Sažetak živčanog sistema (Langmanova embriologija)

Središnji živčani sistem je ektodermalnog porijekla i pojavljuje se kao neuralna ploča sredinom treće sedmice.Kad se rubovi ploče saviju,nastaju neuralni nabori koji se međusobno približe središnjoj crti i spoje u neuralnu cijev.Njezin se kranijalni kraj zatvori oko 25.dana,a kaudalni kraj 27.dana.Osnova živčanog sistema je tada cjevasta tvorba sa širokim kranijalnim dijelom mozgom i dugačkim kaudalnim dijelom,kičmenom moždinom.Izostanak zatvaranja neuralne cijevi uzrok je malformacijama kao što su spina bifida,koje se mogu spriječiti uzimanjem folne kiseline.

Kičmena moždina čini kaudalni dio središnjeg živčanog sistema,a osnova sive tvari sastoji se od parne bazalne ploče s motoričkim neuronima, parne krilne ploče s osjetnim neuronima te od ploče dna i krovne ploče, koje povezuju dvije strane.Gen sonic hedgehog (SHH) ventralizira neuralnu cijev u području kičmene moždine i inducira ploču dna i bazalne ploče.Koštani morfo-genetski proteini 4 i 7,koji se eksprimiraju u izvan-neuralnom ektodermu održavaju i potiču ekspresiju PAX3 i PAX7 u krilnim pločama i krovnoj ploči.

Mozak čini kranijalni dio središnjeg živčanog sistema i prvobitno se sastoji od tri moždana mjehurića: rhombencephalon (stražnji mozak) ,me-sencephalon (srednji mozak) i prosencephalon (prednji mozak).

Rhombencephalon se podijeli na: a) myelencepha-lon od kojega nastaje medulla oblongata (to po-dručje ima bazalnu ploču za somatske i visceralne aferentne aferentne neurone) i b) metencephalon, također s bazalnim (eferentnim) i krlnim (aferentnim) pločama.Od tog moždanog mjehurića nastaju cerebellum,koordinacijsko središte za položaj i kretanje tijela te pons,put za živčana vlakna između kičmene moždine i kore velikog i malog mozga.

Mesencephalon ili srednji mozak sa svojim bazalnim eferentnim i krilnim aferentnim pločama najviše sliči kičmenoj moždini.Njegove krilne ploče izbočuju se u gornje i donje kolikulekao „relejne“ postaje za vidni i slušni put.

Diencephalon je stražnji dio prednjegmozga i sastoji se od tanke krovne ploče i debele krilne ploče u kojoj se razvijaju thalamus i hypothalamus. Zajedno s Rathkeovom vrećom sudjeluje u razvoju hipofize.Dok se od Rathkeove vreće oblikuju adenohipofiza,srednji riježanji pars tuberalis,od diencephalona nastaje stražnji riježanj ili neurohipofiza,koja sadržava neurogliju i dobiva vlakna iz hipotalamusa.

Telencephalon je najrostralniji moždani mjehurić,a sastoji se od dvije lateralne izbočine,moždanih polutki, i medijalnog dijela,lamine terminalis.Kroz laminu

terminalis prolaze komisurni snopovi živčanih vlakana,koji povezuju desnu i lijevu polutku.Moždane polutke su najprije dvije malene izbočine,koje se šire i prekriju lateralne strane diencefalona,mezencefalona i metencefalona. Konačno se područja jezgara telencefalona potpuno približe jezgrama diencefalona.

Susatav moždanih komora,koji sadržava cerebro-spinalnu tekućinu,proteže se od kanala kičmene moždine do četvrte moždane komore u rombence-falonu,kroz uski akvedukt u mezencefalonu do treće moždane komore u diencefalonu,iz koje preko Monroovih otvora ventrikularni sistem završava u lateralnim komorama moždanih polutki.Cerebro-spinalnu tekućinu stvara koroidni splet treće, četvrte i lateralnih moždanihkomora.Smetnje protjecanja i resorpcije cerebrospinalne tekućine u komorama ili u subarahnoidnom prostoru mogu uzrokovati hidrocefalus.

Raspored dijelova mozga zbiva se duž kranio-kaudalne (anteroposteroidne) i dorzoventralne (medijalnolateralne) osi. HOX-geni određuju kraniokaudalnu os stražnjegmozga i identitet rombomera.Drugi čimbenici prepisivanja koji sadržavaju homeodomenu kao LIM1 i OTX2 određuju kraniokaudalnu os u području prednjeg i srednjeg mozga.Druga dva organizacijska središta, prednji neuralni nabor i isthmus rombencefalona izlučuju FGF8 koji je indukcijski signal za ta područja.Kao odgovor na taj čimbenik rasta na kranijalnom kraju prednjeg mozga ekspresija FOXG1 regulira razvoj telencefalona,dok ekspresija engrailed gena u istmusu regulira diferencijaciju malog mozga i krova središnjeg mozga.SHH koji izlučuju prekordalna ploča i notokord ventraliziraju područja prednjeg i srednjeg mozga.Koštani morfogenetski proteini 4 i 7 koje izlučuje izvanneuralni ektoderm induciraju i održavaju ekspresiju dorzalizirajućih gena.