Seminarski Enes

21
Uvod S početkom prvih društvenih zajednica javila se potreba i za trgovinom. U najstarijim gradovima trgovačke operacije su se svodile na nabavku, uskladištenje i distribuciju dobara, a dio seoske proizvodnje se trošio i privatno ili se razmjenjivao poslije zadovoljenja obaveza prema zajednici. Prvi trajni zapisi nastali su u vezi sa trgovačkim transakcijama, dok je najveći pronalazak poslije samih numeričkih i lingvističkih znakova bilježenja, pronalazak abecede, bio djelo Feničanskih trgovaca. Trgovački putevi su bili „životne arterije“ urbanih centara i imperija. Razvojem gradova došlo je do pojave prvih trgova 1 . Na trgovima su ljudi razmjenjivali svoja dobra odnosno trgovali. Kako je evoluiralo ljudsko društvo, sa njim zajedno je evoluirala i trgovina, od robne razmjene, preko pojave novca, do savremenih oblika trgovine. Savremeni oblik trgovine podrazumjeva ozbiljno proučavanje ponude i tražnje. 1 Luis Mamford (Lewis Mumford), Grad u istoriji, Book & Marso, 2006, str. 75 1

Transcript of Seminarski Enes

Page 1: Seminarski Enes

UvodS početkom prvih društvenih zajednica javila se potreba i za trgovinom. U

najstarijim gradovima trgovačke operacije su se svodile na nabavku, uskladištenje i distribuciju dobara, a dio seoske proizvodnje se trošio i privatno ili se razmjenjivao poslije zadovoljenja obaveza prema zajednici. Prvi trajni zapisi nastali su u vezi sa trgovačkim transakcijama, dok je najveći pronalazak poslije samih numeričkih i lingvističkih znakova bilježenja, pronalazak abecede, bio djelo Feničanskih trgovaca. Trgovački putevi su bili „životne arterije“ urbanih centara i imperija. Razvojem gradova došlo je do pojave prvih trgova1. Na trgovima su ljudi razmjenjivali svoja dobra odnosno trgovali. Kako je evoluiralo ljudsko društvo, sa njim zajedno je evoluirala i trgovina, od robne razmjene, preko pojave novca, do savremenih oblika trgovine. Savremeni oblik trgovine podrazumjeva ozbiljno proučavanje ponude i tražnje.

1 Luis Mamford (Lewis Mumford), Grad u istoriji, Book & Marso, 2006, str. 75

1

Page 2: Seminarski Enes

Obim i struktura tražnje.

Pod tražnjom se podrazumjeva određena količina i vrsta materijalnih dobara i usluga koju su kupci spremni da kupe po odgovarajućoj cijeni. Bitni elementi ponude i tražnje čine odgovarajuća količina i odgovarajuća cijena. Za proizvođača je odgovarajuća ona količina proizvoda koju on može da proizvede raspoloživim činiocima proizvodnje uz najmanji mogući utrošak ukupnog rada po jedinici proizvoda. Ta se količina zove optimalna.

Odgovarajuća cijena je ona cijena koja proizvođaču nadoknađuje sve troškove oko plaćanja činilaca proizvodnje i onoliku zaradu iznad tih troškova koja ga izjednacava sa istim takvim proizvođačima.

Za potrošača je odgovarajuća ona količina proizvoda date vrste koju on može da kupi da bi zadovoljio svoje uobičajene potrebe. Odgovarajuća cijena je ona po kojoj on može da kupi odgovarajuću količinu proizvoda. Količina proizvoda koju potrošači mogu da kupe po datim cijenama naziva se platežno sposobna tražnja.

Količina proizvoda koju će potrošači stvarno tražiti i kupiti u datom vremenu naziva se efektivna tražnja

Tražnja sa aspekta veličine može biti lokalna, nacionalna, regionalna i svjetska. Nije ista tražnja za nekim proizvodom u Sarajevu gdje živi 400 000 stanovnika, u Beogradu gdje je 2 500 000 stanovnika ili u Italiji gdje imamo 58 000 000 stanovnika itd.Sa aspekta vremenskog kriterijuma, tražnja može biti dnevna, sedmična, mjesečna i godišnja. Dnevno se proda određeni broj nekih novina x 7 dana x 30 dana x 356 dana.

Sa strane subjekta koji izražavaju tražnju imamo pojedinačnu tražnju, tražnju privredne grane i ukupnu tražnju cijelog društva.

Ukupna agregatna tražnja se sastoji iz tražnje za sredstvima za proizvodnju i tražnje za finalnim proizvodima. Finalnu tražnju čini zbir domaće i inostrane tražnje. Efektivna tražnja je stvarna tražnja potrošaća u datom vremenu pri datim uslovima kupoprodaje, a prije svega, pri datoj cijeni određenog proizvoda. Platežno sposobna tražnja podrazumjeva potencijalnu mogućnost potrošača da kupe odredjenu količinu robe pri datim cijenama.

Po Kovačeviću, u praksi razlikujemo dvije vrste tražnje:2

1. Tražnju za sredstvima potrošnje (luksuznim, nužnim ili trajnim dobrima)

2. Tražnju za proizvodnim dobrima. Svaka ekonomska grana mora nabaviti dobra koja treba za potrebe vlastite proizvodnje kako bi opstala.

Faktori koji djeluju na strukturu i obim tražnje su:3

1. prosječni dohodak – kako dohotci rastu ljudi povećavaju kupovinu automobila

2. stanovništvo – veće stanovništvo kupuje veći broj automobila

2 Osnove poslovne ekonomije Kovačević

3 Samuelson A. P. i Nordhaus D. W. (2000) Ekonomija, Zagreb: Mate, 15. izdanje , 41 str.

Page 3: Seminarski Enes

3. cijene povezanih dobara(komplemenata) – niže cijene goriva povećavaju kupovinu automobila

4. ukusi – posjedovanje novog automobila postaje statusni simbol5. posebni uticaji – posebni uticaji podrazumjevaju npr. slabu mrežu javnog

saobraćaja, što opet povećava kupovinu novih automobila

Slika 1: povećana tražnja za automobilima

Na slici 1. vidimo pomjeranje krive tražnje udesno što sibolizira povećanu potražnju za automobilima. Prosječni dohodak se udvostručio, odraslo stanovništvo se udvostručilo, javni prevoz i njegova raspoloživost se smanjila, cijene goriva su niske. Svi ovi faktori utiču na povećani interes za kupovinom automobila.

Plan tražnje

Navešću jedan primjer planiranja tražnje u firmi Ecoton d.o.o. Sarajevo, čiji sam uposlenik. Firma se bavi proizvodnjom novih kompatibilnih tonera i obnovom ili renoviranjem potrošenih tonera za laserske štampače.

Uglavnom, u ponudi naše firme se mogu naći toneri skoro svih proizvođača printera koji participiraju na našem tržištu. Zadaća firme je da može odgovoriti na sve zahtjeve potrošača vezane za digitalnu štampu.

U vezi s time, dužnost nam je nabaviti repromaterijale za proizvodnju i renoviranje tonera. Naravno, u Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedna firma koja se bavi proizvodnjom dijelova i tonerovog praha, pa smo prinuđeni sve uvoziti iz inostranstva od renomiranih proizvođača.

Obzirom da je Ecoton d.o.o. Sarajevo certificirana firma sa ISO 9001 i ISO 14001, u obavezi je napraviti listu odobrenih dobavljača. Lista odobrenih dobavljača se pravi tako što se potencijalnim dobavljačima jedne vrste repromaterijala upute zahtjevi za ponudama. Prispjele ponude prođu kroz filter gdje se ocjenjuje kvalitet robe, cijena robe, transport robe, količinski ili cjenovni bonusi, posjedovanje certifikata itd. Dobavljači na listi se kategorišu kao A, B, C...dobavljači, osim ako nisu u pitanju dobavljači koji drže monopol na tržištu (npr. Elektroprivreda) koji se ne ocjenjuju jer nemaju oponente. Lista dobavljača se pravi jer nikada ne znate da li

3

Page 4: Seminarski Enes

možete naći sve što vam treba u datom momentu kod istog dobavljača i zato što je moguće da firma koja vam je A dobavljač, iz ovih ili onih razloga, može prestati da egzistira na tržištu.

Ecoton d.o.o. Sarajevo, kao ozbiljna firma, svake godine pravi i plan realizacije na osnovu prethodnog perioda poslovanja (iskustvo iz prethodnih godina, sklapanje novih ugovora, na osnovu planiranih aktivnosti komercijalne službe itd). Svake godine, uključujući i zadnje dvije godine „krize“ smo imali tendenciju rasta između 5% i 10%.

S obzirom da naša firma pravi kvartalne narudžbe repromaterijala, tako na osnovu mjesečne realizacije pojedinih vrsta roba (npr. Toner Q2612A za HP laser jet 1010), novosklopljenih ugovora i uz pomoć liste odobrenih dobavljača u stanju smo sa popriličnom preciznošću predvidjeti količinu potrebnog repromaterijala za navedeni toner.

Naravno, svaka roba ima svoj životni vijek, pa tako i toneri. Iz mjeseca u mjesec se pojavljuju nove vrste printera, pa samim tim i nove vrste tonera. To je još jedan faktor koji se uzima u obzir pri planiranju nabavke repromaterijala. Mi smo u stalnom kontaktu sa kućama koje se bave prodajom IT opreme na našem tržištu kako bi u svakom momentu imali informaciju koji su tipovi printera trenutno u ponudi na tržištu. Na osnovu tih informacija, uz narudžbe za tekuće potrebe proizvodnje, pravimo i narudžbe repromaterijala za nove vrste tonera kako bi potrošači u nama kao poslovnom partneru imali pouzdanog dobavljča potrošnog materijala.

Teorija tražnje

Kako tražnja na tržištu proizilazi iz potrebe za proizvodima i/ili uslugama i nužnosti potrošnje, tako se ta ista tražnja definiše kao količina roba i/ili usluga koje su potrošaći spremni ili sposobni kuputi u određenom vremenu po određenoj cijeni.4

U analizi odnosa između cijena i tražnje polazimo od pretpostavke da svi ostali faktori nepromjenjivi, osim promjena u cijeni (princip ceteris paribus-ako se ništa ne mijenja). Tražnja se povećava pri smanjenju cijene odnosno, cijena se povećava pri smanjenju tražnje. Pod količinom robe koju su potrošači spremni kupiti podrazumjevamo količinu koju potrošači žele i mogu kupiti po određenoj cijeni i u određenom vremenskom periodu. Formalna teorija tržišne tražnje prošla je kroz nekoliko etapa i karakteriše se sljedećim zakonima tražnje:

Opšti zakon tražnje Proširenje opšteg zakona tražnje

Opšti zakon tražnje

4 Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 76 str.

Page 5: Seminarski Enes

Prema opštem zakonu tražnje ili Maršalovom (Alfred Marshall 1842. – 1924.)5zakonu tražnje, tražnja za robom zavisi od njene cijene. Ovaj model tražnje po kome cijena isključivo određuje tražnju za robama na tržištu je prva etapa urazvoju tržišne tražnje i njenu prvobitnu verziju je formulisao francuski ekonomist Augustin Kurno (Antoine Augustin Cournot 1801. – 1877.)6 te se ovaj zakon naziva još i Kurno-Maršalov zakon tražnje i glasi:

Kada cijena roba na tržištu raste, tražnja za njima će opadati i obrnuto, sa opadanjem cijena tražnja raste, uz neizmjenjene ostale faktore.

Međusobni odnos tražene količine roba/usluga i cijena može se prikazati putem algebarske funkcije, tabelarno i grafički u koordinatnom sistemu, krivom tražnje.

Funkcija tražnje: dx=f (px)

d = tražnjax = robadx =funkcija tražnjep = cijena robe

Skala tražnje može biti individualna ili agregatna. Individualna predstavlja nabavnu spremnost pojedinog kupca, a agregatna nabavnu spremnost svih kupaca na nivou cjelokupne privrede države. U navedenoj tabeli možemo vidjeti da sa porastom cijena dolazi do opadanja tražene količine i obrnuto. Tražnja je najviša kada je cijena najniža odnosno, najmanja kada je cijena najveća.

Tabela 1. Skala tražnjeSituacija Cijena (P) Količina tražnje (Q)

A 5 7B 4 8C 3 10D 2 13E 1 18

5 http://en.wikipedia.org/wiki/Alfred_Marshall

6 http://en.wikipedia.org/wiki/Antoine_Augustin_Cournot

5

Page 6: Seminarski Enes

Kriva tražnje je grafičko predstavljenje rasporeda tražnje i izvodi se iz skale tražnje. Kriva tražnje se prikazuje u koordinatnom sistemu i predstavlja geometrijski izraz

Slika 2: kriva tražnjePrema Marsalu, univerzalno pravilo ponašanja krive tražnje jeste da je ona negativno nagnuta u čitavoj svojoj dužini. Ovo pravilo kasniji ekonomisti objašnjavaju na tri načina: (a) sniženje cijena privlači dotadašnje potrošače zamjenljivih roba čija cijena ostaje nepromijenjena, (b) sniženje cijena stimuliše da se u date kupovine uključe novi potrošači s nižim dohotcima i (e) sniženje cijena stimuliše da se u date kupovine uključe i oni potrošači koji kod viših cijena tu robu toliko da bi je tražili

Prosirenje opsteg zakona tražnje

Opšti zakon tražnje ima ograničeni domen, jer se zasniva na pretpostavkama da su cijene ostalih roba i dohotci dati, a da se jedino mijenja cijena razmatrane robe. Da bi prethodna formula dx = f(px), koju smo oznacili kao Kurno-Marsalov zakon tražnje, dobila realniji oblik neki ekonomisti su je proširili uvlaćenjem veličina cijena drugih roba, dohotka i preferencije potrošača, na osnovu čega su formirani: Valrasov (Léon Walras 1834. – 1910.)7 zakon tražnje, Slucki-Hicks-Alenov(Evgenij Slucki 1880. - 1948.), John Richard Hicks (1904. - 1989.) i Roy George Douglas Allen (1906. – 1983.)8, zakon tražnje i Mur-Šulcov (Henry Moore, 1869. - 1958. iScultz Theodore, 1902. - 1998.)9 zakon tražnje.

1. Valrasov zakon tražnje.

Osnivac škole ekonomske ravnoteže, Leon Valras formulisao je Valrasov zakon tražnje po kome tražnja ne zavisi samo od cijene te robe, već i od cijena drugih roba (supstituta i komplemenata), pa je formula tražnje dobila slijedeći izraz: dx = Fi (p1,p2, ..... pi,.... pn), gdje su p1,p2, ..... pi,....pn cijene svih drugih roba, posto su suptsituti u izvjesnom smislu konkurentne robe.

7 http://en.wikipedia.org/wiki/Leon_Walras8

Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 79 str.9 Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 79 str.

Page 7: Seminarski Enes

U prvom slučaju pretpostavimo da su robe x i y supstituti, pri čemu se najprije mijenja cijena robe x (px), dok je cijena y (py) konstantna. Ako cijena robe x raste do tacke R, doći će do pomjeranja kupaca od robe x prema robi y, ali i do opadanja prodaje robe x čak i pri malim promjenama u cijeni. Medutim, ako cijena robe x pada kupci će povećati tražnju robe x, a smanjiti tražnju robe y.

U drugom slučaju, kretanje cijene robe x je praćeno istim sihronizovanim kretanjem cijene robe y. Parast cijene robe x opet smanjuje traženu količinu, ali ne tako snažno kao u prvom slučaju, jer je i roba y poskupila. Da bi se tražena količina smanjila u istom obimu kao ranije, potreban je veći porast cijene. Dakle, pad cijene robe x neće privući kupce robe y, jer je i roba y pojeftinila. Tražena količina se pomjera, ali uz znatno veće promjene u samoj cijeni.

2. Slucki-Hiks-Alenov zakon traznje

Slucki-Hiks-Alenov zakon tražnje je dinamicki model, primjenljiv u analizi tržišnih kretanja u odredenom vremenskom periodu, koji u analizu trainje uvlaci i dohodak potrosaca. U ovom slucaju, zakon traznje uvlaci u analizu trainje ovisnost trainje od dohotka potrošača i glasi:dXi= Fi(pl,p2, ..... pi,....pn, I), pri cemuje 1 (incam) = dohodak.Iz ovog zakona je izvedena dohodovna elastičnost tražnje.

3. Mur – Šulcov zakon tražnje

Uvažavanje uticaja promjene preferencija na tražnju potrošača dovelo je do formiranja Mur-Šulcovog zakona tražnje. Tražnja je na ovaj način dinamizirana, jer je Mur-Šulcovog zakon uključio pored prethodne tri varijable i varijablu vremena (t), pa glasi: dXi= Fi(pl,p2, ..... pi,....pn, I, t), pri čemu je 1= vrijeme. U poređenju sa prethodnim zakonima tražnje, Mur-Šulcov zakon tražnje ima univerzalnu empirijsku važnost (uključivanje varijable t omogućilo je primjenljivost zakona u analizi stvanih kretanja na tržištu), zbog čega kažemo da "predstavlja najviši stepen u razvitku teorije (zakona) tražnje."

Odstupanja od opsteg zakona tražnje

Od univerzalnog opšteg zakona tražnje (po kome "tražena količina raste sa padom cijena, a smanjuje se sa porastom cijena") postoje tri primjera odstupanja, i to:

a) Gifenova roba, b) Veblenov efekat i c) Slučaj špekulacije.

Gifenova roba

7

Page 8: Seminarski Enes

Nasuprot djelovanja zakona tražnje, koji djeluje kod normalnih roba, postoji tzv. Gifenov paradoks (Robert Giffen, (1837. - 1910.)10, Gifen je ovaj paradoks izveo krajem XIX vijeka dok su u Velikoj Britaniji radnici živjeli vrlo loše. Gifenov paradoks važi kod inferiornih roba kod kojih se često dešava da porast cijena povećava njihovu potrošnju umjesto da je smanjuje. Dakle, kod povećavanja cijena neke manje vrijedne (inferiorne) robe, tražnja za tom robom se povećava. Porast cijene hljeba, dovodi kod siromašnih porodica da se odreknu tražnje za drugim skupljim prehrambenim robama (mesom i sl.) jer im preostaje malo dohotka za izdatke drugih roba, pa su prisiljeni kupovati još više hljeba. Sa rastom dohotka potrosača ove robe se sve manje traže na tržištu. Roba koja ima svojstvo da joj se povećava kupovina kada joj poraste cijena (nasuprot zakonu tražnje) naziva se Gifenova roba. Danas je malo vjerovatno da naiđemo na primjer ovakvog dobra u stvarnosti, a teoretski se razmatra jer nije logicki nemoguć.

Veblenov efekat

Luksuzne robe, po Veblenu (Thorstein Bunde Veblen, 1857. - I928.)11 imaju visoke cijene a tražnja za njima je izraz određene ekskluzivnosti. Fenomen po kome pad cijena neke robe neki potrosači tumače kao pad kvvaliteta te robe i prestaju da je kupuju. Posljedica ovog efekta je da ce krivatržišne tražnje imati strmiji nagib nego sto je inače slučaj. Čak moze da ima nagib na gore sto je u suprotnosti sa zakonom tražnje.

Slučaj špekulacije.

Uticaj predstave Ijudi o kretanjima budućih cijena generira dva slučaja ponašanja. U prvom, određeni pad cijene ne izaziva povećanje tražnje, jer potrošači ocjenjuju da će se pad cijena nastaviti. U drugom slučaju, porast cijena usljed očekivanih političkih promjena iii nestašice roba izazvaće pravi juriš na prodavnice tih roba.

Promjena tržišne tražnje

Djelovanje cijene na tržišnu tražnju

Vidjeli smo da se po opštem zakonu tražnje, tražnja povećava sa smanjivanjem cijene, odnosno smanjuje se sa povećanjem njene cijene. Kada se mijenja cijena dobra, postoje dvije vrste efekata:

• mijenja se stopa po kojoj se može zamijeniti jedno dobro za drugo, i• mijenja se ukupna kupovna moć dohotka potrošaća.

10 Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije,

Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 80 str.11

Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 80 str.

Page 9: Seminarski Enes

(1) U slucaju da, npr., dobro A postane jeftinije, to znaći da se moramo odreći manje dobra B da bismo kupili dobro A. Promjena cijene dobra A promijenila je stopu po kojoj nam tržište omogućava da «zamijenimo» dobro B za dobro A. Mijenja se, dakle, razmjena između dva dobra (A i B) koja se nude potrošaću. Ova pojava - promjena tražnje zbog promjena stope razmjene između dva dobra naziva se efekat supstitucije.

(2) Ako dobro A postane jeftinije, to, istovremeno, znaći da ćemo za naš dohodak kupiti vise dobra A. Snižavanje cijene nekog dobra nam se doima kao rast kupovne moći novca: iako je iznos novca kojim raspolažemo isti, povećala se količina dobra koju za naš novac mozemo kupiti. U ovom slučaju, kada je promjena tražnje izazvana većom kupovnom moći naziva se dohodovni efekat.

Djelovanje necjenovnih faktora na tržišnu tražnju

Međutim, osim cijena (sa oba efekta), na traženu količinu roba/usluga utiču i drugi faktori poput: promjena u dohotku kupaca, postojanje roba supstituta i komplementarnih roba, očekivanja potrošača, promjena ukusa potrošača, promjena strukture stanovništva, vremena. Promjena ovih necjenovnih faktora pomjera krivu tražnje naviše ili naniže (slika 3).

Slika 3: Krive promjene trainjeKako vidimo u koordinalnom sistemu, u kojem apscisa predstavlja tražene količine, a ordinata cijene na tržištu, povećanje traženih količina roba/usluga pomjera krivu tražnje udesno i naviše, a smanjenje ulijevo i naniže.

Uz pretpostavku o konstantnosti cijena, promjene u navedenim faktorima bi se odrazile na tržišnu tražnju na sljedeći način:

(a) Povećanje/smanjenje dohotka potrošača uslovljava povećanje (kriva tražnje se pomjera udesno) odnosno smanjenje (kriva tražnje se pomjera ulijevo) dotadašnje količine tražene robe. Ovo pravilo vrijedi samo za normalne robe (one robe čija se tražnja povećava sa povećavanjem dohotka, odnosno smanjuje se smanjivanjem dohotka potrošača), dok za inferiorne robe (one koje se upotrebljavaju zahvaljujući lošijem kvalitetu i nižoj cijeni) povećanje dohotka podrazumijeva smanjenje tražnje za ovakvim robama jer potrošači prelaze na potrošnju kvalitetnijih roba (npr., sa potrosnje margarina na puter, sa iznutrica na meso, itd.).

(b) Postojanje supstituta odgovarajućoj robi podrazumijeva da uvijek možemo preći na robu supstitut ukoliko se poveća cijena robe koju smo do tada kupovali, iako se cijena robe supstituta ne mijenja. Naravno, moguća je i situacija pri kojoj smanjenje cijene robe supstituta privlači njenu tražnju, a

9

Page 10: Seminarski Enes

smanjuje tražnju robe koju smo do tada trošili iako joj je cijena ostala ista. Npr., supstitut pamučnom džemperu je sintetički, jedna vrsta voća i povrća drugoj, jedna vrsta mesa drugoj (telećem mesu pileće meso) itd. Druge vrste robe su opet komplementarne, upotrebljavaju se uvijek zajedno (automobili i benzin, kafa i sećer). Promjena cijene jedne robe uslovljava i promjenu kupovine njene komplementarne robe. Npr. povećanje cijena automobila smanjuje kupovinu automobila, pri čemu smanjuje i tražnju benzina, iako je cijena benzina ostala nepromijenjena.

(c) Promjena ukusa potrošaća povećava ili smanjuje tražnju za određenim robama kao sto je odjeća (tražnja za demode robom se rapidno smanjuje iako se cijena ne mijenja, pa čak iako se cijena smanjuje). U istom smislu djeluje i vrijeme, bilo da u određenoj sezoni i u skladu sa klimatskim prilikama se povećava ili smanjuje tražnja za određenim robama, iako im cijena ostaje ista. Štaviše, po prolasku sezone nekim odjevnim predmetima potrosači nisu spremni na kupovinu iako se cijena tim robama tada obično smanjuje.

(d) Očekivanja povećanja cijena (nastojanje potrosača da sadasnjim povećanim kupovinama preduprijede buduće povećanje cijena), mogućnost kupovine na kredit (povećavanje tražnje za robom), kao i razni psihološkopolitički faktori i sl., utiču i mijenjaju tražnju neovisno od dohotka i cijena.

(e) Tržisna tražnja zavisi i od broja kupaca. Ukoliko se ovaj broj povećava, tražena količina na trzistu bila bi veća, a kriva tražnje bi se pomjerila udesno.

4.1. Elastičnost tražnje

Zakon tražnje nam je već pokazao da su promjene tražnje zavisne od kretanja cijena i· kretanja dohodaka stanovništva. Zbog toga govorimo o elastičnosti tražnje, koja pokazuje da li i u kom stepenu tražnja za nekom robom reaguje na promjene cijene te robe (ili na cijene drugih roba) i promjenu dohotka. Elastičnost tražnje12

može biti:

• cjenovna elastičnost (reakcije na cijene),• dohodovna elastičnost (reakcije na dohodak),• unakrsna elastičnost (reakcije na promjene cijena drugih roba).

Tražnja je elastična kada promjene cijena ili dohotka izazivaju znatno povećanje ili smanjenje tražnje. Tražnja je neelastična kada se tražnja mijenja ili neznatno mijenja prema promjenama cijena i dohotka.

4.1.1. Cjenovna elastičnost (elastičnost tražnje na cijenu)

Pojam·i kategorije cjenovne elastičnosti

Cjenovna elastičnost je mjera reakcije (osjetljivosti) potrosača na promjene cijena odgovarajuće robe. Mjeri se koeficijentom elastičnosti tražnje (Et) kao odnosom procentualne promjene količine tražnje i procentualne promjene cijena. Procentualne promjene se izračunavaju na osnovu promjena količine tražnje i cijena, i dijeljenjem svake od promjena sa inicijalnom količinom i cijenom.

12 Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije,

Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 86 str.

Page 11: Seminarski Enes

Prema ovom obrascu koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje (Et) predstavlja uvijek negativnu veličinu, jer se potraživana količina smanjuje kada cijene rastu, sto znači da se kreću u suprotnim smjerovima. Zbog toga je A. Marsal naprijed stavio znak minus i time dobio slijedeci izraz:

Koeficijent elastičnosti tražnje može biti veći od 1, jednak 1 i manji od 1, na osnovu čega imamo sljedeće elastičnosti:

(a) Elastična tražnja (Et > 1), što znači da se tražnja jedne robe brze mijenja od promjene cijene te robe (npr. promjena cijene od 10 % izaziva promjenu traženih količina od 15 %, pa koeficijent elastičnosti iznosi Et = 1,5);

(b) Jedinična elastičnost (Et = 1), što znači da se cijene i tražnja mijenjaju po istoj stopi (npr. promjena cijene jedne robe od 10 % izaziva promjenu traženih količina te robe, takoder, za 10%);

(c) Neelastična tražnja (Et < 1), što znači da se tražnja sporije mijenja od promjene cijene (npr. u slučaju da promjena cijene od 10 % izaziva promjenu traženih količina od 5 %, koeficijent elastičnosti je Et = 0,5);

Grafički se različite kategorije elastičnosti ovako mogu prezentirati:

(1) Elastična tražnja (2) Jedinična ili stabilna (3) Neelasticna tražnja elasticna tražnja

Slika: cjenovna elastičnost tražnje

11

Page 12: Seminarski Enes

Iz grafičkog prikaza osnovnih kategorija elastičnosti jasno se vidi kako stopostotno smanjenje cijene utiče na povećanje potraživane količine:

(1) u ovom slučaju potraživana količina je srazmjemo veća od smanjenja cijene, a to znači da je tražnja elastična;

(2) kod stabilne tražnje potraživana količina tačno kompenzira smanjenje cijene;

(3) slučaj na slici pokazuje da srazmjerno smanjenje cijene vodi manjem povećanju potraživane količine, odnosno, ove komparacije slučajeva elastičnosti potpunije objasnjavaju sliku 10 koja pokazuje slabo reagovanje kolicine na povećanje cijene, a to su slučajevi neelastičnosti tražnje.

Pored ovih osnovnih kategorija elastičnosti imamo i dva ekstremna slučaja: a)potpuno elastična tražnja b)potpuno neelastična tražnja.

Ekstremni oblici elastičnosti tražnje

Slika 9: potpuno elastičnatražnja

Slika 10: potpuno neelastičnatražnja

Slika pokazuje da potpuno (savršeno) elasticna tražnja (slika 9) ima oblik horizontalne linije (pararelne sa apscisom na koju je nanesena količina roba) i pokazuje da mala promjena u cijenama dovodi do beskonačno velike promjene u tražnji (tj. mali porast cijene obustavlja tražnju, a mali pad cijene izaziva beskrajno povećanje potraživane količine).

Potpuna neelastična tražnja (slika 10) ima oblik vertikalne linije i odražava pojavu da promjena cijena ne izaziva nikakve promjene u tražnji za robama.

U realnoj praksi preduzeća ne susreću se ovakvi ekstremi, ali se koriste u teorijskim razmatranjima tržišne situacije preduzeća u uslovima potpune

Page 13: Seminarski Enes

konkurencije, pokazujući da je cijena za preduzeće data veličina. To oznacava da preduzeća u potpunoj konkurenciji imaju mali dio ponude, pa svojim djelovanjem (povećanjem ili smanjenjem obima proizvodnje) nisu u stanju uticati na cijenu.

Faktori koji odreduju elasticnost tražnje

Elastičnost tražnje, u opštim slučajevima, određuju slijedeći faktori:

(1) Luksuzna roba i robe privatne potrošnje će imati različitu elasticnost tražnje, pri čemu je tražnja svakodnevnih životnih namirnica (hljeb, mlijeko, so, električna struja) relativno neelastična (Et < 1) za razliku od luksuznih potreba i dobara (automobili, skupa odjeća, zlatni nakit) koje, po pravilu, imaju elastičnu tražnju (Et > 1); U uslovima potpune konkurencije, kriva tražnje je savršeno elastična, što znači da se tražnja mijenja brže od promjena cijena.

(2) Učešće potreba u dohotku pokazuje da je tražnja za robama čije je učešće u porodičnim dohotcima nebitno, neelastična (npr. pasta za zube) u odnosu na tražnju dobara koja zahtjevaju veći procenat dohotka, kao sto su nova kuća, novi automobil i sl. U uslovima potpunog monopola, tržišna tražnja je neelastična, što znači da učesnici na tržistu (potrošači) ne reaguju na promjene monopolskih cijena jer su prinuđeni na kupovinu monopoliziranih roba (ne postoji tržišna mogućnost izbora robe drugih ponuđača).

(3) Mogućnost supstitucije u potrošnji pokazuje veću elastičnost kod roba koje se mogu zamijeniti potrošnjom drugih roba. Npr., dok se sećer može zamijeniti medom ili surogatom, pa mu je tražnja elasticna, so se ne moze supstituirati drugim proizvodom pa joj je tražnja neelastična.

(4) Vrijeme djeluje na elastičnost tražnje tako što tražnju čini elasticnom na duži rok, nego što je slučaj sa procentualnim pomjeranjem obima tražnje u kratkom roku.

4.1.2. Unakrsna elastičnost tražnje

Unakrsna elastičnost (Eu) pokazuje reakcije (osjetljivost) količine tražnje jedne robe (npr. robe A) na promjene cijena druge robe (robe B, odnosno promjene njene cijene = ∆CB). Radi se o korelaciji sa robama supstitutima i komplementima.

Racuna se prema obrascu:

13

Page 14: Seminarski Enes

Nezavisne robe kao što je so cjenovno su neelastične u odnosu na šećer koji ima više supstituta (med, pekmez i drugo). Unakrsna elastičnost tražnje ispituje postojanje odnosa supstitucije i komplementarnosti između nekih proizvoda, tj., ona mjeri kolike su procentualne promjene potraživane količine proizvoda X u odnosu naprocentualne promjene proizvoda Y, uz ceteris paribus, što znači da se ostalepretpostavke ne mijenjaju, pa ni cijena proizvoda X.

4.1.3. Dohodovna elastičnost tražnje

Dohodovna elastičnost tražnje (Ed) pokazuje reakcije (osjetljivosti) količine tražnje na raspoloživi dohodak. Definiramo je kao odnos procentualne promjene tražnje po osnovu procentualne promjene dohotka, a računa se prema obrascu:

Po pravilu je dohodovna elastičnost tražnje pozitivan koeficijent, a samo izuzetno negativan. Pri pozitivnom koeficijentu, ako je veći od 1, tražnja je s obzirom na dohodak elastična, a ako je manji od 1, onda je tražnja neelastična.

Ako je vrijednost koeficijenta veća od nule, to znači da tražnja raste s povećanjem dohotka. Radi se o proizvodima iz klase superiornih (normalnih) dobara kao sto su: hrana, odjeća, obuća, stanovanje, školovanje, medicinska zašitita i drugo. U okviru ovih dobara, podjela se vrši na: sredstva neophodna za egzistenciju (O < Ed

< 1) i luksuzna dobra (Ed > 1). Ima proizvoda čija se tražnja smanjuje s povećanjem dohotka. To je, na primjer, hrana lošije kvalitete, koja se napušta s većim dohotkom. Za takve proizvode dohodovna elastičnost ima negativnu vrijednost (Ed < O).

Reakcija tražnje odnosno potrošača na promjene u dohotku izražena je Engelovim zakonima, formulisanim na sljedeći način:

(1) udio izdataka za hranu smanjuje se s rastorn dohotka,(2) dio izdataka za odjeću i obuću ostaje priblizno neprornijenjen bez obzira na dohodak,(3) sličan slučaj je i sa izdatcima za stan i uzitke i(4) što se dohodak više povećava, to je veći udio tzv. raznih izdataka(npr. za zdravlje, kulturne i sportske potrebe i sl.).

Savremena istraživanja ovih zakona, koji su formulirani u XIX v. na osnovu podataka o tadašnjim porodičnim budžetima u Pruskoj (današnja Njemacka), su pokazala da su prvi i četvrti Engelov zakon potvrđeni, dok su drugi i treći demantirani, tj. nemaju opštu važnost.

Page 15: Seminarski Enes

ZAKLJUČAK

Opsti zakljucak je da potrošači s malim dohotcima troše veći udiosvog dohotka na najnužnije potrebe, dok potrošačia s većim dohotcima imajumanja učešća najnuznijih potreba u svom dohotku a povećava im se udioostalih potreba u dohotku.

15