, i to hitno...zamislite što....INTENZIVNO LIJEČENJE I SKRB!...Ups!...Šta ćemo sad?!

I što onda bude?Opet su dva scenarija. Prvi je da se neće zvati

reanimatološka služba. U najboljem slučaju, probat će se neko vrijeme masirati srce bez ikakve ili sa potpuno neadekvatnom ventilacijom te će se možda koristiti defibrilator bez obzira fibrilira li srce ili je u asistoliji a moguće je i da kapne kakav adrenalin redovito u nekom ludom razrjeđenju. Ako nema sreće da „odmah prihvati reanimacijske mjere“ čovjek će, jelda, umrijet...„Eto bila je to teška bolest“ rekli bi ...Možda i je. A možda i nije baš?

Drugi scenarij je da će se zvati anesteziološka služba i dotični bolesnik će biti prebačen uz pratnju pravih intenzivaca u pravi JIL gdje će „intenzivno liječenje“ biti zamjenjeno intenzivnim liječenjem odnosno gdje će se napokon reći „sad dosta zafrkancije i bajanja i ajmo doista pomoći bolesniku...ako mu se pomoći još može“.

U prvom slučaju, kako je spomenuto prethodno, obitelji će se reći da je „eto, bila teška bolest“ dok u drugom „da se sve poduzelo ali eto oni tamo imaju respiratore pa će oni nastaviti isto što i mi samo s tim disanjem“...

I to bi bilo to...Pojeo vuk magare....

OK, ako ste u gornjim recima uočili sarkazam priznajem da ste u pravu. Ali sarkazam nije uperen prema kolegama i kolegicama. Niti slučajno! Što su oni krivi što rade odjelni posao za plaću JIL‐a? Pa nisu. Pristalica sam da svatko uzme koliko mu pripada po pozivtivnim propisima RH.

Isto tako, komentar na opremljenost nema pravac omalovažavanja nekog radilišta koje radi kako jedino zna i koje se služi onim što ima. Nužno je i naglasiti da se ponekad u tim „intenzivnima“ zbilja i radi. Kolege ponekad idu doma bolnih leđa i nogu. Ponekad da. Možda i često. Ali ne zato što su radili djelatnost intenzivnog liječenja već su imali posla radeći posao kao što rade kolegice i kolege na raznim drugim „neintenzivnim“ bolničkim odjelima kad se ima posla.

Dokle tako? „JIL“ ipak nije JIL!

U hiperinflaciji razno raznih „intenzivnih“ iz gornjih opisa jasno je da je više nego ikad potrebna kakva‐takva klasifikacija na ovom području. Posao vrlo jednostavan. Ako nekakva neovisna, „žestoka“ komisija krene u inspekciju radilišta koji se kite riječju „intenzivna“, nakon „Dobar dan!“ i „Kako ste?“ predlažem im jednostavan screening dolje opisan:

„Može li se u vašoj intenzivnoj makar jedan bolesnik potpuno kardiorespiratorno zbrinuti?“

„Ne može? Doviđenja, hvala lijepa! Nisi intenzivna. Idemo dalje....“

Ili...ako je odgovor „Može“:„Super! Potvrdite mi još samo tri

stvari koje svaka takva Intenzivna mora sadržavati pa smo gotovi:

„Postoji li značajni nurse/patient ratio i koliki je?

„Radi li se rutinski mehanička ventilacija i koliko ste bolesnika ventilirali u prošloj godini?“

„Koristi li se rutinski invazivno mjerenje tlaka?“

Ništa od toga?...Pa vi gospodo niste nikakva intenzivna! Fijuuu s vama u polu intenzivni status! Hvala lijepa i doviđenja!...

Tu dolazimo do suštine koja neki odjel ili mjesto na odjelu čini JIL‐om. A to je djelatnost!

Razina opermljenosti varira od kuće do kuće, prostora netko ima više, netko manje...ali ako se negdje čovjek može intubirati i postaviti na ventilator, pri tome koristiti centralna vena i tlak mjeriti invazivno odmah je jasno da je riječ o JILu a ne o „JILu“. Odnosno drugim riječima, u JIL‐ovima moraju raditi ( ili biti neposredno dostupni ) liječnici intenzivisti koji sve gore pobrojano znaju rutinski uraditi te medicinske sestre/tehničari koji znaju u tom okruženju raditi i za bolesnika skrbiti na tom nivou. Uz svo uvažavanje, razno razni kardiolozi, gastroenterolozi, neurolozi koji se najčešće tituliraju „intenzivcima“...uz svu silu titula koju možebitno imaju...u ogromnom postotku to naprosto nisu. Kao što to nisu niti kolege koji rade u takvim „intenzivnima“ bez obzira koliko se ponekad znaju naraditi. Naglasimo opet. Naraditi da. Ali ne na nivou intenzivnog liječenja!

Kad se rasmrsi sva sila protuargumenata koji protivnici ovakovog razmišljanja ponude, postaje jasna neoboriva činjenica, više puta spominjana u ovom tekstu, da se bolesnik intenzivno liječiti može na onom odjelu ili u onom prostoru koji pruža za makar jedno krevetno mjesto potpunu kardiorespiratornu srkb. Vrijedi i opet ponoviti da je potpuno svejedno koje je etiologije bolesnikovo stanje ako zahtjeva intenzivno liječenje. Svejedno je jeli ono internističke, kirurške, neurološke, neurokirurške, kardiološke, infektološke ili bilo koje druge geneze...to je potpuno svejedno. Bitno je da se takvom bolesnik u pravom JIL‐u mora moći biti osigurane prave JIL usluge ‐ kompetentna reanimacija, intubacija, napredna mehanička ventilacija, invazivni monitoring, napredni hemodinamski monitoring, drenaža prsišta, enteralna i parenteralna prehrana, postavljanje i uporaba ICPa, uporaba CVK, bronhoskopiranje...itd, itd...


UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović

Leži li u ovom grmu zec?...Rekao bih vrlo vjerojatno da!

Ako u svemu ovome ima zrnce istine, a to možete zaključiti i sami ako porazmislite o situaciji u vašoj ustanovi, jasan je jedini pravi put ‐ kolege na takvim radlištima moraju podići razinu svog rada i osposobljenosti, paralelno sa unutarbolničkim dogovorom ili raspodjelom gdje na takvim mjestima moraju biti prisutni/dostupni kompetentni liječnici intenzivisti.

Međutim...hm...teško će to ići, teško!...

Svakom intenzivcu je jasno da prva postavljena „cijev“ otvara Pandorinu kutija posla oko toga. Tubus vuče ventilaciju, ventilacija monitoring, monitoring invazivne metode, sve skupa sa brdom laboratorijskih pretraga, dijagnostike, perfuzora, infuzijskih skrentica, lajni... i svega ostalog.

Vjerojatno je to jasno i „šerifima JILova“ koji možda upravo zato tu prvu „cijev“ ne žele kod sebe staviti i otvoriti kutiju gospođe Pandore. Veliku večinu njih vodi ideja – „zašto bih se ja gnjavio sa tim intenzivnim

stvarima kad postoji ekipa luzera kojima će se taj dio posla prepustiti dok ću ja po bolnici a i šire glumiti zvijezdu 3x veću od dr Housa“.... Ili od Florence Nightingale. Da, nažalost, svjedok sam u više ustanova da sličnu misao dijele i kolege na „JILovima“ kojima je ovako sasvim dobro i čemu prekidati idilu.

U konačnici

Cilj ovog komentara je dvojak. Prvi razlog je bolesnik i njegovi bližnji! A drugi je dignitet djelatnika ( liječnika i medicinskih sestara/tehničara ) koji rade u pravim JIL‐ovima.

Uglavnom, običan čovjek koji prošeta bolnicom će vidjeti da na skoro svakom odjelu postoji neka „intenzivna“. Nama upućenijima u ta zbivanja još je jasnije da je ta famozna riječ „intenzivna“ – vjerojatno najprostituiranija riječ koja se koristi u bolničkom miljeu. Prava pravcata jezična prostitucija!

Stručna javnost ali nadasve bolesnici i njihove obitelji moraju znati što je intenzivno liječenje. U današnjem moru nelogičnosti u zdravstvenom sustavu te nasilja na svemu i svačemu unutar njega,

područje intenzivnog liječenja naprosto vapi za „čišćenjem“ odnosno temeljitim redefiniranjem. Najzanimljivije je da bi pri tome skoro svi biti zadovoljni. Bolnice, jer neće morati osjetno više plaćati nešto ili nekoga tko ne radi ono za što se deklarira. Zdravstveni radnici JIL‐a, jer napokon imaju satisfakciju za svoj posao. A naročito će, što je u konačnici i najbitnije, i sama javnost, bolesnici i njihove obitelji jasno znati gdje se provodi kakav stupanj liječenja. Ipak nas oni u konačnici sve zajedno plaćaju.

Ok, valja priznati da će biti i nezadovoljnika. Ali njima će biti povrijeđene samo taštine jer će i formalno biti propisano ono što je poznato i njima i svim ostalima u bolnicama – da nisu šefovi ili glavne sestre nikakvih intenzivnih jedinica, niti da rade djelatnost intenzivnog liječenja i da se potpuno neopravdano kite tom riječju.

A to je ipak najmanji problem.Na kraju ovog teksta kad

pročitam ponovno sve ispočetka i porazmislim o rečenim situacijama na području intenzivnog liječenja u nas...hm...riječ iz naslova kolumne vrlo je, vrlo blaga.

22KALENDAR STRUČNIH AKTIVNOSTI

DOSTUPAN ONLINE NA

WWW.HDMSARIST.HR


Teško je živjeti u državi u kojoj znanje se ne cijeni, u kojoj zakulisne igre odražavaju društveni poredak, u kojoj činovničići sa dobrom zaleđinom mogu što hoće. Ili misle da mogu što hoće? I do kada?

Doista je teško biti medicinska sestra u današnjim uvjetima kada je zahtjeva sve više, osoblja sve manje, a rad i obrazovanje nije nešto na cijeni. I tako provodimo dane na uzavreloj sceni Hrvatskog sestrinstva ne znajući što nam donosi sutra.

U svakoj razumnoj državi Europe i svijeta u pravilu sestrinstvo ide konstantno naprijed postajući znanost i svi teže boljemu, dočim kod nas je slika nešto drugačija. Mi idemo unatrag.

Nakon cirkusa sa Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju po kojem će svi biti specijalisti, uslijedio je novi šok ‐ izmjena srednješkolskog obrazovanja za medicinske sestre u trajanju od 5 godina. Svi u Hrvatskoj će u srednju školu ići 3 ili 4 godine, a medicinske sestre 5 godina pa se ti pitaj tko je tu lud? Ovime su narušena ustavna prava o jednakosti građana ove države te se ozbiljno urušava vertikala sestrinskog obrazovanja na dodiplomskoj i diplomskoj razini. Tko će lud nakon 5 godina srednje škole ili još 3 godine na nekakvo sveučilište ili veleučilište ili pak na diplomski studij? Znanstvene poslijediplomske studije neću niti spominjati. Oni su još uvijek znanastvena fantastika za hrvatske sestre. I tako zakonodavac još jednom dobija što želi ‐ jeftinu radnu snagu ( tko bi još plaćao obrazovane) i u tome im zdušno pomažu naši kolegice i kolege. I tako si uvijek postavim pitanje zašto je sestra sestri najgori neprijatelj i postoji li mogućnost konsenzusa? Nažalost i na to pitanje ću ponuditi odgovor, negativan naravno.

Prije negoli će pravilnik o specijalističkom usavršavanju stupiti na snagu na poziv Komore odazvaše se predsjednici svih sestrinskih udruga da zajedno potpišu protivljenje Pravilniku, ali i promjenama u srednješkolskom obrazovanju. I svi se složiše, ali jedna je malo neodlučna, pa još će se malo konzultirati, pa će još malo priupitati državnog tajnika. I onda odbaci sve sestrinske udruge i Komoru i izabra biti uz zakonodavca. I to je jedinstvo, to je profesionalizam? Jesu li to sestre? Tko je bila ona neodlučna, koja nema mogućnost vlastitog odlučivanja, procijenite sami.. Odgovor nije daleko.

Čitam nekidan u Glasu Slavonije članak kako se hrvatsko sestrinstvo približava Europi s izmjenama srednješkolskog

obrazovanja i kako ćemo dobiti sestru za opću njegu. Meni se čini da autor tog „bisera“, koje je novina prenjela, Europu nije vidio bar 20 – 30 godina, jer da jeste ovakve besmislice ne bi davao u novine. Očito je osoba negdje hibernirala pa nije u procesu buđenja uspjela vidjeti da se medicinske sestre u Europi bazično obrazuju na sveučilištima ili veleučilištima! Kuc‐kuc! Ne u srednjim školama nego ipak malo više!...

Ipak, koliko god bježali od tog termina ne možemo pobjeći od činjenice da ipak živimo na brdovitom Balkanu i robujemo balkanskim navikama. Pa se razlozi ove wannabee oktroirane srednjoškolske buruleske za medicinske sestre, koja naravno ne postoji nigdje, ipak mogu jasno naći vrlo prizemno, u pravom balkanskom blatu. A to je da netko, zaposlen i visoko pozicioniran u srednjoj medicinskoj školi na ovaj način želi jednostavno sebi osigurati egzistenciju i sebi sagraditi spomenik. Preko leđa cijelog sestrinskog korpusa naravno i u suradnji sa onima koji nivo bazičnog obrazovanja sestara uporno nastoje zadržati tamo gdje je već nekoliko desetljeća!

Citirati ću jednu kolegicu čiji sam post vidio na jednom forumu – „mislim da se osoba X nije oporavila od kongesa HUMS‐a 2000. godine kad je ismijana zbog prijedloga zdravstvene gimanzije.“ Da, moguće je da je i ova inicijativa jedan oblik PSTP‐a od tog događaja.

Ah, da...sve u svemu situacija nije blistava, ali ja vjerujem u pravdu, možda je spora ali je dostižna.

Na zapadu ništa novoAdriano Friganović

AK

TUA

LNO

Ad

rian

o F

rig

ano

vić


INTE

RV

JU D

anije

la P

rug

ovečk

i

Asja Jaklič– prijatelj iz Slovenije

Danijela Prugovečki

U ovom broju vam donosimo razgovor s našom dragom kolegicom Asjom Jaklič, predsjednicom Slovenske strukovne sekcije medicinskih sestara i tehničara u anesteziologiji, intenzivnoj terapiji i transfuziologiji.

SHOCK:PREDSTAVITE NAM SE, KOLIKO DUGO RADITE I GDJE, KOJE ŠKOLOVANJE ZA SESTRE STE ZAVRŠILI?

ASJA JAKLIČ:Prije svega lijepi pozdrav.

Zaposlena sam u UKC Ljubljana na Klinici za zarazne bolesti i febrilna stanja na odjelu za intenzivnu terapiju gdje sam glavna sestra od 1997. godine. Prije toga sam 7 godina radila kako smjenska sestra, ukupno 20 godina u struci. Za poziv medicinske sestre odlučila sam se na nagovor moje tete, liječnice opće prakse. Tako po završetku osnovne škole upisujem srednju medicinsku i nastavljam školovanje u Ljubljani na Višoj školi 1990. godini i zapošljavam se kao mlada, neiskusna sestra sa završenom višom školom na jednoj manjoj klinici. Uslijed promjena koje su se dešavale kod nas posljednjih godina, 1999. godine upisujem treću godinu na Visokoj školi za zdravstvo u Ljubljani,

smjer zdravstvena njega i 2001. godine stječem naziv diplomirana medicinska sestra.

SHOCK:PREDSJEDNICA STE SLOVENSKE STRUKOVNE SEKCIJE MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA U ANESTEZIOLOGIJI, INTENZIVNOJ TERAPIJI I TRANSFUZIOLOGIJI. RECITE NAM NEŠTO O SEKCIJI I NJENOM RADU.

ASJA JAKLIČ:Naša stručna Sekcija pokriva tri

velika područja rada – intenzivnu terapiju, anesteziologiju i transfuziologiju. Spomenuta područja su nadasve specifična, u praksi često povezana i međusobno ovisna i zato Sekcija u takvom sastavu djeluje i radi već godinama. Unutar Sekcije djeluju zasebne radne skupine i koordinatori istih koji usklađuju rad i stručno

djelovanje. Moram napomenuti da je Sekcija jedna od mnogobrojnih( ukupno 31) i sve zajedno djeluju unutar Republike Slovenije. Sastavni su dio naše krovne organizacije, to je Zbornica zdravstvene njege i primalja Slovenije – Savez strukovnih društava medicinskih sestara, primalja i zdravstvenih tehničara Slovenije. Namjena i svrha strukovnih Sekcija je da proučavaju stručna pitanja sa svog područja zdravstvene njege i njege primalja i organiziraju stručno usavršavanje usko vezano na područje rada. Također modeliraju stručne naputke i smjernice za svoje stručno područje, tretiraju društvena i strukovna pitanja, povezuju se sa srodnim organizacijama u zemlji i svijetu. SHOCK:VEĆ NEKO VRIJEME STE ČLANICA EUROPSKE UNIJE, GDJE DANAS VIDITE PREDNOSTI A GDJE NEDOSTATKE,


INTE

RV

JU D

anije

la P

rug

ovečk

i KONKRETNO ŠTO TO ZNAČI ZA MEDICINSKE SESTRE U SLOVENIJI?

ASJA JAKLIČ:Ulaskom u EU prije svega

reguliran je i priznat naziv medicinskim sestrama, mada su se pojavili problemi na polju usavršavanja i stjecanja stručnog obrazovanja što je značilo promjene u našem školskom sustavu – bolonjski proces. Gledajući na sve veće potrebe bolesnika danas i brzi razvoj drugih znanosti (medicina), mislim da medicinska sestra sa visokom stručnom spremom može odgovorno, stručno i samostalno provoditi specifične intervencije s područja zdravstvene njege. Ima sposobnost kritičkog prosuđivanja i na kraju, kompetencije za sve navedeno.

SHOCK:TRENUTNO JE U REPUBLICI HRVATSKOJ USVOJEN PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU MEDICINSKIH SESTRARA I TEHNIČARA. PRAVILNIK NIMALO NE PRIDONOSI RIJEŠAVANJU PROBLEMA VEĆ UNOSI NESPORAZUME I NEREDE U OBRAZOVNI SUSTAV. ŠTO MISLITE O TOME I KAKO JE SLOVENIJA TO RIJEŠILA PRILIKOM ULASKA U EU?

ASJA JAKLIČ:Slovenija je do ulaska u EU imala

dvije Visoke stručne škole, tako da smo računali da ćemo lako doškolovati srednje medicinske sestre i tehničare do regularnog nazivlja diplomirana medicinska sestra, što radimo svake godine. Nadamo se da ćemo uspjeti u tome, ne slažemo se da druge države koje ulaze u EU upotrebljavaju druge načine i sisteme

školovanja koji idu po Europskoj direktivi 36/2005 i vezan je na bolonjski proces, jer tako nismo ravnopravni unutar EU. Isti problem je sa starim državama članicama, tako da s naše strane apeliramo na EU da se sistemi školovanja usklade, da dolazi do slobodnog priliva ljudi i s tim jednaka kvaliteta i sigurnost zdravstvene njege bolesnika u EU. Koliko znam, ti predmeti se uređuju na višem nivou, preko nacionalnih udruženja, Ministarstva zdravstva i drugih. Nije jednostavno zbog različitosti sistema školovanja po pojedinim europskim državama kroz povijest.

SHOCK:OPIŠITE NAM SUSTAV OBRAZOVANJA U SLOVENIJI, DA LI JE DOVOLJAN, TREBA LI IZMJENE? IMATE LI SPECIJALIZACIJE, MAGISTERIJSKE STUDIJE ETC.?

ASJA JAKLIČ:Školovanje se odvija na dva

glavna nivoa, srednjoškolski i visokostručni programi. Omjer u praksi između obje skupine ide u korist srednjoškolskog obrazovanja, 30 ‐40% kadrova je školovano u skladu s EU direktivom. Po podacima Zbornice registrirano je 18 400 sestara i primalja, od toga 5 200 sa visokom stručnom spremom, 13000 sa srednjom stručnom spremom. Od toga je 200 diplomiranih primalja i 430 sa srednjom školom. Podaci za Sloveniju bi bili dobri kada bi omjer bio obrnut. Naša vizija je da potpuno okrenemo tu piramidu u korist diplomiranih medicinskih sestara. Trenutno na području Slovenije imamo 8 Visokoškolskih zavoda koji imaju studijske programe zdravstvene njege. Po završetku tih studija, studenti stječu naziv diplomirana medicinska sestra/tehničar. 1993. godine bio je organiziran Sveučilišni studijski program zdravstvenog

odgoja (zdravstvene njege) na Pedagoškom fakultetu. Studij su upisale dvije generacije redovnih i izvanrednih studenata i nakon toga je ukinut. Intenzivno se radi na 2. stupnju fakultetskog obrazovanja po bolonji, to su stručni magisteriji, a nadamo se i 3. stupnju tj., doktorskim studijima. Na području specijalizacija stvari se odvijaju sporo, usklađuje se s Ministarstvom zdravstva, sa Zbornicom i to se područje stavlja pod javne ovlasti.

SHOCK:JESU LI MEDICINSKE SESTRE SLOVENIJE UJEDINJENE U SVOJIM STAVOVIMA, KOJE RELEVANTNE INSTITUCIJE IMATE I KOLIKA JE NJIHOVA SNAGA U DONOŠENJU VAŽNIH ODLUKA VEZANIH ZA SESTRINSTVO?

ASJA JAKLIČ:Imamo krovno stručno udruženje,

Savez društava unutar kojeg je povezano 11 regionalnih i već spomenute 31 Sekcija. Unutar toga svatko ima svog koordinatora sa 2 predstavnika, člana Upravnog odbora Zbornice – Saveza, koji vode strateška usmjerenja organizacije. Naravno, to nije lako. Istovremeno obavlja javne ovlasti odnosno reguliranje nazivlja medicinskih sestara i primalja. Mišljenja sam da je ovakav tip organizacije dobar i da nije razdjeljen na više jedinica. Samo ovako udruženi, snažniji smo sugovornici u pregovorima s politikom, državom, osiguranicima, medijima. Aktivno sudjelujemo u kreiranju zdravstvenog zakonodavstva i politike i odazivamo se na sva događanja i pojavljujemo u medijima. To je veliki posao jer nije lako zadovoljiti brojne interese, potrebe i želje članstva. Međusobni odnosi nisu idealni a brojne skupine nije više moguće prozreti. Isto tako, činjenica je da mnogi nisu


INTE

RV

JU D

anije

la P

rug

ovečk

i zainteresirani za zbivanja oko njih. Velike probleme je donijela i provedba platnog sistema 2008. godine i još se nije riješila.

SHOCK:SUSREĆETE LI SE S PROBLEMOM NEDOSTATKA SESTARA I KAKO GA RIJEŠAVATE?

ASJA JAKLIČ:U Sloveniji nastaje paradoks, po

trenutnom izračunu ( po kategorizaciji bolesnika ) na bolničkim odjelima fali 20% diplomiranih medicinskih sestara, istovremeno na Zavodu za zapošljavanje ima višak sestara, to je fenomen po pitanju nezaposlenosti u EU. Tome je pridonijelo brzo otvaranje novih Visokih škola gdje nas brine kvaliteta obrazovanja. Imamo problem s mjestima na kliničkim odjelima gdje se provodi klinička praksa. Tamo srećemo svakodnevno studente i učenike koji po bolesniku provedu 2300 sati praktične nastave po direktivi EU. Tu treba spomenuti i Zakon o pravima pacijenta, po kojem svaki bolesnik mora potpisati pristanak ako želi prisustvo studenata ili/i učenika. Apeliramo na Ministarstvo zdravstva, osiguravatelje, politiku, suradnike, menadžmet bolnica da se na primjerenu razinu podigne osposobljavanje i edukacija provoditelja zdravstvene njege, i naravno da se zaposli odgovarajući broj sestara za sigurno, kvalitetno,učinkovito zdravstveno tretiranje.

SHOCK:DA LI SE ULASKOM U EU STATUS SESTARA POBOLJŠAO, PRUŽA LI IM OBRAZOVANJE I KOMPETENCIJE ZASLUŽUJUĆE MJESTO U SUSTAVU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ?

ASJA JAKLIČ:Ulaskom Slovenije u EU status

sestara se nije značajnije promijenio, osim da smo nosioci stručne izobrazbe. Tako možemo svako malo opomenuti državu da u pristupnim pregovorima s EU moraju odrediti uvjete glede zdravstvene njege. Time smo dobili još veću odgovornost, svjesni smo da iz dana u dan radimo intervencije koje jesu i nisu u okviru naših kompetencija a koje već godinama radimo kvalitetno i sigurno. Tu je također važno spomenuti da ćemo morati preuzeti određene kompetencije od liječnika, i da će se to drugačije vrednovati glede plaćanja jer tu je i veća etička, stručna i pravna odgovornost. Očekujemo da će prijenos tih kompetencija biti riješen specijalizacijama i to za ključna područja.

SHOCK:VRATIMO SE NA SESTRE U JEDINICAMA INTENZIVNOG LIJEČENJA, SMATRATE LI DA SU I DALJE U LOŠOJ POZICIJI U ODNOSU NA DRUGE ODJELE TJ.,NISU DOVOLJNO PRIZNATE I PLAĆENE S OBZIROM NA POSAO KOJI RADE?

ASJA JAKLIČ:Kao što sam već rekla medicinske

sestre na svim područjima su kompetentne za posao koji rade i naravno da nisu dovoljno cijenjene i plaćene. Posebno sestre u jedinicama intenzivnog liječenja, anesteziji i transfuziji koje provode specifične i sofisticirane postupke za koje bi trebale postojati specijalizacije, što znači više edukacije, što znači veću plaću. Dakle, ono što želim reći da nismo dovoljno ni cijenjene ni plaćene.

SHOCK:POSTOJE LI SPECIJALIZACIJE ZA SESTRE U JEDINICAMA

INTENZIVNOG LIJEČENJA, ANESTEZIJI I TRANSFUZIJI U SUSTAVU OBRAZOVANJA, ODNOSNO RADI LI SE NA TOME?

ASJA JAKLIČ:Zajedno sa resornim

Ministarstvom naša Zbornica – Savez pripremaju opće temelje za specijalizacije, ali nažalost, stvar se odvija poprilično sporo. Trenutno smo u razdoblju promjene ministra zdravstva što nije baš povoljno jer se dešava u ključnom trenutku kada je pripremljen jedan od zakona, a to je Zakon o zdravstvenoj djelatnosti. To je nama vrlo važan zakon jer svoj nemamo ali ozbiljno razmišljamo o njemu. Čvrstog sam mišljenja da za naš djelokrug rada treba specijalizacija, kao što ima većina drugih razvijenih zemalja.

SHOCK:VEĆ DUŽI NIZ GODINA USPJEŠNO SURAĐUJEMO UNUTAR HDMSARIST-A I VAŠE SEKCIJE. PRATITE NAŠ RAD, SUDJELUJETE NA NAŠIM KONGRESIMA, DOGAĐANJIMA I OBRNUTO. KAKO OCJENJUJETE NAŠ RAD I DRUŠTVO, GDJE IMA MJESTA ZA PROMJENE?

ASJA JAKLIČ:Moje osobno mišljenje je da

imamo jako dobru suradnju, prošle godine na vašem Kongresu u Solarisu, potpisali smo Međunarodni sporazum zajedno s UINARIS‐om. Potpis tog sporazuma samo je još jedan dokaz želje za zajedničkom suradnjom kako sada tako i u budućnosti. Nema dvojbe da ćemo odraditi jedan zajednički projekt, u to sam uvjerena!


INTE

RV

JU D

anije

la P

rug

ovečk

iSHOCK:RAZLIKUJE LI SE SITUACIJA U SLOVENIJI U ODNOSU NA NAS I NA KOJIM SEGMENTIMA, VEZANO ZA SESTRE U JIL- U, ANESTEZIJI I TRANSFUZIJI?

ASJA JAKLIČ:Realno gledano, svi radimo na

manjim radilištima, vjerujem da imamo i slične probleme i to najviše po pitanju pomanjkanja sestara, želje i težnje za edukacijom i školovanjem.

SHOCK:KAKO VIDITE SESTRINSTVO U BUDUĆNOSTI U SLOVENIJI I ŠTO JE REALNO ZA OČEKIVATI?

ASJA JAKLIČ:Teško je prognozirati, sudionici

smo demografskih trendova (stara životna dob, briga za kvalitetu života u vlastitom okruženju). Živimo u vrijeme gospodarske globalne krize koja još uvijek nije pokazala sve svoje posljedice. Osjećaju se promjene kroz godine iza nas i naravno danas po pitanju našeg statusa. Naše kolegice u prošlosti su se borile s izazovima kao i mi danas s obrazovanjem, pomanjkanjem kadrova, autonomijom, ravnopravnosti u timovima zdravstvene njege, u

menadžmentu, sudjelovanju u zakonodavstvu, u političkom odlučivanju. U budućnosti će biti na iskušenju ekonomsko stanje nasuprot etici i dostupnosti zdravstvene usluge za sve. U iskušenje će doći i etičko djelovanje s naglaskom i na druga životna područja, nažalost nije uvijek sve crno i bijelo; etičke dileme su velike, vrijeme je da se mijenjaju vrijednosti. Također, ako usporedimo prošla i sadašnja vremena, borimo se s plaćama za što se bori Sindikat i to naš,sestrinski, koji sudjeluje u pregovorima s Vladom i poslodavcima. U budućnosti želimo ojačati svoj identitet, razvijati se strukovno, svoje ambicije i osobni razvoj, uspostaviti i poboljšati međusobne, međuprofesionalne i druge odnose, zatim približiti se bolesniku na human, pristupačan i profesionalan način. Baviti ćemo se sustavom obrazovanja, poticati vertikalno obrazovanje, istraživački rad u kliničkom okruženju, akademizaciji nazivlja. I biti svjesni da radimo s ljudima i za ljude i u svemu primijeniti etičan pristup, suosjećanje i profesionalizam. Medicinske sestre prije svega, i one s magisterijom, usmjerimo se na naše bolesnike u posteljama, tamo je naše mjesto. I drugo, mijenjajmo autonomiju, status, ugled i neka se čuje naš glas daleko, u politici, u kreiranju zakona što je podloga za mnoge naše aktivnosti i naš razvoj. Budući da je Hrvatska pred vratima EU, koristan savjet, ne žurite

pod svaku cijenu, ne mijenjajte nešto na silu. Nažalost, utvrdili smo da nisu za sve jednaka pravila u području sestrinstva, naročito za stare članice EU.

SHOCK:ZA KRAJ, ŽELIM VAM SE ZAHVALITI ZA RAZGOVOR I ZAŽELJETI SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS KAO I SVIM PRIJATELJIMA SESTRINSTVA U SLOVENIJI. PORUKA ZA KRAJ ZA ČITETELJE SHOCK-A.

ASJA JAKLIČ:Želim vam lijepe praznike u svoje

osobno ime i ispred Zbornice – Saveza Slovenije i Strukovne Sekcije sestara i tehničara u anesteziologiji, intenzivnoj terapiji i transfuziologiji. S obzirom da se puno pričalo o tome što želimo u budućnosti, ovaj bi razgovor završila s posvetom koja će nas voditi i dati snage i moć da dosegnemo svoje ciljeve.

Medicinske sestre svakodnevno obavljaju divan poziv. Svaki dan želimo nešto novo, nešto veće…, nešto više za bolesnike, nešto više za našu profesiju i zato vjerujte u svoje snove i ostvarujte ih, život je na vašoj strani!


Tehnike autologne transfuzije krviDoc. dr. sc. Danijela Gulam, dr. med.

Boris Pelc dr. med.

ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA

!"#$%&'(#)*(+('&",&-'.&/(0'1,%,&1,2"#)&!3$-'/0/4'1)(

"567895(:;<=>=?75(<@:7AB;C8D5(9@E8((

!"#$%&'((

)$*+(,%+(-*+()./&012.(3"2.45(,%+(41,F(G(6$%&-(712*(,%+(41,+(

UVOD:

Transfuzijsko lije!enje potporni je dio lije!enja mnogih bolesnika i klini!kih stanja. Primjenjuje se u prosje!no 15% bolni!kih bolesnika. To je samo potporna nadoknada one

komponente krvi koja bolesniku nedostaje i opravdano ju je primijeniti samo u slu!aju kada

se nedostatak ne mo"e nadoknaditi drugim alternativnim putem, a nenadokna#ivanje bi uzrokovalo pogor$anje klini!kog stanja ili ugrozilo bolesnikov "ivot. No unato! postoje%im

preporukama za racionalnu primjenu krvnih pripravaka jo$ uvijek ne postoje jedinstveni

stavovi za njihovu primjenu u odre#enim klini!kim stanjima. U skladu s tim podaci iz literature

pokazuju kako se prosje!no 30% transfuzije krvi daje bez opravdane indikacije.

KRVNI PRIPRAVCI:

Krvni pripravak je lijek biolo$kog porijekla, prire#en iz krvi dobrovoljnog davatelja. Njegovo biolo$ko porijeklo !ini ga specifi!nim me#u svim lijekovima. Jedan krvni pripravak

odgovara seriji farmaceutskog lijeka. No za razliku od farmaceutskih lijekova u svim krvnim

pripravcima nije mogu%e provesti kontrolu sterilnosti, stabilnosti, djelotvornosti i

ne$kodljivosti. Kategorizacija krvnog pripravka odre#ena je brojem davatelja od kojih je taj pripravak prire#en, a uklju!uje najvi$e 12 razli!itih davatelja.

KOMPLIKACIJE TRANSFUZIJE:

Akutne, po !ivot opasne, komplikacije ( < 24 sata ):

• Akutna hemoliti!ka reakcija – nastupa unutar nekoliko minuta

• Reakcija kao posljedica infuzije jedinice koja je kontaminirana bakterijama – brzi nastup; !e$%e je povezana s transfuzijom trombocita (skladi$tenje na 22 °C) nego

eritrocita (4 – 6 °C). Naj!e$%i uzro!nici: S. epidermidis, S. aureus, B. cereus,

Streptococcus grupe B, E. colli, pseudomonas species i druge gram – negativne

bakterije. • Akutna ozljeda plu"a povezana s transfuzijom (eng. TRAIL) – unutar 6 sati

• Optere"enje teku"inom kao posljedica masivne transfuzije.

• Alergijske reakcije – anafilaksija rano tijekom transfuzije. Kasne komplikacije transfuzije ( > 24 sata):

• Kasna hemoliti!ka reakcija - nakon vi$e od 24 sata.

• Graft-versus –host reakcija kao posljedica transfuzije – 1 – 2 tjedna nakon transfuzije • Post transfuzijska purpura – 5 – 9 dana nakon transfuzije trombocita ili eritrocita

• Optere"enje organizma #eljezom.

• Imunomodulacijski u!inak – u smislu smanjenja stani!ne imunosti. Smanjena je

aktivnost NK stanica i makrofaga. Zapa"a se supresija Th2 stanica i pove%ano stvaranje prostaglandina E2, $to dodatno smanjuje obrambene reakcije organizma. (

Ve%a mogu%nost pojave bakterijskih infekcija ili slabiji imunolo$ki odgovor doma%ina

na tumor – ponovna pojava odstranjenih zlo%udnih tumora.). Glavnim krivcem za ovaj u!inak smatraju se leukociti u krvnom pripravku, te je njihovo uklanjanje iz pripravka

jedna od najva"nijih preventivnih mjera.


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA

Uzro!nici zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti transfuzijom:

• Hepatitis A, B, C

• HIV • Humani T-limfotropni virus 1 i 2 (HTLV 1 i 2)

• CMV

• Humani parvovirus B19 • EBV

• Bakterije: (pr. Treponema pallidum, Yersinia enterocolitica, S. epidermidis):

Najvjerojatniji uzrok infekcije doze krvi bakterijama je to !to se u trenutku davanja krvi

davatelj oporavio od infekcije no i dalje u leukocitima nosi fagocitirane, vijabilne bakterije koje se njihovim raspadom po"inju razmno#avati ( prevencija je smanjenje

broja leukocita u pripravku ). U"estalost bakterijske kontamina-cije stani"nih krvnih

pripravaka je 1 : 3000, no prosje"na pojavnost te!kih sepsi iznosi 1 : 50 000 doza trombocita i 1 : 500 000 doza eritrocita.

• Paraziti ( pr. Plazmodium, Trypanosoma cruzi).

• Uzro!nik Creutzfeldt-Jacobove bolesti.

TRANSFUZIJSKE TEHNIKE ZA !TEDLJIVO DAVANJE KRVI

Pravilan transfuzijski pristup

1. Pravilno postavljanje indikacije

2. Osposobiti anesteziologa o odabiru transfuzijske tehnike s najmanjim rizikom za bolesnika. Cilj: kori!tenje alternativnih tehnika kojima bi se zamjenilo davanje tu$e

krvi:

a. prijeoperacijsko va$enje vlastite krvi b. prijeoperacijsko davanje eritropoetina

c. akutna normovolemi"na hemodilucija

d. intraoperacijska i poslijeoperacijska autotransfuzija (kori!tenje «cell saver-a»)

e. anesteziolo!ke tehnike ! regionalna naestezija

! odr"avanje stalne, normalne tjelesne temperature

! optimalno nadomje#tanje teku$ine i odr"avanje stupnja zgru#avanja krvi

! hiperoksigenacija bolesnika

! tehnika vo%ene hipotenzije f. kirur!ka tehnika

g. umjetna krv (na osnovi hemoglobina ili perfluorokarbonskih emulzija – u

testiranju)

h. kombinacija razli"itih transfuzijskih tehnika

Prijeoperacijski protokol za sigurnu upotrebu krvi: A. Procijeniti i korigirati anemiju (preparati #eljeza i eritropoetin)

B. Procijeniti bolest srca i krvnih #ila (odrediti «triger» za transfuziju i dozvoljeni gubitak

krvi)

C. Odrediti testove koagulacije (modificirati terapiju s antikoagulansima) D. Preijeoperacijski odrediti maksimalnu koli"inu tu$e krvi

E. Po!tovati prijeoperacijski oduzetu koli"inu krvi za autotransfuziju

F. Prijeoperacijska embolizacija krvnih #ila (hemangiomi, tumori)

1. Pravilno postavljanje indikacije za transfuziju


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA

Krv nadomje!tamo kristaloidima (omjer 3:1) i koloidima (omjer 1:1) do postizanja

normovolemije, dok opasnost od anemije ne nadja"a rizik transfuzije. Od tog se

trenutka daljnji gubitak se nadomje!ta krvnim derivatima kako bi se odr#ala postignuta koncentracija hemoglobina.

Za ve$inu bolesnika to je koncentracija Hgb 70 – 80 g/l (ili Hct 0,21 – 0,24).

Grani!ne vrijednosti hemoglobina za transfuziju po Robinu deAndradeju

Bolesnici Bolest Hgb g/l Hct

Neugro!eni Bez popratnih bolesti 70 0,21 – 0,24

Reumatoidni artritis

"e#erna bolest

Rak Rizi"ni

Infarkt srca > 5 g.

90 0,27

Infarkt srca < 5 g.

Angina pectoris

Aortalna stenoza Vrlo rizi"ni

Te$e bolesti plu#a

110 0,30

Grani!ne vrijednosti hemoglobina za transfuziju po F. Marcurialiju

Perioperacijski period Hgb g/l Napomena

Op#a anestezija 70 Smanjene metaboli!ke potrebe za O2

Bu%enje 80 – 90 Potrebe za O2 se pove#avaju

Poslijeoperacijski period 80 - 100 Ovisno o stanju krvo$ilnog sustava

Dopu!teni gubitak krvi je volumen krvi koji bolesnik izgubi do postizanja grani"ne

vrijednosti hematokrita. Izra"unavamo ga prijeoperacijski iz ukupnog volumena krvi i

hematokrita.

Prosje!ni volumen krvi po Morganu.

!ivotna dob Volumen krvi ml/kg Primjer

Novoro%en!e –

nedono&!e 95

Novoro%en!e – done&eno 85

Dojen!e 80

Odrasli – mu&karac 75

Odrasli - $ena 65

', 85 kg, Hct 0,35 (0,30

VK= 85 kg x 65 ml/kg = 5525 ml.

RBCV0,35= 5525 ml x 0,35 = 1934 ml

RBCV0,30= 5525 ml x 0,3 = 1658 ml

RBCVizg = RBCV0,35 – RBCV0,3 = 276 ml

Kriti!ni gubitak krvi = RBCVizg x 3 = 828 ml


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA

o 1 doza KE pove!ava u odraslih vrijednost Hgb za 10 g/l, a Hct za 0,02 – 0,03

o 10 ml KE /kg TT pove!ava koncentraciju Hgb za 30 g/l, a Hct za 0,1

2. PERIOPERACIJSKO SKUPLJANJE KRVI I AUTOTRANSFUZIJA

Definira se kao reinfuzija bolesnikove vlastite krvi koja je spa!ena tijekom i/ili poslije

operacije- pokazalo se kako svje"e spa!eni eritrociti nemaju poreme#eno pre"ivljavanje i

funkcionalni kapacitetza vezanje i dostavu kisika u tkiva, !to ukazuje da tehnike perioperacijske autotransfuzije ne o!te#uju zna$ajno eritrocite.

2.1. Intraoperacijsko skupljanje krvi i autotransfuzija („oprani eritrociti“) Izvodi se posebnim aparatima temeljenim na centrifugiranju krvi, stani$nim

separatorima. Oni odvajaju eritrocite od plazme te na taj na$in eliminiraju potencijalno

toksi$ne produkte o!te#enih stanica i prokoagulante. Koncentrat eritrocita dobiven

tim na$inom ima hematokrit 55 – 70%, a odvojen je, barem virtualno, od bilo kakvih $esti$nih elemenata koji uklju$uju proteine plazme, faktore koagulacije i trombocite.

Broj leukocita je smanjen ovisno o ure%aju koji se koristi. Ve#ina endogenih tvari koje

se osloba%aju kroz operacijsko polje kao i tvari unesene u organizam kirur!kim

postupkom odnosno sistemski uneseni lijekovi uklju$uju#i antibiotike i antikoagulanse uspje!no se odvajaju iz krvi. Me%utim, neki drugi endogeni produkti se mogu

koncentrirati, npr. katekolamini, anafilatoksini, leukotrieni, endotoksini. To je naro$ito

izra"eno prilikom ortopedskih operacija kod kojih krv iz operacijske rane sadr"i emulgiranu mast iz ko!tane sr"i i subkutanog tkiva !to mo"e izazvati masnu emboliju.

Primjenom kontinuiranih stani$nih separatora puno u$inkovitije se uklanja mast i

druge ne$isto#e kao !to su medijatori upale. Ekscesivna transfuzija spa!enih eritrocita i fiziolo!ke otopine mo"e uzrokovati

zna$ajne hemodinamske promjene: elektrolitska i acido-bazna ravnote"a mo"e se

naru!iti pove#anjem serumske koncentracije natrija i klorida te smanjenjem

koncentracije magnezija, ioniziranog kalcija, pH, pCO2, proteina i albumina. Mo"e uzrokovati odre%eni stupanj hemolize i privremeno pove#anje koncentracije

slobodnog hemoglobina. Jedna od komplikacija je i dilucijska koagulopatija

uzrokovana manjkom koagulacijskih faktora i trombocita u retransfudiranim dozama koncentrata eritrocita, !to mo"e zahtijevati primjenu odgovaraju#ih alogenih krvnih

derivata. Koagulacijske poreme#aje mogu jo! izazvati hipotermija, !ok, reinfuzija

rezidualnog heparina. Drugi negativni u$inci stani$nog separatora kao !to su zra$na embolija, mikroembolija, promjene 2,3-DPG koje mijenjaju kapacitet prijenosa kisika

su izuzetno rijetke.

Nedostatak stani$nih separatora mogu biti: vrijeme i osoblje potrebno za

postavljanje sistema, te skupi jednokratne setovi.

2.2. Poslijeoperacijsko skupljanje krvi i autotransfuzija ( „ne oprani eritrociti“ ) Krv se skuplja u posebne drena"ne sisteme (sadr"e filtere i antikoagulantno

sredstvo) za poslijeoperacijsku autotransfuziju. Tijekom 6 sati nakon postavljanja sistema krv se mo"e bez dodatnog rizika vra#ati bolesniku.

Me%utim, masivna retransfuzija poslijeoperacijski prikupljene krvi mo"e

bolesniku vratiti zna$ajnu koli$inu: liziranog stani$nog detritusa, trombocitnih

mikroagregata, produkata raspada fibrina, d-dimera, aktiviranog komplementa i slobodnog hemoglobina. Mo"e dovesti do poreme#aja koagulacije zbog naru!ene

hemostatske aktivnosti i poja$ane hemolize. Velika koli$ina retransfudirane krvi mo"e

biti pokreta$ za DIK. Stoga volumen poslijeoperacijski prikupljene, „ne oprane“, krvi mora biti strogo ograni$en.


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA

Tablica 1: Razlika u sastavu i u!inku krvi prire"ene dvjema metodama

Stani!ni separator (oprani E)

Poslijeop. autotransfuzija

Hemoliza (slobodni HGB, LDH, bilirubin, haptoglobin)

- +

Koagulacijski poreme"aj (d-dimeri, produkti razgradnje

fibrina)

- +

Hematokrit, koncentrat eritrocita

+ -

Elektrolitski poreme"aj - +

Zatajenje organa - +

Volumno optere"enje - +

Sistemska antikoagulacija - +

Masivna autotransfuzija + -

Koli!ina obra#ene krvi neograni!ena ograni!ena

Tablica 2: Indikacije i kontraindikacije za intraoperacijsku autotransfuziju

INDIKACIJE ZA INTRAOPERACIJSKU AUTOTRANSFUZIJU

• Hitni zahvati

o Te!ka trauma o Ozljeda velikih krvnih "ila i unutra!njih organa

• Elektivni kirur#ki zahvati (predvi"eni gubitak krvi > 1000 ml )*

o Ortopedski zahvati – kuk, koljeno, kirurgija kralje"nice

o Kardiokirur!ki zahvati o Torakalna kirurgija

o Kirurgija velikih krvnih "ila – zahvati na aorti

o Urolo!ke operacije o Neurokirur!ki zahvati – intrakranijalni, zahvati na kralje"nici

o Ginekolo!ki zahvati

• Bolesnici koji imaju prigovor savjesti prema primjeni tu"e krvi • Bolesnici s rijetkom krvnom grupom, inkopatibilnom krvnom grupom i sl.

• Kada postoji ograni!ena opskrba alogenom krvi

RELATIVNE KONTRAINDIKACIJE ZA INTRAOPERACIJSKU AUTOTRANSFUZIJU

• Kontaminirano operacijsko polje – septi!ke operacije, kirurgija na otvorenom abdomenu**

• Operacije karcinoma – osim nakon ozra!ivanja krvi***

• Razrije"ivanje krvi – ascites, amnionska teku$ina, urin,

• Kontaminacija krvi nekim materijalima zbog kirur#kog zahvata – ko#tani cement • Feokromocitom

• Bolest srpastih stanica

* Ako je gubitak krvi manji od 1000 ml, ekonomski nije isplativo koristiti sistem za autotransfuziju. Me!utim,

dugoro#no gledano komplikacije koje mogu nastati primjenom alogene krvi i njihovo lije#enje vi!estruko nadilaze cijenu seta za autotransfuziju i optere$uju zdravstveni sustav.

** Primjena IAT kod tupe ozljede abdomena #ini se da nosi mali rizik od septi#kog incidenta. Me%utim svi

zahvati u abdomenu zahtijevaju pozoran nadzor zbog mogu$e bakterijske diseminacije i primjenu jakih antibiotika ako do%e do retransfuzije inficirane krvi. Kod urolo!kih operacija tako%er treba razmotriti prijeoperacijsku primjenu antibiotika.

*** Za sad nema konkretnog stava za primjenu autotransfuzije kod karcinomske bolesti i mogu$e diseminacije

karcinomskih stanica. &ini se da ozra#ivanje doza koncentrata eritrocita s 50 Gy daje zadovoljavaju$e rezultate u


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA

uklanjanju malignih stanica. Primjena alogene krvi kod karcinoma je tako!er prijeporna zbog, izme!u ostalog,

svog imunosupresijskog u"inka.

STANI!NI SEPARATOR – “ CELL SAVER“

Br. 1. Sukciranje krvi iz operacijskog polja kroz dvoluminalnu sukcijsku cijev gdje se

mije!a krv s anti-koagulansom (30 000 i.j. heparina u 1000 ml 0,9% NaCl) Br. 2. Skupljanje krvi u sterilni rezervoar gdje se filtriranjem iz krvi uklanjaju ugru!ci i

druge velike "estice.

Br. 3. Skupljena krv ide u centrifugu gdje se procesom ispiranja sterilnom fiziolo!kom otopinom br. 4 i centrifugiranjem odvajaju i koncentriraju eritrociti od ostalih komponenti krvi

(leukociti, trombociti, plazma, mast, antikoagulans, antibiotici, slobodni hemoglobin..).

Br. 5. Odvajanje otpadnih produkata u posebnu vre#u za otpad. Br. 6. Skupljanje opranih eritrocita u posebnu vre!icu. Tako prire$eni koncentrat

eritrocita mo%e se transfudirati odmah ili najkasnije u roku od 6 sati br. 7.


Cijena jednokratnog, sterilnog, sistema za “cell saver“ iznosi oko 1500 kn. tome treba

pridodati cijenu: Heparina oko 25 kn / 25 000 i.j., fiziolo!kih otopina oko 11 kn / 500 ml (

potrebno je minimalno 1500 ml FO).

ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA


PRIMJERI AUTOTRANSFUZIJSKE DRENA!E

Torakalna drena!a sa negativnim tlakom pripojena na autotransfuzijsku jedinicu

Prikupljena krv iz prsi"ta pomo#u autotransfuzijske vre$ice biva vra#ena bolesniku

ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

TR

AN

SFU

ZIO

LOG

IJA

Literatura:

1. !aki" K. et al. Autotransfuzija i perioperacijsko krvarenje. Medicinska naklada,Zagreb,2003.

1-150

2. !aki" K, Kor#inek K, !aki" !. Postoperative reinfusion of autologous blood following total hip

and knee replacement. Neurol Croat (suppl 1)1996;45:231-235.

3. !aki" K, Kor#inek K, Bitunjac D. Twenty five years clinical experience with

thromboprophylaxis after total hip and knee replacement. J Bone J Surg 1997; (suppl);134.

4. !aki" K, !aki" !. Volume replacement following blood loss after joint arthroplasty, Concept:

postoperative autotransfusion. Intensive Care Medicine 1997;23 (suppl 1):S 94.

5. Muller-Berghaus G, ten Cate H, Levi M. Disseminated intravascular coagulation, In:

Verstraete M, Fuster V, Topol EJ, eds. Cardiovascular Thrombosis: Thrombocardiology and

Thromboneurology, 2nd

. Edition.Lippincott-Raven Publishers,New York; 1998:781-799.

6. Samma Ch M,Thiry D, El AlamyI,Diaby M,Guillosson JJ,Coriat P.Perioperative

activation of haemostasis in vascular surgery patients, Anesthesiology 2001;94:74-78

7. Thomas D, Roberts H.Hypercoagulability in venous andarterial thrombosis. Ann Intern

Med 1997;126:638-644.

8. Tripkovi" B, !aki" K, Tudori" Ghemo I. The effect of glyceryl trinitrate on blood loss and

transfusion in elderly patients ASA II undergoing total hip replacement. EJA 2000; A-257-79.

9. Tripkovic B, !aki" K. Survival and half-life of red cells salvaged after hip replacement

surgery. EJA 2001; A-208

10. !aki" K, Lon$ar-%akalo D, !aki" !. Volume replacement in prevention of acute renal failure in

hemorhagic hypotension (with notes on autotransfusion and plasmaexpanders). Neurol Croat

1997; 46 (suppl): 87-90.

11. !aki" K, !aki" !, Lon$ar-%akalo D, He"imovi" V. Modulation of thromboprophylaxis in

orthopaedic surgery.Neurol.Croat. 1998;47: (suppl.) 203-207.

12. !aki" K, Bo&njak D, He"imovi" V, Vukovi" J, Tudori"-Ghemo I. Disseminated intravascular

coagulation in nonsurvivors in the Intensive Care Unit:platelet and leukocite activation in septic

patients. Neurol Croat 2000;49(Suppl. 1):27-35

13. !aki" K, Savi" S, He"imovi" V, Bo&njak D,Tudori"-Ghemo I,!o&tari" S,Vukovi" J.

Thromboprophylaxis in elective neurosurgery. Neurologia Croatica 2001;50(suppl 3):89-96.

14. Tripkovi" B, !aki" K, !migovec E. Citokine levels in autotransfused drainage blood after

total hip replacement. EJA 2002;19:72 A279


STRU!NI RAD – INTENZIVNO LIJE!ENJE

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA URE!AJEM ZA ASISTENCIJU KLIJETKI

(VENTRICULAR ASSIST DEVICE)

Daria Grabrove"ki, Brankica Idrizaj, Adriano Friganovi#

Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije"enje kardiokirurskih bolesnika, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije"enje

SA"ETAK Ventricular assist device (VAD) ili ure$aj za asistenciju klijetki ( UAK) je aparat koji pru%a potporu kolanju krvi u plu#ima i / ili sistemskom kolanju krvi kad pravo srce, uz pomo# uobi"ajene terapije lijekovima i intraaortalne balon kontrapulsacije, nije u stanju odr%ati normalane protoke krvi i tlakove u tim krvo%ilnim podlogama. Da bi se postigla ova potpora, krv se preusmjerava od pravog pacijenta do ure$aja za asistenciju klijetki, koji tada pulsiranjem pumpa krv natrag u tijelo pod normalnim arterijskim tlakovima. Sustav ure$aja za asistenciju klijetki se mo%e koristiti u nekoliko konfiguracija u cilju osiguravnja kolanja krvi, tako da razlikujemo LVAD ( left ventricular assist devices), RVAD ( right ventricular assist devices), BVAD ( Bi- ventricular assist devices). U razdoblju od 11. 10. 2008. g. do 23. 11. 2009. g. na odjelu za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije"enje kardiokirurskih bolesnika zbrinuto je osmero pacijenta sa ure$ajem za asistenciju klijetki. Ovaj rad prikazuje na"in zbrinjavanja bolesnika sa ure$ajem za asistenciju klijetki. Takav bolesnik zahtijeva interdisciplinarni pristup u kojem medicinska sestra ima va%nu ulogu budu#i da se 24 sata nalazi uz krevet pacijenta i prva je koja mo%e na vrijeme uo"iti ugro%enost bolesnika i promptno reagirati. KLJU#NE RIJE#I: ure$aj za asistenciju klijetki ( RVAD, LVAD, BVAD), sestrinska skrb UVOD Ventricular assist device (VAD) ili ure$aj za asistenciju klijetki (UAK) je aparat koji pru%a potporu kolanju krvi u plu#ima i / ili sistemskom kolanju krvi kad pravo srce, uz pomo# uobi"ajene terapije lijekovima i intraaortalne balon kontrapulsacije, nije u stanju odr%ati normalane protoke krvi i tlakove u tim krvo%ilnim podlogama. Da bi se postigla ova potpora, krv se preusmjerava od pravog pacijenta do ure$aja za asistenciju klijetki, koji tada pulsiranjem pumpa krv natrag u tijelo pod normalnim arterijskim tlakovima. Sustav ure$aja za asistenciju klijetki se mo%e koristiti u nekoliko konfiguracija u cilju osiguravnja kolanja krvi, tako da razlikujemo: - LVAD (left ventricular assist device) – poma%e lijevoj strani srca potiskuju#i krv u aortu - RVAD (right ventricular assist device) – potiskuje krv iz desne strane srca u plu#a - BVAD (Bi- ventricular assist devices) - asistira desnoj i lijevoj strani srca.

ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA UREĐAJEM ZA ASISTENCIJU KLIJETKI (VENTRICULAR ASSIST DEVICE)

Daria Grabrovečki, Brankica Idrizaj, Adriano Friganović

Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje kardiokirurskih bolesnika, Klinika za anesteziologiju,

reanimatologiju i intenzivno liječenje


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

Pumpa ure!aja za asistenciju klijetki mo"e biti postavljena izvan tijela (vanjska) ili ugra!ena u gornji dio trbu#ne #upljine (unutarnja). U razdoblju od 11. 10. 2008. g. do 23. 11. 2009. g. na odjelu za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije$enje kardiokirur#kih bolesnika zbrinuto je osmero pacijenta sa vanjskim ure!ajem za asistenciju klijetki. Sustav ure!aja za asistenciju klijetki sadr"i #est osnovnih dijelova:

a) centrifugalnu pumpu – prenosi krv putem centrifugalne sile, namijenjena je za rad do 30 dana za privremenu mehani$ku podr#ku cirkulaciji

b) motor – pokre%e rotor u unutra#njosti pumpe za krv c) primarnu konzolu – pogonska konzola opremljena sa senzorima protoka i

pritiska, te mogu%no#%u analognog i digitalnog prikaza d) rezervnu konzolu – koristi se u slu$aju kvara primarne konzole e) sondu za protok – registrira protok krvi kroz pumpu f) ulazne i izlazne kanile

Indikacije za postavljanje ure!aja za asistenciju klijetki:

- „most do transplantacije“ – kandidati za transplantaciju srca - ovisnost o vazotla$noj potpori - oporavak od kardiektomije - nemogu%nost odvajanja od kardiopulmonalne premosnice

Kontraindikacije za postavljanje ure!aja za asistenciju klijetki:

- nekontrolirana hemoragija - o#te%enje centralnog "iv$anog sustava koji za posljedicu ima nepomi$ne i

pro#irene zjenice - kontraindikacije za transplantaciju srca ( zatajenje bubrega, bolesti jetre,

infekcije ) Komplikacije koje nastaju tijekom potpore ure!aja za asistenciju klijetki:


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

- kardiovaskularna disfunkcija ( npr. bilo koja pojedina!na pojava hipo - ili hipertenzije, aritmije, otkazivanje desne klijetke)

- hepati!ka disfunkcija - renalna disfunkcija - neurolo"ka disfunkcija - respiratorna disfunkcija - krvarenje (pretjerana kardiotorakalna drena#a, diseminirana intravaskularna

koagulacija, tamponada, hematurija) - hemoliza - infekcija na mjestima kanilacije, bakterijemija, sepsa - ponovna operacija zbog neadekvatne hemostaze, premje"tanja kanile - tromboembolija - smrt

SESTRINSKA SKRB ZA PACIJENTA SA URE!AJEM ZA ASISTENCIJU KLIJETKI U jedinici intenzivnog lije!enja priprema se postav za prijem pacijenta koji uklju!uje invazivni monitoring ( arterijski tlak, hemodinamske parametre - CO, CI, SVI, PVRI, SVRI, RWSWI, LWSWI, CVP, PAP, PCWP, laboratorijske pokazatelje, satnu diurezu), neinvazivni monitoring ( EKG, saturaciju kisikom periferne krvi, tjelesnu temperaturu), respirator, drena#ne sustave, sustave za sukciju, pumpe za infuziju, perfuzore te aparat za mjerenje ACT-a (active coagulation time). Medicinska sestra koja zaprima i skrbi za pacijenta sa ure$ajem za asistenciju klijetki mora biti dobro educirana jer sestrinska zapa#anja daju vrijedne informacije i kompletiraju medicinski zaklju!ak. Iz toga proizlazi da je interdisciplinarni pristup veoma va#an kroz cijeli proces zbrinjavanja takvog pacijenta. Neposredno prije dolaska bolesnika iz operacijske dvorane anesteziolo"ki tehni!ar obavje"tava medicinsku sestru o intraoperacijskom tijeku, vrsti i lokaciji intravaskularnih katetera, lokaciji drenova te o mogu%im komplikacijama. Po dolasku u jedinicu intenzivnog lije!enja bolesnik se spaja na respirator i monitorira. Sestrinske dijagnoze 1. Visok rizik za poreme%aj acidobaznog statusa Cilj: Pacijent %e imati odr#anu acidobaznu homeostazu Intervencije:

- uzimati uzorke krvi, naj!e"%e arterijske, za odre$ivanje parcijalnih tlakova plinova u krvi te acidobaznog statusa po odredbi lije!nika

- medicinska sestra mora poznavati normalne vrijednosti pojedinih parametara, njihov referentni raspon, te osnovne pojmove vezane uz interpretaciju nalaza


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

Tablica 1. Referentni raspon parametara ABS-a

pH

7,35 – 7,45

PaO2

80 – 100 mmHg

SaO2

93 – 100 %

PaCO2

35 – 45 mmHg

HCO3

22 – 26 mEq/L

2. Visok rizik za poreme!aj cirkuliraju!eg volumena Cilj: Pacijent !e imati uspostavljenu ravnote"u cirkuliraju!eg volumena u organizmu Intervencije:

- vr#iti nadoknadu cirkuliraju!eg volumena intravenoznim putem - pratiti vrijednost centralnog venskog tlaka svakih sat vremena i $e#!e - bilje"iti koli$inu unesene i izlu$ene teku!ine ( drena"a, satna diureza, retencija

na nazogastri$nu sondu) 3. Visok rizik za poreme!aj ravnote"e elektrolita Cilj: Pacijent !e imati uspostavljenu elektrolitsku ravnote"u Intervencije:

- kontrolirati razinu elektrolita u krvi po odredbi lije$nika - uo$iti mogu!e specifi$ne promjene u EKG-u ( karakteristi$ne za hipokaliemiju) - medicinska sestra mora poznavati referentne vrijednosti elektrolita u serumu

Tablica 2. Naj$e#!i poreme!aj elektrolita i referentni raspon

Elektrolit Ionska formula

Povi#enje koncetracije

Sni"enje koncetracije

Natrij

137-146 mmol/L

Na+ Hipernatrijemija Hiponatrijemija

Kalij

3, 9- 5,1

mmol/L

K+ Hiperkalijemija Hipokalijemija


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

Kalcij

2,14- 2,53 mmol/L

Ca2+ Hiperkalcijemija Hipokalcijemija

Magnezij

0, 65- 1,05 mmol/L

Mg2+ Hipermagnezijemija Hipomagnezijemija

Klorid

98-108 mmol/L

Cl- Hiperkloremija Hipokloremija

Fosfat

0,79- 1,42 mmol/L

PO43- Hiperfosfatemija Hipofosfatemija

Bikarbonat HCO3- Hiperbikarbonatemija Hipobikarbonatemija

4. Visok rizik za nastanak infekcije Cilj: Tijekom hospitalizacije pacijent ne!e dobiti infekciju Intervencije:

- primjenjivati pravila asepse i antisepse u radu sa bolesnikom ( upotreba sterilnog mantila, kape maske i rukavica kod svakog kontakta s bolesnikom, pravilno pranje ruku, provo"enje svih medicinsko- tehni#kih zahvata po protokolu)

- primjeniti antibiotsku profilaksu tijekom prvih 24- 48 sati, nakon #ega se prema potrebi nastavlja sa antibioticima koji djeluju na specifi#ne mikroorganizme, temeljem rezultata na pozitivnu kulturu

- redovito kontrolirati mikrobiolo$ke nalaze - promatrati promjene na ko%i, osobito podru#je oko kanila, uo#iti znakove

crvenila, otoka, seroze, boli, povi$ene tjelesne temperature i o svemu obavijestiti lije#nika

- nakon ekstubacije educirati bolesnika o va%nosti provo"enja vje%bi dubokog disanja, poticati ga i motivirati na redovito izvo"enje

- omogu!iti odgovaraju!i dijetetski re%im uz dodatak vitamina


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

5. Visok rizik za poja!ano krvarenje Cilj: Pacijent "e na vrijeme dobiti svu potrebnu terapiju u svrhu smanjenja krvarenja Intervencije:

- kontrolirati drena#u prsi$ta - laboratorijski mjeriti aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV),

protrombinsko vrijeme (PV), fibrinogen, trombocite te aktivirano vrijeme zgru$avanja ( ACT)

- u slu!aju poja!anog krvarenja i zna!ajnog pada u crvenoj krvnoj slici uz nadzor lije!nika primjeniti odgovaraju"e krvne pripravke

- prepoznati znakove tamponade ( tahikardija, povi$enje centralnog venskog tlaka, smanjenje i/ili prestanak krvarenja)

- ako bolesnik ne krvari primjenjuju se antikoagulantna sredstva kako bi se smanjio rizik od tromboembolije, upotrebljava se heparin ili varfarin

6. Bol u svezi s operacijskom ranom Cilj: Bolesnika ne"e boljeti Intervencije:

- uspostaviti odnos povjerenja i pokazati bolesniku da mu vjerujete - objasniti mu bol i uzroke - procijeniti karakter i ja!inu boli na skali od 1- 10 - primjeniti propisane analgetike, preventivno dati parenteralnu analgeziju i

primjeniti kontinuiranu kroz 24 sata - podu!iti bolesnika u!incima relaksacije na bol ( rabiti jastuke ili mijenjati

polo#aje radi smanjenja napetosti u predjelu gdje je lokalizirana bol) - u slu!aju da bolesnik nije kontaktibilan medicinska sestra prepoznaje znakove

koji upu"uju da bolesnika boli, a to su: porast frekvencije pulsa, tlaka, disanja, znojenje, pro$irene zjenice, bljedilo, hladna i vla#na ko#a)

- prilagoditi postupke fazama boli

7. Smanjeni minutni volumen u svezi s disfunkcijom miokarda Cilj: Pacijent "e biti hemodinamski stabilan Intervencije:

- primjeniti kristaloidne i koloidne otopine kako bi se odr#ao indeks protoka ure%aja za asistenciju klijetki na vi$e od 2.0 L/min/m2 sa sredi$njim venskim tlakom i tlakom u lijevoj pretklijetki manjim od 20 mmHg

- prema potrebi upotrijebiti farmakolo$ku pomo" u vidu vazopresora i /ili vazodilatatora kako bi se uskladio vazomotorni tonus

- pacijentima sa izoliranom potporom ure%aja za asistenciju lijeve klijetke potrebna je inotropna potpora funkcije desne klijetke

- potrebno je prema odredbi lije!nika mjeriti hemodinamske parametre putem termodilucijskog katetera


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

8. Anksioznost u svezi s neizvjesno!"u ishoda bolesti Cilj: Bolesnik "e osje"ati manji stupanj anksioznosti Intervencije:

- ohrabriti i poticati bolesnika da verbalizira osje"aje i strahove - objasniti mu sada!nje stanje i uzroke takvog stanja - objasniti mu o#ekivane promjene njegova stanja zbog operacije, medicinskih

postupaka - provjeriti !to $eli znati, poticati ga da postavlja pitanja, odgovoriti mu to#no i

iskreno - ohrabrivati, pomo"i i poticati obitelj da mu bude podr!ka

ZAKLJU!AK

Zbrinjavanje bolesnika sa ure%ajem za asistenciju klijetki predstavlja izazov cijelom medicinskom timu. Uloga medicinske sestre/tehni#ara unutar tog tima je pru$anje kvalitetne zdravstvene njege. Preduvjet je posjedovanje specifi#nog znanja i vje!tina koje se mogu ste"i kontinuiranom edukacijom. LITERATURA

1. GUYTON, C.,A. Fiziologija #ovjeka i mehanizam bolesti, Zagreb: Medicinska naklada, peto izdanje, 31-41 2.

2. G.Fu#kar, Uvod u sestrinske dijagnoze, Zagreb 1996 3. Osnove interpretacije nalazaABS-a, Signa Vitae, broj 8; 28-31 3. 3. 4. http://journals.lww.com/jcnjournal/Fulltext/2002/04000/Ventricular_Assis

t_Devices__Developing_and.5.aspx 5. http://journals.lww.com/jcnjournal/pages/results.aspx?k=vad&Scope=All

Issues&txtKeywords=vad 6. http://medicalcenter.osu.edu/PatientEd/Materials/PDFDocs/procedure/t

ube-care/vad/VAD-dressing-change.pdf 7. http://www.icin2009.com/assets/friday/ICIN%202009%20Presentation%

20-%20Helen%20Hayes.pdf 8. http://hr.wikipedia.org/wiki/Poreme%C4%87aji_ravnote%C5%BEe_elek

trolita


!"#$%&'(#)*(+()&,!",-'./.0'1)2#,)&'3)"./.0'1)(!"#$!%&'()#!*!+()#(,-!"./012.3451!67!%1589!:1!;.2<=!>49.?.<[email protected]<1!AB=CD1!!!!

((

4-5#'&1)6)&1,(5./,!&'7,($(8'9.",#3'1'():$"&.(."#.6)&,(:/.-)9'&.3('(,")&./.3(+(9#':)-(!/$%)1);(

(&=28EF!

GH8E!I4B1.3!(

!"#$%

!"#$%&'(%$)"*("+,(-&'.&*$'*#'#/0)"'1($%)2'30(-&4+'5)6&*%("+'#'7+8)9'/+'1($%#'4&9(,(%#:'

;&"(' )9' .(45&%("+<' "+)' =$)' *#' 50/(' (' +9&"8+$%(' 3)*$#3,(<' &9#,(0+%)' )*)56-&' (' )30&46-&%)*$'

7+8)9+'/+'1($%#'4&9(,(%#'5($%)'#$-&.#'%+'(*1)9'/90+8*$8&%)2'*$+%-+'5)6&*%("+:'>+"$)0'80(-&4&'

-&'3)%&"+9'30&*#9+%'"+9+'-&'0(-&.')'$&="(4'('3)'?(8)$')3+*%(4'(%$)"*("+,(-+4+:'

'

@8+-'30("+/' *6#.+-+')50+A#-&')$0)8+%-&'#'%+4-&0(' *#(,(9+:'B(-&.' -&')'46+9)-'5)6&*%(,('

)$0)8+%)-' 6(-&")8(4+' (' +6")1)6)4<' $&' 1(3)$&04(-#' %+*$+6#' 9#2)$0+-%(4' (/6+2+%-&4' %(*")-'

$&43&0+$#0(' )")6(=+:' C)6&*%(,+' -&' 30)%+A&%+' %+' -+8%)-' 3)80=(%(' #' 5&*8-&*%)4' *$+%-#<'

&"*$0&4%)'3)$16+A&%+:'

!&'(#")*+)%

,2E851<J4!KB12L!G<28M.?12.8N!J4!OB.<.PO8!A21<J4!O8J4!O1E1O24E.:.E1!.:<4<19<1!.B.!08A2=0<1!=HE8C4<8A2!J49<8H!.B.!5./4!8EH1<AO.;!A=A2151!2.J4B1!:D8H!O8<21O21!A!82E858>L!! !

,2E851<J1!9.J4B.>8!<1F!• AB=P1J<1!• A=.?.91B<1!• OE.>.<1B<1L!

!I8A2=01O! =! AB=P1J=! 82E851<J1! =OBJ=P=J4! .94<2.Q.O1?.J=! 82E851! .! A0E4P151<J4! 91BJ<J4!

10A8E0?.J4L!"89!.94<2.Q.O1?.J4!82E851!OBJ=P<1!A=!2E.!0.21<J1F!6L R.>4!J4!D8B4A<.O!82E851<S!7L "8B.P.<1!82E851S!TL U=BJ.<1!.:B8C4<8A2.S!!V0E4P151<J4! 91BJ<J4! 10A8E0?.J4! A4! 9.J4B.! 0E4>1! 8EH1<AO.>! A=A215.>1W! /28! <1JP4/34!

8D=;5131F!X0E8D15<.!A=A215F!! X0E858?.E1<J4!085E131<J1!

!

ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

ZBRINJAVANJE BOLESNICE U HIPOTERMIJI AKUTNO OTROVANE KLOZAPINOM I

ETANOLOM – PRIKAZ SLUČAJAIgor Pelaić

KBC ZAGREB – “REBRO”Kišpatićeva 12Zavod za hitnu medicinuHitna služba


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#$%$&'()'*+,%,-'*-'+./,*0.1$+21$*('3,*1$(4#,2(521,/2),*2*.1$+21$*$5*2(6'742)'*

(2)'*"#$8+$*%28'*$5*5%,*7,4,9*

!"#23)'(,*+,17,42%,*0.*7%#:.*84$*;#-'*'+232(,/2)'*$4#$%,9*

!"#23)'(,*3'52/2(71$6*.6+)'(,*

* !528(2*7.74,%<*

* * !.1+,(),()'*;$+'7(21,*2=*1$(4,32(2#,($6*"$5#.>),?*

*

!"#$#%&'()"#&'(*+,*-'$.'(!"*/'0#$*1(

* @+$=,"2(* 0A'"$('B9* 7",5,* .* 6#.".* ,(42"72:$421,C* 4'* )'* 2(52/2#,(* 1$5* 7:2=$D#'(2:*

;$+'7(21,* 1$)2* ('* $56$%,#,).* 2+2* ('* "$5($7'* 4'#,"2).* 1+,72>(23* ('.#$+'"42/23,?* A24'#,4.#,*

$"27.)'* 3$6.E,* ('-'+)'(,* 5)'+$%,(),* (,* 6$4$%$* 7%'* $#6,(71'* 7.74,%'C* 5$1* 1$5* "$),%'*

"#'5$=2#,(),*5$+,=2*5$*(2=,*('6,42%(2:*#'"'#1.72),*84$*E'*1,7(2)'*;242*"$4%#&'($*2*1#$=*"#21,=*

7+.>,),?*

* F#'3,*$#6,(7123*7.74,%23,*"#'5$=2#,()'*.1+).>.)'*(2=*723"4$3,<*

* !7#'528()2*-2%>,(2*7.74,%<*5'"#'72),*7%2)'742*7%'*5$*5.;$1'*1$3'*

* !,.4$($3(2*-2%>,(2*7.74,%<*"$),%,*:2"'#7,+2%,/2)'*2*"$#'3'E,)*4'#3$#'6.+,/2)'*

* !#'7"2#,4$#(2*7.74,%<*5'"#'72),*527,(),C*,7"2#,/2),C*('1,#52$6'(2*'5'3*"+.E,*

* !1,#52$%,71.+,#(2*7.74,%<*4,:21,#52),G;#,521,#52),C*:2"$4'(=2),C*7#>,('*,#2432)'?*

*

2#0*+3,1#.'(

* H2"$4'#32),*)'*5'D2(2#,(,*1,$*('(,3)'#($*73,()'()'*4)'+'7('*4'3"'#,4.#'*(,*3,()'*

$5*IJKL?*H2"$4'#32),*7'*52)'+2*(,*"#23,#(.*2*7'1.(5,#(.?*F#23,#(,*:2"$4'#32),*(,74,)'*=;$6*

,1/25'(4,+($6* 2=+,6,(),* :+,5($E2C* 5$1* 7'1.(5,#(,* :2"$4'#32),* (,74,)'* 1,5,* ('1,* ;$+'74*

.=#$1.)'* "$#'3'E,)* 4'#3$#'6.+,/2)'?* M,1$&'#* "$74$)2* 2* 4=%?* M'#,"2)71,* :2"$4'#32),* 1$),* 7'*

"#23)'().)'* .* N'52(2/,3,* 2(4'(=2%($6* +2)'>'(),* 1$5* ;$+'7(21,* .* #,($3*"$74#',(23,/2)71$3*

"'#2$5.?*

* H2"$4'#32),* 7'*52)'+2* (,*;+,6.*:2"$4'#32).*IJ!IOKLC* 7#'5()'* 4'81.*IO!IPKL* 2* 4'81.* 2+2*

3,+26(.*1,5,*)'*4)'+'7(,*4'3"'#,4.#,*27"$5*IPKL?*Q,-($*)'*(,"$3'(.42*5,*1,5,*7'*4)'+'7(,*

4'3"'#,4.#,*73,()2*27"$5*IJKL*.)'5($*7'*73,().)'*2*7"$7$;($74*74%,#,(),*4$"+2('*2*4)'+'7(,*

4'3"'#,4.#,*(,74,%+),*",5,42*,1$*7'*('*"$5.=3.*$56$%,#,).E'*3)'#'?*Q,-($*)'*(,"$3'(.42*

5,*1,5,*4)'+'7(,*4'3"'#,4.#,*",5('* 27"$5*IPKL*42)'+$*"#'.=23,*4'3"'#,4.#.*$1$+2('*84$* )'*

;2+$*"#27.4($*2*1$5*(,8'*;$+'7(2/'*1$).*E'3$*1,7(2)'*$;#,5242*1#$=*"#21,=*7+.>,),?*

* @$5* 4'81'* :2"$4'#32)'* )'* ;24($* .7"$#'(* 3'4,;$+2=,3* +2)'1$%,C* 74$6,* )'* 3$6.E,*

4$172>(,*1$(/'(4#,/2),*+2)'1$%,*.*"+,=32*0("#?*R5#'(,+2(,*1$)'6*"#23)'().)'3$*.*@FS!.9?*@$5*

"#23)'('*+2)'1$%,*.*:2"$4'#3(2:*;$+'7(21,*%,-($*)'*"$842%,42*('1,*$5*"#,%2+,<*

* !4'3"'#,4.#,*3,(),*$5*IPKL*T*('*"#23)'()2%,42*+2)'1$%'*

* !4'3"'#,4.#,*%'E,*$5*IPKL*T*"#232)'(242*+2)'1$%'*.*5%$74#.1$*%'E23*#,=3,/23,*

* !4'3"'#,4.#,*%'E,*$5*IJKL*T*1$#274242*74,(5,#5(2*"#$4$1$+*"#23)'('*+2)'1$%,?*

*

!"#$%&'()*+%,%''

4'.'-'(5#+$*6(0,#.31'(

* UO?PI?* .* PVCJJ:* .* W,%$5* =,* :24(.*3'52/2(.* @XL* W,6#';*

5$+,=2* "$=2%* 2=* 527"$('(471$6* /'(4#,* Y74,($%'* =,* :24(.*

3'52/2(71.* "$3$E* W,6#';?* Z27"$('(4* (,),%+).)'* 5,* V?* 7+.-;,* 2=*

[$%$6* W,6#';,* =,* UP!,1* 32(.4,* 5$%$=2* ;$+'7(2/.* (,&'(.* 1$5*

)'='#,*X.(5'1*.*[$%$3*W,6#';.?*\,=(,)'3$*1,1$*7'*%)'#$),4($*


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#$% &% $'(&)*$)"+$,$% ("-./("0"% $% ".)&1&.&02% (/% #"% ,/% -&./*'$+"% -/3% *4$,/*($2% 5&(1."6/'"% $%

'/0,/!.,$4&7%(.")"8%

% 9#0"1%3"5&:$',/0&%*"%5!$5!/0&0%3"%1$("'%5!$,/0%;8%*(<5',"%1$('&*($8%=<(/0%!"37."*"%

*/%5&3$4"%!/"'$0"+$,*)$%($0%>$('/%*.<?-/2%4&#$(/.,%*0,/'/2%$'(/!'$*(%$%"'/*(/3$&.&78%

%

%9(4"!"0&%$%5!$5!/0"0&%!/"'$0"+$,*)<%*".<%@AB2%&-.":$0&%

3"C($('<% &5!/0<2% (/% '"% <."3<% <% >$('<% *.<?-<% #&:/)<,/0&% 4&3$.&%

D>E=%F"7!/-2%)&,/%#&."3$%<%GH2GI12%(&:'&%J%0$'<("%'")&'%#&,"4/8%

!

!

"#$%&'!#!(#)*+,'&'!

% K$,/:'$+"%D>E=%F"7!/-% $34,/C("4"%)")&%*<%5&34"'$%&#%*(!"'/%

3"C($("!"% )&#% ,/3/!"% L<'#/)2% (/% #"% ,/% -&./*'$+"% -/3% &*&-'$1%

5&#"(")"2% *("!&*($% &)&% MG% 7&#$'"2% '"6/'"% <% -/*4,/*'&0% *("',<2%

5&!/#%',/%*<%'"6/'/%5!"3'/%)<($,/%("-./("%@K/5&'/NB% $%5!"3'"%-&+/%

?/*(&)&7% ".)&1&.'&7% 5$O"8% P3!"3$(&% ,/% 5&(1."6/'"2% *"% 5!$*<('&0%

&-$.'&0% *".$4"+$,&08% >/0&#$'"0*)$% '/*("-$.'"2% '/0,/!.,$4&7% (.")"2%

-!"#$)"!#'"2%Q!/)4/'+$,/%IGRSG%&()<+","%<%0$'<($8%

%

!

!

!

"-*.#+/'0%),#!1(-',2%3%,2*!

% L&./*'$+"%,/%)4".$(/('&%3-!$'<("%&#%*(!"'/%/)$5/%D>E=%

F"7!/-8% T&4/?/'"% ,/% <% -&:'&0% 5&.&?",<2% *"% &(4&!/'$0%

4/'*)$0% 5<(/0% ;UV2% 5&*("4.,/'"% ,/% (&5."% $'Q<3$,"% G2JW% X"Y.%

SGG% 0.2% &)*$7/'$!"'"% ,/% 5<(/0% &!&'"3".'/% 0"*)/% *"%

*5!/0'$)&0% 5!&(&)"% ;G% .$("!"% <% 0$'<($2% *"% 5&*("4.,/'$0%

0&'$(&!$'7&0% Z[V% $% 5/!$Q/!'/% *"(<!"+$,/% )$*$)"2% !/#&4$(&%

"*5$!$!"'"%$%<(&5.,/'"8%%

%

4#+/'0%),#!1(-',2%3%,2*!

! >&*5$(".'&% 3-!$',"4"',/% 5&:$',/%

&#0"1%5&%#&."*)<%-&./*'$+/%<%F"4&#%3"%1$('<%

0/#$+$'<% [LY% F"7!/-8% =!$0"% */% <%

!/"'$0"+$,*)<% *".<% @AB%<%-/*4,/*'&0% *("',<2%

)&0"(&3'"% VY\% J2% *"% <*)$0% $% "!/")($-$.'$0%

3,/'$+"0"2% *"% 5!$*<('&0% &-$.'&0% 5,/'&0% <%

<*($0"8%9#0"1%5!$*(<5"0&%<)."',"',<%&#,/O/%

)")&% -$% 0&7.$% 3"5&:/($% *"% #/(".,'$0%


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#$%#&'()*'&)$%+,#-&')!#.#/0).#)1+!"#&12()34"215+,+15#()4'%#6127#8)

) 9'6.+,%5+(') 1#21,+32,12) ('12.'"21$) :;<=0) >!?@0) "#6!2"+725+0) ABC9D) 2) ('12.'"21$)

.5#%#61#) .#(!#"+.E"#) !E.#() F'G1'$) 6#13'"+0) .#) 612(+(') H@-F+1+%12) ;<=8) C'%#6127+) 5#)

F+"&2'"#6!2"+.'"1')23"+32.')1#6.+42%1+I)

) -JJ)KLMNO)((P$)

) -4"+&2F+"&1+)QL-LO)'.FE7+5+)E)(21E.20)6+)R#6.2()S;>)

) -!'.T%+U#1+0)F'G12)6#13'")!'F+3E5#).#(!#"+.E"E)@HVW)

) ->!?@)XXY)

) -!%2.F2T)"#6!2"+725+0)4"+&2!1'2R1+)XM(218)

)) ?.,+"+(')5'Z)&,+)Z2"'F+),#16F+)!E.+)HN=)2)1+6.+,%5+(').'!%#)21[E325#)\Y)P+#6-+)LOO)

(%)2)O0]Y)A+W%)LOO)(%8)

) ^1#6.#32'%'$) F+12%2"+) +".#"25E) [#('"+%26) 62180) .#) E32(+(') E3'"F#) F",2) 3+) 42'F#(25E0)

T#(+.'%'$25E0)F'+$E%+725E0)+6."E!0)F",1E)$"E!E)2)JT)[+F.'"0)#.+1'%)2)*.'_2%+4/8)

) `3) 1+%+3) +6."E!+) &'42,+(') 2) 1+%+3) F+%25+) F'52) 231'62) @0O0) .#) &#GE"12) %25#R12F) '&(+T)

'"&212"+)@)_)@O)(('%)<W%)E)21[E325+(+8)

) 9'6.+,%5+(') 21,+32,12) ('12.'"21$) +".#"256F'$) .%+F+0) .#) &'42,+(') ,"25#&1'6.) .%+F+)

X@MNH)((P$8))

)

a4'$)T#('&21+(6F#)1#6.+42%1'6.2)+1#6.#32'%'$)6#)

'&%ERE5#)3+)E,'U#15#)7#1."+%1'$),#16F'$)F+.#.#"+):WS<D0)

.#)+626.2"+(')!"2)!'6.+,%5+15E)WS<)E),#1E)6E47%+,2E)&#_8)B)

'&(+T)!')!"',5#"2) "#[%EF6+)1+)&26.+%12) F"+F)!'6.+,%5+(')

('12.'"21$)7#1."+%1'$),#16F'$).%+F+8)

)

)

)

)

)

) b25#F'() 34"215+,+15+) 1+6.E!+) #F6."#(1+)

4"+&2F+"&25+) ["#F,#1725#) QOM(210) +) '&(+T) !'.'() 2)

+626.'%25+8) a+!'R215#(') 6+) F+"&2'!E%('1+%1'()

"#+12(+725'() !') !"'.'F'%E) +626.'%25#) 3+) 4'%#612F#) E)

T2!'.#"(2528) S+156F+) (+6+G+) 6"7+) 2) E(5#.1+) ,#1.2%+725+) E)

'(5#"E) QOI@0) ["#F,#1725'() (+6+G#) '&) HOOM(218)

^1#6.#32'%'$)'&(+T)!"26.E!+)#1&'."+T#+%1'5) 21.E4+7252)E3)

+626.#1725E) (#&27216F#) 6#6."#8) 9'6.+,%5+(') 4'%#6127E) 1+)

(#T+12RFE) ,#1.2%+725E0) !') !+"+(#."2(+) ,#1.2%+725#)


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#$%$"&%$'( !#( )*"&%+( &%+)*+,$!-!.&( /0112( '!#3)( 4+%*$-&5$6+7( 89( :;;<7( =2( >>;'-7( :9(

?"+@4+%5$6&7(1AA1(>BC(1!)*&4-6&'!($('!%$*!"$%.(A*D89C((

E&@!%( F( '$%3*+( "+&%$'&5$6+( #!G$4&'!( )"H&%3( &@5$63( ?"+@4+%5$6+( !@!( I;J'$%7( )&(

H+)*$'(2AK($(4+%*"$@3-)@$'(L&3,&'&(3(AMNO3C(

(

!"#$%&'(#$#)%&*+,-.#*

( PG!.(L"&4!#!G%+(L"$L"+'+(,&(L"$6+'(4$*&-%!(3."!Q+%+(G!-+)%$5+(@!%*&@*$"&'!($%*+"%$(

R0S( $( $%?!"'$"&'!( $T( !( L"$6+'3( *+U@!( $%*!@)$5$"&%+( $( +@)*"+'%!( L!*T-&V+%+( G!-+)%$5+C(

1"3Q&'!($'(L!#&*@+()(@!6$'&("&)L!-&Q+'!W(

( O'-&V&(Q+%)@&(!)!G&(

( O"+&%$'$"&%&(

( OT+'!#$%&')@$(%+)*&G$-%&(

( OL!*"+G&(,&('+T&%$H@!'(4+%*$-&5$6!'(

( OL!*"+G&(,&(&@*$4%$'(3."$6&4&%6+'C((

(

/#0%)%&*1"23)%#$#)%&*4*5#$674*1#*83()4*9&73:3)4*

( M&@!( G$( G!-+)%$5&( G$-&( L"&4$-%!( ,G"$%3*&( $( @&@!( G$( #!G$-$( 34$#( 3( G3G"+Q%3( ?3%@5$63( $(

5+%*"&-%3( 4"$6+#%!)*( *6+-+)%+( *+'L+"&*3"+7( G!-+)%$5$( L!)*&4-6&'!( *"!-3'$%&-%$( 3"$%&"%$(

@&*+*+"7()&('!.3X%!UX3(,&."$6&4&%6&('!@"&X%!.('6+T3"&(*!L-$'(!*!L$%&'&($('!%$*!"$%.!'(

*6+-+)%+(*+'L+"&*3"+(3('!@"&X%!'('6+T3"3C(Y6+#%!(3,$'&'!($(3,!"@+(3"$%&(,&(G$!@+'$63($(

*!@)$@!-!.$637(*+(,&L!H$%6+'!(L"$L"+'3(,&(*"&%)L!"*C(

(

;2#)<=62(*$3(#0)6*4>26?&)&*"60&<)3:&*

( Y( %&U+'( P&4!#3( ,&( T$*%3( '+#$5$%3( ,&( L!*"+G+( *"&%)L!"*&( @!"$)*$'!( '!#+"%3(

'+#$5$%)@3(!L"+'3(,&(L"&X+%6+($(4+%*$-&5$63C((

( 8L"+'3(,&(*"&%)L!"*(H$%$W(

O)*&*$H%!O*"&%)L!"*%$( $%4&,$4%$( T+'!#$%&')@$( '!%$*!"(

/Z0%?$%$*[(\+-*&]B(

( OG$?&,$H%$(#+?$G"$-&*!"(/ZS$?+L&@(9;]B(

( O*"&%)L!"*%$("+)L$"&*!"(/Z8^[-!.(_;;;]B(

( O*"&%)L!"*%$(&)L$"&*!"(/ZS&+"#&-]B(

( O@!?+"(,&("+&%$'&5$63C(

(


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#$%&'()%$*& +,-(%."/"%."&,$012%(31&4& -1"%(5"3(.2#$.& 2"0(& 678& (& 9-(9-151& +"& 2(*4-"%&

)-"%29$-)&4+&9-")%.4&"%12)1+($0$*":& (%)1-%(2)1:&51;(3(%2#('&212)"-"&<()%1&204=,1& (&9$5$>%('&

;.10")%(#"&,$012%(34&)-"%29$-)(-"5$&4&(%)1-%4&?@AB&&

&

C0"2#$5&4&;(+"0$&%"2)49(&/1%)-(#402#"&)"'(#"-;(."&,1+&9402"&DE-1#/1%3(.1&FGGH5(%I:&)1&

$;5"'& 9$)$5& (& /1%)-(#402#"& E(,-(0"3(."B& J;5"'& (29$-4K4.15$& ,(E"+(K%(& L$#& 2%"*1& FGG?:& )1&

9$5$/%$&+"9$K(%.15$&/"%.2#4&5"2"=4&2-3"&(&%"#$%&F&5(%4)1&;$,(/"5$&91-E4+($%(&-()"5B&

&

!"#$%&'(')*+'

& C& ?@A& ;$0"+(5$& 4& GM:NOB& P1& 1#(9(& 4& ?@AQ4& 9-1;".15$& ,$012%(34& (& (%E$-5(-"5$& ('& $&

9-$/1;1%(5&9$2)493(5"&(&9-(5.1%.1%$.&)1-"9(.(R&

& Q$-$)-"'1"0%$&(%)4,(-"%"&SP&)4,42$5&T:G&

& Q51'"%(K#(&/1%)(0(-"%"&#$%)-$0(-"%(5&;(2"%.15&

& Q5$%()$-(-"%"&DUU&9$&;$0"2#4&4&?@A&VOHOG:&,-";(#"-;%"&OFH5(%:&"-()5(K%":&W9JF&VTXI&

& Q4#49%$&N&91-(E1-%"&/1%2#"&94)"&

& Q9$2)"/0.1%&YZ[&(&5$%()$-(%*&YZPQ"&

& Q9$2)"/0.1%"&"-)1-(.2#"&0(%(."&(&5$%()$-(%*&"-)1-(.2#$*&)0"#"&

& Q4&)(.1#4&/$0452#"&%";$#%";"&)$90(5&(%E4+(."5"&

& Q9$2)"/0.1%&)-$045(%"0%(&4-(%"-%(&#")1)1-B&

&

,-"#.$/0/.$%'(')*+1('

' J;5"'& 9$& 9-(.154& 4& ?@A& 9$%$/%$& %"2)49(& "2(2)$0(.":& )1& .1& +"9$K1)"& -1"%(5"3(."& 9$&

"0*$-()54&"2(2)$0(.1B&C#0.4K1%&.1&\$9"5(%&#$%)(%4(-"%$:&#"2%(.1&(&!$-";-1%"0(%B&!"2)"/0.1%$&.1&

2"& 2492)()43(.$5& #"0(."& 4& (%E4+(."5":& "& 4& )1-"9(.4& .1& 4/1;1%& (& 5"*%1+(.B& ]$2)"/0.".4& 21&

101#)-$;1& +"& )-"%2#4)"%4& 101#)-$2)(540"3(.4:& )1& 21& 4/$;(& (& )-"%2/1%$+%(& 9-(/-151%(&

101#)-$2)(540")$-B&

& ^4;4>(&;"&.1&,$012%(3"&1#2)-15%$&9$)'0"_1%"&D31%)-"0%"&).1012%"&)1591-")4-"&(+%$2(&

FN:F`YI&%"2)"/0."&21&2"&9-$)-"'(-"%$5&-1"%(5"3(.$5B&

& C*-(."/"&21&2/(5&-"29$0$=(/(5&)1'%(#"5"R&

& Q9$2)"/0.".4&21&)$901&$,0$*1&

& Q9-(5.1%.4.4&21&)$901&(%E4+(.2#1&$)$9(%1&

& Q9-(5.1%.4.4&21&)$901&)1#4>(%1&94)15&!a&2$%;1&

& Q9-$/$;(&21&(29(-"%.1&5$#-">%$*&5.1'4-"&)$90(5&$)$9(%"5"&

& Q4*-(."/"&21&9$5$>4&4-1_"."&+"&"#)(/%$&4*-(."/"%.1B&

&

& J#$&bc&2")(&429(.1&21&#$-(*(-")(&101#)-$0()2#(&;(2,"0"%2:&%$&#$%)-$0%(&0",$-")$-(.2#(&%"0"+(&

,(0.1=1&(&;"0.1&"3(;$+4B&]$2)49%$&21&9$2)(=1&).1012%"&)1591-")4-"&$;&Nb:c`YB&]$;2.1)(5$&#"#$&

21& ,$012%(#1& 4& '(9$)1-5(.(& %1& 25(.1& %"*0$& 4*-(."/")(:& )1& .1& )1591-")4-"& $;& Nb:c`Y& 4.1;%$&

5"#2(545&#$.(&.1&,(0$&5$*4>1&9$2)(>(&#$;&$/1&,$012%(31B&

& W9$%)"%4& 101#)-(K%4& "#)(/%$2)& (& ;"0.1& 21& %1& 429(.1/"& ;$,()(:& )1& 4%")$K& (%)1%+(/%$5&

0(.1K1%.4:& 9-(5.1%.1%$.& )1-"9(.(:& "#)(/%$5& 4*-(."/"%.4& (& 5.1-"5"& #"-;($9405$%"0%1&


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#$%&#'%(") *) +!#(#$(*) ,-) .) /#+%) %) 01) &%$*+#) *) 203456) 7!"/+#(") /#) -#8($(%&) 7,9*:#(%&#)

!"#$%&#'%(";)

)

!"#$%&'()*+,#-.+*(

( <) ,=,&) /8*>#(*) /7#:#=#$(#) &8#-,?) 8(*-/9,?) @%=,+#) $%+%) ("-$#) 9#!%9#) *) A8#$'*)

/7#:#=#$(#B) $%(") C#+#(%8#;) <$#+,>) D!C,() %) #-"9=#+$,() %$+"!="$'%(%) "9%7") <EFG) H#?!"D3)

9=#8%+"+$,&)CD!%$(#=#$(*)*)H#=,-*)C#)6%+$*)&"-%'%$*3)%$+"$C%=$,&)8%(">"$(*)*)%$+"!$,()IJK)C#)

,=*)D,8"/$%'*)$%(")D%8,)/7#/#;)

)

))

L"8%9#) -,C#) 8%("9,=#) 9,(") (") D,8"/$%'#) 9,$C*&%!#8#) *) 9,&D%$#'%(%) /#) @"/+,9%&)

#89,6,8$%&) 7%M"&) -,="8,) (") -,) D"/=("/$,?) /+#$(#3) #) =!%("&") 7!,="-"$,) $#) 68#-$,()

+"&7"!#+*!%),9,8%:#)/%?*!$,)(")-,7!%$("8,)$("$,&)"9/+!"&$,&)7,+68#N%=#$(*;))

) E%7,+"!&%(#) (") ("-$,) ,-) /7"'%(#8$%6) /+#$(#) *) $#7!"-$,&) ,-!@#=#$(*) @%=,+#) 9#-#) /")

=!%("&") !"#$%&#'%(") +!"D#) 7!,-*@%+%) ,$,8%9,) -,98") ?,-) D,8"/$%9) $%(") *?!%(#$;) J) 9,8%9,) ?,-)

&,@-#)?!*D,)C=*>#8,)C#)6%7,+"!&%(*)=!%("-%)7!#=%8,O)AD,8"/$%9)$%(")&!+#=)9#-)(")&!+#=P68#-#$3)

$"?,)+"9),$-#)9#-)(")&!+#=P+,7#,B;)

) )

Q!,C),=#()7!%9#C)/8*>#(#)=%-8(%=,)(")-#)/*)/=")

9#!%9") A8#$'#) CD!%$(#=#$(#B) D!C,3) 9=#8%+"+$,) %)

7,@!+=,=$,),-!#-%8")/=,()-%,)7,/8#)R<EFG)H#?!"D3)

H#=,-) C#) 6%+$*) &"-%'%$*) QST) H#?!"D3) J$+"!$%) IJK)

QST) H#?!"DU3) $,) *) $"9%&) /8*>#("=%&#3) 9#,) :+,) (")

,=#() $#@#8,/+) $%+%) &,-"!$#) &"-%'%$#) 9,(*) -#$#/)

7!*@#&,)$%(")&,?8#)*>%$%+%)=%:";)


STRU!NI RAD - TRANSFUZIOLOGIJA

Gre"ke u imunohematolo"koj dijagnostici – kako ih sprije#iti?

Autor:

Damir Poljak, dipl.med.techn. Nevenka Ivek, dipl.med.techn.

UVOD

Rade!i istra"ivanje na Odjelu za transfuzijsku medicinu u Op!oj bolnici Vara"din o

broju i vrsti gre#aka u imunohematolo#koj dijagnostici (1,5 %), te njihovom

usporedbom s provedenim istra"ivanjima na tu temu u svijetu (od 0 – 0,5 %)

postavlja se pitanje na koji na$in svesti pojavu gre#aka na minimum. Neke od

gre#aka koje su se dogodile u svijetu usprkos ure%enim sustavima u kojima je pojava

gre#aka svedena na minimum imala su fatalne posljedice za pacijente, a time i za

djelatnike i ustanove u kojima su se dogodile.

Postavlja se pitanje :

! Koji sustav rada uvesti da sprije$imo pogre#ke u identifikaciji pacijenata, te na

koji na$in sprije$iti zamjenu ili krivo ozna$avanje uzoraka krvi?

! Koji sustav koristiti za identifikaciju pacijenata, dali bar cod sustav

ozna$avanja, radio frekvencijski sustavi (RDIF), magnetske kartice,

biometrijske metode kao identifikacija otiska ili ro"nice ili neki drugi?

! Tko je odgovoran za sigurnost transfuzijskog lije$enja? Da li su to lije$nici,

sestre, ili netko tre!i? Da li postoje pisani pravilnici o odgovornosti?

! U posljednjih nekoliko godina koliko je slu$ajeva zabilje"eno s pogre#nom

identifikacijom pacijenta, koliko je zabilje"eno zamjena uzoraka krvi i tko je o

tome obavije#ten?

Ispravna identifikacija pacijenta od presudne je va"nosti u lije$enju pacijenta, te se ne

smije dogoditi da se bilo koji postupak provede na pogre#nom pacijentu jer mo"e

uzrokovati fatalne i neizbrisive pogre#ke. Ako pogledamo sustave kontrole u

razvijenom svijetu i usporedimo sa onim gdje smo mi danas uz minimalna ulaganja u

sustav kod nas mo"e se u$initi mnogo. Evo jednog primjera (preporuke):

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

Greške u imunohematološkoj dijagnostici – kako ih spriječiti?

Damir Poljak, dipl.med.techn.Nevenka Ivek, dipl.med.techn.


ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

Prijem pacijenta

! Prilikom prijema pacijenta u ustanovu pacijent se upisuje u jedinstveni

ra!unalni sustav.

! Izra"uje mu se identifikacijska narukvica koju dobiva na ruku.

! Narukvica sadr#i podatke o pacijentu u pisanom i barcod formatu: Ime i

prezime, dan, mjesec i godinu ro"enja, jedinstveni identifikacijski broj (OIB),

jedinstveni bolni!ki broj, jedinstveni odjelni broj, te datum i sat prijema (neki

sustavi omogu$avaju i postojanje fotografije pacijenta na identifikacijskoj

narukvici).

! Narukvica mora biti otporna na vodu i dezinfekcijska sredstva, fleksibilna,

antialergijska, sigurna od odvajanja sa ruke, te prihvatljiva za pisanje po njoj

(podaci, barcode…), razli!ita za djecu i odrasle.

Slka 1. www.general-data.com/Healthcare/Solutions/PersonalID/Default.aspx

Uzimanje krvi za prijetransfuzijsko testiranje

Postupak obuhva$a pozitivnu identifikaciju pacijenta, puno ime i prezime, jedinstveni

broj (OIB), jedinstveni bolni!ki broj, datum i sat uzimanja uzorka, oznaku osobe koja


ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

uzima uzorak , njen potpis, popratnu dokumentaciju sa zahtjevom,te sat kada je

uzorak poslan na testiranje. U hitnim slu!ajevima kada je nemogu"a identifikacija

pacijenta pridodaje se hitni jedinstveni identifikacijski broj pacijentu i uzorcima.

Najbolji sustav kod identifikacije pacijenta je kada uz pozitivnu identifikaciju pacijenta

sestra uz sebe ima prijenosno ru!no ra!unalo sa barcode !ita!em i prijenosni ru!ni

pisa!.

Slika 2. www.general-data.com/Healthcare/Solutions/PersonalID/Default.aspx

Nakon pozitivne identifikacije pacijenta pomo"u barcode !ita!a sestra o!ita sa

identifikacijske narukvice barcode, te na ra!unalu dobiva identifikacijske podatke o

pacijentu. U ra!unalo pridodaje pacijentu tra#ene pretrage za koje uzima krvne

uzorke i ra!unalni program pridodaje barcode broj sa podacima o pacijentu i

uzorcima i ispisuje ih na pisa!. Ra!unalni sustav automatskim putem prenosi podatke

u transfuziju ili laboratorij o zahtjevu i uzorcima sa pridodanim jedinstvenim barcode

brojevima. Uzorci se ozna!avaju uz krevet nakon uzimanja krvi. Na uzorku uz

barcode brojeve koji ozna!avaju pacijenta i njegove podatke mora biti i podatak o

datumu i satu uzimanja uzorka krvi, te identifikacija osobe koja je izvela

venepunkciju. Nakon provedenog postupka pravilno ispunjeni i potpisani zahtjev za

tra#ena testiranja odnosi se sa uzorcima u transfuziju. Kada na odjelu postoje

zahtjevi za uzimanjem uzoraka krvi od vi$e pacijenata, svaka venepunkcija odvija se

zasebno.

Slika 3. www.general-dana.com/Healthcare/Solutions/PersonalID/Default.aspx

!"#$%!&!'()!*(+++,()!*#$%(+


ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

Uzorci krvi za imunohetalo!ka testiranja

! Uzorak krvi izva!en za imunohematolo"ka testiranja mora biti uzet u epruvetu

koja sadr#i EDTA otopinu, ne smije biti hemoliziran.

! Testiranje se mora provesti u roku od 72 sata. Ako se radi o trudnicama,

imuniziranim pacijentima ili pacijentima koji su primali krv testiranje treba

provesti u roku od 24 sata.

Venski put

! Kod lije$enja krvlju i krvnim pripravcima potrebno je pripremiti venski put.

Periferni venski put mora omogu%avati dobar protok krvi, te tako sprje$avati

hemolizu krvi. Za odrasle se preporu$a intranila od 18 – 20 G , a za djecu od

22 – 24 G. (Gauge)

Primjena krvnog pripravka

! Prije upotrebe krvni pripravak mora se lagano promije"ati, te prirodnim putem

ili pomo%u aparata za zagrijavanje krvnih pripravaka zagrijati, ne vi"e od 41 º

C.

! Koristiti filtar od 170 - 200& za koncentrate eritrocita. Ne davati dekstrozu na

isti sistem na koji se daje krvni pripravak (hemoliza).

! Sama primjena lije$enja pacijenta krvnim pripravkom zahtijeva provjeru

podudarnosti izdane doze krvnog pripravka sa popratnom dokumentacijom, te

sa pacijentom (pozitivna identifikacija) i identifikacijskom narukvicom na ruci

pacijenta.


ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

Shematski prikaz

Zaklju!ak

Ispravna identifikacija pacijenta od presudne je va!nosti u lije"enju pacijenta, te se ne

smije dogoditi da se bilo koji postupak provede na pogre#nom pacijentu jer mo!e

uzrokovati fatalne i neizbrisive pogre#ke. Istra!ivanje ra$eno u Op%oj bolnici Vara!din

na neki je na"in odraz sustava u na#oj zemlji. Za ure$enje sustava koji %e osiguravati

sigurnost i kvalitetu pru!anih usluga potrebno je provesti edukaciju djelatnika i

izdvojiti odre$ena financijska sredstva, koja su zasigurno manja od posljedica i

tro#kova koje se mogu javiti u sada#njem sustavu. Zakonska i moralna je obaveza

da u svatko u svom djelokrugu rada uvijek daje maksimum onog dobrog, da se

slijede svjetske norme. Ponekad se mo!e u"initi i ne#to vi#e, urediti sustav prema

vlastitim mogu%nostima na najbolji mogu%i na"in, kvalitetan i siguran za pacijenta i za

sve one koji u tom sustavu !ive i rade.


ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

Literatura

1. Dzik WH. Emily Cooley Lecture 2002: transfusion safety in the hospital.

Transfusion. 2003;43:1190–1199.[CrossRef][Medline]

2. Bates DW. Using information technology to reduce rates of medication errors

in hospitals. Br Med J. 2000;320:788–791.[Free Full Text]

3. Sazama K. Reports of 355 transfusion-associated deaths: 1976 through 1985.

Transfusion. 1990;30:583–590.[CrossRef][Medline]

4. Love EM, Soldan K; the Serious Hazards of Transfusion Steering Group.

SHOT Annual Report 2000–2001.

www.blood.co.uk/hospitals/library/shot/body01.htm

5. Linden JV, Wagner K, Voytovich E, Sheehan J. Transfusion errors in New

York state: an analysis of 10 years’ experience. Transfusion. 1990;40:1207–

1213.[CrossRef]

6. Robillard P, Itaj NK, Corriveau P. ABO incompatible transfusions, acute and

delayed hemolytic transfusion reactions in Quebec hemovigilance system–

Year 2000 [abstract]. Transfusion. 2002;42:25S.

7. Andreu G, Morel P, Forestier F, et al. Hemovigilance network in France:

organization and analysis of immediate transfusion incident reports from 1994

to 1998. Transfusion. 2002;42:1356–1364.[CrossRef][Medline]

8. Baele PL, De Bruyere M, Deneys V, et al. Bedside transfusion errors. A

prospective survey by the Belgium SAnGUIS group. Vox Sang. 1994;66:117–

121.[Medline]

9. Leape LL. Error in medicine. JAMA. 1994;272:1851–1857.[CrossRef][Medline]

10. Bates DW, Cohen M, Leape LL, Overhage JM, Shabot MM, Sheridan T.

Reducing the frequency of errors in medicine using information technology. J

Am Med Inform Assoc. 2001;8:299–308.[Abstract/Free Full Text]


!"#$%&%'()*+(+,*!"-()*&(+

!"#$%&'##(#)*)+,-./0,#1#2",34/#

+

*./012++

-0341/+,567/01089:+

-5;965<=5+51/41965+.+>15?79+9=/4=@98=0A+<964B4=65+B47/+64+C/51A4/+>09=/DE+%79F+31@4+01964=/5G964+0+

H14?84=G969++9+>.=64=07/9+>.<75I+15;965<=5+51/41965+81<0+B47/0+64+9+>14;F4/+C5A147964DE+)4;=0?15/=4+

>.=?G964+75+G9<64F+.@9F5=65+.@015?5+?189+@5+*JK+=56B4L:9+7.+>19F641E+%79F+/0A5I+9=85@98=0+F6414=64+

51/41967?0A+/<5?5+.+84<9?06+84B9=9+7<.B56485+15;9+74+>14?0+?5=9<4+><57915=4+.+15;965<=.+51/4196.E+M0>.<51=5+

C15;965<?5D+>0=4?5;+74+?0197/9+9+?50+>197/.>=0+F647/0+>14?0+?064A+74+.80;4+?5/4/419+@5+M!N*+>07/.>?4E+

M0=4?5;+74+085+51/41965+?0197/9+9+.+?51;965<=06+?91.1A969+?50+A15H/+0;=07=0+.@9F5+74+75+1.?4+30<47=9?5+9+

=60F4+74+15;9+501/0?010=51=0+>14F0L/4=64E+

K84+.+784F.I+F0O4F0+14:9+;5+64+C15;965<?5D+>19<9B=0+>0>.<51=5+.+78964/.+9=/4=@984E+

K+03@910F+=5+C>0>.<51=07/[email protected]<6980+64+;5+>07/.>G9+?064+74+15;4+=5+15;965<=06+51/41969+75+7030F+

;0=074+9+@5=9F<6985+>0F5A5<5E+M14;7/58<65F0+85F+64;=0+0;+=69P+Q+!-+J5=;+Q+>109@80;+!"-R,*S+

T5+0=4+?069+F0O;5+=4+@=56.+!"-R,%+64+65>5=7?5+?01>015G965+?065+=5+>0;1.B6.+390F4;9G9=4+;64<.64+0;+

UVWUE+A0;9=4E+M0@=5/0+64+;5+65>5=7?9+>109@80;9+=5+789F+>0;1.B69F5+>5+/5?0+9+.+>0;1.B6.+F4;9G9=4+

0;7?5B.+78060F+?85<9/4/0F+9+9=085/98=0L:.E+(+!"-R,%+>0+/0F+>9/5=6.+=64A.64+81P.=7?4+7/5=;51;4E+

R=./51+75F4+?01>015G964+;64<.64+!"#$%&'()*"#+")*,&)-.'/01*"%1'2'!(/'3E+!(K+64+>0;74?G965+.=./51+

?01>015G964+?065+74+97?<6.B980+3589+07F9L<6585=64F+9+15@8965=64F+F5/41965<5+9+.14X565+@5+>19F64=.+?0;+

9@80X4=65+9=85@98=9P+>10G4;.15+.+F4;9G9=9E+(=85@98=9+>07/.>G9+.+Y51;90<0A969I+$4.10<0A969I+

-5;90<0A969EEE/4L?0+F0A.+@5039:9+C65>5=G4D+9+8641065/=0+=4+>07/069+=9+64;5=+9=/4184=G967?9+4-*5.-6+?069+

=4+1539+L/0A0;+0;+!"-R,*E+

TE

HN

OLO

GIJ

A I

MAT

ERIJ

ALI

TRBand–ELEGANCIJAUPRAKSI

MirelaIlijašević,RobertMajstorović


TE

HN

OLO

GIJ

A I

MAT

ERIJ

ALI

!"#$%&'#()*+#!,"-./#&%012%#!"#$"%&'()*+,--$(.&/,0$1,#*+#3)4%5%6)#)74186*+&)#0%#93):%;9#&%()&#

<:%&7:%'1*%6&1=#3)7<93%(%#9#72:=9#3)7<10%&*%#%'+(2%<&+#=+4)7<%0+>#?)*+'&)7<%26*+&)#:+@+&)A#&%()&#

1&<+:2+&B1*+#&%#:%'1*%6&)*#%:<+:1*1#')2)6*&)#*+#3:%216&)#3)7<%21<1#!"#$%&'#0%#0%97<%26*%&*+#(:2%:+&*%>#

?)'7*+<14)A#'%&%7#*+#C7<%&'%:'D#'%#&%()&#39&(B1*+#161#2%E+&*%#(%&16+F92)'&1B+#&+<()#904+#<93G+:#1#

':H1#4%&%6&9#()43:+71*9#')(#7+#(:2%:+&*+#&+#0%97<%21>#!)#4)H+#;1<1#&%*4%&*+#(:)0#&+()61()#41&9<%#%61#

1#39&)#'96*+#%()#*+#;)6+7&1(#3:14*+:1B+#=+3%:1&101:%&>#I+5+&'%:&+#79#71<9%B1*+#(%'#7+#1'+#4%6)#

C3)21:1<1D#173)'#<93G+:%#()*14#':H14)#()43:+71*9#3%#');1*+4)#46%01J#(:21#3%#3)'6%(<1B1#161#:%'&)*#

9&1G):41#;9'9J1#'%#(:2%:+&*+#&1*+#*)8#7<%6)>#

K3%(A#2*+:)*%<&%#3:2%#:+%(B1*%#2+@1&+#@1<%<+6*%#J+#;1<1#L#CM+49#<)N#.%6)#3:1':H18#<93G+:#1#5)<)2)>#/2)#*+#

7%4)#:%713%&*+#&)2B%OD#

P+8<)#761@&)#74)#3)4176161#1#41>#P)#%()#4%6)#3):%0417614)#21'*+<#J+4)#'%#1#&1*+#;%8#<%()>#!+4+6*1<1#1#

3:):%@9&%<1#Q%3&%B1#173:%2&)#79#0%(6*9@161#'%#*+#0':%27<2+&1:%'&1(#&%#&+(1#&%@1&#3)<39&)#14);16101:%&#

')(#4%&9%6&)4#()43:+71*)4#3)(98%2%#3)7<1J1#=+4)7<%09#()'#;)6+7&1(%>#-#416*+9#(%(2)#*+#

1&<+&012&)#61*+@+&*+#<)#2:1*+4+#4)H+#;1<1#':%5)B*+&)#0%#&+(+#':95+#71<9%B1*+#()*+#7+#4)59#'+71<1>#!)#

&+#4):%*9#&9H&)#;1<1#&+(+#=1<&)7<1>#Q+'&)7<%2&)A#!"#$RPS#8<+'1#2:1*+4+#0':%27<2+&)4#:%'&1(9#8<)#*+#

'+<%6*#)#()*+49#7+#()'#&%7#7():)#9)3J+#&+#2)'1#:%@9&%>#?:14*+:1B+A#9#3:%(71#<)#;1#0&%@16)#'%#

4+'1B1&7(%#7+7<:%#&%()&#3)7<%26*%&*%#!"#$RPSR#14%#'+7+<%(T3+<&%+7<#41&9<%#2:+4+&%#'%#&%#41:9#

:1*+81#3%31:)6)51*9#()'#3:+4*+8<%*%#;)6+7&1(%#&%#/'*+6#10#QKIT%>#S%#!"#$RPSR#&+4%A#<1=#UVTUW#41&9<%#

17<%#()6+51B%#9<:)816%#;1#<%()#'%#':H1#<93G+:#&%#9;)'&)4#4*+7<9>#X61@&1=#3:14*+:%#')17<%#4)H+#;1<1#

39&)>#

I*9;%0&)8J9#72+3:179<&)5#5)73)'1&%#Q9(1J%#10#X/PK.,ST%#()*1#*+#0%7<93&1(#!,"-.R#0%#"+39;61(9#

Y:2%<7(9A#;161#74)#9#3:161B1#173:);%<1#!"#$RPS>#?)56+'%*4)#')*4)2+>#

!"#$RPS#')6%01#9#%4;%6%H1#)'#3)#3+<A#3)*+'1&%@)#0%3%()2%&1=#*+'1&1B%>#?)*+'1&%@&)A#72%(1#!"#*+#

74*+8<+&#9#3:)01:&)*A#7<+:16&)*#?Z[#2:+J1B1>#/2%#&%3:%2%#')6%01#9#'21*+#2+61@1&+>#[)&2+&<1)&%6#710+#!"#

$RPS#)'#\U#B4#*+#7<%&'%:'&%#2+61@1&%#')(#*+#I%:5+#!"#$RPS#0%#W#B4#'96*1>#

# #

]R]/#]/"KX!K!K#!"#$RPS#

U> P%()&#3)7<93(%A#1029J1#\#L#^#B4#92)'&1B9#161#%:<:1*7(9#(%&169#3%0+J1#'%#7+#&+#1029@+#3)<39&)>##


TE

HN

OLO

GIJ

A I

MAT

ERIJ

ALI

!"#$%#&'()*!)*+&,*!(-#%.+*!/*!0),*+'*+'%1!2/304&!4%.5!'%!/*!6!7!8!9.1!

!

61 :/%$&!;<!=">?!$%!&/+*@!(*.5A!0B5@+5A!.'%($*!-5/&9&5+&#*$&!/%,%+&!.*#)%#!+*!+'%.01!

C5#&($%4&!DE&E*)F!0E3#($&$&!;<!=">?!+*!/*-%G401!C5@!-5($*3,'*+'*!+*-#*3%H!-#53'%#&$&!@*!'%!

+*9#$*+&!!;I<:JK!,5A5!-5($*3,'%+!G$5!B,&L%!.*,5.!-#($01!M#53'%#&$&!@*!'%!+*-#*3*!E3#($5!&!

(&A0#+5!0E3#G4%+*1!

!M5($*3&,&!(.5!;<!=">?!&!0E3#($&,&!A*!DE&E)5.F!+*!/*-%G40!

!

81 C5#&($%4&!;<!=">?!&+N,*$5#!O!G-#&90!P!+*-0Q*$&!)5.-#%(&'()&!B*,5+!;<!=">?"!O!+*!)5'%.0!'%!

/%,%+&!.*#)%#!P1!C5.-#%(&'()&!B*,5+!(%!-0+&!/#*)5.!-#%)5!'%@+5(.'%#+5A!+*($*3)*!+*!)5'%.!

'%!+*-&(*+5!D"2<F1!K-$&.*,+&!35,0.%+!/#*)*!'%!R8!.,1!J*)(&.*,+&!35,0.%+!/#*)*!+%!B&!(.&5!

-#%,*/&$&!RS!.,1!>*)5+!+*-0Q*3*+'*!)5.-#%(&'()5A!B*,5+*!B#/5!0),5+&$&!&+N,*$5#!/*!+*($*3)*!

-*/%4&!@*!(%!0-0Q*+&!/#*)!+%!3#*$&!+*$#*A!0!DG-#&90F1!

! !C5#&($%4&!2+N,*$5#!&(-0+'*3*.5!)5.-#%(&'()&!B*,5+!35,0.%+5.!/#*)*!O!R8!7!RS!.,!P!


TE

HN

OLO

GIJ

A I

MAT

ERIJ

ALI

!" #$%&'()*&'%+,-./01'2*3*1,&45,1'2*67*89:;9*4<.'13+3*4-'(13=4*3.3*<,13.4*3>*?,(3/,.10*,?+0?3/0"*

@'+-?(3+3*(,*10A,*<?-,?01/0*3>*4B'(1'2*A/0%+,"C<'.3<'*/0*<?-,?01/0*-3(./3-'*1,&45,+3*

('(,+1'*<'A&?0%3/%<3*B,.'1*&,>0D3*(,*4<4&13*-'.4A01*10*&?0.,>3*EF*A."*

* *G'A&?0%3/,*/0*('B?,"*@?35-,+3A'*<,13.4*3"""*>444A"""<,13.,*/0*-,13*B0>*/0(10*<,&3*<?-3*

*

H" G'1+?'.3?,+3*50A'%+,>4*3*&?3.,2'(3+3*-'.4A01*>?,<,*4*<'A&?0%3/%<'A*B,.'14*4<'.3<'*/0*

&'+?0B1'"*C<'.3<'*%0*B'.0%13<*I,.3*1,*B'.1'%+*+0*4<'.3<'*10A,*<?-,?01/,*4<.'13+3**'(?0J13*

-'.4A01*>?,<,*3>*<'A&?0%3/%<'2*B,.'1,"*

*@?3A/0+3+0*<'A&?0%3/%<3*B,.'1K3D*>,*>0.013A*A,?<0?'A*1,*%?0(313"*LA"""(,"""4*&?,-4*%+0M*$,<'*/0*<'A&?0%3/,*('B?,N*%-0*%<4&,*B3*

+?0B,.'*A,.'*4.3/0-'*(,*4B'(1'*A/0%+'*B4(0*+'K1'*3%&3(*>0.01'2*A,?<0?,"*

*

O" @?3/0*(0P313+3-1'2*%<3(,1/,*67*89:;9N*&'+-?(3+3*(,*/0*50A'%+,>,*B3.,*4%&/0Q1,"*


!"#$%&%$!'()*+,%,-!.)/'0$#-!1#,2*$%!3(4#0,%)%5!6()!3(4%,#4%5!0%!7(8/%!2'947(,$94!*6#8$94!47(0,#4:!;90,9$*!942'(09/$#-!

<+(=%$>97%!9!0/#7(/'0$%!?&90,#@%A!B#7*!CD!EFGH!#4#=*@%/%!!7(!I%0>9$%$,$%:!J$#!K,#!$%0!7(!$%'#&9,#!

8#749+#!7(!2#,2*$9!9)#0,%$%B!9B%B/93!B'/%/93!,'%=#/%!*!69+#!B#7#7!I%)9!B#'9K,($7%!#/(!?9='%&B9>(A:!D(%+%$!

'9)9B!)%!B#$,%49$%>97*!B'/+7*5!B#79!0%!0#6#4!$#09!2#0,*2%B!*B+%$7%$7%!%',('970B93!B%$9+%!9+9!*/#8$9>%5!

902'%/$94!B#'9K,($7(4!CD!EFGHF!2#,2*$#!7(!(+949$9'%$-!.!#094!K,#!#/%!$%2'%/%!'%>9#$%+9)9'%!/'97(4(!

4(89>9$0B#=!#0#6+7%!*!B#$%&$9>9!4#L(4#!)%B+7*&9,9!8%!7(!*2'%/#!)%8$79!%'=*4($,!B#79!)$%&%7$#!

*$%2'(M*7(!09=*'$#0,!4(89>9$0B93!87(+%,$9B%!4#L8%!9!$%7)$%&%7$9!'%)+#=!)%K,#!69!#/%7!0,%$8%'8!/%+7%+#!

942+(4($,9'%,9!*!0/%B#8$(/$*!2'%B0*:!

HSI - HRVATSKISESTRINSKI

INDEKS

TE

HN

OLO

GIJ

A I

MAT

ERIJ

ALI


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI Patient spirometry modul – potpuni respiratorni

monitoring

Ro

ber

t M

ajst

oro

vić

Uvod

Kon5nuiraninadzorven5lacijekadjebolesniknanekomoblikumehaničkeven5lacijevećduževremenapredstavljaneophodanstandarduzbrinjavanju.Današnjirespiratori(pačakionistarijimodeli)usvojimspecifikacijamaimajusadržanuopcijustalnognadzoranadvolumenom,protokom,tlakovimaiostalimparametrimaneophodnimzasigurnoizvođenjemehaničkeven5lacijebolesnika.

Usprkostome,idanašnjibedsidemonitorikojiiduuzsvakikrevetuJIL‐u,imajuopcijuven5lacijskogmonitoringa.Imaliuopćepotrebezatomopcijom?

Odgovoranatopitanjeimanekoliko.Izdvojitćemodvanajvažnija.Prvo,prikazomven5lacijskihparametaranaekranumonitoradobijasesveobuhvatniuvidustatusbolesnika.Naistomekranudakle,vidljivajehemodinamika,ven5lacija,EKG...ailakšesuizvodiveoksimetrijskiihemodinamskiizračuniitd.

Drugirazlogjejošzanimljivijiipredstavljatemeljniodgovornapitanjedalijeovakoneštonužnopokrajiden5čnihparametaranarespiratoru.Naime,ven5lacijskimonitoringnabedsidemonitorimasvojepodatke„uzima“odmahnaETtubusu/trahealnojkanili!Zarazlikuodrespiratorakojipodatkeoven5lacijiregistriranakonštovolumenzrakaprođecijelomdužinomrespiratorskihcijevi.Ovisnookvalite5samihcijevialiiraznihdodatakakojidodatnoproduljujusustavven5lacije,dobivenipodaciponekadmogubi5upitnevjerodostojnos5štosenečininimalobeznačajno.

PogledajmoukratkoštopoovompitanjunudispirometrijskimodulDatex‐Ohmede.


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI Štojepacijentspirometrija?

Pacijentovaspirometrijamjeritlakoveudišnimputovima,volumene,protoke,otporeirastezljivostudisajpoudisaj.Dinamičkavezaizmeđutlakaivolumenateprotokaivolumenaprikazanajekaografičkapetljaililoopkrivulja.Dodatnonaistommjestuimamoiprikazaneudisajneiizdisajnevrijednos5koncentracijeplinova(CO2,O2,AA).

Krivuljavolumen/tlakikrivuljavolumen/protok

Sviparametrisumjereniprekolaganogsenzoraprotoka,kojiujednoslužiizasakupljanjeuzorakaplinaizneposredneblizinebolesnikovihdišnihputova.Upravotablizinamjerenjapredstavljapravuslikubolesnikovogrespiratornogstatusa.

Spirometry split screen(podjeljenizaslon),osiguravapravo‐vremenskiprikazspirometrijskepetljeibrojčanihvrijednos5kojeukombinacijishemodinamskiminformacijamadajucijeluslikustanjabolesnika.

Kakosemjerispirometrijaiosvrtnanekeznačajnijetermine

D-Lite senzor

D‐Litejejedinstveni,paten5ranisenzorprotokaitlakakojijeključnidioDatex‐Ohmedinespirometrijskemetode.D‐litesepostavljaodmahnaETtubusodnosnoizaHMEfilteraukolikogakoris5te.

Senzorsesastojioddvapitotulazamjerenjerazlikeutlakovimakojinastajuprotokomplinovaudišnomputu.Razlikautlakovimazajednosinformacijamaokoncentracijiplinovauzimasezaizračunprotoka,izkojegseizvodeizračuniudisajnogiizdisajnogvolumena.

UkupnipoziFvnitlaknakrajuizdisaja(PEEPtot)predstavljazbrojvanjskog,dodanogPEEP‐a(extrinsicPEEP,PEEPe)iintrinsicPEEP(PEEPi).

PEEPtot=PEEPi+PEEPe


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI DinamskiPEEPiseuočavakadaizdisajniprotokjoštrajeitoprijesamogpočetkaudisaja.PrisustvoPEEPiukazujenasituacijuzadržanogzrakauplućima(airtrapped)kojivodikarespiratornomihemodinamskompostranomučinku.

Compliancepredstavljarastezljivostrespiratornogsistema.Definirasekaopotrebnarazlikautlakovimadabiseplućaekspandiralazaodređenivolumen.

Compl=Tvexp/(Pplat‐PEEPtot)

Kaokon5nuiranadinamičkavrijednostpredstavljajednostavnooruđezapraćenjerespiratornihpromjenaiodređivanjapostavkiven5latora.

Otporudišnimputevima(Raw)seizračunavakoristećijednadžbukojunamdajeprosječnisistemskiotporizmeđuplućaiD‐Litesenzoraprekodišnogsustava.

Raw(t)=Raw*V(t)+V(t)/Compl+PEEPtot

Pogledajmoiprimjereuporabespirometrijskogmodula:

Leakudišnimputevima

Leakudišnimputevima(gubitakvolumenazraka)lakoseuočavabudućidapetljaostajeotvorenanakrajuizdisaja.Inače,leakudišnomsistemu,ETtubusuiliLMAbezspirometrijemožeproćineopaženo

Opstrukcijaudišnomputu

Pomicanjepetljepremanaprijed,premahorizontalnojtočci,predstavljaopstrukcijuudišnimputevima.Vidljivjeporasttlakaudišnomputualibezodgovarajućegporastadisajnogvolumena.

Monitoriranjepromjenaprilikomlaparoskopije

Slikapredstavljabolesnikovrespiratorniputprije(1)i5jekominsulfacije(2)ulaparoskopskojoperaciji.Opadanjecomplianceaiporasttlakaudišnimputevimasuvidljivi.

Spontanodišućinapor

Petljailustrirapočetakspontanogdisanja5jekomanestezije.


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI

IntrinsicPEEP(autoPEEP)

PrisustvointrinsicPEEPasevidikaopetljagdjeprotokneprelaziunultulinijutekaoiporastPEEPivrijednos5ubrojčanompoljuprikaza.IntrinsicPEEPpredstavljasituaciju„ulovljenogzraka“štomoževodi5kaprenapuhavanjuplućaiporasturizikaodozljedaplućauzrokovanihven5latorom.

NajboljimogućiPEEPSlikailustriraučinakrazliči5hpostavkiPEEPapremabolesnikovomcompliancu.Sačuvanapetlja(1)predstavljaopadanjecomplianca.SituacijasenastavljapovećanjempostavkiPEEPado8mmH2Okojapredstavljaplućnicompliance(2).

ZaštokorisFFDatex‐Ohmedaspirometriju?

Pacijetspirometrijajeodličnooružjezarukovođenjepacijetovomven5lacijom5jekomanestezijeili5jekomboravkabolesnikauJIL‐u.Mjerenjeseodvijauneposrednojblizinidišnogsustavabolesnika.Brojkesupotpunorelevantnejernemautjecajadužinasistemazadisanjeilinekedrugekomponenteunutarven5lacijskihcijevi.Jošnekeprednos5ovakvogmonitoringasu:

‐ Brzouočavanjepromjena

‐ Pomažeuodređivanjuop5malnihpostavkiven5latora.

‐ Uspoređivanjeprijašnjegstrenutnimstanjem

‐ Možeseupotrebljava5uzbilokojiven5lator

‐ Respiratorneihemodinamskeinformacijenajednomzaslonuomogućavajupregledcjelokupnogbolesnikovogstanja.

‐ Grafičkiibrojčanitrend

‐ Mogućnostispisapetlje

Uzaključkusemožeustvrdi5daovametodologijaven5lacijskogmonitoringaimasvojemjestousvakodnevnojpraksi.Uvježbanoosobljelakomožeuoči5svakunepravilnost5jekommehaničkeven5lacije.Ukombinacijisaostalimmogućnos5makojepružaDatex‐Ohmedaovajmodulpredstavljasvojevrstanšlagnatortukojimsesvakakokvalitetamonitoringabolesnikauzdiženasasvimnovurazinu.


PRED

STA

VLJA

MO

UD

RU

GU !

Hrvatski nacionalni savez sestrinstva ‐ HNSS Adriano Friganović

Hrvatski nacionalni savez sestrinstva (HNSS) osnovan je 10. travnja 2007. godine, te je registriran pri nadležnom Gradskom uredu za opću upravu pod registarskim brojem 21005613, i to kao savez koji objedinjuje više nacionalnih udruga medicinskih sestara iz općih i specifičnih područja djelovanja.

Osnivači Saveza bili su Udruga medicinskih sestara i tehničara u gastroenetrologiji i endoskopiji Hrvatske, Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije, Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu, Hrvatsko katoličko društvo medicinskih sestara i Hrvatska udruga djelatnika hitne medicnske pomoći.

Vođeni zajedničkim intresima i ciljevima udruge odlučuju osnovati Savez radi ostvarivanja svojih prava i probitaka te ujedno zajedničkog zauzimanja za zaštitu i unapređenje sestrinstva i sestrinskog staleža.

Savez je okvir zajedništva, uzajamnosti i solidarnosti medicinskih sestara i medicinskih tehničara na nacionalnoj razini, te kao takav djeluje na području Republike Hrvatske.

U 2009. godini Savez je proširen za još tri udruge Hrvatsko udruženje ekstrakorporalne cirkulacije, Hrvatsko društvo operacijskih sestara i Hrvatsko udruženje zdravstvene njege u kući s napomenom da postoje najave drugih priključenja te osnivanja novih stručnih udruga.

Savez je potpisao sporazum o suradnji s Koalicijom udruga u zdravstvu č ime je osigurana unutarsektorska i međusektorska suradnja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Sporazumom se potiče suradnja ostalih nevladinih i neprofitnih organizacija sa potpisnicima u njihovom sudjelovanju u definiranju potreba pojedinca i zajednice u zdravstvenoj zaštiti.

Savez se usprotivio reformi zdravstva Ministarstva zdravatsva i socijalne skrbi upozoravajući na činjenicu da se medicinskim

sestarama nameće obveza naplate participacija te da ih se pretvara u blagajnice.

U organizaci j i Saveza održano je obilježavanje 12. svibnja međunarodnog Dana sestrinstva, obilježavanje 11. veljače Dana bolesnika te nekoliko tribina i radionica. Važno je za naglasit i i održavanje okruglog stola ‘’Informiranost pacijenata I pravo na informaciju’’ u suradnji s Kolalicijom udruga u zdravstvu gdje su voditelji bili dr. sc. Mensura Dražić i Adriano Friganović.

Savez je uputio aplikaciju i Međunarodnom savjetu sestara s željom da postane punopravni član, jer rast broja članica govori u korist rezeprezentativnosti Saveza.

Od 22. do 25. studenog 2010. godine u hotelu Internacional u Zagrebu Savez organizira 1. Međunarodni kongres ‘’Moderna Europa – izazovi za sestrinsku praksu’’.

Planovi Saveza jesu i provođenje projekta Hrvatski sestrinski indeks koji će na jednom mjestu sadržavati sve sestrinske članke i stručne radove nastale na stručnim aktivnostima udruga članica, ali priliku će imati sve sestrinske organizacijke koje budu željele suradnju na ovom projektu.

Od samog osnutka do danas Hrvatski nacionalni savez sestrinstva prešao je dugi put od neprepoznatljive organizacije do respektabilnog čimbenika u setrinstvu Hrvatske. Sve već i broj č lanica i prepoznatljivost pokazuju kako samo predan rad, rad utemeljen na istini i istinskoj borbi za boljitak medicinskih sestara u Hrvatskoj dovodi do pozitivnih reakcija i do realiziranja svih zadanih ciljeva.

www.hnss.hr


NO

VO

ST

I I Z

AN

IMLJ

IVO

ST

I, D

OG

AĐ

AN

JA, L

INK

OV

I

Od svega pomalo...Marija Kadović

DONIRANJE BUBREGA NE SKRAĆUJE ŽIVOT

Doniranje bubrega sa živog davatelja je sigurno i bez značajno povećanog dugoročnog mortaliteta, objavljeno je u časopisu Journal of American Medical Association.

„Više od 6000 zdravih pojedinaca u SAD‐u svake godine učini nefrektomiju za potrebu živog donorstva“, piše dr. Dorry L. Segev iz J. Hopkins School of Medicine, Baltimore, Maryland. „Međutim, sigurnost ostaje upitna zbog ishoda usporednh studija napravljenih u pojedinačnim centrima sa ograničenim

Cilj ove studije bio je usporediti dugoročne stope mortaliteta davatelja i nedavatelja organa, proučiti nacionalne trendove u selekciji živih donora, te za procjenu kratkoročnih operativnih rizika kod različitih grupa živih davatelja.

Istraživači su ispitivali ishode od 80,347 živih dvatelja bubrega u SAD‐u između 1994 do 2009, izvučenih iz ovlaštenog nacionalnog registra. Nedavatelji su bili što je više moguće sličniji donorima i bez kontraindikacija za darivanje organa.

Medijan praćenja bio je 6,3 godine (raspon 3,2‐9,8 godina)

Tijekom praćenja dogodilo se je 25 smrti unutar 90 dana od doniranja bubrega.

Rizik od smrti u prvih 90 dana nakon nefrektomije u živih donora bila je 3,1 na 10 000 donora. Mortalitet za vrijeme operacije ili neposredno iza, nije se mijenjao tijekom 15 godina istraživanja bez obzira na razlike u praksi i selekcioniranju pacijenata, piše u istraživanju.

Studija također pokazuje da je postoperativna smrtnost veća u muškaraca nego u žena (5,1 vs 1,7 na

10,000 donora) u crnaca nego u bijelaca (7,6 vs 2,6 na 10,000 donora) te u hipertoničara (36,7 vs 1,3 na 10,000).

Međutim, dugoročni rizik od smrti kod živih donora nije veći nego u nedarivatelja iste dobi i komorbiditeta.

Otprije je dobro dokumentiran benefit darivanja bubrega od živog donora u korist primatelja. Obaveza je transplantacijskoj zajednici pokazati da životi primatelja nisu spašeni uz rizik za darivatelja.

Ograničenja studije su dostupnost podataka (informacije o obrazovanju, index tjelesne mase, hipertenzija i pušenje bili su dostupni samo u kasnijim razdobljima), trajanje praćenja, i statističke greške, kaže se u istraživanju.

„Bez obzira što se fiziološke promjene mogu pojaviti u zdravih pojedinaca nakon darivanja bubrega, rezultati nešeg i sličnih istraživanja o dugoročnom preživljenju između donatora i zdravih ispitanika sugeriraju da ove fiziološke promjene ne dovode do prerane smrti“ zaključili su istraživači.

Iako su studije potrebne za razumijevanje tih promjena „trenutnu praksu darivanja bubrega sa živog davatelja treba nastaviti jer je to siguran način za rješavanje velikog manjka kadaveričnih organa“.

SMRTONOSNE GLJIVIČNE INFEKCIJE SE ČESTO JAVLJAJU KASNO NAKON TRANSPLANTACIJE ORGANA

Prema podacima iz registra SAD‐a, primatelji solidnih organa često razvijaju invazivne gljivične infekcije mjesecima, čak i godinama nakon transplantacije. Ovisno o organizmu

jednogodišnja smrtnost varira i do 40%, pišu istražitelji u ovomjesečnom broju Clinical Infectious Diseases.

Glavni istražitelj dr. Peter G. Pappas, sa Sveučilišta u Alabami i kolege, koristili su podatke iz Associated Transplant Infections nadzorne mreže, koja uključuje 23 američka transplantacijska centra. Oni su analizirali nadzornu skupinu koja se sastoji od 1063 bolesnika, i incidentnu skupinu od 16,459 bolesnika.

Između 2001. I 2006., u 1208 slučajeva iz nadzorne skupine je dokazana invazivna gljivična infekcija. Najčešće infekcije su kandidijaza (53%), aspergiloza(19%) i cryptococcis (8%). Medijan vremena od pocetka transplantacije do infekcije bila je 103, 184 i 575 dana, za sve tri vrste organizama. Većina ostalih endemskih gljivičnih infekcija se javljaju više od tri godine nakon transplantacije.

Kumulativna incidencija invazivne gljivične infekcije tijekom prvih 12 mjeseci nakon transplantacije je 3,1%. Incidencija prve godine neznatno je povećana tijekom vremena; od 2,2% u svibnja – kolovoza 2002. Do 3,3% kod transplantacija učinjenih od siječnja do travnja 2005.

Najveća kumulativna incidencija prve gljivične infekcije u organizmu u prvoj godini nakon transplantacije bila je 11,6% u tankom crijevu primatelja, a najniža u bubregu primatelja 1,3%.

Dvanaest mjeseci preživljavanja nakon infekcije bio je 66% kod invazivne kandidijaze, 59% kod aspergiloze i 73% kod cryptococcusa.

Autori izvješća ističu značajnu varijabilnost gljivičnih infekcija zbog kvalitete presađenog organa, kirurške tehnike, antifungalne profilakse i empirijske strategije liječenja,


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LIimunosupresivnog režima i pristupa dijagnostici.

Ističe se takodjer učestalost invazivne gljivične infekcije kod primatelja transplantata hematopoetskih matičnih stanica. U ovoj se populaciji infekcija obično razvija unutar nekoliko mjeseci nakon transplantacije. Mortalitet je čak i veći nego u primatelja solidnih organa. Najčešća je aspergiloza (43%), kandidijaza (28%) i zygomycosis (8%). Medijan pojave puta su 99,61 i 135 dana nakon transplantacije.

U ovoje je studiji bila prevelika varijabilnost u incidenciji između centara, u rasponu od 1% sve do 13%. Razlike se mogu odražavati u dijagnostičkim metodama, pacijentima ili postupcima transplantacije.

Jednogodišnje preživljenje bolesnika s aspergilozom je 25,4% bolesnika i 33,6% kod kandidijaze. Cilj je ovih studija bio procijeniti nacionalni teret – zvan invazivne gljivične infekcije kod transplantiranih., a ne samo analizirati čimbenike rizika.

„Kontinuirani nadzor za invazivne gljivične infekcije je zajamčen u ovoj popluaciji bolesniaka, unatoč potrebama za boljom dijagnostikom i lijčenjem“ zaključuje dr. Pappas i njegovi suradnici.

KUĆA ŽIVOTA ZAGREB OTVORENA U VLAŠKOJ

U Zagrebu je otvorena Kuća života Zagreb namijenjena radu triju udruga ‐ Hrvatske udruge Transplant, Hrvatske udruge bubrežnih bolesnika na peritonejskoj dijalizi i Udruge ABC hepatitis, koje okupljaju transplantirane bolesnike ili bolesnike s kroničnim bolestima koje mogu uzrokovati potrebu presađivanja organa.

Kuća života Zagreb otvorena je uz pomoć Gradskog ureda za zdravstvo i nalazi se u Vlaškoj ulici 81a, a dio objekta namijenjen je smještaju

bolesnika prije i nakon transplantacije. Predviđen je smještaj četiri osobe, a po potrebi se može smjestiti do deset osoba.

Hrvatska ima šest centara za transplantaciju solidnih organa, od toga su tri u Zagrebu ‐ KBC Zagreb, KB Merkur i KB Dubrava, i u njima se liječe bolesnici s područja cijele Hrvatske. U Zagrebu pak živi četvrtina populacije koja se liječi zbog kroničnih bolesti ili zbog zatajenja rada nekog od vitalnih organa.

Sve te osobe, ističu udruge, žele dostupne informacije o prevenciji i liječenju svoje bolesti, rado bi se aktivnije uključile u svoje liječenje te bi rado čule i razmijenile iskustva s osobama sa sličnim ili istim problemima.

Kuća života stoga će nuditi programe zdravstvenog, socijalnog, kulturnog, rekreativnog i drugih sadržaja. Cilj je uz pomoć edukacije zaustaviti trend rasta broja oboljelih od kroničnih i zaraznih bolesti, poboljšati ishod liječenja kod osoba prije i nakon transplantacije, poboljšati psihosocijalnu sliku cijele grupacije, omogućiti bolju socijalizaciju i međusobno druženje bolesnika itd.

RIZIK ZA RAZVOJ POSTOPERATIVNIH KRVNIH UGRUŠAKA VEĆI NEGO ŠTO SE MISLILO

Rezultati velike britanske studije, provedene na milijun žena, otkrili su kako je incidencija krvnih ugrušaka viša nego što se dosad smatralo: ukupno se javlja više nego jedan ugrušak na svakih pedeset operacija.

Krvni se ugrušci, između ostalih razloga, stvaraju se i u slučajevima kad se pacijenti ne mogu micati tijekom dužeg perioda vremena. Takvi ugrušci mogu narasti i doći do pluća u kojima mogu ugroziti život.

Prijašnje su studije pokazale kako operativni zahvat za 22 puta povisuje rizik za pojavu krvnog ugruška. No, ova je studija pokazala kako se, u pacijenata koji ostaju u bolnici nakon

operacije, rizik povećava 70 puta, u odnosu na pacijente nad kojima nije izvršen operativni zahvat. Rizik je ostao iznadprosječno visok tijekom najmanje dvanaest tjedana nakon operacije.

Isključujući žene koje su već imale krvni ugrušak, kao i one koje su prebolile karcinom (što povećava rizik za pojavu ugrušaka), u studiji je preostalo 950 000 žena srednje životne dobi. Njih oko 240 000 imalo je operativni zahvat u periodu od šest godina tijekom kojeg su bile praćene, a njih oko 5400 bilo je zaprimljeno u bolnicu zbog krvnih ugrušaka. Ugrušci su, prema nalazima obdukcije, bili uzrokom smrti 270žena.

U prvih šest tjedana nakon operativnog zahvata, zamjena kuka i koljena pokazali su se kao najrizičnije operacije, dok su ginekološke imale najniži rizik za pojavu ugrušaka.

Znanstvenici zaključuju kako bi liječnici trebali razmotritipostoperativnu uporabu preventivnih mjera (poput kompresivnih čarapa i lijekova) tijekom dužeg perioda nego što je to dosad bilo uobičajeno.

EDUKACIJA POVEĆAVA BROJ DOSTUPNIH ORGANA ZA TRANSPLANTACIJU

Nedavna je studija pokazala kako se u medicinskim centrima u New Yorku povećao broj donacija jetre sa živog donora za 42%, a za 74% povećao se broj pojedinaca evaluiranih za donaciju.

Promjena je uočena nakon provođenja dodatne edukacije među kandidatima za transplantaciju jetre. Polaznici su pokazali značajno veći stupanj znanja i veću vjerojatnost za diskusiju o donaciji s obitelji i prijateljima, u usporedbi s pojedincima koji nisu prošli dodatnu edukaciju.Rezultati ove studije objavljeni su u siječanjskom broju američkog znanstvenog časopisa Liver Transplantation.

Na datum 30.1.2009. u SAD‐u je na ukupnoj transplantacijskoj listi čekanja


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI

bilo 100 539 osoba, s preko 15 000 osoba kojima je bila potrebna transplantacija jetre.

Također je primijećeno kako se broj preminulih donora smanjio sa 6650 u (2006.g.) na 6494 (u 2007.) ‐ zabrinjavajuća činjenica za kandidate za transplantaciju jetre.

Prethodne su studije utvrdile kako je prosječno vrijeme čekanja bilo oko 300 dana. Kritični manjak donora jetre, povećano vrijeme čekanja i broj smrtnih slučajeva na listi čekanja, prisilili su programe za transplantaciju na pronalazak novih načina za povećanje broja organa dostupnih za transplantaciju.

Prvi autor studije, Samantha DeLair izjavila je kako su prošle studije pokazale da zabrinutost kandidata na listama čekanja oko zdravstvene sigurnosti živućih donora korelira s općim nedostatkom znanja o samom procesu transplantacije.

"Edukacijski materijali koje smo koristili sadržavali su prethodna iskustva i podatke živućih donora kojima smoeducirali kandidate s liste čekanja o pozitivnim i eventualnimnegativnim iskustvima samog procesa donacije jetre.", dodala je DeLair.

U ovom je istraživanju sudjelovalo 437 kandidata za transplantaciju, prosječne dobi 55 godina. 50% kandidata bilo je na listi duže od godine dana. Studija je također pratila i broj prijatelja i članova obitelji koji su se obratili u centre za transplantaciju zbog dodatnih informacija, diskusije i evaluacije.

U razdoblju od 2006. do 2008. broj evaluiranih povećao se za 74%, a broj osoba koje su donirale dio jetre povećao se za 42%.

DeLair zaključuje kako je uz ovako značajno rezultate nužno pratiti žive donore nakon transplantacije, kako

zbog njih samih, tako i zbog pružanja što više informacija pacijentima i njihovim bližnjima koji im predstavljaju potencijalni izvor organa za transplantaciju.

3. MEĐUNARODNI KONGRES HDMSARISTA

Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) organizira svoj 3. Međunarodni kongres od 22. – 25. travnja 2010. godine u Hotelu Solaris, Šibenik.

WEB STRANICE KONGRESA: http://

www.congress.hdmsarist.hr/ Mislim da je to dovoljna

napomena, sve ostalo već znamo!!

SPORTSKE IGRE U UMAGUIako se ne mogu nazvati stručnim

događajem, sportski susreti zdravstva i socijalne skrbi mnogima od vas će dobro doći za opuštanje, vraćanje u formu, ili samo za zabavu, a održavaju se u Umagu od 19.‐23. svibnja 2010. g. Organizaciski odbor čine zajednički SSZSSH i HSSMS‐MT. Prijave za sudjelovanje primaju se do 17. travnja 2009. godine.

Održava se više sportskih natjecanja: Ekipno natjecanje : ekipe su muške i ženske u svim sportovima. Svaka ustanova može prijaviti po jednu mušku i jednu žensku ekipu ili ekipu iz više ustanova pod zajedničkim nazivom. ‐MALI NOGOMET, RUKOMET, KOŠARKA, ODBOJKA, ODBOJKA NA PIJESKU, OTEZANJE KONOPA. Natjecanje u paru : ‐ BOĆANJE (svaka ustanova može prijaviti po tri para), BELOT (participacija po paru 20,oo kn) ne ulazi u sustav ukupnog bodovanja ekipa. Pojedinačno natjecanje : svaka

ustanova može prijaviti natjecatelje u slijedećim sportskim disciplinama ‐ KUGLANJE, TRČANJE, STOLNI TENIS, TENIS, PIKADO, ŠAH, STRELJAŠTVO‐zračna puška i pištolj.

Detaljnije o igrama (cijeni, smještaju i uslugama) pročitajte na www.hssms‐mt.hr

CRONIA 2010Međunarodna sestrinska

konferencija o zdravlju u zajednici, održat će se 12 – 13.5.2010 u Zagrebu, hotel Sheraton

Organizatori CRONIA 2010: su Mreža svjetske banke mladih, Europska zdravstvena agencija, Medicinski fakultet Sveučulišta u Zagrebu i mnogi suorganizatori.

Teme konferencije pokrivaju sva područja rada medicinskih sestara podijeljene u četiri glavne kategorije.

Teme konferencije podijeljene su u četiri glavne grupe

Obrazovanje medicinskih sestara, masovne nesreće, regulativa sestrinstva i zdravstva, zakonodavstvo i bioetika, socijalna politika i zdravlje, regulative sestrinske prakse

Sestrinstvo u zajednici,sestrinstvo u zdravstvenom turizmu, epidemiologija, interkulturalnost sestrinstva, intrahospitalne infekcije, occupational health & safety nursing, sestrinstvo i zdravstvena informatika

Sestrinski informacijski sustaviCroNiS®: Croatian Nursing Information System, biomedicinska tehnologija i zdravstveni sustavi,organizacija i administracija zdravstvenih sustava

Sestrinstvo u kirurgiji, anesteziji, JIL‐u, HMP, transplantaciji, kardiologiji, pedijatriji, mentalnom zdravlju, nefrologiji, onkologiji, gerijatriji, rehabilitaciji, patologiji,slobodne teme.

http://www.congress.hdmsarist.hr/




http://www.hssms-mt.hr

http://www.hssms-mt.hr


www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

Shock IV 1 Travanj 2010

Documents

Transcript of Shock IV 1 Travanj 2010