Šetalište Bačvice 10, Split, Croatia, Projekt financira

Tel/Fax: ++385 21 488-945, 488-936, 321-421 Europska unijaE-mail: stina@zamir.net & stina@st.htnet.hr Program: CARDS 2002Internet: www.stina.hr Promotion of Democracy and Human Rights

Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Europske unije

EDUKATIVNO-INFORMATIVNI SERVIS ZA PRAVA MANJINA IMEĐUETNIČKU TOLERANCIJU

Broj 2 17. 05. 2004.

Sadržaj

1. ISPRAVAK GREŠAKA IZ PROŠLIH VREMENA DOBITAK JE I ZA BOŠNJAKE I ZA RH

Intervju sa prof. dr. Šemsom Tankovićem saborskim zastupnikom iz redova bošnjačke nacionalne manjine, a ujedno i zastupnikom albanske, slovenske, makedonske i crnogorske nacionalne manjine

Razgovarao: Stojan ObradovićPrioritet bošnjačke nacionalne manjine u ovom momentu jeste potvrđivanje i ukorjenjivanje

njihova nacionalnog identiteta na svim nivoima od ustava do administracije. To je ujedno i najbolji njihove način pune, ali i ravnopravne integracije u cjelinu Republike Hrvatske, smatra prof. Šemso Tanković koji istovremeno ističe kako se suradnja među manjinama mora temeljiti na njihovim konkretnim interesima lišenim "visoke politike".

2. MANJINSKA PRAVA SE OSTVARUJU PONAJPRIJE NA LOKALNOJ RAZINI

Piše: Davor GjeneroU Hrvatskoj je problem predstavljenosti manjina i zaštita dodatnog biračkog prava u

značajnoj mjeri reducirana na parlamentarni nivo. Znatno manje pažnje posvećuje se zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima lokalne samouprave iako evropski standardi zaštite manjinskih prava upravo tom nivou posvećuju najviše pažnje .

3. UVIJEK SMO SPREMNI POMOĆI

Intervju s pročelnicom Koordinacije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije Jadrankom Golubić

Razgovarala: Sanja VukičevićU Vukovarsko-srijemskoj županiji oko 20 posto ukupnog stanovništva čine nacionalne

manjine. Veliki je broj vijeća u općinama, gradovima i samoj županiji, a županijska Koordinacija za ljudska prava i nacionalnih manjina nastoji pronaći najbolje modalitete suradnje manjinskih vijeća i jedinica lokalne samouprave, te pružiti svu nužnu pomoć.4. ZA PRIMJENU USTAVNOG ZAKONA POTREBNO JE VRIJEME

Intervju s Nives Kopajtić - Škrlec načelnicom Odjela za ustrojstvo lokalne i područne (regionalne ) samouprave Središnjeg državnog ureda za upravuRazgovarao Enis ZebićNives Kopajtić - Škrlec, načelnicu Odjela za ustrojstvo lokalne i područne (regionalne)

samouprave Središnjeg državnog ureda za upravu, kaže da će se pravo manjina na proporcionalnu zastupljenost u upravi i u lokalnoj izvršnoj vlasti moći ostvarivati tek u budućnosti. "U većem dijelu Hrvatske u upravnim jedinicama ima više nego dovoljno zaposlenika, pa će se Ustavni zakon i pravo predstavnika manjina na zastupljenost moći ostvarivati tek u hodu, upravo na način koji sam Ustavni zakon propisuje, a to je da će se o nacionalnoj pripadnosti voditi računa u budućem zapošljavanju prilikom popune slobodnih radnih mjesta", rekla je Nives Kopajtić - Škrlec.

5. USTAVNOM ZAKONU NEDOSTAJU PROVEDBENI AKTI

Razgovor s Miloradom Lukićem, voditeljem Pravne službe Srpskog demokratskog foruma Razgovarao Enis ZebićSDF provodi radionice na kojima se osposobljavaju vijeća nacionalnih manjina za njihovo

konstituiranje i funkcioniranje. Lukić kaže da iskustva s tih radionica kažu da je neophodno donošenje podzakonskog akta koji bi na jednom mjestu definirao provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, pogotovo što se tiče osiguravanja materijalnih uvjeta za rad njihovih vijeća. "Taj problem i takvo pitanje još nije postavljeno", kaže Lukić.

6. RAZLIČITE MANJINE - ZAJEDNIČKI INTERESI

Piše Sanja VukičevićU Vukovarsko-srijemskoj županiji osnovana je Koordinacija vijeća različitih nacionalnih

manjina na tom području. Ova dobrovoljna institucija koju predviđa Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina može bitno doprinijeti ostvarivanju značajnih projekta za manjine, ali i unapređivanju odnosa između manjina i većinskog naroda.

7. EVROPSKI MANIFEST O MEDIJIMA MANJINSKIH ZAJEDNICA

Pripremio Branko GalićEvropske nevladine organizacije koje se bave unapređivanjem položaja manjina

upozoravaju na značaj manjinskih medija kao dijela temeljnih ljudskih prava, te traže od evropskih institucija i nacionalnih vlada da osiguraju uvijete za nesmetano funkcioniranje i razvoj ovih medija. 8. SAVJET RASPOREDIO UDRUGAMA 22 MILIJUNA KUNA

Pripremila Sanja VukčevićSavjet za nacionalne manjine raspodijelio je udrugama nacionalnih manjina 22 milijuna

kuna. Istovremeno Savjet je pozvao sve predstavnike, vijeća i koordinacije nacionalnih manjina da prate ostvarivanje programa koji se financiraju putem Savjeta.

9. ENGLISH SUMMERY

1. ISPRAVAK GREŠAKA IZ PROŠLIH VREMENA DOBITAK JE I ZA BOŠNJAKE I ZA RH

Intervju sa prof. dr. Šemsom Tankovićem saborskim zastupnikom iz redova bošnjačke nacionalne manjine, a ujedno i zastupnikom albanske, slovenske, makedonske i crnogorske nacionalne manjine

Razgovarao: Stojan Obradović

Kakva je vaša ocjena održanih "manjinskih " izbora? Kako ocjenjujete te izbore uopće, a kako sa aspekta upravo bošnjačke nacionalne manjine koja se posebno ističe kao pozitivan primjer tih izbora?

- Pa mnogi mediji kada govore o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina na izborima na neki način naglašavaju da su Bošnjaci najprisutniji i najbrojniji kako u apsolutnom tako i relativnom odnosu, ali to se može samo djelomično prihvatiti kao točna tvrdnja. Naime treba imati u vidu da su pripadnici bošnjačkog naroda u bivšoj državnoj zajednici kao nacionalna kategorija bili nacionalno ignorirani. Desetljećima smo bili tretirani, ne kao narod, nego kao jedna masa koja se morala opredjeljivati između srpske i hrvatske populacije da bi tek 70-tih godina konačno došli u situaciju da nam se prizna etnička samostalnost i naravno tada je došlo do jednoga znatnoga programskog promašaja kada nam se nije vratilo naše historijsko ime već smo okvalificirani kao Muslimani (s velikim "M"). Ta nesretna i nespretna formulacija dovela nas je praktički u situaciju da se nikada nije moglo razlučiti što je tu etnička odrednica, a što je to religijska odrednica jer znamo svi da riječ "musliman" znači i pripadnost islamskoj vjeri. Tek 1993. godine, u najtežim trenucima za opstanak naše matične države Bosne i Hercegovine i za opstanak bošnjačkog naroda na kraju krajeva mi smo vratili u upotrebu svoje historijsko ime.

E sada, to sve govorim stoga jer su birački popisi rađeni na temelju davnih 70-tih godina kada nisu postojali Bošnjaci već samo Muslimani sa velikim "M". Tako mi danas prema postojećem pravnom sustavu moramo kod svih izbora praktički odlaziti u lokalne zajednice i vaditi potvrde da mi jesmo Bošnjaci, da nismo Muslimani, da nismo nešto treće, itd. I naravno u takvoj situaciji oni koji izvade te potvrde odlaze u pravilu i odu glasovati na tim izborima. Dakle, ako ih je 100 izvadilo takvu potvrdu, onda tih 100 u pravilu i ide glasati i poslije toga mediji pišu kako je najveći odaziv pripadnika bošnjačkog naroda. No realnost je sasvim drugačija. Najveći broj pripadnika bošnjačkog naroda nije uopće bio u situaciji da koristi to svoje ustavno pravo. Što se tiče drugih nacionalnih manjina tu je situacija od grada do grada, od županije do županije različita Naravno, ne treba dvojiti da srpska nacionalna manjina ima svoje probleme koji su vezani za nesretna ratna događanja, ali i pripadnici nekih drugih manjina generiraju svoje probleme koji su manje ili više poznati javnosti. No treba ipak konstatirati, i to je ono najvažnije: Međunarodna zajednica je zainteresirana da se nacionalna prava u svim zemljama nastalim raspadom bivše državne zajednice poštuju. I upravo uloga međunarodne zajednice u svemu ovome je najvažnija. Jer, ja ću biti malo grub pa ću kazati da kada bi se lokalnoj upravi prepustilo da ona odlučuje što treba ponuditi nacionalnim manjinama, u najvećem broju slučajeva nacionalne manjine bi bile stjerane u ono što se zove getoizacija i bile bi male, male šanse da se nešto napravi. I zato ja obično kažem u ovakvim situacijama, hvala međunarodnoj zajednici koja nam na neki način osigurava jedan normalniji iskorak..

BOŠNJACI SU ODUVIJEK BILI SNAŽNA GRAĐANSKA MANJINA

Poznat je problem koji bošnjačka zajednica ima sa glasovanjem na izborima, ne samo ovim manjinskim, već i općim, i njeno sudjelovanje bi sigurno bilo još veće kada bi to bilo riješeno. Međutim, unatoč tome, bošnjačka nacionalna zajednica imala je najveće sudjelovanje na ovim izborima i bilo bi dobro da se kaže što je "tajna" tog dobrog odaziva i, ako tako možemo reći, dobre organiziranosti bošnjačke nacionalne zajednice?

- Ja želim odmah kazati da Hrvatska i Bosna i Hercegovina, ma koliko se ta moja formulacija nekima neće svidjeti, predstavljaju jedan jedinstven geopolitički prostor sa dva subjektiviteta - Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. I uvijek su se ti tokovi između Bosne i Hrvatske odvijali sa manjim ili većim intenzitetom, ovisno o razvoju situacije. Bošnjaci su ovdje u Hrvatskoj uvijek bili jedna snažna građanska manjina čak i u vrijeme kada mi nismo imali praktički nikakvih svojih etničkih institucija. Od 90-tih godina međutim, mi smo uspjeli napraviti nekoliko stvari koje nama daju garanciju da ćemo neke stvari moći sve sustavnije razvijati. Prvo, mi smo formirali svoju političku stranku. Imamo stranku bošnjačkog naroda u RH (koja će se, istina, sada

modificirati i otvoriti svim građanima) i ta stranka ima 16 svojih ogranaka diljem cijele Hrvatske. Prema tome, naš je politički iskorak tu vrlo jasan. Dalje, osim stranke, formirali smo i svoju bošnjačku nacionalnu zajednicu koja također ima desetak ogranaka. Imamo svoja kulturna društva u Splitu i Zagrebu. Osnovali smo i nogometni klub, itd. Dakle, mi nastojimo da budemo kao građani RH inkorporirani u sve normalne tokove života, ali i tamo gdje ocijenimo da neki naš specifikum treba gajiti nastojimo ga razvijati. Da svemu tome još i dodam da su Bošnjaci bili jedina nacionalna manjina koja je u Domovinskom ratu imala organiziran udio u obrani RH, tako da mi u ovom momentu imamo nekoliko udruga, udruga Bošnjaka sudionika Domovinskog rata. To govori o našoj spremnosti da svaki problem RH prihvatimo i kao naš problem, ali naglašavam, da ako ima ideja i potreba da razvijamo neke naše posebnosti, onda nastojimo to u okviru pozitivnih pravnih propisa to i činiti.

Prema tome vjera u uspjeh je doista put do pravoga, konačnog uspjeha. Mi smo pokazali da i u najnepovoljnijim okolnostima, ako je iskren iskorak kojim mi želimo osigurati svoje političke atribute u Republici Hrvatskoj, da na neki način idemo u ispravak svega onoga što je činjeno u prošlom vremenu - to moguće.

Naravno, da nije u okviru hrvatskog političkog establishmenta, govorim kao cjelini, došlo do jednog prešutnog dogovora da Bošnjaci nisu remetilački faktor u RH, da ulazak jednog Bošnjaka u Hrvatski sabor može samo za Hrvatsku, kao državu, biti jedan pozitivan iskorak, sve ovo ne bi bilo moguće. Prema tome ja i kada se sastajem i s međunarodnom zajednicom, rado ističem taj moment jer jednostavno ni jedan pripadnik manjine ne može samo sebe izdvajati kao manjinski element nego uvijek mora konstatirati da je dio jedne šire cjeline koja se zove Republika Hrvatska .

S IZBORIMA ZA VIJEĆA OTVOREN JE PROCES KOJI ĆE SE TEK AFIRMIRATI

Meni godi vaša ocjena da su Bošnjaci bili najprisutniji na ovim održanim izborima za manjinske institucije, međutim ja tvrdim da to nije naš maksimum i smatram da mi možemo taj iskorak još više multiplicirati. Izabrana su vijeća nacionalnih manjina koja su ne samo nova institucija u Hrvatskoj, već manje-više i u nekim evropskim okvirima. Međutim, relativno mali izlazak birača nacionalnih manjina na neki je način inicirao pitanje svrsishodnosti i opravdanosti ovih institucija, dok eksperti ipak tvrde da je to problem nekog uhodavanja i vremena ...

- Pa gledajte, činjenica je da mnogima, pa da budem iskren i vašem sugovorniku, još uvijek nije sve jasno glede osnutka ovih manjinskih vijeća. I drugi saborski zastupnici nacionalnih manjina također priznaju da je puno stvari još nejasno. Moramo biti realni i shvatiti da je ovim izborima otvoren jedan proces koji će tek u narednom razdoblju u punoj mjeri se afirmirati. Svaki je početak težak, pa tako i ovaj. Po meni, jedan od većih problema što se tiče vijeća je neshvaćanje njihove savjetodavne funkcije. Međutim, neki su shvatili da će to faktički biti jedan paralelizam vlasti što ni u kom slučaju nije nigdje u ovome ustavnom ustrojstvu Hrvatske tako definirano. Osim toga, tu ima još jedan problem koji se javlja ne kod Bošnjaka, ali se javlja kod nekih drugih, što bi se reklo, starih nacionalnih manjina u RH. Te stare nacionalne manjine su gajile u okviru svojih sredina određene kulturne sadržaje, a sada se odjedanput kod njih pojavljuju i ova vijeća tako da je tu došlo, bar prema interpretacijama mojih kolega, do određene podvojenosti jer jedni druge doživljavaju kao svojevrsnu konkurenciju. Mislim da u toj situaciji treba biti zreo i očekivati da će te stvari tijekom vremena upotpuniti i da će se moći na jedan kvalitetan način sagledati što ta manjinska vijeća trebaju i mogu napraviti. Mi u našoj stranci, Demokratskoj stranci Hrvatskoj spremamo jednu vrlo preciznu analizu ovih manjinskih izbora i u tom sklopu ćemo zajedno sa našim ljudima sa terena napraviti inventar onoga što bi na terenu trebalo raditi, vidjeti što je dobro, a što treba mijenjati. Eto, to će biti jedan naš doprinos da pokrenemo rad vijeća.

Kakve su vam spoznaje o radu vijeća nacionalnih manjina?Kao saborski zastupnik obišao sam određene općine u kojima živi značajnija bošnjačka

populacija. Obišao sam općinu Vojnić, općinu Cetingrad, općinu Topusko, općinu Gunja i općinu Drenovci, te grad Sisak gdje sam razgovarao s predstavnicima lokalnih vlasti i pripadnicima naše nacionalne zajednice koji tamo djeluju. Ono što je meni godilo čuti, da su ljudi iz tih općina spremni svim nacionalnim manjinama, odnosno njihovim vijećima, pa tako i Bošnjacima, maksimalno izaći u susret, maksimalno im pomoći u organiziranju, pa i materijalno koliko mogu izdvojiti za te aktivnosti. No, problem je u tome što su to siromašne sredine koje se suočavaju sa puno problema, ali unatoč toga spremni su pomoći i manjinama, evidentirati njihove probleme i pokušati riješiti što se može.

SANADER JE OBEĆAO ISPRAVITI NEPRAVDU PREMA "IZBRISANIM" BOŠNJACIMA

Što smatrate prioritetima kada je u pitanju bošnjačka nacionalna manjina?- Ono što je za našu bošnjačku zajednicu u Hrvatskoj u ovom momentu najvažnije i što nas

najviše opterećuje ja sam definirao sa predsjednikom Vlade dr. Ivom Sanaderom u tri točke i mi smo o tome potpisali sporazum pa smo već neke stvari i pokrenuli.

Nedavno sam predao popis od 140 Bošnjaka, autohtonih Bošnjaka, državljana RH, koji su bili državljani u vrijeme proglašenja neovisnosti RH, no koji su u jednom historijskom trenutku koji je potom uslijedio kada je došlo do krajinske pobune, mnogi izbjegli u pravcu Bosne, a kada su se vratili više nisu mogli dobiti temeljne dokumente. I premijer je obećao da će se svim tim osobama ispraviti ta nepravda. Ja bih rekao da mi kombinacijom onoga što bi nazvali nacionalnim iskorakom i političkim iskorakom uspijevamo neke stvari rješavati.

Druga točka koja je za nas temeljna i koju se spremamo vrlo brzo pustiti u proceduru jeste da se konačno u zakonodavstvu, u praktičnom ponašanju uprave, administracije i pravnog sustava, itd. konačno definira bošnjačka komponenta. Temeljni problem u ovom trenutku što je državna administracija Bošnjake podijelila u dvije kategorije: s jedne strane imate ovu odrednicu koju smo mi vratili '93. godine, a to su Bošnjaci, i ovu odrednicu iz komunističkih vremena, a to su Muslimani kao etnička odrednica. Praktički, umjesto negdje oko 50.000 Bošnjaka, mi ih imamo otprilike oko 21.000 i oko 20.000 onih koji se još izjašnjavaju kao Muslimani, s velikim "M". Mi idemo u realizaciju tog dogovora s Vladom da se ta hipoteka prošlosti definitivno skine sa dnevnog reda. To je za nas jedno od temeljnih pitanja. Dobio sam informaciju da i Bošnjačka nacionalna zajednica sa svoje strane šalje iste zahtjeve. Iskreno govoreći, ne znam zašto oni to sada rade jer znaju da smo mi sa Vladom već sklopili taj sporazum, ali to je njihovo legitimno pravo. No u svakom slučaju, ja doista nemam razloga sumnjati da premijer Sanader neće ići u realizaciju tog dogovora.

I treća točka, kao što je poznato, odnosni se na to da su Bošnjaci i Slovenci 1997. godine izbačeni iz preambule hrvatskog Ustava i mi smo zatražili da se kod prve promjene Ustava RH, ako je bude u mandatu ove vlade, Slovenci i Bošnjaci vrate u preambulu Ustava.

Kao što vidite, mi nismo trgovali sa Vladom , nismo tražili funkcije, pare ili nešto drugo, već smo tražili da se tri krucijalne stvari za pripadnike bošnjačke manjine isprave.

SURADNJA MEĐU MANJINAMA VAŽNA ZA ARTIKULACIJU NJIHOVIH INTERESA

Kako ćete, kao saborski zastupnik, pomoći rad vijeća?- Mi u ovom momentu spremamo jedan iscrpan popis svih naših vijeća i svih njihovih

članova, kao i predstavnika bošnjačke nacionalne zajednice i sa njima ćemo održati jedan sastanak na kojem bi utvrdili na koji način možemo surađivati, na koji način rješavati goruće probleme važne za pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice.

A suradnja sa drugim nacionalnim manjinama?- Ja sam i izabran kao saborski zastupnik pet nacionalnih manjina - Albanaca, Crnogoraca,

Makedonaca, Slovenca i Bošnjaka .S predstavnicima ovih nacionalnih manjina uspostavio sam dobre početne kontakte, a to

sada treba dalje razvijati. Namjeravam formirati jedan krug svojih suradnika koji će upravo dolaziti iz udruga manjina koje ja zastupam u Saboru, te s njima zajednički raditi na različitim projektima i programima i artikulirati naše interese. Pritom, kriterij naše suradnje trebaju biti upravo konkretni interesi i problemi naših manjina, a ne tzv. visoka politika što nama manjincima po definiciji ne pripada i može nas odvesti samo korak unatrag. U tom kontekstu, mene posebno raduje i činjenica da su pojedine bošnjačke udruge uspostavile dobru suradnju sa udrugama drugih nacionalnih manjina, npr. sa srpskom nacionalnom manjinom. Ta suradnja među manjinama odnosno njihovim udrugama vrlo je važna kako bi se interesi manjina u javnosti bolje artikulirali i ako bi se mogli postići bolji rezultati korisni za sve manjine.

Pomoć matice? Možete li uopće računati na nju?- Prije svega treba znati da u ovom momentu naša matična država Bosna i Hercegovina

figurira kao država s ograničenim suverenitetom. Ne trebam spominjati da je BiH izašla iz ovoga rata razorena i destruirana, i da dan-danas postoje ogromne snage u BiH koje ne žele Bosnu i Hercegovinu. To je realnost. Osim deklarativne pomoći, mi ne možemo u ovom trenutku očekivati

ništa i zato nastojimo da sav taj posao sami obavimo, i zato jedan od naših najvećih uspjeha je bio izlazak na parlamentarne izbore.

Sami ste spominjali da sadržaj rada, kada su manjine u pitanju, ne bi trebala biti "visoka" politika. Međutim, svoju ste aktualnu političku poziciju saborskog zastupnika posredovali preko političke stranke Da li to na neki način otežava vašu komunikaciju s dijelovima bošnjačke nacionalne zajednice u Hrvatskoj ili vam vaša stranačka pripadnost omogućuje efikasniji rad?

- Gledajte, Bošnjaci u RH zaista postoje kao narod. Unutar nas zaista postoje određene političke razlike. Ja ih ne dramatiziram i meni je normalno da postoje ljudi koji politički misle drugačije i kojima naša stranka politički ne odgovara. Što se tiče tzv. velike politike, za nas je ispravka spomenutih greška iz prošlih vremena najveća politika i u konačnici, ispravkom tih greška dobit će Hrvatska i dobit će pripadnici bošnjačke manjine u RH.

2. MANJINSKA PRAVA SE OSTVARUJU PONAJPRIJE NA LOKALNOJ RAZINI

Piše: Davor Gjenero

Europska se unija, koja je stvorila standarde kojima bismo trebali prilagoditi i hrvatsku državnu strukturu, zasniva na trima stupovima: načelu vladavine prava, ravnomjernom i održivom regionalnom razvoju i slobodnom poduzetništvu. Načelo «vladavine prava» ili ono što se u nas naziva «pravnom državom» obuhvaća i jednakost svih pred zakonom. Ravnomjerni i održiv regionalni razvoj osigurava da se središnja država brine o tome da niti jedna od regija ne zaostaje, a nezamislivo je da bi u državi, razvijenoj prema standardima EU, neka regija bila isključena iz društvenoga razvoja zato što znatan dio njenog stanovništva čine pripadnici nacionalnih manjina. Osnovni je europski problem zaostajanje u razvoju «rubnih» pograničnih regija i stoga se njihov razvoj dodatno financira iz strukturnih fondova Unije. Prekogranična suradnja, zasnovana na «europskom konceptu dobrosusjedstva», utemeljena je i na međusobnoj kompatibilnosti političkih sistema susjednih država, prije svega na načelu predstavničke liberalne demokracije i vladavine prava.

Temeljno je načelo predstavničke liberalne demokracije načelo «jedan čovjek – jedan glas». Koncept osiguravanja zastupljenosti manjinskih skupina, dakle, dodatna zaštita «pasivnoga biračkog prava» pripadnika manjine, prava da budu izabrani u predstavničko tijelo, u suprotnosti je s načelom «jedan čovjek – jedan glas». Budući da načela vladavine prava i ravnomjernoga regionalnog razvoja u dobroj mjeri osiguravaju uvjete za ravnopravnost pripadnika manjina u nekoj državi, u EU se načelno ne osigurava posebna zaštita pasivnoga biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina u nacionalnom parlamentu. Izuzetak je Njemačka, koja danskoj nacionalnoj manjini osigurava pravo na predstavljenost u Bundestagu, a i u zemaljskom parlamentu savezne države Schleswig-Holstein. Europski je standard zaštita ranjivih grupa na onoj razini na kojoj one ostvaruju svoja prava, dakle, na razini lokalne samouprave.

PRAVO NA RAZMJERNU ZASTUPLJENOST

U Hrvatskoj je javna rasprava o predstavljenosti manjina i zaštiti dodatnoga biračkog prava bila svedena na pitanje zastupljenosti manjina u parlamentu. Već je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, usvojenom 15. prosinca 1991. godine (taj je zakon napisan na osnovi prijedloga Venecijanske komisije, skupine ustavno-pravnih eksperata Vijeća Europe, a njegovo usvajanje bilo je uvjetom međunarodnog priznanja Hrvatske) predviđeno da nacionalne manjine imaju pravo na zastupljenost u Zastupničkom domu Sabora, a da ona manjina koja čini više od 7 % stanovništva (srpska nacionalna manjina) ima pravo na razmjernu zastupljenost. Ustavnim je zakonom bila predviđena i teritorijalna autonomija dvaju kotara - kninskoga i glinskog, u kojima je srpska manjina bila u većini. Taj je zakon predviđao i zaštitu pasivnoga biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina u lokalnoj i regionalnoj (županijskoj) samoupravi, ali zakonodavac nikada nije stvorio pretpostavke da se to pravo i ostvari. Tek su usvajanjem Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih

manjina u prosincu 2002. godine stvorene pretpostavke za ostvarivanje prava na zastupljenost ili razmjernu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Ustavnim je zakonom određeno da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru (članak 17.), ali i da imaju pravo na zastupljenost u predstavničkim tijelima lokalne i područne samouprave (zakonodavac pojam područna upotrebljava za regionalnu samoupravu, dakle, za županijsku razinu samouprave). U općinama, gradovima i županijama u kojima neka manjina čini više od 5, a manje od 15 % stanovništva, ona ima pravo na zastupljenost, a u jedinicama u kojima manjina čini više od 15 % stanovništva ima pravo na razmjernu zastupljenost.

U tekstu Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz travnja 2001. godine zakonodavac je člankom 9. predvidio pravo manjine na zastupljenost u predstavničkim tijelima, ali je naveo samo to da će se "statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odrediti broj članova predstavničkoga tijela iz redova hrvatskih državljana pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina sukladno razmjernom udjelu pripadnika u ukupnom stanovništvu jedinice".

Sabor je 11. ožujka 2003. donio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojim se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje ovoga ustavno-zakonskog prava.

Članak 9. Zakona o izboru dopunjen je odredbom koja obvezuje predstavnička tijela jedinica samouprave na čijem području manjine imaju pravo na odgovarajuću zastupljenost da "prije svakih redovitih izbora pravodobno usklade statut jedinice" i njime odrede koji je minimalni broj manjinskih predstavnika u skupštini, a ako to ne učini prethodni saziv predstavničkoga tijela "obavezu je dužno izvršiti novo izabrano predstavničko tijelo u roku od 60 dana od konstituiranja" (članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru...). Člankom 6. ovog zakona određuje se da one jedinice u kojima je na dan stupanja na snagu Zakona mandat u tijeku, a prema Ustavnom zakonu pripadnici manjina imaju pravo na predstavljenost u skupštini, u roku od 30 dana od stupanja na snagu zakona moraju statut uskladiti s Ustavnim zakonom i omogućiti ili imenovanje dodatnih manjinskih vijećnika ili dodatne izbore. Ako se to ne bi učinilo, određuje članak 7. Zakona, Vlada će raspustiti skupštinu jedinice. U takvom će slučaju broj manjinskih mandata u budućem sazivu skupštine odrediti (sukladno Ustavnom zakonu) Vladin povjerenik.

PRIMJENITI POZITIVNU DISKRIMINACIJU U DRŽAVNOJ UPRAVI

Tek nakon što u zakonom propisanom roku jedinice samouprave provedu obvezu, moguć je drugi korak u provođenju ovoga prava. Nadležno izborno povjerenstvo, i to ono koje je provodilo izbore 2001. godine, trebalo bi utvrditi je li u skupštinu izabran statutom propisan broj manjinskih predstavnika. Ako jest, nikakvih dodatnih postupaka neće biti, a ako nije, postoje dvije mogućnosti. Prva je da u skupštini (sa sada povećanim brojem vijećnika) mandate popune kandidati, pripadnici manjina, koji na izborima nisu bili izabrani. Ako takvih kandidata nije bilo (ili ih nije bilo dovoljno), Vlada će u roku od 90 dana raspisati dopunske izbore. Na tim dopunskim izborima ne primjenjuje se opće pravo glasa, već pravo glasa imaju samo pripadnici manjine čiji se predstavnik bira, a tako je ograničeno i "pasivno biračko pravo", dakle, kandidati na izborima mogu biti samo pripadnici manjine, i to samo oni koji na području te jedinice imaju prijavljeno prebivalište. Kandidate mogu predlagati političke stranke, birači, udruge nacionalnih manjina ili vijeće nacionalne manjine (naravno, tek kad ono bude konstituirano). Sukladno Ustavnom zakonu dopunski izbori provedeni su u 15. veljače 2004. godine, istovremeno s dopunskim izborima za Vijeća nacionalnih manjina, čime je u najvećem broju jedinica lokalne i regionalne samouprave kompletiran sustav predstavljenosti manjine i stvorene su pretpostavke za političku integraciju manjina u funkcioniranje lokalne i regionalne samouprave.

I Ustavnim zakonom i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jasno je određeno da u onim jedinicama, u kojima pripadnici manjina čine većinu stanovništva, pripadnici hrvatskog naroda imaju pravo na zaštitu biračkoga prava kakvo je inače predviđeno za nacionalne manjine.

Načelo «pozitivne diskriminacije» pripadnika nacionalne manjine, o kome se u nas često govori, ali samo vezano uz izbore, ne smije se svoditi samo na dodatnu zaštitu aktivnoga ili pasivnog biračkog prava. Mnogo je važnije da se pozitivna diskriminacija ostvaruje i u «životnim» situacijama. Stoga je vrlo korisno što Ustavni zakon određuje i pravo pripadnika nacionalnih

manjina na zastupljenost u tijelima državne uprave i u pravosudnim tijelima. Međutim, ostvarivanje ovih prava daleko je neodređenije nego prava na zastupljenost u lokalnim i regionalnim tijelima predstavničke i izvršne vlasti. Tako se ne određuje mogućnost izbora dodatnih sudaca u županijskim i općinskim sudovima, na čijem području pripadnici manjine čine znatan postotak stanovništva, već se samo najavljuje "pozitivna diskriminacija" pripadnika manjina prilikom budućih sudačkih izbora. Preciznije, pri budućem izboru sudaca, u slučaju da dva ili više kandidata podjednako zadovoljavaju kriterije za izbor, Državno bi sudbeno vijeće trebalo dati prednost pripadniku manjine. Jednako je i sa zapošljavanjem u javnoj upravi - ne određuje se da bi među državnim službenicima na određenom području trebao biti razmjeran broj pripadnika manjina, pa čak niti da bi udio manjinskoga stanovništva trebao biti "instruktivan" za sastav državne uprave na tom području, već se samo prilikom budućeg zapošljavanja u državnoj upravi sugerira "pozitivna diskriminacija", dakle, u slučaju jednakog ispunjavanja uvjeta davanje prednosti manjinskom kandidatu.

USKLAĐIVANJE POPISA STANOVNIŠTVA I POPISA BIRAČA

I u vezi sa sastavom sudbene vlasti i državne uprave Ustavni zakon naglašava zaštitu "stečenih prava" sada zaposlenih, što, naravno, nikako ne znači da bi se time štitila nadzastupljenost pripadnika manjina u državnoj upravi i sudbenoj vlasti. Naprotiv, tako se legalizira stanje njihove izrazite zanemarenosti, a prevladavanje takva stanja odlaže za neka daleka vremena. Isto je i sa zaposlenima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, službenicima općina, gradova i županija, s time da Ustavni zakon ne ulazi u rješavanje nacionalnih pariteta u tim organima, nego to prepušta budućem Zakonu o službenicima u tijelima lokalne i regionalne samouprave.

Osim nabrojenoga, postoji još jedan ozbiljan problem pri uspostavljanju razmjerne zastupljenosti manjina na nekom području. Referentni dokument, na osnovi kojega se utvrđuje postotak prisutnosti neke manjine na području jedinice lokalne ili regionalne samouprave, popis je stanovništva, a hrvatski je popis iz 2001. godine iz stanovništva isključivao sve one koji na tom području nisu bili stalno nastanjeni najmanje u proteklih šest mjeseci, iako tu imaju stalno prebivalište. Time je u popisu stanovništva, a i u popisima birača, stvorena razlika u učešću manjinskih pripadnika, prije svega srpske nacionalne manjine, na područjima "od posebne državne skrbi". Doduše, u stavku 7. članka 20. Ustavnoga zakona stoji: "Prije svakih izbora službeni rezultati popisa stanovništva o broju pripadnika nacionalnih manjina u jedinici lokalne samouprave odnosno jedinici područne (regionalne) samouprave usklađuju se s eventualnim promjenama registriranim u posljednjem potvrđenom popisu birača te jedinice." Međutim, malo je nade da bi se ova odredba primijenila već sada, nego će za određivanje prava na razmjernu zastupljenost manjine vjerojatno biti referentan postojeći popis birača.

3. UVIJEK SMO SPREMNI POMOĆI

Intervju s pročelnicom Koordinacije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije Jadrankom Golubić

Razgovarala: Sanja Vukičević

U Vukovarsko-srijemskoj županiji 20% ukupnog stanovništva čine nacionalne manjine koje su u najvećoj mjeri konstituirale svoja županijska, gradska i općinska vijeća nacionalnih manjina poslije prvih izbora održanih 18. svibnja 2003. godine, dok je manji dio ostvario to pravo na dopunskim izborima 15. veljače ove godine.

Pročelnica Koordinacije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije Jadranka Golubić od početka pruža punu podršku i pomoć vijećima nacionalnih manjina kako bi se što bolje snašla u administrativnoj proceduri donošenja odgovarajućih akata vijeća, te uspostavila najbolje modalitete suradnje sa jedinicama lokalne samouprave.

Kakvi su rezultati prvih i dopunskih izbora za Vijeća nacionalnih manjina u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji su održani u svibnju prošle, odnosno veljači ove godine?

- U Vukovarsko-srijemskoj županiji poslije prvih izbora konstituirana su vijeća nacionalnih manjina bošnjačke, mađarske, rusinske, slovačke i srpske manjine za županiju, u Iloku, Vukovaru i Vinkovcima iste manjine su konstituirale gradska vijeća nacionalnih manjina, a u 14 općina u županiji osnovana su također vijeća manjina u ovisnosti o tome koje manjine su najprisutnije u pojedinoj općini. Također su izabrani i predstavnici nacionalnih manjina i to romski i ukrajinski za županiju, te romski za grad Vinkovce, albanski za Vukovar i srpski predstavnik za grad Županju. Na dopunskim izborima u veljači ove godine izabran je albanski predstavnik za Vukovarsko-srijemsku županiju, u dvije općine srpski predstavnici, te u općini Markušica hrvatski predstavnik jer u toj općini uglavnom živi stanovništvo srpske nacionalnosti, dok dio općina koje su na to imale zakonsko pravo ni ovoga puta nisu predložile svoje predstavnike što se uglavnom odnosi na srpsku nacionalnu manjinu.

Najveći dio vijeća nacionalnih manjina je registriran pri nadležnom Ministarstvu dok manji dio nije. Jesu li njihove registracije u tijeku?

- Registraciju provodi državna uprava, odnosno Ministarstvo pravosuđa, a mi u Vukovarsko-srijemskoj županiji smo sve organizirali prvo za 5 županijskih vijeća nacionalnih manjina i uputili ih što i gdje treba da dostave. Ne postoji nigdje obveza jedinica lokalne samouprave da to rade za vijeća, ali vjerujem da ukoliko su vijeća zatražila pomoć, da su je i dobila. Neka vijeća nacionalnih manjina nisu još uputila potrebne akte za registriranje, ali više se ne čeka kao prošle godine jer je tada sve bilo novo te se duže čekalo na registraciju. Ukoliko nekim vijećima registracija još nije u tijeku, razlog je upravo u njima da nisu dovoljno aktivni u ostvarivanju svojih prava.

Koliko je Vaš ured pomogao manjinama u pisanju potrebnih statuta, programa rada, financijskih planova, poslovnika i slične dokumentacije jer se najveći dio članova vijeća manjina po prvi puta susreo sa ovom tematikom?

- Vijeća nacionalnih manjina su uglavnom bila nespremna za pisanje ove dokumentacije, te su im jedinice lokalne samouprave i pomagale u tome. Održali smo seminar za tajnike, odnosno ljude u županiji, gradovima i općinama koji su trebali raditi na tim poslovima, da ih obučimo na koji način će raditi s vijećima. Mi smo radili na svim poslovima od početka, od glasačkih listića za izbore pa nadalje. Jedinice samouprave trebaju, a to smo i radili, normativno urediti statute i druge opće akte vijeća nacionalnih manjina, osigurati financijska sredstva za njihov rad, nužnu opremu za obavljanje stručnih administrativnih poslova, te prostorne uvjete za rad Vijeća.

Do kraja mjeseca travnja bile su najavljene izmjene u pojedinim aktima jedinica lokalne samouprave vezanim za funkcioniranje Vijeća nacionalnih manjina. Na što se odnose te izmjene?

- Morat će se mijenjati pojedini poslovnici općinskih vijeća, odnosno to će morati učiniti one jedinice samouprave koje još nisu izmijenile svoje statute i unijele podatke o broju vijeća nacionalnih manjina ili članova, ili sve potrebno uskladile sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. To se uglavnom radilo još prošle godine, a sada je Ministarstvo uputilo dopis da se i ostali opći akti usklade sa odredbama ovog Ustavnog zakona. Zatraženo je i izvješće o provedbi Ustavnog zakona. Riječ je uglavnom o poslovnicima o radu i općim aktima koje treba uskladiti sa člankom 31. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina gdje je propisano na što vijeća imaju pravo, odnosno na što se odnosi njihov djelokrug rada.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji formirana je i prva Koordinacija nacionalnih manjina u Hrvatskoj u koju su ušla sva županijska vijeća i predstavnici manjina. Omogućuje li Vam to lakšu međusobnu komunikaciju?

- U veljači ove godine pod pokroviteljstvom nevladine udruge Vukovarski institut za mirovna istraživanja i obrazovanje osnovana je Koordinacija nacionalnih manjina naše županije. Kontaktiramo uvijek sa svim predsjednicima vijeća manjina, ali je normalno da je bolje kada neko tijelo već nešto dogovori i uradi sa svojim vijećima manjina, te je tako lakše komunicirati jer radite s manjim brojem ljudi.

Kakve su mogućnosti za upošljavanje tajnika za svako vijeće nacionalne manjine u županiji, što manjine traže, koji bi obavljao sve prateće administrativne i druge poslove za svako Vijeće?

- Iz sredstava koja vijeća dobiju idu svi režijski troškovi, ali ona trebaju tim sredstvima financirati i osobu koja će raditi kao tajnik za to Vijeće. Naš župan je u početku bio voljan da uposli jednog zajedničkog tajnika koji bi radio za sva vijeća, ali svaka manjina ima svoj jezik, te je to neizvedivo. Smatram da osoba koja bude radila kao tajnik svakog Vijeća neće imati puno radno

vrijeme i ne može biti ni u stalnom radnom odnosu, nego će raditi jednu određenu satnicu u toku tjedna, te bi ih i trebalo plaćati po ugovoru o djelu ili na bazi nekog honorara.

Veliki problem gotovo svih Vijeća manjina je i nedostatak prostora u kojem bi se sastajali i dogovarali. Kako tu jedinice lokalne samouprave mogu pomoći?

- Vijeća mogu redovito na korištenje dobiti salu za sastanke u zgradi županije u Vukovaru i u Vinkovcima, samo na vrijeme trebaju uputiti poziv za sjednicu koju žele održati. Neka Vijeća su čak i svoja sjedišta prijavila na naše zgrade, na primjer Mađari u Vinkovcima, a Rusini u Vukovaru. Bošnjacima je bliža općina Gunja, a Slovaci dijele prostor sa Udrugom slovačke manjine u Iloku. Nismo u prilici, što sam rekla, i predstavnicima Roma u Vinkovcima osigurati prostore u kojima bi se sastajale njihove Udruge, nego isključivo prostor za sastanke vijeća manjina.

Manjine zamjeraju na nedovoljnoj pokrivenosti u medijima Vukovarsko-srijemske županije. S tim u vezi zatražili su i Vašu pomoć?

- Potrebe manjina za većom medijskom zastupljenošću razmatrale su se još i prošle godine, ali mi kao županija nemamo pravne mehanizme da nekoga prisilimo nego samo medijima možemo uputiti zamolbu. Mi molimo medije da izađu u susret manjinama, a na koji način to još ne znamo. Uputili smo ispred Koordinacije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina županije dopis medijima da mi podržavamo tu medijsku zastupljenost, a sad je sve na izravnom dogovoru manjina i medija.

Postoje razmišljanja da se kompletna organizacija uspostavljanja vijeća manjina, njihove registracije i rada mogla daleko brže odvijati. Kakav je Vaš komentar?

- Kod nas je, pogotovu u odnosu na druge županije, sve to medijski dosta popraćeno. Organizirali smo dosta seminara i predavanja. Za vijeća smo na vrijeme pribavili podatke iz Vladinog Ureda za nacionalne manjine, uspostavili kontakte sa Savjetom za nacionalne manjine, dali smo vijećima i ogledne obrasce za statute da im bude olakšano. Po meni se manjine i vijeća trebaju više međusobno povezivati. Na primjer, Mađari imaju Koordinaciju Mađara gdje predsjednik Vijeća mađarske manjine županije ostalim predsjednicima Mađara u gradovima i općinama daje upute i sve je tako jednostavnije.

Kako je izvršena raspodjela financijskih sredstava za rad vijeća nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije?

- Vijeća su se u okviru Koordinacije nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije dogovorila da se iznos od 300.000 kuna, koliko su dobili za ovu godinu, raspodjeli prema popisu stanovništva iz 2001. godine, odnosno prema udjelu pojedine manjine u ukupnom broju stanovnika županije. Od 204.768 stanovnika, manjine čine 38.606. Od ukupnih sredstava je, prema tome, jednu trećinu dobila srpska manjina, dok su ostale dvije trećine podijelili Mađari, Rusini, Slovaci, Bošnjaci te Ukrajinci i Romi u ovisnosti o tome u kojim postotcima su zastupljeni u županiji. Znam da nisu zadovoljni sredstvima koja su dobili, ali smo ih mi uputili i na druge izvore gdje mogu ponuditi neke svoje programe jer županija u ovom trenutku može izdvojiti ovoliko sredstava .

Na što se sve konkretno mogu utrošiti ta sredstva koja dobiju vijeća nacionalnih manjina?

- Jedinice lokalne samouprave osiguravaju sredstva za rad za vijeća nacionalnih manjina jer su ona neprofitna i to se odnosi na obavljanje administrativnih poslova vijeća. Sredstva se mogu osigurati i u državnom proračunu, a sredstva koja Vijeće ostvari od svoje imovine, donacija ili poklona mogu se koristiti samo za poslove značajne za nacionalnu manjinu. Ona sredstva koja se ostvare iz državnog proračuna ili od jedinica lokalne samouprave idu za namjene određene proračunom i zakonom, odnosno nečijom odlukom, na primjer Savjeta za nacionalne manjine. Članovi vijeća mogu primati samo naknadu troškova koje su imali i nagradu za rad i to toliko, koliko odobri nadležno ministarstvo za opću upravu, a Ministarstvo prikuplja podatke sa terena i uskoro će raspisati i ove iznose.

4. ZA PRIMJENU USTAVNOG ZAKONA POTREBNO JE VRIJEME

Intervju s Nives Kopajtić - Škrlec iz Državnog ureda za upravuRazgovarao Enis Zebić

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina uređuje njihovu zastupljenosti na državnoj razini, u parlamentu, a u lokalnim jedinicama - općinama, gradovima i županijama - govori ne samo o zastupljenosti u predstavničkim, već i u njihovim izvršnim i upravnim tijelima. Na redovnim i dopunskim izborima udovoljeno je zahtjevu o proporcionalnoj prisutnosti manjinskih vijećnika u predstavničkim tijelima, a o tome kakova je zastupljenost manjina u izvršnim tijelima lokalne vlasti i uprave pitali smo Nives Kopajtich - Škrlec, načelnicu Odjela za ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave Središnjeg državnog ureda za upravu. - Što se tiče upravnih i izvršnih tijela, tu je situacija donekle drugačija. Moramo biti svjesni da su izvršna tijela konstituirana, rade punom parom, da su manja po sazivu i da je vrlo nezgodno kooptirati članove u izvršna tijela za vrijeme trajanja mandata. Toga smo svjesni. Međutim, većina lokalnih jedinica putem svojih statuta razrađuju i utvrđuju ne samo zastupljenost u predstavničkim tijelima, već i definiraju na koji će se način po provedbi slijedećih - evo to će biti zapravo vrlo brzo - redovnih lokalnih izbora, osigurati i postići zastupljenost u samim poglavarstvima.

Nadalje, svjesni smo da su upravne jedinice ponegdje podkapacitirane što se tiče uposlenika, međutim, to u većem, pretežitom, dijelu Hrvatske nije slučaj. Imaju više no dovoljno zaposlenika, pa će se Ustavni zakon i pravo predstavnika manjina na zastupljenost moći ostvarivati tek u hodu, tek u budućnosti, upravo na način koji sam Ustavni zakon propisuje, a to je da će se o nacionalnoj pripadnosti voditi računa u budućem zapošljavanju prilikom popune slobodnih radnih mjesta.

Kako to trenutačno izgleda u općinama, gradovima, županijama?- Sa izvršnom vlasti i upravnim tijelima što se tiče lokalne vlasti, mogu reći da nemamo

nekih detaljnih, kompletnih cjelovitih podataka. Eto, to se jednostavno mora reći. Prikupljamo određene podatke, određene smo već uspjeli prikupiti, dijelom i analizirati. Dobar dio lokalnih jedinica u svojim statutima ima definiranu zastupljenost u poglavarstvima i dobar dio jedinica je tu zastupljenost i postigao. Međutim, bojim se da ta zastupljenost, govoreći o izvršnim i upravnim tijelima, nije postignuta u potpunosti, u cijelosti.

Je li ponegdje formalno-pravni okvir omogućuje neravnomjernu zastupljenost, dakle statuti koji još nisu promijenjeni. Odnosno, koje su glavne poteškoće tamo gdje nije još postignuta zastupljenost?

- Glavne poteškoće svakako nisu u statutima. Prema podacima kojima raspolaže središnji državni ured, statuti su usklađeni. Postoje određene nejasnoće, postoji veliki dio upita. Dakle, uobličuje se neka praksa koja se tiče i ostalih prava, a ne samo prava na političku zastupljenost, a tiču se manjina, na primjer na isticanje simbola, uporabu zastave, i tako dalje. Dosta stvari se u primjeni, koja je dugotrajniji proces, definira u hodu. Po meni osobno, smatram da statuti nisu izvor problema i da se ne može reći da je loša statutarna regulativa na lokalnoj razini, razlog nezastupljenosti, dakle razlog neprimjene ili neostvarivanja prava nacionalnih manjina na lokalnoj razini.

Ako nisu statuti, što jest uzrok problemima?- Ne bih rekla da postoje problemi. Samo bih rekla da je za primjenu Ustavnog zakona

potrebno određeno vrijeme. To vrijeme tek teče. Nedavno smo imali prve izbore za Vijeća nacionalnih manjina i treba ostaviti vremenu i. naravno, insistirati na dosljednoj primjeni prava nacionalnih manjina i na dosljednoj implementaciji Ustavnog zakona. Dakle, ne bih rekla da postoje neke određene, konkretne prepreke, u prvom redu da bi se one, recimo, odnosile na normativu na lokalnoj razini. Mislim da problem nije u normativi, nego da treba jednostavno pričekati i insistirati na promjeni. Tu je velika uloga, po meni, i vijeća nacionalnih manjina i samih manjinskih udruga na lokalnoj razini.

5. USTAVNOM ZAKONU NEDOSTAJU PROVEDBENI AKTI

Razgovor s Miloradom Lukićem, voditeljem Pravne službe Srpskog demokratskog foruma Razgovarao Enis Zebić

Milorad Lukić voditelj je Pravne službe Srpskog demokratskog foruma kojem Europska unija donira program educiranja članova vijeća i predstavnike svih manjinskih zajednica u Hrvatskoj na temu njihova konstituiranja i funkcioniranja. Kad je u pitanju financiranje vijeća tiče Lukić podsjeća na Ustavni zakon koji kaže da jedinice lokalne i regionalne samouprave osiguravaju sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina, uključujući i sredstva za obavljanje administrativnih poslova, a mogu osigurati i sredstva za provođene određenih aktivnosti utvrđenih programom rada vijeća. Sredstva za ostvarivanje određenih programa vijeća nacionalnih manjina mogu se osigurati i u državnom proračunu. Vijeće nacionalne manjine može sredstva za rad ostvarivati putem donacija, poklona i nasljedstva, kaže Lukić ali i napominje da nema nikakvog popratnog dokumenta kojim bi se provodili članci Ustavnog zakona. Pitali smo ga hoće li bez takovog dokumenta biti otežano provođenje Ustavnog zakona?

Popratni ili provedbeni akt uz Ustavni zakon je neophodan. Naime, tu bi trebalo točno definirati nosioce, rokove, zatim aktivnosti i tako dalje, jer moramo imati na umu da je ipak Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina organski zakon. Dakle, ako ga još i sa šireg aspekta gledamo, u europskim razmjerima, to je specijalni zakon koji nema provedbene akte. Oni su itekako potrebni i nedostaju.

Je li već netko postavio takvo pitanje ili stavio taj problem na dnevni red?Taj problem i takvo pitanje još nije postavljeno. Ima tu više razloga i faktora. Naime, i sama

vijeća nacionalnih manjina se pokušavaju hodajući, da ne kažem gore-dolje i tamo-ovamo snaći kako bi pokušali ostvariti neka svoja prava, ali evo sada kroz neke radionice, koje upravo provodimo, vidimo da je donošenje toga podzakonskog akta, koji bi na jednom mjestu definirao sve provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, itekako neophodno.

Prema postojećim iskustvima, a nešto ih ima, tko osigurava materijalna sredstva za rad vijeća i za rad predstavnika?

Materijalna sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, i po samom Ustavnom zakonu, dužne su osigurati lokalne jedinice samouprave, u pravilu. Iz dosadašnjeg iskustva, one nisu u mogućnosti u potpunosti financirati rad vijeća, te ispunjavati sve obaveze utvrđene člankom 28. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Ukratko - većinom je problem nedostatak prostora. Prostor je problem mnogim vijećima, a mnoge lokalne jedinice trenutno nisu u mogućnosti to realizirati, mada, moram i to naglasiti, prema onome što se na terenu može vidjeti postoji dobra volja u gradskim i općinskim vodstvima da se pitanje materijalnih sredstava riješi.

Možemo li posebno istaći neka mjesta gdje lokalne vlasti izuzetno dobro surađuju sa vijećima i predstavnicima?

Zavisi od mjesta do mjesta. U nekim malo većim mjestima spremni su i već je u pripremi iznalaženje rješenja što se tiče prostora i ja vjerujem da će se to vrlo brzo realizirati. Bitno je od svega toga naglasiti da postoji dobra volja od strane lokalnih jedinca. Pa čak i tamo gdje je uopće teško nešto očekivati. Evo, općina Majur koja u svom poglavarstvu ima tri člana, a koja nema ni sredstava i koja faktički jedva sastavlja kraj s krajem, ima dobru volju i nudi nekadašnji društveni dom, voljni su ga ustupiti, ali samo je potrebno to pokriti, jer nedostaje crijep.

Po ustavnom zakonu, prvi od pobrojanih izvora financiranja je lokalna uprava i samouprava. Međutim, u kolikoj mjeri, ruku na srce, oni sami imaju novaca?

Zavisi i od samog gospodarskog razvoja lokalne jedinice. Na primjer, imam podatak za Sisačko-moslavačku županiju. Županija je iz svojih sredstava izdvojila za rad pojedinih vijeća po pet tisuća kuna, nekima je dala deset, nekim predstavnicima je dala tisuću ili dvije. To su vrlo, vrlo skromna sredstva. Dok, na primjer, neka vijeća u Zagrebu su dobila i po stotinu i više tisuća kuna, itd. Vjerujem da predstavnici lokalne vlasti čine sve što je u njihovoj moći.

Osim registracije, je li vijeća trebaju donijeti još neke akte da bi mogla početi djelovati?

Da bi se registriralo, vijeće mora donijeti slijedeće akte: statut, program rada, financijski plan i završni račun. Za registriranje je najvažniji statut i odluka o konstituiranju, odnosno o izboru predsjednika i predstavnika nacionalne manjine. Ovi popratni akti su i neophodni da bi vijeće moglo uopće početi raditi. Njegov program rada mora biti koncipiran sa financijskim planom koji se mora usuglasiti sa mogućnostima izvora financiranja i sredstava. Jer, lijepe su želje, a drugo su mogućnosti koje oni mogu dobiti i ostvariti. A, naravno, završni račun je prema zakonu obavezan za sve udruge, pa tako i za vijeća nacionalnih manjina.

Znam slučajeve da se pojedina vijeća, odnosno vijeća koja se još nisu konstituirala, javljaju nekim nevladinim organizacijama i pitaju da li mogu eventualno donirati 70 kuna koliko je potrebno za papire i za biljege, jer nemaju ni toliko novaca.

Na žalost, ima i takvih. I to je istina. Ja sam baš u prošlu subotu bio u Vojniću gdje ljudi jednostavno nemaju dovoljno novaca za biljege. No, ipak smo se ipak dogovorili i pružili im tu neophodnu pomoć.

Recite mi, dakle ipak neke papire treba napraviti prilikom registracije i vjerojatno, kasnije, prilikom rada. Da bi se tražio novac, treba napraviti neku aplikaciju, neki projekt. Na koju stručnu pomoć, od konstituiranja, ali i tokom rada, vijeća mogu računati? Da li to normira Ustavni zakon?

Ustavni zakon u nijednom članku to ne normira i to je ona jedna velika praznina gdje se vijeća nacionalnih manjina vrte u mjestu. Najveću, hajmo tako reći, stručnu pomoć u ostvarivanju njihovih osnovnih zadataka pružaju im domaće i međunarodne nevladine organizacije bilo putem educiranja, izrade projekata, savjetima koje programe mogu eventualno tražiti u skladu sa njihovim navedenim pravima u Ustavnom zakonu. Najviše se obraćaju za savjet i najviše im pomažu Savjet za nacionalne manjine i Vladin Ured za nacionalne manjine. Jedino su te Vladine institucije uključene u edukaciju i pomoć vijećima nacionalnih manjina.

6. RAZLIČITE MANJINE - ZAJEDNIČKI INTERESI

Piše Sanja Vukičević

Krajem veljače ove godine osnovana je Koordinacija nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije u koju su ušli predstavnici županijskih vijeća mađarske, bošnjačke, rusinske, slovačke i srpske nacionalne manjine te predstavnici i romske i ukrajinske manjine za Vukovarsko-srijemsku županiju, prva takve vrste u Hrvatskoj. Osnivači očekuju da će im se uskoro pridružiti i predstavnik albanske nacionalne manjine koji je izabran na ponovljenim izborima u veljači.

Osnivanju ove Koordinacije prethodile su zajedničke aktivnosti manjina Vukovarsko-srijemske županije implementirane u programima nevladine organizacije Vukovarski institut za mirovna istraživanja i obrazovanje, u okviru kojih su manjine uz podršku županijskih vlasti prošle godine obilježile Dan Europe u Vukovaru, Smotrom kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina županije . Bila je to prva zajednička akcija nacionalnih manjina u ovom dijelu RH iz koje se poslije nekoliko seminara o problemima i ulozi nacionalnih manjina i stvorila ideja o Koordinaciji .

VIJEĆA - VAŽNA STAVKA ZA PRIDRUŽIVANJE EU

- Samo zajedničkim radom i nastupom prema županiji i drugim institucijama lokalne uprave i samouprave možemo puno postići - optimistična je ocjena predsjednika Koordinacije nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije Josipa Kella koji je naglasio da u županiji vidi partnera za ostvarivanje interesa manjina na ovom prostoru. Istaknuo je da će se Koordinacija zalagati za prava manjina, obučavanje predstavnika i članova Vijeća o njihovim ovlastima i nastupati prema Vladi, Savjetu nacionalnih manjina RH i županiji prilikom traženja sredstva za rad. Koordinacija je 7.svibnja izabrala za Dan nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije za koji će se u okviru manifestacija za obilježavanje Dana Europe i ove godine predstaviti manjinskim kulturnim stvaralaštvom.

Podršku osnivanju Koordinacije kao prve takve u Hrvatskoj dao je i zamjenik šefa misije OESS-a u Hrvatskoj veleposlanik Robert Becker koji je primio predstavnike manjina Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Becker je istaknuo da je rad Vijeća nacionalnih manjina važna stavka u pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji i da će misija OESS-a i u ovoj godini nastaviti davati podršku manjinama i lokalnim samoupravama kroz zajedničke seminare. Ocijenio je da još uvijek veliki broj ljudi ne poznaje ulogu Vijeća nacionalnih manjina pa i same manjine kao i lokalne vlasti jer je u pitanju pionirski rad i za jedne i a druge.

KOORDINACIJA POMOĆ U ODNSIMA VEĆINA -MANJINA

- To je budućnost dobre suradnje i pomoći u ostvarivanju interesa nacionalnih manjina pogotovu na relaciji odnosa većina -manjina“ - komentirao je osnivanje Koordinacije predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije Jovan Ajduković dodajući da je Koodinacija i element sigurnosti za manjine koji će omogućiti lakše apliciranje za zajedničke projekte.

Idriz Bešlić, predsjednik županijskog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine izrazio je zadovoljstvo osnivanjem Koordinacije koja će kako je naveo kroz timski rad sigurno postići rezultate.

- Osjećam se kao među svojima, nema nikakve konkurencije među manjinama - rekao je Bešlić naglašavajući pozitivnu atmosferu u Koordinaciji.

Koordinacija nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije poslije osnivanja učinila je i svoj prvi korak u ostvarivanju zajedničkih ciljeva aplicirajući za iznos od 500.000 eura u Regionalnom operativnom programu županije. Europska unija je Vukovarsko-srijemskoj županiji odobrila 7 milijuna eura za projekte od zajedničkog interesa, a manjine Koordinacije su uputile projekt “Očuvanje kulturne baštine nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije“ koji se odnosi na obnovu i sanaciju kulturnih centara. Projekt uključuje obnovu Kulturnog centra srpske nacionalne manjine u Vukovaru u predviđenom iznosu od 175.000 eura, izgradnju bošnjačko-muslimanskog Kulturno-prosvjetnog centra u Gunji u iznosu od 52.348 eura, obnovu i sanaciju Kulturnog centra i izgradnju dječjeg vrtića u Korođu za mađarsku zajednicu u iznosu od 94.162 eura, obnove postojećih zgrada za dječje vrtiće u Petrovcima i Mikluševcima za rusinsku zajednicu sa 104.512 eura, sanaciju Evangelističke crkve sa dogradnjom apside u Iloku, obnovu slovačkog doma Ilok te doma u Radošu i crkveno-kulturnog objekta u Soljanima sa 61.548 eura kao i nabavku opreme za prostor Unije Roma i provođenje programa za romsku zajednicu sa 7.682 eura .Naznačeno je da Kulturni centar srpske zajednice neće biti namijenjen samo Srbima nego će ga koristiti i druge manjine kao i većinski narod jer bi se u toj zgradi u budućnosti trebali formirati mediji nacionalnih manjina i prostor za veće kulturne manifestacije. Raspodjela sredstava u ovom projektu Koordinacije usklađena je sa brojem pripadnika određene manjine u ukupnom broju stanovnika Vukovarsko-srijemske županije prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. Zanimljivo je da svaka manjina sudjeluje sa 20% vlastitih sredstava u ostvarivanju svog dijela projekta a da projekt obuhvaća 2.500 direktnih korisnika i preko 34.000 indirektnih.

FINANCIRANJE KULTURNIH PROJEKATA

U Koordinaciji nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije zalažu se za sudjelovanje u medijskom prostoru županije te su uputili zamolbu županiji da se založi kako bi nacionalne manjine županije dobile mjesečno 1 sat programa na Vinkovačkoj televiziji i tako imale priliku široj javnosti prikazati svoj rad. Nastupili su i prema lokalnim radijskim postajama kako bi osigurali medijske nastupe, a najavili su i zajedničko izdavaštvo uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine.

Vukovarsko-srijemska županija je za ovu godinu za rad Vijeća nacionalnih manjina i predstavnika manjina odobrila 300.000 kuna što će biti podijeljeno prema broju pripadnika određene manjine u ukupnom broju stanovnika županije.

”To su nedostatna sredstva ali u ovom trenutku je tako te smo odlučili da uputimo zamolbe županiji i drugim institucijama Republike Hrvatske da izdvoje još sredstava za potrebe manjina“ - istakao je predsjednik Koordinacije Josip Kell dodajući da već postoje neka obećanja Vlade i Savjeta za nacionalne manjine. Koordinacija će zatražiti i profesionalizaciju rada Vijeća manjina uvođenjem tajnika za svako Vijeće koji bi obavljao tekuće poslove Vijeća bez kojeg kao ni bez prostora i opreme kako naglašavaju u Koordinaciji Vijeća neće moći ispuniti svoju ulogu u lokalnoj zajednici.

7. EVROPSKI MANIFEST O MEDIJIMA MANJINSKIH ZAJEDNICA

Pripremio Branko Galić

Na prigodnoj ceremoniji u Bruxellesu 29. aprila predsjedniku Europskog parlamenta Patu Coxu uručen je Europski manifest o medijima manjinskih zajednica. Manifest je potpisalo preko 740 multikulturnih i medijskih organizacija, predstavnika etničkih manjina, političara i pojedinaca iz 49 zemalja.

Mediji manjinskih zajednica su časopisi, novine, web stranice, te radio i TV postoje koje produciraju, koji se bave i koji su namijenjeni etničkim i imigrantskim manjinama. Iako ovi mediji predstavljaju snažan instrument socijalne integracije milijuna građana oni se suočavaju s velikim problemima i zaprekama diljem Europske unije.

Europski Manifest traži da se mediji manjinskih zajednica priznaju kao javni servis i kao takvi da budu uključeni u europsko i nacionalno zakonodavstvo. Dalje, Manifest u okviru Programa za medije Europske komisije traži osiguranje posebnih fondova čija bi sredstva bila korištena za profesionalno osposobljavanje u medijima manjinskih zajednica te za transnacionalnu suradnju različitih manjinskih medija. Na kraju Manifest upozorava na potrebu medijske edukacije imigrantskih i etničkih manjina i potrebu da nacionalne vlade osiguraju fondove za ove svrhe.

Ovu akciju pokrenula je početkom godine poznata mreža europskih nevladinih udruga "OnLine/More Colour in the Media" upozoravajući evropsku javnost da mediji manjinskih zajednica igraju važnu ulogu u osiguranju temeljnih ljudskih prava kao što su pravo na izražavanje te pravo svih, uključivo i imigrantske i etničke manjine, da imaju medije na svom jeziku.

8. SAVJET RASPOREDIO UDRUGAMA 22 MILIJUNA KUNA

Pripremila Sanja VukčevićSavjet za nacionalne manjine je 27. travnja 2004. godine donio je Odluku o raspodjeli

proračunskog novca za ovu godinu. Od 22 nacionalne manjine, 19 je podnijelo projekte i dobilo financijsku potporu koja je u 2004. godini povećana 10 posto, pa je raspoređeno 22 milijuna kuna. Najviše su dobile udruge srpske nacionalne manjine (5.753.400 kuna), a slijede Talijani (4.642.000), Mađari (2.464.000), Česi (2.212.000), Romi (1.080.000), Rusini i Ukrajinci (935.000), Slovaci (913.000), itd.

U raspravi na sjednici Savjeta je istaknuto da sve udruge i ustanove nacionalnih manjina moraju namjenski trošiti dodijeljena sredstva. U tom sklopu, u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjinama, bit će potrebno utvrditi što treba financirati država putem Savjeta, a što lokalne i regionalne samouprave. Kao i prethodne godine, Savjet će provoditi stalnu kontrolu namjenskog trošenja proračunskog novca. Neće se više moći događati da neke udruge postoje samo na papiru ili ponavljaju stare programe, istaknuto je na sjednici Savjeta. Posebno je naglašena potreba suradnje Savjeta s predstavnicima i Vijećima nacionalnih manjina u praćenju ostvarivanja programa udruga i ustanova nacionalnih manjina koji se financiraju iz državnog proračuna. Zbog toga Savjet poziva sve predstavnika, vijeća i koordinacije vijeća nacionalnih manjina, da na područjima na kojima djeluju, prate ostvarivanje programa koji se financiraju putem Savjeta.

Praćenje ostvarivanja programa od strane predstavnika, vijeća i njihovih koordinacija, trebalo bi pomoći Savjetu za nacionalne manjine da još kvalitetnije može kontrolirati njihovo ostvarivanje i utrošak sredstava.

Stoga Savjet poziva predstavnike i članove vijeća nacionalnih manjina da se uključe u praćenje ostvarivanja programa udruga i ustanova nacionalnih manjina i da ga informiraju o pitanjima od zajedničkog interesa. U sklopu suradnje STINE i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske objavljujemo Odluku o rasporedu sredstava.

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE1284

Na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (»Nar. novine« br.155/ 2002), članka 35. stavka 4. i članka 36, stavka 11, Savjet za nacionalne manjine na sjednici održanoj 27. 04. 2004. godine donio je

ODLUKUo rasporedu sredstava osiguranih

u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2004. godinu (»Narodne novine« br. 31/2004.) u Razdjelu 020 Vlada Republike Hrvatske,

Glavi 21 Aktivnost: 3811:

Tekuće donacije u novcu

I.Sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2004. godinu (»Narodne novine« 31/2004.) u Razdjelu 020 Vlada Republike Hrvatske Glavi 21 Aktivnost: 3811: Tekuće donacije u novcu, u iznosu od 22.000.000,00 kuna raspoređuju se kako slijedi:

I. TALIJANI

1. NIU »EDIT«, Rijeka 3,284.6001. Informiranje 3,284.600

1.1. »La voce del popolo«, dnevnik, 304 broja, format 29x42, 28 stranica 2.556.6001.2. »Panorama«, 24 broja, 56 stranica, format 20x28 268.8001.3. »Arcobaleno«, dječji list, 10 brojeva, 60 stranica, format 16,5x23 180.0001.4. »La battana«, 4 broja, 150 stranica, format 14,5x25 180.0001.5. Režijski troškovi 99.200

2. Centar za povijesna istraživanja, Rovinj 477.400Financijska se pomoć osigurava sukladno bilateralnom ugovoru.

3. Talijanska drama, Rijeka 367.400Financijska se pomoć osigurava sukladno bilateralnom ugovoru.

4. Talijanska unija, Rijeka 512.6004.1. Kulturne manifestacije 220.000

1. Kulturno-umjetnička smotra mladih zajednica Talijana 10.0002. Završni koncert Centra studija klasične glazbe Talijanske unije »Luigi Dalla Piccola« 10.0003. Likovna izložba zajednica Talijana 10.0004. Smotra kulturno-umjetničkog stvaralaštva zajednica Talijana 10.0005. Dvije smotre zborova zajednica Talijana 20.0006. Koncert puhačkih i instrumentalnih orkestara zajednica Talijana 10.0007. Dječji festival »Voci nostre« 20.0008. III. susreti kulturno-umjetničkih društava »Lino Mariani« iz Pule, »Fratellanza« Rijeke i »Marco Garbin« iz Rovinja 10.0009. Smotra folklora zajednica Talijana 20.00010. Festival mladih »Voci esperia« 10.00011. XI. izdanje »Ex Tempore« – Grožnjan 10.00012. XXXVII. natječaj za umjetnost i kulturu »Istria Nobilissima« 80.000

4.2. Programi koji proizlaze iz bilateralnog ugovora s Talijanskom Republikom 237.6004.3. Režijski troškovi 55.000

UKUPNO TALIJANI: 4,642.000

II. ČESI

I. NIU »Jednota«, Daruvar 1,181.0001. Informiranje 992.000

1.1 »Jednota«, tjednik, 50 brojeva, 28 stranica, naklada 1 500, format A4 740.0001.2. »Detski koutek« dječji list, 10 brojeva, 32 stranice, naklada 700, format 19,5x26,5 150.0001.3. »Češki lidovi kalendar« 1 broj 200 stranica, naklada 1200, format 24x17 70.0001.4. »Prehled«, 1 broj, 140 stranica, naklada 500, format 20x14.5 32.000

2. Režijski troškovi i stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije 162.0003. Izdavaštvo 27.000

3.1. »Dobrodružstvi Jendy Karase«, 8 tisk. araka, naklada 300, format 17x20 27.000

II. SAVEZ ČEHA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DARUVAR 1.031.0001. Kulturni amaterizam 360.000

1.1. Češka beseda Daruvar 33.400– folklorna skupina 13.800– glazbena skupina 7.300– kazališna skupina 7.300

– zborna skupina 5.0001.2. Češka beseda Daruvarski Brestovac 21.900

– zborna skupina 7.300– folklorna skupina 7.300– puhački orkestar 7.300

1.3. Češka beseda Končanica 29.200– zborna skupina 7.300– puhački orkestar 7.300– folklorna skupina 7.300– kazališna skupina 7.300

1.4. Češka beseda Veliki i Mali Zdenci 17.000– folklorna skupina 7.300– kazališna skupina 2.400– zborna skupina 7.300

1.5. Češka beseda Hercegovac 7.025– kazališna skupina 2.400– puhački orkestar 4.625

1.6. Češka beseda Doljani 29.200– folklorna skupina 7.300– zborna skupina 7.300– kazališna skupina 7.300– puhački orkestar 7.300

1.7. Češka beseda Ivanovo selo 19.500– folklorna skupina 7.300– puhački orkestar 4.900– kazališna skupina 7.300

1.8. Češka beseda Golubinjak 7.300– kazališna skupina 7.300

1.9. Češka beseda Prekopakra 14.600– folklorna skupina 7.300– zborna skupina 7.300

1.10. Češka beseda Kaptol 7.300– folklorna skupina 7.300

1.11. Češka beseda Bjeliševac 7.300– folklorna skupina 7.300

1.12. Češka beseda Nova Gradiška 7.300– zborna skupina 7.300

1.13. Češka beseda Slavonski Brod 7.300– zborna skupina 7.300

1.14. Češka beseda Rijeka 21.900– folklorna skupina 7.300– kazališna skupina 7.300– zborna skupina 7.300

1.15. Češka skupina Bjelovar 17.000– glazbena skupina 2.400– zborna skupina 7.300– folklorna skupina 7.300

1.16. Češka beseda Jazvenik 9.700– zborna skupina 2.400– folklorna skupina 7.300

1.17. Češka beseda Međurić 11.925– folklorna skupina 7.300– puhački orkestar 4.625

1.18. Češka beseda Ljudevit Selo 21.900– folklorna skupina 7.300– zborna skupina 7.300– kazališna skupina 7.300

1.19. Češka beseda Dežanovac 10.950– folklorna skupina 7.300– puhački orkestar 3.650

1.20. Češka beseda Gornji Daruvar 9.700– glazbena skupina 2.400– zborna skupina 7.300

1.21. Češka beseda Zagreb 21.900– zborna skupina 7.300– kazališna skupina 7.300– folklorna skupina 7.300– glazbena skupina

1.22. Češka beseda Donji Sređani 4.800– puhački orkestar 2.400– kazališna skupina 2.400

1.23. Češka beseda Triglava 14.600– zborna skupina 7.300– folklorna skupina 7.300

1.24. Češka beseda Virovitica 7.300– glazbena skupina 7.3002. Kulturne manifestacije 335.000

2.1. Smotra kazališnih amatera 50.0002.2. Smotra zbornih skupina 50.0002.3. Žetvene svečanosti 100.0002.4. »Naše jaro« – smotra dječjeg stvaralaštva 30.0002.5. Smotra puhačkih orkestara 50.0002.6. Obilježavanje obljetnica čeških beseda 55.000 Zagreb 130, Virovitica 85, Dežanovac 80, Veliki Zdenci 80, Gornji Daruvar 80, Ivanovo Selo 70, Slavonski Brod 70, Rijeka 10

3. Režijski troškovi 136.0004. Stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije 200.000

UKUPNO ČESI: 2.212,000

III. SLOVACI

SAVEZ SLOVAKA, NAŠICE 913.0001. Informiranje 156.000

1.1. »Pramen«, 12 brojeva, 16 stranica, naklada 800 kom, format A4 133.000Režijski troškovi 23.000

2. Izdavaštvo 25.0002.1. »Slovaci u Josipovcu«, autor Jozo Kristek, 250 araka, naklada 2000, format A4 15.0002.2. »Osječki Slovaci« autori Margita Žagarova i Mihailo Strešnjak, format A4 10.000

3. Kulturni amaterizam 462.0003.1. Matica slovačka, Josipovac i Kulturno--umjetničko društvo »Braća Banas«, Josipovac 55.500

- folklorna skupina 30.500– glazbena skupina 15.000– pjevačka skupina 10.000

3.2. Matica slovačka, Jelisavac i Kulturno-umjetničko društvo »Ivan Brnik Slovak«66.500– folklorna skupina 35.000– glazbena skupina 20.000– pjevačka skupina 5.500– kazališna skupina 6.000

3.3. Matica slovačka Markovac Našički Kulturno-umjetničko društvo »Franjo Strapač« 66.500

– folklorna skupina 46.500– glazbena skupina 10.000- pjevačka skupina 10.000

3.4. Matica slovačka, Ilok i Kulturno-umjetničko društvo »Ljudevit Štur« 77.500– folklorna skupina 40.500- glazbena skupina 12.000– kazališna skupina 20.000– izložba 5.000

3.5. Matica slovačka, Našice 11.000– Kolonija umjetničke keramike – izložba 5.000– Tjedan slovačkog filma 6.000

3.6. Matica slovačka, Zagreb 25.000– Akademija s otkrivanjem spomen ploče Salomonu Bergeru, utemeljitelju i prvom ravnatelju Etnografskog muzeja u Zagrebu 10.000– Skup u Križevcima prigodom 415. obljetnice rođenja i 385. obljetnice smrti sv. Marka Križevčanina 7.500– Akademija Ivanišu Korvinu u Lepoglavi uz 500. obljetnicu smrti 7.500

3.7. Matica slovačka, Soljani 16.500– pjevačka skupina 16.500

3.8. Matica slovačka, Lipovljani 27.500– folklorna skupina 18.000– pjevačka skupina 9.500

3.9. Matica slovačka, Osijek 22.000– pjevački zbor 18.000– glazbena skupina 4.000

3.10. Matica slovačka, Međurić 17.000– glazbena skupina 5.000– folklorna skupina 12.000

3.11. Matica slovačka, Jurjevac Punitovački 22.000– folklor 10.000– pjevačka skupina 7.000– obilježavanje 50. obljetnice tamburaškog društva 5.000

3.12. Matica slovačka, Rijeka 22.000– folklorna skupina 12.000– pjevačka skupina 10.0003.13. Matica slovačka, Radoš 16.500– folklorna skupina 10.000– pjevačka skupina 6.500

3.14. Matica slovačka, Zokov Gaj 16.500– folklorna skupina 10.000– pjevački zbor 6.5004.Kulturne manifestacije 170.000

4.1. XXII. smotra slovačkog folklora u Republici Hrvatskoj, Jelisavac 36.0004.2. X. dječja smotra slovačkog folklora, Josipovac 26.0004.3. Festival slovačke pjesme »Kad se ruža rozvijala«, Lipovljani 21.0004.4. Međunarodna smotra folklora u Slovačkoj Republici, Detva 25.0004.5. Tanec Slovakov a priatelov, Našice 7.0004.6. Uskrsni običaji Slovaka, Osijek 5.0004.7. Dani slovačke kulture, Rijeka 10.0004.8. Svečano otvaranje Kulturnog centra Slovaka u Jelisavcu 10.0004.9. V. večer polesnjaka, Markovac Našički 10.0004.10. Dani kulture, Josipovac 5.0004.11. »Iločko ljeto«, Ilok 10.0004.12. 90. obljetnica prve kazališne predstave u Iloku 5.000

5. Režijski troškovi 100.000

UKUPNO SLOVACI: 913.000

IV. MAĐARI

I. DEMOKRATSKA ZAJEDNICA MAĐARA HRVATSKE, OSIJEK 1,908.5001. Informiranje 940.000

1.1. »Uj Magjar Kepes Ujsag« tjednik, 49 brojeva, 20 stranica, naklada 1300, format A4 490.0001.2. »Horvatorszagi Magyarsag«, mjesečnik, 12 brojeva, 56 stranica naklada 1000, format A5 201.0001.3. »Barkoca«, dječji list, 4 broja, 24 stranice, naklada 1000, format A4 73.0001.4. »Rovatkak«, godišnjak, 1 broj, 180 stranica, naklada 1350, format A5 54.000Režijski troškovi 122.000

2. Izdavaštvo 60.0002.2. »Kigyobornyakek« (»Zmija oko vrata«) Lydia Sayermann-Hodak 232x2 str, naklada 1000, format A5 60.000

3. Program koji proizlazi iz bilateralnog sporazuma s

Republikom Mađarskom 143.5004. Kulturni amaterizam 495.000

4.1. Županijske udruge 125.0004.1.1. Primorsko-goranska županija (Rijeka) 35.000

– folklorna skupina 15.000– pjevačka skupina 10.000– izložba 10.000

4.1.2. Splitsko-dalmatinska županija (Split) 30.000– obljetnice 20.000– izložba 10.000

4.1.3. Virovitičko-podravska županija (Novi Gradac) 30.000– folklorna skupina 20.000Susret folklornih skupina 10.000

4.1.4. Istarska županija (Pula) 30.000– folklorna skupina 5.000– ženski pjevački zbor 5.000– Tjedan mađarske kulture 5.000– izložba 5.000– Mađarski bal 5.000– Obljetnice 5.000

4.2. Kulturno-umjetnička društva: 370.0004.2.1. Kulturno-umjetničko društvo »Csardas« Suza 60.000

– folklorna skupina 40.000– Berbena zabava 10.000– Obilježavanje obljetnice društva 10.000

4.2.2 Kulturno-umjetničko društvo »Jokai Mor«, Suza 25.000– kazališna skupina 10.000– folklorna skupina 10.000– izložbe 5.000

4.2.3 Kulturno-umjetničko društvo »Arani Janos«, Kopačevo 35.000– mješoviti pjevački zbor 25.000– susreti zborova i folklora 10.000

4.2.4 Kulturno-umjetničko društvo, Lug 30.000– folklorna skupina 42 10.000– mješoviti pjevački zbor 10.000– Međunarodna smotra folklornih skupina 10.000

4.2.5 Kulturno-umjetničko društvo »Dalj Planina« 35.000– folklorna skupina 20.000– kazališna skupina 5.000– zborna skupina 5.000– obilježavanje Svetog Stjepana Kralja 5.000

4.2.6 Kulturno-umjetničko društvo »Petefi Šandor«, Laslovo 35.000– folklorna skupina 20.000– obilježavanje Nacionalnog praznika Mađara 15. ožujka 15.000

4.2.7 Kulturno-umjetnička udruga Novi Bezdan 30.000– ženski pjevački zbor 10.000– folklorna skupina 10.000– Obilježavanje 15. ožujka Nacionalnog praznika Mađara 10.000

4.2.8 DZMH, Osijek, udruga Bilje 15.000– Umjetnička kolonija »Savojski« – izložbe 5.000– obilježavanje praznika mađarske nacionalnosti 5.000– Festival nacionalnih manjina Republike Hrvatske 5.000

4.2.9 DZMH – udruga Beli Manastir 35.000– izložbe 5.000– mješoviti zbor 10.000– Proslava Sv. Ane u Podolju 10.000– Tjedan mađarskog filma 10.000

4.2.10 DZMH – Udruga Šibensko-kninske županije 15.000– narodni ples – čardaš 15.000

4.2.11. DZMH – udruga Batina 25.000– folklorna skupina 10.000– Obilježavanje 15. ožujka 1948. 10.000– Obilježavanje blagdana Svetog Stjepana 5.000

4.2.12. DZMH – Ogranak Kotlina 15.000– Obilježavanje Nacionalnog praznika Mađara 15. ožujka 10.000– Isplesavanje svibanjskog drveta 5.000

4.2.13. »Mađarska katolička žena«, Beli Manastir 10.000– Obilježavanje blagdana Svetog Stjepana 5.000– Kuhinja naših baka 5.000

4.2.14. Forum mađarskih prosvjetnih djelatnika Republike Hrvatske 5.000– Likovna radionica za slikare amatere u prosvjeti 5.0005. Kulturne manifestacije 160.000

5.1. Obilježavanje dana Svetog Stjepana 20.0005.2. Tradicionalne berbene svečanosti u Suzi 20.0005.3. Mađarska građanska revolucija 1848. 20.0005.4. IV. susret mladih novinara i čitatelja ilustriranih dječjih novina na mađarskom jeziku »Barkoca« 20.0005.5. III. kolonija umjetnika Mađara u RH 20.0005.6. Mađarski bal 10.0005.7. Smotra mađarskog folklora u RH 30.0005.8. Ribarski dani u Kopačevu 20.000

6. Režijski troškovi 110.000

II. SAVEZ MAĐARSKIH UDRUGA, ZAGREB 555.5001. Informiranje 90.500

1.1. »Horvatorszagi Magyar Naplo«, tjednik, 25 brojeva, 16 str, naklada 1000, format A4 80.000 Režijski troškovi 10.500

2. Kulturni amaterizam 310.0002.1. Kulturno-umjetničko društvo »Petofi Sandor«, Ivanovci 20.000

– folklorna skupina 20.0002.2. Kulturno-umjetničko društvo« Jankovci«, Stari Jankovci 30.000

– folklorna skupina 20.000– IV. smotra folklora nacionalnih manjina Republike Hrvatske 10.000

2.3. Mađarsko kulturno društvo »Nepkor«, Osijek 25.000– mješoviti zbor 15.000– literarna skupina 5.000– kazališna skupina 5.000

2.4. Mađarsko kulturno društvo »Pelmonostor«, Beli Manastir 35.000– folklorna skupina 15.000– ženski pjevački zbor 10.000– kazališna skupina 5.000– V. ljetna škola mađarskog folklora 5.000

2.6. Kulturno-umjetničko društvo »Petofi Sandor«, Čakovci 35.000– folklorna skupina 20.000– glazbena skupina 10.000– Smotra mađarskog folklora »CHAK 2004« 5.000

2.7. Kulturno-umjetničko društvo »Jožef Atila« Zmajevac 25.000– folklorna skupina 10.000– kazališna skupina 5.000– zborna skupina 5.000– Smotra zborova 5.000

2.8. Zajednica Mađara Daruvar 5.000– izložba

2.9. Kulturno-umjetničko društvo »Dozsa Gyorgy«, Hrastin 25.000– folklorna skupina 15.000– Manifestacija »Jesen u Hrastinu« 10.000

2.10. Kulturno-umjetničko društvo »Petofi Sandor« Vardarac 25.000– folklorna skupina

2.11. KUD »Ady Endre«, Korođ 25.000– Smotra mađarskih orkestara iz RH

2.12. MKD »Chardas«, Zadar 5.000– izložbe slika

2.13. KUD »Petofi Sandor«, Kotlina 15.000– folklorna skupina

2.14. MKD »Kisköszeg«, Batina 10.000

– Mješoviti pjevački zbor2.15. Mađarska kulturna udruga »Baross«, Rijeka 10.000

– izložbe slika mađarskih slikara– proslava Mađarske revolucije 1848.

2.16. KD za njegovanje običaja Mađara, Podolje 5.0002.17. MKD »Tanz« Kneževi Vinogradi 15.000

– folklorna skupina3. Kulturne manifestacije 115.000

3.1. Središnja proslava obilježavanja revolucije 1848. Korođ 10.0003.2. Smotra mađarskih folklornih skupina 20.0003.3. IV. festival dječjih folklornih skupina 10.0003.4. Tjedan kulture Mađara u Republici Hrvatskoj 35.0003.5. Obilježavanje Mađarske revolucije iz 1956. godine 10.0003.6. Okrugli stol »Budućnost Mađara u Hrvatskoj« 10.0003.7. Središnja proslava »Svetog Stjepana« u Hrastinu 10.0003.8. Dan Mađara u Osijeku 10.000

4. Režijski troškovi 40.000

UKUPNO MAĐARI: 2,464.000

V. RUSINI I UKRAJINCI

I. SAVEZ RUSINA I UKRAJINACA U REPUBLICI HRVATSKOJ, VUKOVAR 902.0001. Informiranje 200.000

1.1. »Nova dumka«, 4 broja, 52 str, format A4, naklada 1000 124.8001.2. »Vjenčić«, dječji list, 2 broja, 52 stranica, format A4, naklada 1000 41.6001.3. Režijski troškovi 33.600

2. Izdavaštvo 74.0002.1. »Almanah« Misli s Dunava, grupa autora, 208 str, naklada 1000, format A5 25.0002.2. »Na zvjezdanoj stazi naših očeva« autor Vladimir Kostelnik, 180 str, naklada 700, format A5 21.0002.3. 110. godina Ukrajinaca u Lipovljanima, autor Roman, 80 str. nakl. 500, B5 10.0002.4. »Rusini i Ukrajinci u Domovinskom ratu« grupa autora 160 str, naklada 1000, format A4 19.000

3. Kulturni amaterizam 389.0003.1. KUD »Joakim Hardi«, Petrovci 52.000

– zborna skupina 10.000– folklorna skupina 36.000– kazališna skupina 6.000

3.2. Kulturno prosvjetno društvo »Ukrajina« Slavonski Brod 42.000– folklorna skupina 16.000– zborna skupina 10.000– Smotra dječjeg stvaralaštva 16.000

3.3. KUD »Osif Kostelnik« Vukovar 34.000– zborna skupina 12.000– folklorna skupina 12.000– obilježavanje 35. obljetnice rada Društva 10.000

3.4. KUD »Jakim Govlja« Mikluševci 36.000– folklorna 30.000– zborna skupina 6.000

3.5. Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca, Zagreb 40.000– folklorna skupina 20.000– glazbena skupina 10.000– zborna skupina 10.000

3.6. Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca Osijek 30.000– zborna skupina 15.000– folklorna skupina 10.000– glazbena skupina 5.000

3.7. Kulturno-prosvjetno društvo »Karpati« Lipovljani 50.000– folklorna skupina 30.000– pjevačka sekcija 10.000– dječji folklor 10.000

3.8. Kulturno-umjetničko društvo »Andrij Pelih«, Šumeće 49.000– folklorna skupina 18.000– glazbena skupina 16.000– Smotra ukrajinskog folklora 15.000

3.9. Kulturno-prosvjetno društvo »Rusina i Ukrajinaca«, Rijeka 22.000– pjevačka skupina 12.000– izložbe 10.000

3.10. Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca,Vinkovci 16.000– glazbena skupina 16.000

3.11. KPD »Ivan Franko«, Vukovar 18.000– Ukrajinski narodni zbor 9.000– folklorna skupina 9.0004. Kulturne manifestacije 140.000

4.1. Središnja manifestacija kulture »Petrovačko zvono« 80.0004.2. Stručni skup 85. obljetnica kulturne djelatnosti u Petrovcima 10.0004.3. Izložba slika prigodom 85. obljetnice kulturne djelatnosti u Petrovcima 5.0004.4. Likovna kolonija Rusina i Ukrajinaca u Petrovcima 5.0004.5. 110. godina doseljenja Ukrajinaca u Lipovljane i Fest-Nam 35.0004.6. Mikluševačko ljeto 5.000 Režijski troškovi 99.000

II. DRUŠTVO ZA UKRAJINSKU KULTURU, ZAGREB 33.0001. Informiranje 33.000

1.1. »Naša gazeta«, 10 brojeva, 8 stranica, format A4, naklada 300 28.000 Režijski troškovi 5.000

UKUPNO RUSINI I UKRAJINCI: 935.000

VI. SRBI

1. SRPSKO KULTURNO DRUŠTVO »Prosvjeta«, Zagreb 3.109.0001. Informiranje 564.000

1.1. »Prosvjeta«, 6 brojeva, 68 stranica, naklada 2000, format A4 224.0001.2. »Bijela pčela«, dječji list 8 brojeva +1 dvobroj, 40 stranica, naklada 1500, format A4 290.000 Režijski troškovi 50.000

2. Izdavaštvo 526.0002.1. Dragan Damjanović »Saborski hram u Plaškom« 50.000

– studija iz povijesti umjetnosti naklada 500, format 20x24, 15 araka2.2. Đorđe Brujić »Uputstvo za putovanje«, naklada 500, format 16x189, 4 arka 30.0002.3. Dragan Božić »Izabrane pripovijetke«, naklada 500, format 14x19, 20 araka 36.0002.4. Vukoman Radosavljević i Borivoj Dovniković, Slovarica naklada 1000, format 17x21, 8 araka 45.0002.5. Dušan Ivanić »Antologija Srba pripovjedača iz Hrvatske« naklada 500, format 14x21, 30 araka 50.0002.6. Josip Bogner »Hrvatska i srpska književnost od moderne do nadrealizma« naklada 500, format 14x21,5, 20 araka 40.0002.7. Đorđe Nešić »Slavonska čitanka«, naklada 500, format 14x18, 12 araka 45.0002.8. Dušan Roksandić »Drame«, naklada 500, format 14x18, 12 araka 30.0002.9. Đuro Zatezalo »Krik iz jama«, naklada 500, format 13x21,5, 25 araka 60.0002.10. »Ljetopis SKD »Prosvjeta«, naklada 500, format 19,2x21,4, 32 arka 100.0002.11. Ivan Jurišić, Milan Matijević i Goran Nikić »Srpske škole i istaknuti srpski učitelji u Hrvatskoj do 1941. godine«, naklada 500, format 14x22, 10 araka 40.000

3. Kulturni amaterizam 1.299.0003.1. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Darda 45.000

– folklor – Kulturno društvo »Branko Radičević« 30.000– VII. dani kulture Srba Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema 10.000– glazbena skupina 5.000

3.2. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Beli Manastir 40.000– folklor – Kulturno-umjetničko društvo »Jovan Lazić« 30.000– zborna skupina 5.000

– Dani srpske nacionalne manjine u Belom Manastiru 5.0003.3. Pjevačko društvo »Javor« 40.000

– mješoviti zbor 40.0003.4. Kulturno-umjetničko društvo »Gomirje«, Gomirje 40.000

– folklorna skupina 30.000– glazbena skupina 5.000– Obilježavanje Velike Gospojine u Gomirju 5.000

3.5. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Moravice 40.000– mješoviti zbor 15.000– glazbena skupina 25.000

3.6. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Drežnica 50.000– folklorna skupina KD »Đurđevdan« 30.000– zborna skupina 10.000– obilježavanje godišnjice Društva 10.000

3.7. KUD »Maksim Gorki«, Borovo naselje 10.000– folklorna skupina 5.000– glazbena skupina 5.000

3.8. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Borovo 20.000– kazališna skupina 10.000– pjevačka skupina 5.000– izložba 5.000

3.9. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Bijelo Brdo 30.000– folklor KD »J. J. Zmaj« 30.000

3.10. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Garešnica 20.000– pjevačka grupa 10.000– folklor 10.000

3.11. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Bršadin 15.000– folklor KUD »Vaso Đurđević« 10.000– 7. dani kulture Srba Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema 5.000

3.12. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Dalj 15.000– folklor KD »Branko Radičević« 10.000– zborna skupina 2.000– Dani Milutina Milankovića 3.000

3.13. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Daruvar 10.000– izložbe 10.000

3.14. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Gvozd 20.000– folklorna skupina KUD-a »Dvojnice« 20.000

3.15. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Jagodnjak 24.000– folklor 10.000– kazališna skupina 8.000– Dani kulture Srba 6.000

3.16. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Knin 25.000– kazališna skupina 5.000– izložbe 10.000– glazbena skupina 5.000– Smotra likovnih amatera u nacionalnom parku Krka 5.000

3.17. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Karlovac 35.000– izložbe 20.000– glazbena skupina 15.000

3.18. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Okučani – Rajić 15.000– folklorna skupina 5.000– glazbena skupina 5.000– izložbe 5.000

3.19. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Zagreb 120.000– izložbe 30.000– kazališna skupina 35.000– pjevačka skupina 25.000– folklor 30.000– kreativne radionice za djecu

3.20. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Rijeka 120.000– folklor 30.000– izložbe 30.000– pjevačka skupina 30.000

– kazališna skupina 30.0003.21. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Osijek 50.000

– izložbe 20.000– pjesnički susreti 5.000– Stručni skup Srbi u Istočnoj Slavoniji 15.000– kazališna skupina 5.000– Večer zbornog pjevanja 5.000

3.22. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Mali Gradac 30.000– folklor 15.000– glazbena skupina 10.000– kazališna skupina 5.000

3.23. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Mirkovci 15.000– folklor 15.000

3.24. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Markušica 15.000– folklorna skupina 15.000

3.25. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Krnjak 25.000– dramska skupina 10.000– glazbena skupina 15.000

3.26. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Korenica 20.000– izložbe 10.000– recitatorsko-literarna skupina 5.000– Smotra likovnog stvaralaštva 5.000

3.27. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Negoslavci i KUD »Bekrija« 30.000– folklor 15.000– tamburaški orkestar 10.000– literarna skupina 5.000

3.28. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Ostrovo 15.000– folklorna skupina 10.000– Natjecanje pjevača amatera Mladi za mlade 5.000

3.29. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Petrinja 15.000– folklorna skupina 7.000– tamburaški orkestar 4.000– izložbe 4.000

3.30. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Vera i KUD Ljubomir Ratić – Bubo 20.000– folklorna skupina 15.000– Međunarodno amatersko druženje – smotra 5.000

3.31. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Trpinja 30.000– folklorna skupina 15.000– tamburaški orkestar 5.000– muška pjevačka grupa 5.000– kazališna skupina 5.000

3.32. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Pačetin 30.000– folklor 15.000– kazališna skupina 10.000– Međunarodni susret dramskih amatera 5.000

3.33. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Split 10.000– pjevački zbor 10.000

3.34. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Umag 10.000– izložbe 10.000

3.35. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Vukovar 40.000– folklor KUD »Sloga«, Vukovar 20.000– izložbe 10.000– Vukovarski folklorni festival VU – Fest 5.000– kazališna skupina 5.000

3.36. Koordinacijski odbor za Istočnu Slavoniju Baranju i Zapadni Srijem, Vukovar 70.000– Škola folklora i reprezentativni srpski folklorni ansambl Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema 15.000– Smotra literarnog stvaralaštva Srba Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema 15.000– Smotra recitatora Srba Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema 15.000– VII. dani kulture Srba Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema 25.000

3.37. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Pakrac 15.000– kazališna skupina 10.000

– izložbe 5.0003.38. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Dvor 20.000

– folklor KUD »Miloš Čavić« 5.000– dramsko-recitatorska skupina 5.000– likovna skupina – izložba 5.000– Banijo, čuješ li pjesma se ori 5.000

3.39. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Udbina 10.000– pjevačka skupina 15 5.000– Preobraženjske svečanosti 5.000

3.40. Pododbor SKD »Prosvjeta«, Vojnić 40.000– dramska skupina 10.000– folklorna skupina 20.000– glazbena skupina 5.000– Narodno stvaralaštvo Srba Korduna 5.000

3.41. Pododbor SKD Prosvjeta, Donje Dubrave 10.000– pjevačka skupina 10.000

3.42. Pododbor SKD Prosvjeta, Kistanje 10.000– Preobraženski susreti 10.000

3.43. Pododbor SKD Prosvjeta, Žegar 10.000– folklorna skupina 5.000– glazbena skupina 5.000

3.44. Pododbor SKD Prosvjeta, Donji Lapac 15.000– zbor 10.000– glazbena skupina 5.000

3.45. Društvo za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj 10.000– Suvremeni srpski jezik, znanstveni skup 10.0004. Kulturne manifestacije 200.000

4.1. »Treća smotra kulturnog stvaralaštva SKD »Prosvjeta« 2004« 100.0004.2. Međunarodni znanstveni skup o Srbima u hrvatskom društvu od 1881. do 1914. godine 20.0004.3. Dani kulture Srba Istočne Slavonije, Baranje i Z. Srijema 50.0004.4. Susreti na Baniji – Mali Gradec 10.0004.5. Obilježavanje 100-tog broja dj. lista »Bijela pčela« 20.000

5. Stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije 100.0006. Režijski troškovi 420.000

II. SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM, ZAGREB 449.2001. Informiranje 449.200

1.1. »Identitet«,12 brojeva, 48+4 stranice, naklada 10000, format A4 374.400 Režijski troškovi 74.800

III. SRPSKO NARODNO VIJEĆE, ZAGREB 1.907.2001. Informiranje 1.747.200

1.1. »Novosti sedam dana«, tjednik, 52 broja, 28 stranica, format 31,5x47, naklada 5000 1.456.000 Režijski troškovi 291.200

2. Izdavaštvo 60.0002.1. Vodič kroz srpsku zajednicu 60.000

3. Kulturna manifestacija 100.0003.1. Središnja manifestacija srpske nacionalne manjine u Manastiru Krka 100.000

IV. ZAJEDNIČKO VIJEĆE OPĆINA, VUKOVAR 200.0001. Kulturne manifestacije

1.1. »Selu u pohode« 50.0001.2. Organiziranje likovnih izložbi 20.0001.3. Horsko duhovno veče 20.0001.4 Dječji festival folklora 40.0001.5. Likovna kolonija Borovo 2004 30.000

2. Režijski troškovi 40.000

V. NARODNO VIJEĆE SRBA, ZAGREB 88.0001. Informiranje

1.1. »Naša stvarnost«,12 brojeva, 30 stranica, format A4, naklada 5000 72.000

2. Režijski troškovi 16.000

UKUPNO SRBI: 5,753.400

VII. NIJEMCI I AUSTRIJANCI

I. ZAJEDNICA NJEMAČKIH I AUSTRIJSKIH NACIONALNO-MANJINSKIH UDRUGA U HRVATSKOJ, Osijek 406.000

1. Informiranje 97.0001.1. »Deutsches Wort«, časopis, 4 broja, 44–48 stranica, format A4, naklada 1300 85.000 Režijski troškovi 12.000

2. Izdavaštvo 66.0002.1. »Jahrbuch – godišnjak 2003«,1 broj, 320 str, naklada 800, format 17x24 24.0002.1. »Sakralna baština Podunavskih Švaba«, 250 str, naklada 800, format B5 31.0002.3. Nives Rittig-Beljak: Njemstvo sjeverozapadne Hrvatske 11.000

– zbornik radova 3. Kulturni amaterizam 92.000

3.1. »Brevis Donau« – pjevački zbor 30.0003.2. »Die Esseker Schulbühne«

– kazališna skupina 11.0003.3. Plesna skupina Zajednice Nijemaca u Hrvatskoj 16.0003.4. Mješoviti pjevački zbor »Drei Rosen aus Vukovar« 30.0003.5. Kazališna skupina, Zajednica Nijemaca Zagreb 5.000

4. Kulturne manifestacije 83.0004.1. XII. znanstveni skup »Nijemci i Austrijanci u Hrvatskom kulturnom krugu« 16.0004.2. Njemačka likovna baština 10.0004.3. Njemački kazališni festival 22.0004.4. Dani austrijske kulture 20.0004.5. Dani njemačke i austrijske manjine u Hrvatskoj 2004. 15.000

5. Režijski troškovi 68.000

II. SAVEZ NIJEMACA I AUSTRIJANACA HRVATSKE, centrala Osijek 15.0001. Kulturni amaterizam 12.000

1.1. KUD »Kranz« 6.000– folklorna skupina

1.2. KUD »Essegg« 6.000– zborna skupina2. Režijski troškovi 3.000

III. NARODNI SAVEZ NIJEMACA HRVATSKE, Zagreb 15.0001. Kulturne manifestacije 12.000

1.1. Kultura Austrijanaca i Nijemaca u Hrvatskoj, »Kultura/Almanach 2004« 12.0002. Režijski troškovi 3.000

UKUPNO NIJEMCI I AUSTRIJANCI: 436.000

VIII. ŽIDOVI

I. ŽIDOVSKA OPĆINA, ZAGREB 339.0001. Informiranje 145.000

1.1. »Ha-Kol«, 5 brojeva, 60 stranica format A4, naklada 1200 90.0001.2. »Novi omanut«, 6 brojeva, 18 stranica format A3, naklada 1200 45.000 Režijski troškovi 10.000

2. Izdavaštvo 50.0002.1. Lea Deutsch – čudo od djeteta, 200 stranica, format A5, naklada 700 20.0002.2. »Voice«, 60 str, format A4, naklada 1000 30.000

3. Kulturni amaterizam 74.0003.1. Plesna skupina »Or Hašemeš« 44.0003.2. Glazbena skupina »Žozeri« 30.000

4. Kulturne manifestacije 70.0004.1. Tjedan Izraela 60.000 Režijski troškovi 10.000

II. ŽIDOVSKA OPĆINA, OSIJEK 10.0001. Izdavaštvo

1.1. »Stvaranja i stradanja Židova u Osijeku«, autor dr. sc. Zlata Živanovic – Kerže, 400 stranica, format 17,6 x25, naklada 1000

III. MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR »LIRA«, ZAGREB 50.000

IV. ŽIDOVSKA KULTURNA SCENA »BEJAHAD«, ZAGREB 37.0001. Informiranje 10.000

1.1. »Bejahad«, brošura, 80 stranica, format A4, naklada 100002. Izdavaštvo 10.000

2.1. »Knjiga o ljubavi«, autor Jasminka Domaš, 220 strana, format 10,5x19, naklada 1000 10.000

3. Kulturne manifestacije 17.0003.1. Festival folklora 14.0003.2. Režijski troškovi 3.000

UKUPNO ŽIDOVI: 436.000

IX. SLOVENCI

I. SAVEZ SLOVENSKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB 451.0001. Informiranje 107.000

1.1. »Novi odmev«, 3 broja, 28 stranica, format A, naklada 750 62.0001.2. »Planika«, 12 brojeva, 20 stranica, format A4, naklada 150 32.000 Režijski troškovi 13.000

2. Kulturni amaterizam 297.0003.1. »Slovenski dom«, Zagreb 67.000

– mješoviti pjevački zbor 40.000– izložbe slika 20.000– kazališna skupina 2.000– 75. obljetnica djelovanja Slovenskog doma 5.000

3.2. Slovensko društvo »Triglav«, Split 92.000– folklorna sekcija 30.000– likovne izložbe 22.000– mješoviti pjevački zbor 40.000

3.3. Kulturno-prosvjetno društvo »Bazovica«, Rijeka 115.000– kazališna skupina 22 30.000– folklorna skupina 20.000– likovne izložbe 25.000– mješoviti pjevački zbor 53 40.000

3.4. Udruga Slovenaca »France Prešern«, Šibenik 15.000– glazbena skupina »Prešernovke« 15.000

3.5. Slovensko kulturno društvo »Lipa«, Dubrovnik 4.000– Prešernov dan 4.000

3.6. Slovensko kulturno društvo »Istra«, Pula 4.000– likovne izložbe eminentnih likovnih umjetnika 4.000

Režijski troškovi 47.000

UKUPNO SLOVENCI: 451.000

X. ALBANCI

I. UNIJA ZAJEDNICA ALBANACA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB 508.0001. Informiranje 128.000

1.1. »Informatori«, 12 brojeva, 16–20 stranica, format A4 106.000 Režijski troškovi 22.000

2. Izdavaštvo 35.0002.1. »Skopsko-prizrenska nadbiskupija u 18. stoljeću«, autor Frok Zefi 361 stranica, naklada 1000, format 21x 15 23.0002.2. »Albanologija u Hrvatskoj«, autor Aleksandar Stipčević 120 stranica, naklada 1000, format 21x15 12.000

3. Kulturni amaterizam 155.0003.1. Albansko kulturno društvo u Hrvatskoj »Shkendija«, Zagreb 55.000

– folklorna skupina 20.000– izložbe 5.000– glazbena skupina 15.000– kazališna skupina 15.000Zajednice Albanaca

3.2. Zajednica Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije – Zagreb 20.000– dan osnutka Zajednice 10.000– obilježavanje godišnjice smrti Shtjefan Gjeçovi 10.000

3.3. Zajednica Albanaca Primorsko-goranske županije, Rijeka 30.000– dan osnutka zajednice 10.000– KUD »Shota« Rijeka 15.000– izložba likovnih radova 5.000

3.4. Zajednica Osječko-baranjske županije, Osijek 20.000– obilježavanje Dana osnutka Zajednice i Dana Grada Osijeka 10.000– obilježavanje Dana državnosti Republike Albanije 28. studenoga 1912. 10.000

3.5. Zajednica Albanaca Istarske županije 20.000– Dan osnutka zajednice 10.000– Književna večer s albanskim piscima i likovna izložba 10.000

3.6. Udruga Albanaca Zadarske županije 10.000- 1. obilježavanje Dana osnutka Zajednice 10.0004. Kulturne manifestacije 90.000

4.1. Obilježavanje godišnjice smrti Milana Shufflaya 10.0004.2. Obilježavanje dana osnutka Unije zajednica Albanaca u Hrvatskoj 15.0004.3. Stručni skup – »Albanski nacionalni preporod« 10.0004.4. Stručni skup »Život i djelo Majke Terezije« 10.0004.5. Tjedan albanske kulture 35.0004.6. Obilježavanje Dana neovisnosti Republike Albanije 10.000 Režijski troškovi 100.000

UKUPNO ALBANCI: 508.000

XI. BOŠNJACI

I. KULTURNO DRUŠTVO BOŠNJAKA HRVATSKE »PREPOROD«, ZAGREB 529.5001. Informiranje 282.000

1.1. »Behar«, dvomjesečnik, 6 brojeva, 36 str, format A4, naklada 1500 120.0001.2. »Preporodov Journal«, 10 brojeva, 24 str, format 21x29, naklada 1500 96.0001.3. »Jasmin«, 2 broja, 24 stranice, format A4, naklada 1000 30.0001.4. Režijski troškovi 36.000

2. Izdavaštvo 77.5002.1. Koncepcija likova u romanu Meše Selimovića »Derviš i smrt«, autor Ajka Tiro Srebreniković, 160 str, naklada 1000, format 21x16 cm 19.0002.2. »Efendija u tajnom gradu«, autor Nusret Idrizović 200 stranica, naklada 1000, format 21x16 24.0002.3. »Svemirsko putovanje Malog princa – Mala sirena«, autor Amir Bukvić 96 stranica, naklada 1000, format 21x16 11.5002.4. »Palača svjetlosti« autor Amir Bukvić, 192 str, naklada 1000, 21x16 23.000

3. Kulturni amaterizam 80.0003.1. Pjevački zbor »Bulbuli« 40.0003.2. Kazališna skupina 30.0003.3. Izložbe 10.000

4. Kulturne manifestacije 10.0004.1. X. bošnjačke riječi u Hrvatskoj 10.000

5. Stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije 40.000 Režijski troškovi 40.000

II. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA HRVATSKE, ZAGREB 210.5001. Informiranje 86.000

1.1. »Bošnjačka pismohrana«, časopis, jedan dvobroj, 210 str, format A5 86.0002. Izdavaštvo 46.000

1.2. Pjesme, autor Tahir Mujičić, 60 str, naklada 500, format A5 23.0001.3. Izabrane pjesme, autor Ervin Jahić, 60 str, naklada 500, format A5 23.000

3. Kulturni amaterizam 38.500– folklorna skupina 4. Stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije 40.000

III. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA HRVATSKE, ZA SISAČKO-MOSLAVAČKU ŽUPANIJU 30.000

Kulturni amaterizam 30.000– folklorna skupina 10.000– Koncert bošnjačkog stvaralaštva 20.000

IV. NACIONALNA ZAJEDNICA BOŠNJAKA ISTRE, PULA 20.000Kulturni amaterizam 20.000– folklorna skupina 20.000

UKUPNO BOŠNJACI: 790.000

XII. ROMI

I. VIJEĆE ROMSKIH UDRUGA, ZAGREB 154.0001. Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije 89.000

1.1. Informiranje 74.000List »Romengo Čaćipe«, 48 str, 4 broja, format A4, naklada 2000 62.500

Režijski troškovi 11.5001.2. Kulturni amaterizam 15.000

– folklorna skupina 10.000– glazbena skupina 5.0002. KUD »Romsko srce«, Zagreb 15.000– folklorna skupina 10.000– Obilježavanje Svjetskog dana Roma 5.0003. Članica Unije Roma Hrvatske Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci 10.000– KUD »Romani Evlija« 10.0004. Udruženje Roma »Ludari« rumunjskog podrijetla Slavonskog Broda 20.000– Smotra folklora svih Roma 10.000– KUD »San Roma« 10.0005. Udruga Roma »Pralipe«, Novska 20.000– KUD »Pralipe«, folklorna i glazbena skupina 10.000– Obilježavanje Svjetskog dana Roma 5.000– Promicanje i tradicija romske kulturne baštine 5.000

II. MREŽA ROMSKIH UDRUGA, ZAGREB 276.2001. Udruga žena Romkinja »Bolja budućnost«, Zagreb 110.200

1.1. Informiranje 78.200Romski časopis »Budućnost« uz dodatak ženskih priloga,4 broja, 30 – 36 stranice, format A4 67.000

Režijski troškovi 11.200Izdavaštvo 32.0001. »Širpustik amare čhibaqiri« početnica romskog jezika, autor Marcel Courtiade, 64 str., naklada 500, format A5 32.0002. Humanitarna organizacija Svjetska organizacija Roma u Hrvatskoj, Zagreb 25.000Izdavaštvo 25.0001. »Genocid nad Romima kroz povijest«, autor Ivan Rumbak, 400 str, naklada 2000, format A4 25.0003. Kulturni amaterizam 126.000

3.1. Udruga »Zlatna kobra«, Zagreb 30.000

– »Ne zaboravi tradiciju i kulturu svoga naroda« 30.0003.2. Udruga žena Romkinja »Romsko srce« Jagodnjak 16.000

– Obilježavanje Svjetskog dana Roma i Đurđevdana 16.0003.3. Udruženje Roma Moslavine, Kutina 10.000

– KUD »Crno dugme« 10.0003.4. Zajednica Roma »Romsko jedinstvo« PG županije, Rijeka 15.000

– folklorna skupina 10.000– V. susret Roma u Rijeci 5.000

3.5. Udruga žena Romkinja Primorsko--goranske županije »Bolji život«, Rijeka 15.000– Folklorna skupina »Romano ilo« 15.000

3.6. Udruga Roma Istre, Pula 20.000– KUD, folklor 10.000– Obilježavanje Svjetskog dana Roma i Đurđevdana 10.000

3.7. Kulturno-umjetničko društvo »Črne strele«, Podturen 10.000– folklorna i glazbena skupina 10.000

3.8. »Veseli Romi«, Zagreb 10.000– folklorna i glazbena skupina 10.0004. Kulturna manifestacija 15.000

4.1. Romi pod istim krovom – zajednička manifestacija 15.000

III. SAMOSTALNE UDRUGE ROMA 254.0001. Udruga Romi za Rome, Zagreb 110.000

1.1. InformiranjeČasopis »Mladi za mlade«, 6 brojeva, 32 str, format A4, naklada 1000 84.500

1.2. Režijski troškovi 25.5002. Udruga Roma Hrvatske »Romski putevi«, Zagreb 17.000

2.1. Izdavaštvo 17.000»Prava svakog djeteta« autori Emil Paravina i Andrea Petrlih-Huseinovic,34 stranice, format 25x24, naklada 10003. Centar kulture Roma »Romano Centro«, Zagreb 40.000

3.1. Izdavaštvo 5.000Slikovnica za djecu, autor Marina Car, 32 str, naklada 1000, format A5 5.000

3.2. Kulturne manifestacije 35.000– Dani kulture Roma 15.000– Koncert tolerancije i mira 20.0004. Udruga »Romi za Rome« – podružnica Vodnjan 10.000– folklorna skupina 10.0005. Udruženje Roma Sisačko-moslavačke županije 25.000 KUD »Crvena ruža«, Sisak– folklorna i glazbena skupina 15.000– obilježavanje Svjetskog dana Roma 10.0006. Udruga Roma Bajaša Međimurske županije, Čakovec 40.000Informiranje– »Graju Alu Caganjilor« – Glas Roma 4 broja, 28 str, format A4, naklada 10000 30.000

Režijski troškovi 5.000Kulturne manifestacije 5.000– obilježavanje Svjetskog dana Roma 5.0007. Sabor udruga Hrvatskih katoličkih Roma Lovara, Bjelovar 12.000– Njegovanje folklora Roma i Bilogorskih plesova 12.0008. Stvaranje pretpostavki te ostvarivanje kulturne autonomije 396.000

UKUPNO ROMI: 1.080.200

XIII. MAKEDONCI

1. ZAJEDNICA MAKEDONACA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB 451.0001. Informiranje 92.000

1.1. »Makedonski glas«, 4-6 brojeva, 40 str, format, A4 naklada 1000 77.000 Režijski troškovi 15.000

2.Izdavaštvo 50.0002.1. »Od teksta do predstave« autor Borislav Pavlovski 216 str, naklada 500, format 14x21 21.0002.2. »Tango«, autor Marina Apostolovska,192 str, naklada 1000, format D5 19.0002.3. »Deset plodnih godina«, skupina autora, 7 autorskih araka, naklada 500, format 25x25 10.000

3. Kulturni amaterizam 215.0003.1. MKD »Krste Misirkov«, Zagreb 45.000

– pjevačka skupina »Raspejana Makedonija« 10.000– glazbena skupina »Taga za jug« 10.000– folklorna skupina »Oro« 10.000– Makedonska večer 2004 10.000– Dani Krste Misirikova 5.000

3.2. KD »Braća Miladinovci«, Osijek 35.000– folklorna skupina »Tanec« 5.000– glazbena skupina »Vardarki« 10.000– X. dani makedonske kulture u Osijeku 10.000– VII. dani B. Miladinovici 10.000

3.3. MKD »Ilinden« Rijeka 45.000– folklorna skupina »Ilindenki« 10.000– Dani makedonskog filma, kulture i umjetnosti 10.000– Obilježavanje Nacionalnog blagdana Ilindena 20.000– izložbe slika akademskih slikara 5.000

3.4. MKD »Kočo Racin« Pula 45.000– Glazbena grupa Istarski čalgiji 10.000– Pjevačka grupa »Lenka« 10.000– IX. dani makedonske kulture u Istri 10.000– Dani Koče Racina 10.000– Izložbe 5.000

3.5. MKD »Makedonija« Split 25.000– folklorna skupina 10.000– izložbe 5.000– Dani makedonske kulture 10.000

3.6. MKD »Biljana« Zadar 20.000– obilježavanje 24. svibnja Dan Kirila i Metodija 10.000– promocija knjige »Kalina-Nar« 5.000– Izložbe 5.0004. Kulturne manifestacije 42.000

4.1. Ilinden 1903 – 2004. 30.0004.2. Dani Braće Miladinov u Đakovu i Osijeku 5.0004.3. Skupna izložba slikara i kipara Makedonaca u Hrvatskoj 7.000 Režijski troškovi 52.000

UKUPNO MAKEDONCI: 451.000

XIV. CRNOGORCI

I. NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE, ZAGREB 429.0001. Informiranje 100.000

1.1. »Crnogorski glasnik«, 6 brojeva, 44 str, format A4, naklada 1000 85.000 Režijski troškovi 15.000

2. Izdavaštvo 95.0002.1. »Lovćen, Njegoš i Meštrović«, grupa autora, 155 str, naklada 1000, format 24x31 30.0002.2. »Život i djelo Vladislava Brajkovića«, grupa autora 300 str, naklada 1000, format 17x24 30.0002.3. »Kroz Crnu Goru na skijama«, autor Henrich Augusto Angell 200 stranica, naklada 500, format 16x23 15.0002.4. »Stojan Cerović« autor Vlado Vujović, 350 str, naklada 1000, format A4 20.000

3. Kulturni amaterizam 130.0003.1. Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore »Montenegro«, Zagreb 55.000

– pjevačka skupina »Montenegro« 5.000

– likovne izložbe (10) 50.0003.2. Zajednica Crnogoraca Split 10.000

– likovne izložbe (2) 10.0003.3. Zajednica Crnogoraca Rijeka 25.000

– pjevački grupa »Montenegrina« 5.000– izložbe (4) 20.000

3.4. Zajednica Crnogoraca Pula 10.000– izložbe (2) 10.000

3.5. Crnogorsko društvo »Onogošt«, Rovinj 10.000– izložbe (2) 10.000

3.6. Crnogorsko kulturno društvo »Peroj«, Peroj 20.0004. Kulturne manifestacije 60.000

4.1. Lučindanski susreti 2004. – Dani crnogorske kulture 20.0004.2. Petrovdanski sabor Crnogoraca Hrvatske u Rijeci 20.0004.3. Obilježavanje 347 godišnjice doseljenja Crnogoraca u Peroj 20.000 Režijski troškovi 44.000

II. SAVEZ CRNOGORSKIH UDRUGA HRVATSKE, ZAGREB 50.0001. Izdavaštvo 30.000

1.1. »Očevo ognjište«, autor Radovan Knežević, 80 str, naklada 500, format B5 10.0001.2. Popularno-znanstvena monografija »Književni kritička sinteza Milorada Nikčevića«, autor Milorad Nikčević 20.000

2. Kulturni amaterizam 10.0001. KUD »Montenegro« Zagreb 10.000– likovne izložbe5. Režijski troškovi 10.000

UKUPNO CRNOGORCI: 479.000

XV. RUSI

NACIONALNA ZAJEDNICA RUSA HRVATSKE, ZAGREB 20.0001. Kulturni amaterizam 10.000

1.1. Pjevački zbor 10.0002. Kulturne manifestacije 5.000

2.1. Obilježavanje nacionalnih blagdana 5.0003. Režijski troškovi 5.000

UKUPNO RUSI: 20.000

XVI. BUGARI

1. NACIONALNA ZAJEDNICA BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB 35.0001. Informiranje 30.000

1.1. »Rodna riječ«, dvojezični časopis, 4 broja, 32+4 str, format A4, naklada 5001.2. Režijski troškovi 5.000

UKUPNO BUGARI: 35.000

XVII. POLJACI

I. Poljska kulturna udruga »Mikolaj Kopernik«, Zagreb 10.0001. Kulturni amaterizam 5.000

1.1. Pjevački zbor 5.0002. Kulturne manifestacije 5.000

2.1. Obilježavanje Nacionalnih blagdana Republike Poljske – 3. svibnja, Dana Ustava i 11. studenoga, Dana neovisnosti 5.000

II. Poljska kulturna udruga »Fryderyk Chopin«, Rijeka 15.0001. Kulturne manifestacije

1.1. Obilježavanje nacionalnog praznika 11. studenoga – Dana oslobođenja 10.0001.2. Izložba slika 2.0001.3. Režijski troškovi 3.000

UKUPNO POLJACI: 25.000

– Rad vijeća nacionalnih manjina 15.000– Sufinanciranje programa radija na regionalnoj i lokalnoj razini namijenjenih informiranju pripadnika nacionalnih manjina na jezicima nacionalne manjine 154.400– Osposobljavanje članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina 100.000– Seminar za osposobljavanje mladih Roma 50.000

UKUPNO RASPOREĐENO: 21,950.000

NERASPOREĐENO (tekuća rezerva): 50.000

SVEUKUPNO: 22,000.000

II.Temeljem ove Odluke Savjet za nacionalne manjine zaključit će ugovor s ovlaštenim predstavnicima udruga i ustanova nacionalnih manjina.

III.Sredstva iz točke I. ove Odluke doznačavat će se prema zahtjevu Savjeta za nacionalne manjine na račun korisnika.

IV.Sredstva raspoređena ovom Odlukom koriste se sukladno Kriterijima za utvrđivanje financijske pomoći za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina i Metodologiji praćenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina koji su sastavni dio ove Odluke.

V.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine.

Klasa: 400-06/04-01/01Urbroj: 50438-04/01Zagreb, 27. travnja 2004.

Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, v. r.

9. English Summary

1. CORRECTION OF MISTAKES FROM PAST IS BENEFICIAL BOTH FOR BOSNIAKS AND CROATIA

Interview with prof. dr. Semso Tankovic, parliamentary representative from Bosniak minority, who is also representing Albanian, Slovenian, Macedonian and Montenegrin national minority

Interviewed by: Stojan ObradovicPriority of Bosniak national minority at this moment is to confirm and establish their national

identity at all levels, from constitution to administration. It is also the best way for their complete, but also equal integration into the whole of Croatia, says prof. Semso Tankovic who emphasizes thta cooperation among minorities has to be based on their concrete interests without "higher politics".

2. MINORITY RIGHTS ARE REALIZED PRIMARILY AT LOCAL LEVEL

By Davor GjeneroIn Croatia, issue of representation of minorities and protection of additional voters' rights is

significantly reduced to parliamentary level. Much less attention is given to representation of national minorities in representative bodies of local self-government although European standards for protection of minority rights are especially inclined towards that level.

3. WE ARE ALWAYS READY TO HELP

Interview with the head of Coordination for human and national minorities' rights in Vukovarsko-srijemska county Jadranka Golubic

Interviewed by: Sanja VukicevicNational minorities account for approx. 20 per cent of population in Vukovarsko-srijemska

county. There are many councils in municipalities, towns and county istelf. County coordination for human rights and rights of national minorities is trying to find best ways of cooperation between minority councils and units of local self-government and offer all necessary aid.

4. IMPLEMENTATION OF CONSTITUTIONAL LAW TAKES TIME

Interview with Nives Kopajtic - Skrlec from State governing officeInterviewed by Enis ZebicNives Kopajtic - Skrlec, head of department for local and regional self-government of the

Central State Office for Government says that minority right for proportional representation in government and local executive branch will be realized only at some point in future.

"Throughout most parts of Croatia there are more than enough employees in units of government so Constitutional law and right of minority representativs will be implemented only as time passes, in a way stated in the Constitutional law on the Rights on National Minorties. During future employment we will take care of nationality of potential employees", said Nives Kopajtic – Skrlec.

5. CONSTITUTIONAL LAW LACKS IMPLEMENTING LAWS

Interview with Miloradom Lukic, head of the Legal Service of Serbian Democratic Forum (SDF)

Interviewed by Enis ZebicSDF is organizing workshops which train councils of national minorities for their constitution

and functioning. Lukic says that workshop experience shows that it is necessary to pass laws to define implementation of Constitutional law on Rights on National Mnorities, especially regarding financial conditions for their councils.

"That problem and that question haven't been put yet", Lukic says.

6. DIFFERENT MINORITIES - SAME INTERESTS

By Sanja VukicevicCoordination of councils of various national minorities was founded in Vukovarsko-

Srijemska county. This voluntary institution that is projected by Constitutional Lw on Rights on

National Minorities can significantly contribute to realizing important projects for minorities as well as to improvement of relations between minorities and majority nation.

7. EUROPEAN MANIFEST ON MEDIA FOR MINORITY COMMUNITIES

By Branko GalicEuropean NGOs dealing with improvement of minority situation are warning about the

importance of minority media as the basis for their human rights and are asking European institutions and national governments to secure conditions for undisturbed functioning and development of these media.

8. 22 MILLION KUNAS TO NATIONAL MINORITIES' ASSOCIATIONS

By Sanja VukcevicCouncil for national minorities (national level ) divided 22 million kunas among associations

of national minorities. At the same time, Council called on all representatives, councils and coordinations of national minorities to watch implementation of programs financed by the Council.