Scr_Izmjene u Pravopisu

SAŽETAK PREDAVANJA

Predavač: D. G.Tema predavanja: Izmjene u pravopisu vezane za rad u nastavi- prezentacija bitnih izmjene i usporedna analiza Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s dosadašnjim Babić-Finka-Moguš pravopisom i zaključcima ex Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika

GLASOVI Č/Ć

INSTITUTOV PRAVOPIS BABIĆ - MOGUŠEV PRAVOPIS

odnosni pridjev od Baška: bašćanski

kost - košćurina, košćat, košćica

prijek => preči, najprečiprijeko => preče, najpreče

baščanski

koščurina i košćurina, koščat i košćat, koščica i košćica

prijek => prječi

GLASOVI DŽ I Đ


Mađarska - mađarski Madžarska - madžarski i Mađarska - mađarski

GLAS J


J se piše i izgovara:

u stranim imenima (bez obzira na to kako

se završni glas i zapisuje):Camus [kami] - Camusja, Camusju..., Camusjem, CamusjevChelsea [čelzi] - Chelseaja, Chelseaju...Denis [deni] - Denisja, Denisju...Eddie [edi] - Eddieja, Eddieju...

u sklonidbi i tvorbi posvojnih pridjeva od riječi

koje završavaju glasom ili skupinom glasova:-io:radio - radija, radiju..., radijem/radiom

Camus, Camusa, Camusu..., Camusev

radijem

1

studio - studijem/studiomTokio - Tokijem/TokiomMario - Marijem/Mariomtrio - trija...., trijem/triomportfolio - portfolijem/portfoliomAntonio - Antonijem/Antoniom, Antonijev/Antoniov

-ia u stranim imenima:Mia - Mije, Miji, Mijin

u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na:

-i: FOI - FOI-ja, FOI-ju..., FOI-jem, FOI-jev / FOI-a, FOI-u..., FOI-em, FOI-ev-io: AUDIO - AUDIO-ja, AUDIO-ju,AUDIO-jem/AUDIO-om, AUDIO-jev/AUDIO-ov / AUDIO – AUDIO-a, AUDIO-u..., AUDIO-em, AUDIO-ev-ia: CIA - CIA-je, CIA-ji,....CIA-jom, CIA-jin / CIA – CIA-e, CIA-i..., CIA-om, CIA-in

Između dvaju samoglasnika j se ne izgovara i ne piše:

u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od imena na:

-ea:Andrea - Andree, Andrei, AndreinDorotea - Dorotee, Dorotei, DoroteinLea - Lee, Lei, LeinTea - Tee, Tei, Tein

studijemTokijemMarijemtrijemportfolijemAntonijev

*pokrate = složene kratice

Strana i naša ženska imena na -ea, -ia sklanjaju se tako da dobivaju j:Andrea - Andreje, Andreji,... AndrejomDorotea - Doroteji....Lea - Leji...Tea - Teji....LuciaMiaPiaRosaliaVictoriaCroatia

ISPADANJE GLASOVA

INSTITUTOV PRAVOPIS BABIĆ - MOGUŠEV PRAVOPIST i d se mogu pisati kad imaju razlikovnu ulogu:prstni (<prst) prsni (<prsa)vrstni (<vrsta) vrsni (<vrstan)

T ili d piše se u oblicima imenica muškog roda koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -

2

tac u kojima je suglasnik nepostojan.

sudac - sudcisvetac -svetcipredak - predci

napsrtak - naprstcivještac - vještci

sudac - sudcisvetac -svetcipredak - predci

Ako je zapornik ispred -tak:naprstak - naprscivještac - vješci

IJE/JE/E


Pokriveni je r glas r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak odraz jata (e ili je).

Dvostrukosti postoje u izgovoru pa to nije u pravom smislu pravopisno pitanje.

bezgrešan/bezgrješan, grešan/grješan, greška/grješka, grešnica/grješnica, grešnik/grješnikbregovi/brjegovicrepovi/crjepovigrehovi/grjehovikresovi/krjesoviždrebovi/ždrjeboviunapređivati/unaprjeđivati

Iza pokrivenog r piše se e (a ne je):brijeg: bregovit, brežuljakbrijest: brestić, brestovinacrijep: crepar, crepićdrijemati: dremljiv, dremuckatigrijeh: greška, pogreškakrijepiti: krepak, krepost, okrepa, okrepljivatiprijek: naprečac, opreka, prečica, prepreka, zaprekavrijediti: povreda, uvreda, vredniji, vrednovanježdrijeb: ždrebatiždrijebe: ždrebica

bezgrješan, grješan, grješka, grješnica, grješnik

brjegovicrjepovigrjehovikrjesoviždrjeboviunaprjeđivati

brjegovit, brježuljakbrjestić, brjestovinacrjepar, crjepićdrjemljiv, drjemuckatigrješka, pogrješkakrjepak, krjepost, okrjepa, okrjepljivati

naprječac, oprjeka, prječica, preprjeka, zaprjekapovrjeda, uvrjeda, vrjedniji, vrjednovanje

ždrjebatiždrjebica

VELIKO I MALO POČETNO SLOVO3


Europska unija (naddržavna zajednica)

Velikim početnim slovom pišu se jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija, nadbiskupija, biskupija, redova i družba te njihovim ustaljenih skraćenih imena:

Sveta stolica

Europska Unija

Imenica kojom zamjenjujemo službeno ime:

Sveta Stolica

SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO (RASTAVLJENO) PISANJE


Kao jedna riječ pišu se dvije sastavnice koje označuju jedan pojam i imaju jedan naglasak:IMENICE

netoiznosbrutoproizvod(nastale su dodavanjem hrvatskog ili stranog prefiksa ili prefiksoida)

Sa spojnicom se pišu: dvije sastavnice od kojih se prva ne

sklanja, koje označuju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak:

Kublaj-kanAžić-Lokva/Ažić LokvaBrod-Moravice/Brod MoraviceIvanić-Grad/Ivanić GradKaštel-Kambelovac/Kaštel Kambelovac

Klinča-Sela/Klinča SelaŠpišić-Bukovica/Špišić BukovicaVojnić-Breg/Vojnić Breg

*U administrativnoj praksi od devedesetih godina 20. st. uobičajilo se (navedene primjere) pisati i bez spojnice.

PRIDJEVInastali srastanjem:

Ako je u prvom dijelu imenica stranog porijekla:

bruto-težinaneto-dohodakneto-iznosbruto-cijena

Kublaj-kanAžić LokvaBrod MoraviceIvanić GradKaštel KambelovacKaštel LukšićKlinča Selo

4

njujorški

tisućugodišnji

newyorški

tisućgodišnji

BROJEVNE RIJEČI


šesto (600)

tisući > tisućitimilijardni > milijarditi

Šesto*u rječniku: šeststo

tisući

GLAGOLI


neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će

PRILOZI


Kao jedna riječ pišu se:

prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga imenica:

narukunasmrtnasrećunažalostukoštac

naprimjer (i na primjer): Uzmimo naprimjer / na primjer ovu rečenicu.

navrijeme (i na vrijeme): Učinili smo to

Složeni prilozi pišu se sastavljeno, npr.

prilozi nastali spajanjem prijedložnoga izraza ili dijelova rečenice u cjelinu:

zabogabogme, bogznadabogdadozlabogažalibože

Kad se razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu više prilozi nego prijedložni izrazi ili dijelovi rečenice koji se pišu rastavljeno.

Rastavljeno se pišu i oni u kojima nema srašćivanja prijedloga s imenicom jer se postojećim leksičkim jedinicama, napisanima sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenja osnovno značenje, kao:

na primjer (primjerice)uhvatiti se u koštacna silu (silom)na žalost (sa žalošću)

5

navrijeme / na vrijeme.

odsrca (i od srca): Odsrca / od srca ti želim sve najbolje.

prilozi nastali od barem dviju punoznačnih sastavnica:

akobogdabogteveseli (i bokteveseli)bogtepitaj (i boktepitaj)

*itekako (u rječniku)

(ne) ići kome na rukuistući na smrt

Ne srašćuju se ni priložni izrazi:

bog te pitajbože sačuvajboktepitajdozlaboga

i te kakoi te koliko

PISANJE RIJEČI IZ STRANIH JEZIKA


Pridjevi od zemljopisnih imena pišu se fonetizirano, tj. prilagođeno hrvatskom jeziku:

bolonjskiminhenskinjujorškitokijskilajpciškipekinški

Imena na -ca, -co u sklonidbi i tvorenicama u pismu zadržavaju -c-:

Petrarca, Petrarce, Petrarcom, Petrarcin

Tosca, Tosce, Toscom, Toscin

Pridjevi s dometkom -ski od ponašenica pišu se prema ponašenome obliku:sejšelskirajnskipadski

Pridjevi od ostalih imena mjesta s dometkom -ski pišu se izvorno do morfemske granice:

bolonjskimünchenskinewyorškitokijskileipziškihollywoodski

Romanska imena na -ca, -co (-ka, -ko) u sklonidbi zadržavaju izvorno c:

Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcom

Tosca, Tosce, Tosci, Toscom

Pridjevi od tih imenica tvore se od osnove na -k-:Petrarca - PetrarkinTosca - Toskin

6

Prema uobičajenome izgovoru u hrvatskome pišu se:

osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se ne služe latinicom i ćirilicom:

Mao Ce Tung/ Mao ZedongJaser Arafat/ Yasser ArafatMoamer Gadafi/Muammar al-GaddafiHirošima/ HiroshimaKjoto/ KyotoPjongjang/ PyongyangPeking/ Beijing

* Osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se ne služe latinicom mogu se pisati i prema transkripcijskim i transliteracijskim pravilima za pojedine jezike i pismo.

Vlastite se imenice pišu onako kako se pišu u istom jeziku kad se služe latinicom ako nisu ponašenice.

KRATICE


Kod pokrata ženskog roda u kosim padežima i izvedenicama završno se a piše, ali se ne čita:

INA, INA-e, INA-i, INA-om, INA-inCIA, CIA-je, CIA-ji, CIA-jom, CIA-jin

*Oblici i posvojni pridjevi od pokrata na -i, -io i -ia mogu se pisati i: FOI-a, FOI-u..., FOI-em, FOI-ev; AUDIO – AUDIO-a, AUDIO-u..., AUDIO-em, AUDIO-ev; CIA – CIA-e, CIA-i..., CIA-om, CIA-in

Pokrate se mogu leksikalizirati:Ina, Ine, IninHina, Hine, Hinin

Kod pokrata koje u izgovoru završavaju glasom i iza spojnice umeće se j ispred

INA, INE, INOMIna,Ine...

Nasa, Nase...

*pogrješno:INA-e, INA-in projektOptužuju CIA-u

7

http://pravopis.hr/v2/

http://pravopis.hr/v2/

obličnih i tvorbenih nastavaka:BBC, BBC-ja, BBC-ju, BBC-jemPC, PC-ja, PC-ju, PC-jem, PC-jev

Imena s dvjema sastavnicama sa spojnicom krate se tako da se točka stavlja iza prvog slova svake sastavnice:J.-J. RousseauA.-M. MarkovinaA. G. M., A. G. M.-a

BIBLIOGRAFSKE JEDINICE


U popisu literature bibliografske jedinice navode se abecednim redom prema prezimenu autora ili prvoga autora ako ih ima više. Budući da je riječ o inverziji, iza prezimena se piše zarez. Između autorā piše se točka sa zarezom. Redoslijed je podataka u bibliografskoj jedinici ovaj: autor(i), godina izdanja i naslov. Ostali podatci (urednik, izdavač, mjesto izdanja, broj stranica i slično) ovise o vrsti publikacije.

a) knjiga:

jedan autor:

Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude. Novi Liber. Zagreb.

b) časopis:

Petrić, Lidija; Pranić, Ljudevit. 2010. Ekološka svijest u hrvatskoj smještajnoj industriji. Acta Turistica Nova 4/1. 5–21.

c) zbornik:

Vince, Jasna. 2010. Nominativ prema ostalim padežima. Sintaksa padeža: Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani. Ur. Birtić, Matea; Brozović Rončević, Dunja. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

U bibliografskim se jedinicama obično pojedini podatci odjeljuju zarezom:

Josip Vončina, Preporodni jezični temelji, Matica hrvatska, Zagreb, 1993., 190 str.

Žarko Dadić, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236.

Stjepko Težak, Nad Kumičićevim tekstom Urote zrinsko-frankopanske, Jezik, XLI, Zagreb, 1993., 1. - 12.

Ako se bibliografska jedinica odnosi na knjigu s člancima više autora, a navodi se samo jedan rad, ili na članak u zborniku ili časopisu, u novije se vrijemo uobičajilo, prema stranim jezicima koji nemaju prednaglasnice i prema propisu prethodnoga pravopisa, pisati prijedlog u s dvotočjem: u: Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u: Jezik. To u s dvotočjem nije potrebno jer se obično zna o čem je riječ, ali ako se s kojih razloga ipak piše, onda treba staviti imenicu koja označuje narav djela: u knjizi (zborniku, djelu....) Očenaš iz Hrvatske, u Radovima Zavoda za povijesne znanosti, u časopisu Jezik..., a može se staviti i kratica, u knj., u zb. i sl.

8

Zagreb.

d) mrežna i elektronička vrela:

tekst na mrežnoj stranici:

Radić, Drago. Informatička abeceda. Split. http://www.informatika.buzdo.com/index.html (pristupljeno 11. travnja 2010.).

rad u elektroničkome časopisu:

Udiljak Bugarinovski, Zrinka; Pavelić, Damir. 2002. Informatizacija Knjižnice i dokumentacije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i edukacija korisnika. Edupoint. CARNet. Zagreb. 1–7. http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-04/clanak-01/ekonomski.pdf (pristupljeno 14. svibnja 2003.).

elektronički medij (CD-ROM, DVD-ROM i slično):

Lešković Česmadžiski, Mirjana. 1999. Uloga i značenje sajamskog nastupa [CD-ROM]. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.

e) kvalifikacijski radovi

diplomski rad:

Leščić, Ivana. 1997. Ekstracelularna lipaza bakterije Streptomyces rimosus: izolacija i karakterizacija. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 58 str.

magistarski rad:

Vrdoljak-Raguž, Ivona. 2005. Specifičnosti stilova upravljanja i profila menadžera u hotelijerstvu Dubrovačko-neretvanske županije. Magistarski rad. Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku. Dubrovnik. 148 str.

9

disertacija:

Matešan, Domagoj. 2007. Vremenska analiza prednapetih betonskih ljusaka. Doktorski rad. Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu. Split. 216 str.

f) enciklopedijska natuknica:

Biologija. 31977. Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda 1. JLZ. Zagreb.

NAVOĐENJE U TEKSTU

Rad se u tekstu navodi u zagradi. Navodi se prezime autora i godina izdanja, koja se dvotočkom odvaja od oznake stranice:

(Karabalić 2010: 139) (Silić i Pranjković 2005: 97–99)

(Badurina, Marković i Mićanović 2007: 108)

(Birtić i dr. 2012: 297)

(Vukušić, Zoričić i Grasselli-Vukušić 2007).

PRAVOPISNI ZNAKOVI


* posebno je obrađena bjelina (prazno mjesto u tekstu)

Umjesto n/r => n. r.

*Kosa crta s bjelinama piše se pri odjeljivanju stihova kad se ne navode jedan ispod drugoga: Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači moja mala kap? (D. Cesarić)Dvjema kosim crtama odjeljuju se kitice:Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači moja mala kap?// Gle, jedna duga u vodi se stvara, / I sja i dršće u hiljadu šara. (D.

kosa crtica

10

Cesarić)

* razlikovnu ulogu ima zanaglasna dužina ¯

* dvotočka

* trotočka

genitivni znak ^

dvotočje

trotočje

11

Scr_Izmjene u Pravopisu

Documents

Transcript of Scr_Izmjene u Pravopisu