seminarski rad - obveznice

7/29/2019 seminarski rad - obveznice

1/12

Obveznice

1. Pojam obveznice kao hartije od vrijednosti

Prije nego to detaljnije objasnimo termin-obveznice, potrebno je najprije razjasnitipojam hartija od vrijednosti. Hartije od vrijednosti su pisane isprave o odreenomimovinskom pravu koje je mogue ostvariti na osnovu vlasnitva nad istim. Pra poetkehartija od vrijednosti moemo nai jo u Vavilonu (VII vek prije nove ere). Razvojem robno-novane privrede i hartije od vrijednosti postaju predmet trgovanja na posebnom tritu.

U strunoj literaturi postoje velike razlike u shvatanjima o pojmu hartija od vrednosti.Mnogo vii stepen jedinstva u shvatanjima postoje prilikom utvrivanja pojedinih osobinahartija od vrednosti. Razlike u shvatanjima se izraavaju uglavnom u tome koje sve osobinehartija od vrednosti su bitne i specifine i kao takve treba da budu sastavni deo pojma hartija

od vrednosti. U Zakonu o obligacionim odnosima odreen je pojam hartija od vrednosti nasledee naine: Hartija od vrednosti je pismena isprava kojom se njen davalac obavezuje daispuni obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu. Iz takvog pojma hartija odvrednosti proizilazi:- da je hartija od vrednosti uvek pismena izjava,285- da hartija od vrednosti sadri pismenu dozvolu izdavaoca,- da se pismena obaveza koja je uneta u hartiju od vrednosti mora ispuniti njenom zakonitomimaocu, tj. zakonitom imaocu hartija od vrednosti.

Ovakav pojam hartija od vrednosti sadri vie nedostataka, jer se u ovom pojmu neukazuje na sva bitna svojstva hartija od vrednosti:

1. ne ukazuje se na vrstu i prirodu obaveze izdavaoca hartija od vrednosti. Kod hartija odvrednosti se ne moe raditi o svakoj vrsti obaveze, ve samo o pojedinim vrstama obavezakoje su preteno i prvenstveno imovinskog karaktera. Hartije od vrednosti mogu sadravati,uz imovinske obaveze i neke druge obaveze, ali ne mogu bez imovinskih obaveza;2. hartije od vrednosti mogu sadravati pojedina ovlaenja imaocu hartija od vrednosti kojanisu istovremeno direktne i neposredne obaveze izdavaoca hartija od vrednosti. Na primer,imaoci akcija mogu upravljati akcionarskim drutvom na osnovu ovlaenja iz akcije kaohartije od vrednosti, a ne na osnovu direktne i neposredne obaveze izdavaoca ove hartije odvrednosti;3. jedno od bitnih svojstava hartija je vezano za veoma visok stepen formalne strogosti hartijaod vrednosti, to nije navedeno u napred navedenom pojmu hartija od vrednosti. Hartija od

vrednosti koja nema sve bitne elemente ne postoji jer su hartije od vrednosti strogo formalneisprave;4. hartije od vrednosti stvaraju ne samo izdavaocu nego i svakom duniku po toj hartiji odvrednosti veoma strogu obavezu koja liava dunika mogunosti pojedinih vrsta hartija odvrednosti, ali je ova strogost mnogo jae izraena kod svih vrsta hartija od vrednosti nego kod

pismenih isprava;5. u svakom zakonskom pojmu hartije od vrednosti nije naglaeno jedno od najvanijihsvojstava hartija od vrednosti, a to je naelo inkorporacije tj. Naelo da se pravo koje je

pismeno konstatovano na hartiji od vrednosti ne moe ostvariti na drugi nain, nego jedinoupotrebo hartije od vrednosti. Naelo inkorporacije razgraniuje hartiju od vrednosti od nizadrugih pismenih isprava u kojima moe biti konstatovana obaveza izdavaoca prema imaocu te

2


2/12

Obveznice

pismene isprave. Dok se kod drugih pismenih obaveza izdavaoca pismene isprave premaimaocu pismene isprave moe ostvariti i na druge naine, kod hartija od vrednosti se ovaobaveza ne moe ostvariti bez hartija od vrednosti. Napred navedene bitne osobine hartija od

vrednosti, uz zakonsku definiciju hartija od vrednosti, predstavljaju pojam hartija odvrednosti. Upravo polazei od ovakvog pojma hartija od vrednosti, hartije od vrednosti trebarazlikovati od drugih pismenih isprava u pravnom prometu, a koje nemaju svojstva hartija odvrednosti

Hartije od vrijednosti moemo klasifikovati prema razliitim kriterijumima: a) poronosti na kratkorone i dugorone, b) prema pravu koje nose na dunike i vlasnike i dr.Dugorone hartije od vrijednosti su akcije i dugorone obveznice, dok su kratkorone hartijeod vrijednosti uglavnom instrumenti duga.

Obveznice su dunike hartije od vrijednosti kojima se dunik (zajmoprimac)obavezuje da e vratiti zajmodavcu (investitoru) pozajmljeni novac i platiti kamatu zaodreeni vremenski period.

Drugim rijeima, obveznice su dunike hartije od vrijednosti kojima se njihovemitent (u ovom sluaju drava) obavezuje da vlasniku obveznice (odnosno deviznom tedii)isplati o roku dospijea iznos koji je na njima naznaen.

2. Elementi obveznice

Obveznica se sastoji od: plata i kamatnih kupona.

Plat obveznice sadri:

1) oznaku da je obveznica i vrstu obveznice;2) firmu, odnosno naziv i sjedite emitenta;3) firmu, odnosno ime kupca obveznice ili oznaku da obveznica glasi na donosioca;4) nominalnu vrijednost, ako se radi o garantovanoj obveznici;6) visinu kamatne stope;7) procenat uea u dobiti, ako je to uee predvieno;8) rokove i mjesto plaanja nominalne vrijednosti obveznice i kamate;9) mjesto i datum emisije;10) oznaku serije i kontrolni broj obveznice;11) faksimil potpisa ovlaenog lica emitenta i peat emitenta obveznice;

12) oznaku rokova plaanja nominalne vrijednosti obveznice i kamate, odnosno anuiteta(amortizacioni plan).

Kamatni kupon obveznice sadri:

1) oznaku serije i broj kupona;2) visinu kamate;3) datum dospijea i mjesto i nain plaanja kamate;4) faksimil potpisa ovlaenog lica emitenta i peat emitenta.

3


3/12

Obveznice

Prvi dio sadri osnovne podatke o obveznici kao to su oznaka da je ta hartija odvrijednosti obveznica i koja je vrsta obveznice, naziv i sjedite emitenta, naziv i sjedite kupcaili pak oznaku da glasi na donosioca, iznos na koji glasi obveznica (nominalnu vrijednost

obveznice), visinu kamatne stope, datum i mjesto plaanja kamate i glavnice (nominalnevrijednosti), mjesto i datum izdavanja, ime garanta (ako je obveznica garantovana, procenatuea u dobiti (ako je to uee predvieno), oznaku serije i kontrolni broj obveznice,faksimil potpisa ovlaenog lica i peat emitenta.

Kamatni kuponi sadre pak, osnovne podatke o samoj isplati kamate: oznaku serije ibroj kupona, visinu kamate, datum dospijea, mjesto, datum i nain plaanja kamata kao ipotpis ovlaenog lica i peat emitenta. Ovaj drugi dio obveznice je znaajan zato to vlasnikodnosno imalac obveznice isti mora pokazati emitentu, zajedno sa platom, kada doe vrijemeza naplatu kamate.U skladu sa postojeom regulativom, emitent moe da, umjesto tampanja obveznice, izda

potvrdu koja bi sadrala iste elemente kao i plat obveznice s tim to ona onda mora biti

ovjerena od strane banke kod koje emitent ima otvoren depo raun.

3. Klasifikacija obveznica

Obveznice moemo podijeliti prema najrazliitijim kriterijumima (prema tipuemitenta, metodu otplate, nainu obezbeivanja otplate, roku dospijea itd).

U zemljama koje imaju razvijeno finansijsko trite postoji dominacija dugoronih uodnosu na kratkorone obveznice. U tim zemljama, definicija rokova dospijea za dugoroneobveznice je od 10 do 30 godina, za srednjorone od 5 do 10 godina. Na domaem tritu

hartija od vrijednosti postoji dominacija kratkoronih obveznica u odnosu na dugorone, toje karakteristika trita u razvoju, ali i velikog opreza investitora.

Postoje razliite vrste obveznice.

1. prema roku dospijea, dijele se na:kratkorone koje dospijevaju na naplatu u roku koji je krai od godinu danadugorone koje dospijevaju na naplatu u roku koji je dui od godinu dana.

2. prema nainu oznaavanja vlasnitva nad njima, dijele se na:obveznice na ime koje na platu imaju navedeno ime kupca. Takve obveznice se prenose na

novog vlasnika indosiranjem - pismenim izjavljivanjem vlasnika iste da svoje pravo prenosina drugo lice. Novi vlasnik, prilikom naplaivanja svojih prava po osnovu obveznice,obavezno mora prezentirati i sam indosament.obveznice na donosioca koje na platu imaju navedeno da glase na donosioca. One se naneko drugo lice prenose prostom predajom. Njihova bitna razlika u odnosu na prethodnu vrstuobveznica je u tome to emitent nee izdati vlasniku novu obveznicu u sluaju njenog gubitka.

3. prema nainu na koji se ostvaruje pravo na kamatu, dijele se na:obveznice bez kupona kod kojih se kamata isplauje odjednom o roku dospijea i kojekao takve nemaju kamatne kupone

4


4/12

Obveznice

obveznice sa kuponima kod kojih se kamata isplauje peridino i koje kao takve imajukamatne kupone koji se moraju prezentirati prilikom njene naplate.

4. prema nainu obrauna kamate, dijele se na:obveznice sa fiksnom kamatom kod kojih je kamata u momentu kupovine poznata i ona jefiksnaobveznice sa promjenljivom (varijabilnom) kamatom kod kojih je kamatna stopaobveznice promjenljiva i vezuje se za kamatnu stopu neke kratkorone hartije od vrijednosti(a to je najee ona koja ima najnii kreditni rizik)obveznice sa indeksiranom kamatom kod kojih se fiksna kamata, u momentu isplatekoriguje indeksom rasta cijena na malo ili nekim drugim ugovorenim indeksom.

5. prema vremenu u kome se isplauje glavnica, dijele se na:jednokratne obveznice kod kojih se glavnica (nominalna vrijednost, vrijednost na koju

glase) isplauje odjednom o roku dospijeaanuitetne obveznice kod kojih se glavnica otplauje periodino.

6. prema nainu obezbeivanja otplate, dijele se na:hipotekarne obveznice kod kojih emitent zalae svoju imovinu kao garanciju da eobaveze po osnovu obveznica biti isplaene njihovim imaocima. Ukoliko emitent ne budesposoban da iste izmiri izvrie se prodaja te imovine i tako omoguiti naplata potraivanjakoja vlasnik ima prema izdavaocu obveznicegarantovane obveznice za iju isplatu o roku dospijea garantuje odreeno pravno lice kaoto je na primjer komercijalna banka, to znai da vlasnik obveznice moe svoja potraivanjaiz obveznice da naplati od banke ukoliko emitent nema sredstava za isplatu svojih obaveza poosnovu obveznicanegarantovane obveznice kod kojih vlasnik svoja potraivanja po osnovu obveznice koju

posjeduje moe da naplati jedino od emitenta.

7. prema mogunosti otkupa prije roka dospijea, dijele se na:opozive koje u sebi sadre pravo emitenta da ih otkupi prije roka dospijea, po unaprijedutvrenoj cijeni koja je, po pravilu, vea od nominalne vrijednosti obvezniceneopozive koje u sebi ne sadre pravo emitenta da ih otkupi prije roka dospijea.

8. prema tome ko se javlja kao emitent obveznica, dijele se na:

dravne obveznice koje emituje drava, odnosno ovlaeni dravni organ, municipalneobveznice (obveznice lokalnih organa vlasti) koje emituju gradovi, regioni, kole,univerziteti i sl.korporativne obveznice koje emituju preduzaa bilo da su to javna preduzea, transportna iindustrijska preduzea, banke ili druge finansijske kompanije.

1. Razlikujemo jo neke vrste obveznica:

Zamjenljive (konvertibilne) obveznice koje se mogu zamijeniti za odreeni broj obinihakcija, prema unaprijed utvrenom raciu

5


5/12

Obveznice

Participativne obveznice koje svojim vlasnicima daju pravo, ne samo na kamatu ve, i nauee u raspodjeli neto dobiti preduzeaObveznice sa put klauzulom (put bonds) koje vlasniku daju pravo da ih proda emitentu

po unaprijed utvrenoj cijeni.

4. Nominalna, knjigovodstvena i trina vrijednost obveznica

Nominalna vrijednost obveznice jeste ona vrijednost koja je naznaena na samojobveznici i koja e se isplatiti o njenom roku dospijea. Npr. ako je emitovana obveznica sanominalnom vrijednou od 1.000,00 KM i sa rokom dospijea od 10 godina to znai da ekupac istih, posle 10 godina, moi da naplati tih 1.000,00 KM od emitenta. Naravno, to neznai da on i ranije nee moi da doe do gotovine koju je uloio kada ih je kupovao. On ih,naime, moe prodati prije roka dospijea na organizovanom tritu i ranije po trinoj cijeni.

Knjigovodstvena vrijednost obveznice jednaka je njenoj nominalnoj vrijednosti i ponjoj se obveznica evidentira u knjigovodstvu preduzea emitenta.

Trina vrijednost obveznice zavisi od kamatne stope koju ta obveznica donosikupcu, ostalih investicionih mogunosti kao i kupevog uvjerenja da e emitent biti umogunosti da isplauje obaveze koje preuzima emitovanjem obveznica (da isplauje kamatekao i glavnicu). Teoretski, trina vrijednost obveznica se dobija kao zbir sadanje vrijednostikamata koje e se isplaivati kupcu do roka dospijea obveznice i sadanje vrijednostiglavnice koja e se isplatiti po isteku perioda na koji je obveznica emitovana. Iskazano u viduformule:

gdje su:P trina vrijednost obvezniceI - kamata koja se isplauje godinje (vrijednost kamatnog kupona)

N nominalna vrijednost obveznicer preovlaujua trina kamatna stopa (trina stopa kapitalizacije)n broj godina do dospijea obveznice

Ukoliko se kamata plaa vie puta u toku puta u toku godine ova opta formula bi imalaslijedei oblik:

pri emu bismo sa m oznaili broj plaanja u toku godine.

6


6/12

Obveznice

Ukoliko je:1. ugovorena kamatna stopa jednaka preovlaujuoj tada je trina vrijednost obveznica

jednaka njihovoj nominalnoj

2. ugovorena kamatna stopa manja od preovlaujue, tada je trina vrijednost obveznicemanja od nominalne i za prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na primarnomtritu, se kae da predstavlja prodaju uz tzv. diskont

3. ugovorena kamatna stopa vea od preovlaujue tada je trina vrijednost obveznicevea od nominalne i za prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na primarnom tritu,se kae da predstavlja prodaju sa premijom.

Trina cijena obveznice se iskazuje u procentima od njene nominalne vrijednosti.Npr. ako se za obveznicu ija je nominalna vrijednost 1.000,00 KM njena trina cijenaoznai sa 120 to onda znai da ona iznosi 1.200,00 KM.

5. Vrste dugoronih obveznica

Na finansijskim tritima postoji iroka lepeza dunikih hartija od vrednosti. Uzavisnosti od emitenta mogu se podijeliti na: obveznice dravnog trezora, organa uprave ikorporacijske obveznice.

Obveznice dravnog trezora su najsigurnije hartije od vrednosti. Vlada svake dravegarantuje da e investitorima blagovremeno biti izmirivane obaveze. Stoga, ove hartije odvrijednosti nose mali prinos s obzirom na nizak rizik koji je sadran u njima.

Obveznice organa uprave emituju dravni, regionalni i lokalni organi radi

prikupljanja sredstava za finansiranje raznovrsnih projekata od javnog interesa. Ovaj tipobveznica je obino izuzet od poreza kako bi bio to privlaniji investitorima. Ukoliko dioprihoda koji se dobije stavljanjem realizovanih projekata u funkciju slui za isplatu duga, oveobveznice se nazivaju prihodovne. Obveznice sa generalnom obavezom, pak, emituju upravniorgani koji imaju ovlaenja za naplatu poreza i tako generiu prihod za izmirenje duga.

Korporacijske obveznice obino plaaju vee kamate od prethodnih tipovaobveznica, ali i nose vei rizik. S druge strane, one su manje rizine od akcija jer ukolikokorporacija bankrotira poverioci (vlasnici obveznica) se prije isplauju iz likvidacione maseod vlasnika (akcionara). Korporacijske obveznice mogu biti osigurane kada korporacija kaosredstvo obezbjeenja koristi imovinu (opremu, nekretnine i sl.) ili kolateral (finansijskuaktivu) iz koje e se naplatiti poverioci ako ne ispuni ugovorene obaveze. Neosigurane

obveznice su garantovane ugledom emitenta i iako izgledaju rizinije ponekad mogu imati ibolji rejting od osiguranih obveznica.

6. Obveznice preduzea

Da bi preduzee moglo poslovati, potreban mu je kapital. U tom smislu nijesvejedno izdaje li preduzee dionice i li obveznice. Ve smo spominjali da su vlasnicidionica (kako redovnih, tako i povlatenih) zapravo (su)vlasnici preduzea. Takoerznamo da vlasnik obveznice nije sudionik u vlasnitvu ve da je on vjerovnik odnosnokreditor preduzea. Iz toga proizlazi da u odreenim okolnostima vlasnik obveznice ima

7


7/12

Obveznice

prednost pred dioniarom. Tako prije isplate dividendi moraju biti podmirene obvezepreduzea po kamatama na obveznice; u sluaju (ne daj Boe) bankrota preduzea, prvi seiz prodaje imovine preduzea namiruju vlasnici obveznica, dok su dioniari sa svojim

potraivanjima tek na kraju tune likvidacijske prie. Stoga (iz perspektive ulagaa)openito vrijedi da su obveznice u usporedbi s dionicama manje rizine.

Izdavanje obveznica moe i iz perspektive preduzea imati odreene prednostipred dionicama jer, primjerice, izdavanje dionica i li vlasnikih udjela moe oslabiti ulogui poziciju osnivaa preduzea pri donoenju stratekih odluka -obveznice nerazvodnjavaju vlasniku strukturu postojeih dioniara. U usporedbi s klasinim kreditom,obveznice uglavnom stavljaju kapital na raspolaganje po niim kamatnim stopama. Kada

preduzea prodaju obveznice izravno investitorima, zapravo se preskae ulogakomercijalne banke kao posrednika izmeu onoga to struka zove novano suficitarnim inovano deficitarnim jedinicama, pa je upravo stoga financiranje esto i jeftinije. Osimtoga, obveznica je uinkovitiji instrument od kredita zato to je preduzee poteeno

zasebnih pregovora s vise kreditora (ako je npr. rije o velikim iznosima) - obveznica jejedinstveni instrument kojim je mogue posuditi velike iznose kapitala od stotina il itisua investitora bez posebnih pregovara na relaciji preduzee - investitori.

7. Obveznice javnog sektora

Iako se pod pojmom obveznica javnog sektora najee razumijevaju dravneobveznice koje izdaje ministarstvo financija, u irem smislu treba im pribrojiti i dugoronefinancijske instrumente lokalnih jedinica uprave i samouprave (tzv. municipalne

obveznice) te obveznice razliitih dravnih agencija il i fondova.U veini zemalja sredinja je dravna vlast najvei pojedinani posuiva sredstavai dunik s najveim kredibilitetom. Visoka razina zaduivanja drave najee seobjanjava nunou financiranja naglih i golemih izdataka (npr. rat, velike elementarnenepogode i sl.), stalnim rastom javnog sektora u mnogim nacionalnim gospodarstvima teneuravnoteenim dravnim prihodima i rashodima na godinjoj razini, ali i potrebomupravljanja gospodarskom aktivnou il i jednostavno veom politikom prihvatljivostizaduivanja u usporedbi s oporezivanjem.

U zemljama s razvijenim financijskim tritem, trite obveznica je jedan odvanijih mehanizama na raspolaganju dravi u upravljanju gospodarstvom. Ako npr. vladaeli stimulirati gospodarsku aktivnost, otkupljuje svoje obveznice, to im podie cijenu i

smanjuje prinos. To utjee i na cijene i prinose korporativnih obveznica, te openitosmanjuje razinu kamatnih stopa. Istodobno to znai i dodatnu injekciju novca ufinancijski sustav, to rezultira porastom novane ponude. Ako pak drava eli zauzdatigospodarsku aktivnost, moe prodavati obveznice - poveati kamatne stope i smanjiti

ponudu novca.Dravni dug u odreenoj je mjeri slian je dugu preduzea. Meutim, za razliku

od preduzea, drava obino ne smanjuje svoj dug u apsolutnom iznosu, ve preferirarefinanciranje starih dugova novim zaduivanjem, oslanjajui se na rast nacionalnogagospodarstva i odravanje duga u odnosu prema BDP-u (bruto domaem proizvodu) uodreenim granicama. Iako se drava zaduuje i putem klasinih kredita, dugorona prirodadravnih dugova i visoki kredibilitet drave ine zaduivanje izdavanjem obveznica esto

8


8/12

Obveznice

i jednostavnijim i jeftinijim nainom. Zapravo, u veini je zemalja nastanak tritaobveznica potaknula upravo drava.

Za investicijskog bankara, ali i za svakog drugog investitora, vrlo je vana

injenica da je trite dravnih vrijednosnica jedan od stupova cjelokupnogafinancijskog trita. Duniki instrumenti drave po pravilu su iznimno homogeni u svomobliku i raspoloivi u takvim koliinama da je trite izrazito likvidno - postoji velikobujam trgovine, koji investitoru omoguuju kupovine i prodaje velikih pozicija bez

prekomjernih transakcijskih trokova. Osim toga, budui da se drava smatra dunikom snajmanjim rizikom, prirodno je da se sve ostale obveznice (u odreenoj valuti)usporeuju s odgovarajuim dravnim obveznicama. To vrijedi za domae obveznice,ali i za strane obveznice i euroobveznice.

Promatramo li npr. obveznicu izdanu u njemakim markama (DEM), osnovica zausporedbu (tzv. benchmark)jest njemaka dravna obveznica: u odnosu prema njemakojdravnoj obveznici usporeuju se sva ostala izdanja DEM obveznica domae obveznice

njemakih kompanija u DEM, strana izdanja obveznica (izdanja preduzea njemakihnerezidenata, izdanja obveznica drugih drava na njemakom tritu) te sve emisijeeuroobveznica u DEM. Sva se izdanja ocjenjuju usporedbom njihova prinosa sodgovarajuim njemakim dravnim obveznicama. Razlika u prinosu je tzv. spread, pa segovori o spreadu preko njemake dravne obveznice. Jednako je tako za bilo koju druguvalutu dravna obveznica benchmarkza sve ostale obveznice izdane u toj valuti.

Benchmark, oito, vrlo koristan pri odreivanju cijene i ope ocjene obveznice,kako na primarnome, tako i na sekundarnom tritu. Ako investitor, primjerice, razmilja oulaganju u obveznicu preduzea te se odluuje izmeu mnogih izdavatelja, prinos je,naravno, bitan imbenik. Meutim, usporedbom tog prinosa s prinosom na dravnuobveznicu investitor moe bolje procijeniti razliite kreditne rizike koji se kriju izaobveznica to ih namjerava kupiti; ako dravna obveznica predstavlja kamatnu stopuosloboenu rizika, odbijemo li tu stopu od prinosa na obveznicu to je namjeravamokupiti, u spreadu moemo prepoznati kompenzaciju za rizik koju nudi izdavateljobveznice.

8. Rejting obveznica

Investitori koji kupuju obveznice nastoje da izaberu dunike hartije od vrijednosti odonih emitenata koji e im omoguiti blagovremeno isplaivanje kamate i naplatu glavnice po

dospijeu. Meutim, investitor teko sam moe prikupiti potrebne informacije da bi donio sudo kvalitetu emisije obveznica. Ovim poslom bave se rejting agencije kao to su npr. naamerikom tritu Moodys Investor Services, Standard & Poors (S&P) i Fitchs.

Rejting agencije procjenjuju kvalitet emisija obveznica, pri tom, usredsreujui se viena analizu finansijskog stanja emitenta nego na to koliko je emisija atraktivna na tritu.Poznatije rejting agencije procjenjuju sve emisije vrijedne par miliona dolara i vie, bezobzira da li to emitent zahtjeva ili ne. Ukoliko, pak, emitent zahtjeva procjenu rejtinga svojeemisije, on mora platiti rejting agenciji odreenu nadoknadu na ime izvrene analize. S drugestrane, postojanje rejtinga pospjeuje emisiju obveznica i njenu prodaju na tritu. Stoga suemitenti spremni da plate za usluge agencija koje e im obezbijediti aktivno trite za njihoveobveznice.

9


9/12

Obveznice

Meutim, rejting agencije ne procjenjuju sve vrste obveznica. Obveznice dravnogtrezora (tresuries) ne podlijeu procjeni kvaliteta jer iza njih stoji drava i smatraju senajkvalitetnijim papirima poto drava posjeduje mnoge instrumente kojima moe prikupiti

novana sredstva za izmirenje svojih obaveza. Korporacijske obveznice (corporation bonds),najee, i obveznice organa uprave (municipal bonds) su predmet analize od strane rejtingagencija.

Korporacijske obveznice u sebi nose rizik neispunjenja ugovorene obaveze i moguegbankrotstva emitenta, te se rejting agencije koncentriu na analizu finansijskog stanja emitentai klauzula u ugovoru na osnovu ega se donosi ocjena kvaliteta emisije. Analiza finansijskogstanja obuhvata izraunavanje finansijskih racia kompanije (racia likvidnosti, finansijskogleverida, racia profitabilnosti i dr.), ali i prikupljanje podataka koji se odnose na veliinukompanije, njenu vanost u industriji, konkurentnost na tritu i sve drugo to bi moglo uticatina njen finansijski poloaj. Takoer, rejting agencije analiziraju i odredbe ugovora o emisijiobveznica koje mogu uticati na kvalitet emisije.

Tako, ukoliko emitent obezbijeuje kolateral (nekretnine, druge hartije od vrijednosti isl.) kojima se osigurava isplata obaveze ili pak formira otplatni fond (sinking fond) iz koga ese izmiriti dug ako kompanija ne moe ispuniti tu obavezu, rejting agencija odreuje viikvalitet hartije od vrijednosti. Obveznice sa visokim rejtingom su sigurnije investicije, ali zatonose male kamatne stope (uslovljenost rizika i prinosa - risk return trade off). Najkvalitetnijeobveznice S&P rejting agencija oznaava se sa oznakom AAA dok se nii rejting oznaavamanjim brojem slova A, a jo nii slijedeim slovima abecede (slino oznaavaju rejting idruge agencije).

Kada se procjenjuju obveznice organa uprave pravi se razlika izmeu prihodovnih iobveznica sa generalnom obavezom. Analiza kvaliteta prihodovnih obveznica fokusira se naanalizu profitabilnosti projekta zarad koga se i emituju obveznice i iz ijeg prihoda e se dugotplaivati. Kada su u pitanju obveznice sa generalnom obavezom, rejting agencije analizirajuzaduenost, socioloke trendove na teritoriji organa uprave, finansijsku odgovornost i drugo.

Meutim, veinom obveznica organa uprave se trguje preko vanberzanskog trita(OTC - over the counter market), blizu mjesta emitovanja ili pak cijelu emisiju kroz direktan

plasman otkupljuju lokalne banke, bogati pojedinci ili firme. Zato mnoge emisije obveznicaorgana uprave nemaju potrebu za utvrivanje rejtinga.Bez obzira na znaaj i uticaj rejting agencija, pokrenuta su mnoga istraivanja koja su

pokuala da utvrde da li rejting agencije utiu na promjenu cijene obveznice na tritu ili je upitanju obrnut proces, da se prvo dese pomijeranja na tritu koja se tek tada registruju odstrane agencije. U svakom sluaju, prilikom prikupljanja podataka za ocjenu emisija postoji

kanjenje od par mjeseci te se investitori ne mogu u potpunosti osloniti na procjene rejtingagencija.

10


10/12

Obveznice

9. Zakljuak

Najkrae reeno, obveznica je dugoroni duniki vrijednosni papir. To jeduniki financijski instrument jer kupac obveznice (na primarnom tritu) posuujeiznos na koji obveznica glasi njezinu izdavatelju (emitentu obveznice). Izdavateljobveznice "obeava" tijekom utvrenoga vremenskog razdoblja imatelju obveznice(vlasniku) godinje plaati utvreni iznos kamata, te o dospijeu obveznice i iznos na kojiobveznica glasi. U biti, rije je o klasinom kreditnom odnosu izmeu izdavatelja i kupcaobveznice. Meutim, za razliku od klasinog kredita, duniki financijski instrumentmoe biti kupljen il i prodan na sekundarnom tritu.

Zapravo, obveznica je upravo kredit kojim se namjerava trgovati. Iznoskredita odnosno obveze izdavatelja jest tzv. nominala obveznice. To je iznos koji seizdavatelj obvezao platiti o dospijeu obveznice, odnosno iznos na koji obveznica glasi.Kao to se na svaki drugi kreditni aranman plaa kamata, tako se i obveznice izdaju uzodreenu kuponsku kamatu (nominalnu kamatnu stopu) koja je uglavnom odreenaopim trinim uvjetima u vrijeme primarne emisije. Jednom utvrena, kuponska kamatavrijedi za cijeli ivotni vijek obveznice. Spomenimo ipak da postoje i obveznice ija sekamatna stopa tijekom njezina trajanja mijenja (obveznice s promjenjivom kamatnomstopom), pa ak i obveznice koje ne nose "klasine" kamate (tzv. obveznice bez kupona)ve se izdaju ispod nominale za iznos kamata.

Vrijeme otplate glavnice naziva se dospijeem obveznice. Otplata obveznicemoe biti jednokratna, tj. cjelokupna se glavnica (iznos na koji obveznica glasi) moe

isplatiti o dospijeu obveznice, dok je isplata kamata periodina. Suprotno tome, priserijskim (anuitetnim) otplatama kamate i glavnica isplauju se odreenomdinamikom.

Obveznice su pogodan oblik ulaganja za investitore s visokim stupnjem averzijeprema riziku te za smanjenje ukupnog rizika pri strukturiranju portfelja. Naime, obveznice, zarazliku od dionica, nose svojim vlasnicima fiksne prinose - kamate. Takoer, u hijerarhijiraspodjele poslovnog rezultata poduzea i njegove likvidacijske mase imaju nadreeni poloaju odnosu na vlasnike dionica, odnosno poduzea imaju legalnu obvezu isplate trabina izobveznica prije bilo kakvih isplata vlasnicima tvrtke koja ih je emitirala.U sluaju dravnih obveznica, rije je o vrijednosnim papirima vrlo visoke sigurnosti sobzirom na to da za isplatu potraivanja po tim obveznicama jami drava.

11


11/12

Obveznice

10. Literatura

prof. dr arko Risti prof. dr Slobodan Komazec, Globalni financijski menadment,Beograd, 2011

ivkovi B., oki D., Financijska trita i institucije, Beograd, 2007.god.

Ergi D., Financijska trita i instrumenti, Beograd, 2003.god.

Internet:www.wikipedia.org, 14:30 12.05.2012.god.

12
http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/


12/12

Obveznice

seminarski rad - obveznice

Documents

Transcript of seminarski rad - obveznice