Seminar Ski Evropske Integracije - Ugovor Iz Lisabona
-
Upload
nina-vukoje -
Category
Documents
-
view
523 -
download
7
Transcript of Seminar Ski Evropske Integracije - Ugovor Iz Lisabona
FAKULTET ZA FINANSIJE , EKONOMIJU I ADMINISTRACIJUUNIVERZITET SINGIDUNUM
Prof. dr Mihailo Crnobrnja
SEMINARSKI RAD
TEMA : UGOVOR IZ LISABONA
NINA VUKOJE 08/129 APRIL 2009.
1
SADRŽAJ
kratak uvod o nastanku ugovora iz Lisabona
osnovne tačke ugovora
struktura ugovora
ciljevi i vrednosti ugovora
odraz ugovora na intitucije EU
kompromis sa evropskim ustavom
sadašnje stanje – zaključak
literatura
2
KRATAK ISTORIJAT NASTANKA UGOVORA IZ LISABONA
Osnovna pravila i institucije Evropske unije su postavljene kroz ugovore
dogovorene među državama članicama. Kako se EU razvijala i rasla tokom
poslednjih 50 godina bilo je neophodno i da se menjaju i razvija način upravljana kao
i osnovna pravila unije , a ovaj proces je zahtevao niz novih ugovora.
Najskoriji ugovor koji je i zašiveo je ugovor iz Nice, kojim su napravljene izmene u
Institucijama EU pre pristupanja novih članica 2004.godine. Nakon ugovora iz Nice ,
savet EU usvojio je deklaraciju kojom je postavljena serija pitanja o budućnosti EU ,
4.glavna pitanja su postavljena : podela i definicija vlasti u EU , pojednostavljenje
ugovora , institucionalna priprema i pomak prema stavanju ustava za građane EU.
Godinu dana kasnije osnovana je konvencija o budućnosti Evrope da bi se
razmotrila najbitnija pitanja za budući razvoj i uvećanje EU i da bi se razmotrili
mogući odgovori na ova pitanja. Konvencija je završena u julu 2003. godine kada je
prezentovan nacrt ugovora o ustavu Evrope savetu ministara. Pregovori o prihvatanju
ustava su počeli na među -vladinoj konferenciji u oktobru 2003.godine i završeni su
do juna 2004.godine. Evropsku ustav je trebalo da zameni sve prethodne ugovore u
jednom tekstu i da ostvari značajne promene. On je mogao da stupi na snagu samo
ako i kad ga sve države članice ratifikuju. Na referendumima u Francuskoj (maj 2005)
i Holandiji (jun 2005) odbijen je novi ustav. 2007.godine prezentovan je izveštaj
savetu EU zasnovan na detaljnim konsultacijama država članica o budućnosti EU.
3
Kao odgovor na ovo , savet EU ustanovio je detaljni mandat za među-vladinu
konferenciju da se pripremi novu ugovor , ugovor koji će dopunjavati portojeće
ugovore EU sa pogledom na pospešivanje efikasnosti i demoakrije vlasti kao i
unapređenje spoljašnjih delovanja uvećanje EU. Novi ugovor bi bio postavljen na
osnovu već postojećih ugovora EU i ne bi ima ustavni karakter. Finalna verzija teksta
ugovora je prihvaćenja od strane saveta EU u Lisabonu 18-19 Oktobra 2007.godine i
potpisan je u ime država članica 13.-tog decembra 2007.godine. Potpisivanje će biti
praćeno procesom ratifikacije u zemljama članicama. Ugovor neće stupiti na snagu
ukoliko i dok nebude ratifikovan u svim državama članicama.
OSNOVNE TAČKE UGOVORA
glasanje kvalifikovanom većinom će postati normalano pravilo za savet ministara. Nacionalni glasovi će biti uklonjeni u mnogom oblastima
odluka kvalifikovanom većinom će zahtevati „ duplu većinu „ u savetu ( 55% država tj. 65% populacije EU )
evropski parlamen će dobiti moć u koodlučivanju u mnogim oblastima
predsedavajući saveta EU će predsedavati savetom EU mandatom do 5 godina
visoki predstavnik EU za inostrane poslove i bezbednost će spojiti dva postojeća posla : podpredesednik komisije i visoki predstavnik za inostrane poslove i bezbednost
broj komisionara će biti smanjn (svaka država članica će imati komesara na 2 od svaka 3 mandata)
broj poslanika u parlamentu je ograničen na maksimalno 750 članova plus predsedavajući ( minimum 6 i maximum 96 članova evropskog parlamenta po državi)
EU je data jedinstvena legalna osobnost
4
saradnja imigracionih , policijskih i sudskih vlasti više neće imati odvojene statuse
prepoznati su novi izazovi kao što su promena klime i energetska solidarnost
dodat je protokol za službe javnih interesa , uključujući ekonomske usluge javnih interesa
EU je data veća kontrola u oblasti makroekonomske politike i dodatna sredstva za pomoć državama članicama sa većim budžetskim deficitom
uvedena je nova procedura za pojednostavljenje revizije ugovora u pojedinim oblastima
STRUKTURA UGOVORA
Ugovor iz Lisabona ukoliko bude ratifikovan od strane država članica će
poboljšati postojeća dva ugovora koja čine osnovu upravljanja EU. To su :
Ugovor o evropskoj uniji – ugovor iz Mastricht-a 1992.godina
ugovor o osnivanju evropske zajednice – ugovor iz Rima 1957.godina čiji će se naziv promeniti u ugovor o funkcionisanju EU
Novi ugovor če izmeniti formu oba postojeća ugovora.
Ugovor o EU če imati šest delova :
1. zajednička odredba
2. demokratski principi
3. institucije
4. unapređena saradnja
5. spoljašnje delovanje i zajednička inostrana i bezbednosna politika
6. krajnja odredba
Poglavlja 2. i 3. o demokratiji i institucijama su nova , a neka poglavlja su prebačena
5
u ugovor o funkcionisanju EU. ( odredbe o slobodi , bezbednosti i pravdi )
Ugovor o funkcionisanju EU koji če sadržati detaljna pravila o radu EU i biće
sledećeg formata :
1. principi
2. ne-diskriminacija i građanstvo EU
3. politika unije i interne mere
4. prekookeanske zemlje i terorizam
5. spoljašnje mere zajednice
6. institucionalne i budžetske odredbe
7. generalne i krajnje odredbe
CILJEVI I VREDNOSTI NOVOG UGOVORA
Novi ugovor postavlja vrednosti na kojima je EU osnovana i koje su uobičajene u
zemljama članicama. U društvu u kojem ne-diskriminacija, tolerancija, pravda,
solidarnost i gde jednakost između žena i muškaraca preovlađuje , te vrednosti su :
ljudsko dostojanstvo
sloboda
demokratija
jednakost
pravilo zakona – pravde
poštovanje prema ljudskim pravima, uključujući i prava osoba koje pripadaju manjinama
Član 3. ugovora o EU će postaviti osnove cilja EU da promoviše mir , njene vrednosti
6
i dobrobit njenog naroda kao i sveobhvatne ciljeve za EU.
INSTITUCIJE EU
EU če upravljati sedam institucija :
evropski parlament
evropski savet
savet EU
evropska komisija
sud pravde EU
evropska centralna banka
revizorski sud
Detaljni dogovor o radu svake institucije su ustanovljeni u ugovoru o funkcionisanju
EU.
EVROPSKI PARLAMENT
Novi ugovor značajno uvećava ulogu evropskog parlamenta. On će imati
jednaku moć sa savetom EU u zakonodastvu i u budžetiranju, takođe će imati i
političku kontrolu. Parlamen će imati maksimalno 750 članova plus predsedavajući
(trenutno 732 člana). Svaka zemlja članica će imati najmanje šest poslanika u
7
parlamentu i nijedna zemlja neće imati veše od 96 poslanika. Sa ovim ograničenjima
nacionalni predstavnici ce biti proporcionalni svojoj populaciji ali više u korist manjih
zemalja članica.
EVROPSKI SAVET
On daje EU političke smernice i ustanovljava njene ciljeve. Sastoji se od
uglavnom najbitnih političkih predstavnika zemalja članica – premijera i predsednika
sa izvršnom moći. Predsednik evropske komisije je takođe član evropskog saveta.
Evropski savet nema izvršnu vlast ni moć već je on glavni generator impulsa Evrope ,
i pravca u kojem će se dalje EU razvijati.Lisabonskim ugovorom stvara se nova
pozicija predsednika evropskog saveta , koji će voditi zasedanja , gurati dalji rad
saveta i predstavljati EU u inostranstvu na najvišem nivou. Ovaj novi sistem će
zameniti sadašnji sistem gde savetom predsedava član zemlje koja tog trenutka drži
rotirajuće šestomesecno predsedništvo EU. evropski savet će se sastajati najmanje 4
puta godišnje koje je i sadašnja praksa iako je po sadašnjem zakonu minimum dva
puta godišnje. Savet će birati predsednika kvalifikovanom većinom na period dve
godine i šest meseci sa pravom jednog reizbora.(maximalno 5 godina može da
predsedava jedna osoba) ovaj mandat može biti prekinut od strane evropskog saveta u
slučaju zloupotrebe položaja. Predsednik saveta ne može da bude i na nacionalnom
položaju npr. premijer ili predsednik jedne države ne može da bude na ovom
položaju.
8
SAVET EU
Koji se sastoji od vladajućih ministara predstavnika zemalja članica , biće
ključno telo u donošenju odluka zajedno sa evropskim parlamentom. Po novom
ugovoru savet EU će nastaviti da se sastoji od jednog ministra iz svake zemlje članice.
Evropski savet će odlučiti o tome kakav će biti sastav u budućnost drugih formacija
saveta. Visoki predstavnik za inostrane poslove i bezbednosnu politiku je stvoren da
trajno predsedava savetom(ministarstvom) inostranih poslova. Visoki predstavnik EU
za inostrane poslove i bezbednost će takođe predstavljati EU u oblastim politike,
diplomatije, trgovine i pomoći u inostranstvu. On će zameniti dve osobe koje
obavljaju ovaj posao sada – podpredsednika komisije i visokog predsravnika. Biće
ustanovljeno novo spoljno političko telo koje će pomagati visokog predstavnika u
njegovom poslu.
9
EVROPSKA KOMISIJA
Komisija treba da predstavlj interese EU kao celine. Ona je :
jedina institucija u EU koja ima moć da inicira zakon o kome evropski parlament i savet EU moraju da donesu odluku
prijavljuje budžet i priprema programe zajednice
osigurava da EU ugovori, prava, pravila i odluke budu završeni i primenjeni
pregovara za EU na internacionalnom tržistu za trgovinu i pomoć
je nezavisna institucija i ne traži uputstva od nijedne vlade ili bilo kog drugog državnog organa
Trenutno svaka zemlja članica ima predstanika – kimisionara. Savet ministara
nominuje predsednika komisije i bira ga kvalifikovanom većinom. On takodje
kvalifikovanom većinom odlučuje o listi komisionara kandidovanih od strane država
članica. Konačna celokupna nominovana lista komisije se predaje evropskom
parlamentu na glasanje za odobravanje.Po novom ugovoru od novembra 2009.godine
ovaj sistem će se promeniti , komisija će se sastojati od jednog člana is svake zemlje
uključujući i predsednika. Predsednik komisije ce biti nominovan od strane evropskog
saveta na osnovu kvalifikovane većine i nakon toga izabran od strane evropskog
parlamenta. Visoki predstavnik EU za inostrane poslove i bezbednosnu politiku bi
takođe bio i podpredsednik komisije. Od 2014.godine komisija bi bila smanjena na
članove dve trećine zemalja članica. Komisionari bi bili birani na osnovu jednakih
rotacija između članica, u stvarnosti svaka zemlja članica bi imala svog komisionara
destet godina od petnaes. Kada novi sistem stupi na snagu evropski parlament će imati
mogućnost da izabere ili odbaci kandidaturu predsednika komisije. U slučaju
10
odbijanja procedura bi bila ponovljena sa novim kandidatom. Evropski savet bi morao
da uračuna mogući rezultat izbora evropskog parlamenta prilikom nominovanja
kandidata za predsednika komisije(npr. mogući uspeh ili neuspeh različitih političkih
grupa).Parlament bi zadržao pravo da prihvati ili odbije predlog članova komisije kao
celokupno telo. Komisija bi nastavila u svim fazama da donosi odluke prostom
većinom svojih članova.
EVROPSKI SUD PRAVDE
Evropski sud pravde zajedno sa sudom pravde uz pomoć specijalnih sudova ,
bi nastavio da bude institucija odgovorna za interpretaciju i primenu EU zakona i
prava. Ostaće jedan sudija u sudu pravde iz svake zemlje članice. Po ugovoru tim od 7
eksperata će birati kandidate za sudije. Statut suda ili stvaranje novih specijalnih
sudova će sada bidi ostvarivano kvalifikovanom većinom i koodlučivanjem. sud će
imati veću moć da primenjuje kazne za članice koje krše pravo EU. Legalni status
poglavlja o osnovnim pravima će značajno povećati nadležnost ovog suda.
EVROPSKA CENTRALNA BANKA
11
Ugovor iz Lisabona formalizuje poziciju evropske centralne banke
pretvarajući je u instituciju EU. Ovaj ugovor joj takođe daje veću moć da primeni
mere vezane za međunarodne aspekte monetarne unije.
EVROPSKI SISTEM CENTRALNIH BANAKA
Evropski sistem centralnih banaka dopunjava evropsku centralnu banku i
nacionalne centralne banke svih zemalja članica bilo da su one usvojili ili nisu euro.
Evro grupi , koju čine zemlje članice evro zone, je takođe dat formalni status u
ugovoru. Evro grupa može da usvoji preporuku da li nova članica zajednice treba da
pristupi evrozoni.
OSTALE INSTITUCIJE EU
Ugovorom se prave manje izmene vezane za revizorski sud , dva glavna
savetodavna tela EU – ekonomski i socijalni komitet i komitet regijona – i evropska
investiciona banka.
KOMPROMISI SA EVROPSKIM USTAVOM
12
“karakter ustava” je odbačen , vraćanjem na sistem dopunjavanja i izmena postojećih ugovora rađe nego menjanjem istih
ubrzana odredba za EU simbole (zastava, himna, dan evrope) je odbašena
naziv zejednica minitra inostranih poslova je promenjen
poglavlje o osnovnim pravima nije deo ugovora iako je legalno primenljivo
kalauza o prvenstvu EU zakona je odbačena
ciljevi EU ne ukljušuju kalauzu o konkurenciji
član 8c o nacionalnom parlamentu je dodat
kalauza o konkurentnosti je dodatno razjašnjena
primena novoc načina glasanja saveta EU je odloženo do novembra 2014.godine – i dodatni prelazni režim će biti primenjivan do 31.marta 2017.godine
“povećana saradnja” će zahtevati najmanje devet država članica – umesto jedne trećini koliko je bilo potrebno po ustavu.
kopenhagenski kriterijumi su uključeni u kalauzi o pridruživanju
13
SADAŠNJE STANJE I NADA
Prema članu 6 ugovora iz Lisabona “ ugovor će stupiti na snagu 01.januara
2009.godine , pod uslovom da su svi instrumenti ratifikacije priloženi , ili ukoliko to
ne uspe , prvog dana narednog meseca nakon dostavljanj intrumenta ratifikacije od
strane poslednje države koja je preduzela ovaj korak “ , nažalost 13.juna 2008.godine
na referendumu u Irskoj je odbijena ratifikacija ovog ugovora pa je stupanje na snagu
do daljnjeg odloženo. Referendum u Irskoj trebalo bi da bude ponovljen u junu ove
godine i da najkasnije do 01.januara 2010.godine ugovor stupi na snagu.
Inače do danažnjeg dana 25 zemalja je ratifikovalo ovaj ugovor , od čega su 23 zemlje
već predale svoju ratifikaciju u Rimu. Ostaje nam da se nadamo da će ovaj ugovor
ipak uspeti i da neće doživeti sudbinu evropskog ustava.
LITERATUTA
14
http://europa.eu/lisbon_treaty/take/index_en.htm
http://sr.wikipedia.org/sr-el/lisabonski_sporazum
http://www.b92.net/srbija2020/vesti/EU.php? yyyy=2008&mm=09&dd=17&nav_id=319189
http://en.wikipedia.org/wiki/Treaty_of_Lisbon
http://www.kombeg.org.yu/aktivnosti/EU/osnovni_pod_eu/ lisabonski_ugovor.htm
http://www.danas.rs/dodaci/vikend/plave_strane/ lisabonski_ugovor_na_putu_ratifikacije.45.html?news_id=88662
http://www.becei.org/evropski%20forumi%20u%20pdf-u/forum10- 12%202007.pdf
http://www.slobodnaevropa.org/content/Article/1363514.html
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6901353.stm
www.forumoneurope.ie
A summary Guide to the Treatz of Lisabon ( EU Reform Treaty ) by National Forum on Europe
A true guide to treaty of Lisabon bz Andrew Duff
15