SAŽETAK PREDAVANJA_Izmjene u pravopisu

SAŽETAK PREDAVANJA

Predavač: Danijela GrubišićMjesto i datum: Šibenik (Šibenska privatna gimnazija), 29. 8. 2013.Trajanje: 60-90 minTema predavanja: Izmjene u pravopisu vezane za rad u nastavi- prezentacija bitnih izmjene i usporedna analiza Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s dosadašnjim Babić-Finka-Moguš pravopisom i zaključcima ex Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika

Službeni pravopis u Republici Hrvatskoj, u autorstvu trojice jezikoslovaca - Stjepana Babića, pok. Božidara Finke i Milana Moguša, datira iz 1996. godine (4. izdanje). Autori S. Babić i M. Moguš kontroverzna su jezična pitanja uskladili s rješenjima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i objavili dopunjeni i usklađeni Hrvatski pravopis 2011. godine. Usprkos tomu i usprkos ministrovoj preporuci Hrvatskog školskog pravopisa S. Babića, S. Ham i M. Moguša, još uvijek se tvrdi kako nam je pravopis nejedinstven i kako postoji nekoliko službenih pravopisa. Dodatnu zbrku izazvali su Anić - Silićev Pravopis hrvatskoga jezika i Badurina - Marković - Mićanovićev Hrvatski pravopis koji je izdala Matica hrvatska. Stoga je IHJJ uz ministrovu potporu iznjedrio novi pravopis koji bi trebao biti konačno rješenje svih pravopisnih nedoumica. Pravopis je 31. srpnja 2013. dobio ministrovu preporuku za upotrebu, a javnost uskoro očekuje i očitovanje o novom službenom pravopisu.Ovaj rad prikazuje bitne izmjene u pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u odnosu na Babić - Mogušev pravopis iz 2011. te ih uspoređuje u rješenjima pojedinih jezičnih i pravopisnih pitanja.

GLASOVI Č/Ć

INSTITUTOV PRAVOPIS BABIĆ - MOGUŠEV PRAVOPIS

odnosni pridjev od Baška: bašćanski

kost - košćurina, košćat, košćica

prijek => preči, najprečiprijeko => preče, najpreče

baščanski

koščurina i košćurina, koščat i košćat, koščica i košćica

prijek => prječi

GLASOVI DŽ I Đ


Mađarska - mađarski Madžarska - madžarski i Mađarska - mađarski

GLAS J


1

J se piše i izgovara:

u stranim imenima (bez obzira na to kako

se završni glas i zapisuje):Camus [kami] - Camusja, Camusju..., Camusjem, CamusjevChelsea [čelzi] - Chelseaja, Chelseaju...Denis [deni] - Denisja, Denisju...Eddie [edi] - Eddieja, Eddieju...

u sklonidbi i tvorbi posvojnih pridjeva od riječi

koje završavaju glasom ili skupinom glasova:-io:radio - radija, radiju..., radijem/radiomstudio - studijem/studiomTokio - Tokijem/TokiomMario - Marijem/Mariomtrio - trija...., trijem/triomportfolio - portfolijem/portfoliomAntonio - Antonijem/Antoniom, Antonijev/Antoniov

-ia u stranim imenima:Mia - Mije, Miji, Mijin

u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na:

-i: FOI - FOI-ja, FOI-ju..., FOI-jem, FOI-jev / FOI-a, FOI-u..., FOI-em, FOI-ev-io: AUDIO - AUDIO-ja, AUDIO-ju,AUDIO-jem/AUDIO-om, AUDIO-jev/AUDIO-ov / AUDIO – AUDIO-a, AUDIO-u..., AUDIO-em, AUDIO-ev-ia: CIA - CIA-je, CIA-ji,....CIA-jom, CIA-jin / CIA – CIA-e, CIA-i..., CIA-om, CIA-in

Između dvaju samoglasnika j se ne izgovara i ne piše:

u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od imena na:

-ea:Andrea - Andree, Andrei, AndreinDorotea - Dorotee, Dorotei, Dorotein

Camus, Camusa, Camusu..., Camusev

radijemstudijemTokijemMarijemtrijemportfolijemAntonijev

*pokrate = složene kratice

Strana i naša ženska imena na -ea, -ia sklanjaju se tako da dobivaju j:Andrea - Andreje, Andreji,... AndrejomDorotea - Doroteji....Lea - Leji...Tea - Teji....

2

Lea - Lee, Lei, LeinTea - Tee, Tei, Tein

LuciaMiaPiaRosaliaVictoriaCroatia

ISPADANJE GLASOVA

INSTITUTOV PRAVOPIS BABIĆ - MOGUŠEV PRAVOPIST i d se mogu pisati kad imaju razlikovnu ulogu:prstni (<prst) prsni (<prsa)vrstni (<vrsta) vrsni (<vrstan)

T ili d piše se u oblicima imenica muškog roda koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je suglasnik nepostojan.

sudac - sudcisvetac -svetcipredak - predci

napsrtak - naprstcivještac - vještci

sudac - sudcisvetac -svetcipredak - predci

Ako je zapornik ispred -tak:naprstak - naprscivještac - vješci

IJE/JE/E


Pokriveni je r glas r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak odraz jata (e ili je).

Dvostrukosti postoje u izgovoru pa to nije u pravom smislu pravopisno pitanje.

bezgrešan/bezgrješan, grešan/grješan, greška/grješka, grešnica/grješnica, grešnik/grješnikbregovi/brjegovicrepovi/crjepovigrehovi/grjehovikresovi/krjesoviždrebovi/ždrjebovi

bezgrješan, grješan, grješka, grješnica, grješnik

brjegovicrjepovigrjehovikrjesoviždrjebovi

3

unapređivati/unaprjeđivati

Iza pokrivenog r piše se e (a ne je):brijeg: bregovit, brežuljakbrijest: brestić, brestovinacrijep: crepar, crepićdrijemati: dremljiv, dremuckatigrijeh: greška, pogreškakrijepiti: krepak, krepost, okrepa, okrepljivatiprijek: naprečac, opreka, prečica, prepreka, zaprekavrijediti: povreda, uvreda, vredniji, vrednovanježdrijeb: ždrebatiždrijebe: ždrebica

unaprjeđivati

brjegovit, brježuljakbrjestić, brjestovinacrjepar, crjepićdrjemljiv, drjemuckatigrješka, pogrješkakrjepak, krjepost, okrjepa, okrjepljivati

naprječac, oprjeka, prječica, preprjeka, zaprjekapovrjeda, uvrjeda, vrjedniji, vrjednovanje

ždrjebatiždrjebica

VELIKO I MALO POČETNO SLOVO


Europska unija (naddržavna zajednica)

Velikim početnim slovom pišu se jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija, nadbiskupija, biskupija, redova i družba te njihovim ustaljenih skraćenih imena:

Sveta stolica

Europska Unija

Imenica kojom zamjenjujemo službeno ime:

Sveta Stolica

SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO (RASTAVLJENO) PISANJE


Kao jedna riječ pišu se dvije sastavnice koje označuju jedan pojam i imaju jedan naglasak:IMENICE

netoiznosbrutoproizvod(nastale su dodavanjem hrvatskog ili stranog prefiksa ili prefiksoida)

Sa spojnicom se pišu: dvije sastavnice od kojih se prva ne

Ako je u prvom dijelu imenica stranog porijekla:

bruto-težinaneto-dohodakneto-iznosbruto-cijena

4

sklanja, koje označuju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak:

Kublaj-kanAžić-Lokva/Ažić LokvaBrod-Moravice/Brod MoraviceIvanić-Grad/Ivanić GradKaštel-Kambelovac/Kaštel Kambelovac

Klinča-Sela/Klinča SelaŠpišić-Bukovica/Špišić BukovicaVojnić-Breg/Vojnić Breg

*U administrativnoj praksi od devedesetih godina 20. st. uobičajilo se (navedene primjere) pisati i bez spojnice.

PRIDJEVInastali srastanjem:

njujorški

tisućugodišnji

Kublaj-kanAžić LokvaBrod MoraviceIvanić GradKaštel KambelovacKaštel LukšićKlinča Selo

newyorški

tisućgodišnji

BROJEVNE RIJEČI


šesto (600)

tisući > tisućitimilijardni > milijarditi

Šesto*u rječniku: šeststo

tisući

GLAGOLI


neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će

PRILOZI


Složeni prilozi pišu se sastavljeno, npr.

prilozi nastali spajanjem prijedložnoga izraza ili dijelova rečenice u cjelinu:

zaboga5

Kao jedna riječ pišu se:

prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga imenica:

narukunasmrtnasrećunažalostukoštac

naprimjer (i na primjer): Uzmimo naprimjer / na primjer ovu rečenicu.

navrijeme (i na vrijeme): Učinili smo to navrijeme / na vrijeme.

odsrca (i od srca): Odsrca / od srca ti želim sve najbolje.

prilozi nastali od barem dviju punoznačnih sastavnica:

akobogdabogteveseli (i bokteveseli)bogtepitaj (i boktepitaj)

*itekako (u rječniku)

bogme, bogznadabogdadozlabogažalibože

Kad se razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu više prilozi nego prijedložni izrazi ili dijelovi rečenice koji se pišu rastavljeno.

Rastavljeno se pišu i oni u kojima nema srašćivanja prijedloga s imenicom jer se postojećim leksičkim jedinicama, napisanima sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenja osnovno značenje, kao:

na primjer (primjerice)uhvatiti se u koštacna silu (silom)na žalost (sa žalošću)(ne) ići kome na rukuistući na smrt

Ne srašćuju se ni priložni izrazi:

bog te pitajbože sačuvajboktepitajdozlaboga

i te kakoi te koliko

PISANJE RIJEČI IZ STRANIH JEZIKA


Pridjevi od zemljopisnih imena pišu se fonetizirano, tj. prilagođeno hrvatskom jeziku:

bolonjski

Pridjevi s dometkom -ski od ponašenica pišu se prema ponašenome obliku:sejšelskirajnskipadski

Pridjevi od ostalih imena mjesta s dometkom -ski pišu se izvorno do morfemske granice:

bolonjski6

minhenskinjujorškitokijskilajpciškipekinški

Imena na -ca, -co u sklonidbi i tvorenicama u pismu zadržavaju -c-:

Petrarca, Petrarce, Petrarcom, Petrarcin

Tosca, Tosce, Toscom, Toscin

Prema uobičajenome izgovoru u hrvatskome pišu se:

osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se ne služe latinicom i ćirilicom:

Mao Ce Tung/ Mao ZedongJaser Arafat/ Yasser ArafatMoamer Gadafi/Muammar al-GaddafiHirošima/ HiroshimaKjoto/ KyotoPjongjang/ PyongyangPeking/ Beijing

* Osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se ne služe latinicom mogu se pisati i prema transkripcijskim i transliteracijskim pravilima za pojedine jezike i pismo.

münchenskinewyorškitokijskileipziškihollywoodski

Romanska imena na -ca, -co (-ka, -ko) u sklonidbi zadržavaju izvorno c:

Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcom

Tosca, Tosce, Tosci, Toscom

Pridjevi od tih imenica tvore se od osnove na -k-:Petrarca - PetrarkinTosca - Toskin

Vlastite se imenice pišu onako kako se pišu u istom jeziku kad se služe latinicom ako nisu ponašenice.

KRATICE


7

http://pravopis.hr/v2/

http://pravopis.hr/v2/

Kod pokrata ženskog roda u kosim padežima i izvedenicama završno se a piše, ali se ne čita:

INA, INA-e, INA-i, INA-om, INA-inCIA, CIA-je, CIA-ji, CIA-jom, CIA-jin

*Oblici i posvojni pridjevi od pokrata na -i, -io i -ia mogu se pisati i: FOI-a, FOI-u..., FOI-em, FOI-ev; AUDIO – AUDIO-a, AUDIO-u..., AUDIO-em, AUDIO-ev; CIA – CIA-e, CIA-i..., CIA-om, CIA-in

Pokrate se mogu leksikalizirati:Ina, Ine, IninHina, Hine, Hinin

Kod pokrata koje u izgovoru završavaju glasom i iza spojnice umeće se j ispred obličnih i tvorbenih nastavaka:BBC, BBC-ja, BBC-ju, BBC-jemPC, PC-ja, PC-ju, PC-jem, PC-jev

Imena s dvjema sastavnicama sa spojnicom krate se tako da se točka stavlja iza prvog slova svake sastavnice:J.-J. RousseauA.-M. MarkovinaA. G. M., A. G. M.-a

INA, INE, INOMIna,Ine...

Nasa, Nase...

*pogrješno:INA-e, INA-in projektOptužuju CIA-u

BIBLIOGRAFSKE JEDINICE


U popisu literature bibliografske jedinice navode se abecednim redom prema prezimenu autora ili prvoga autora ako ih ima više. Budući da je riječ o inverziji, iza prezimena se piše zarez. Između autorā piše se točka sa zarezom. Redoslijed je podataka u bibliografskoj jedinici ovaj: autor(i), godina izdanja i naslov. Ostali podatci (urednik, izdavač, mjesto izdanja, broj stranica i slično) ovise o vrsti publikacije.

a) knjiga:

jedan autor:

U bibliografskim se jedinicama obično pojedini podatci odjeljuju zarezom:

Josip Vončina, Preporodni jezični temelji, Matica hrvatska, Zagreb, 1993., 190 str.

Žarko Dadić, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236.

Stjepko Težak, Nad Kumičićevim tekstom Urote zrinsko-frankopanske, Jezik, XLI, Zagreb, 1993., 1. - 12.

Ako se bibliografska jedinica odnosi na 8

Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude. Novi Liber. Zagreb.

b) časopis:

Petrić, Lidija; Pranić, Ljudevit. 2010. Ekološka svijest u hrvatskoj smještajnoj industriji. Acta Turistica Nova 4/1. 5–21.

c) zbornik:

Vince, Jasna. 2010. Nominativ prema ostalim padežima. Sintaksa padeža: Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani. Ur. Birtić, Matea; Brozović Rončević, Dunja. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

d) mrežna i elektronička vrela:

tekst na mrežnoj stranici:

Radić, Drago. Informatička abeceda. Split. http://www.informatika.buzdo.com/index.html (pristupljeno 11. travnja 2010.).

rad u elektroničkome časopisu:

Udiljak Bugarinovski, Zrinka; Pavelić, Damir. 2002. Informatizacija Knjižnice i dokumentacije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i edukacija korisnika. Edupoint. CARNet. Zagreb. 1–7. http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-04/clanak-01/ekonomski.pdf (pristupljeno 14. svibnja 2003.).

elektronički medij (CD-ROM, DVD-ROM i slično):

Lešković Česmadžiski, Mirjana. 1999. Uloga i značenje sajamskog nastupa [CD-ROM]. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.

e) kvalifikacijski radovi

knjigu s člancima više autora, a navodi se samo jedan rad, ili na članak u zborniku ili časopisu, u novije se vrijemo uobičajilo, prema stranim jezicima koji nemaju prednaglasnice i prema propisu prethodnoga pravopisa, pisati prijedlog u s dvotočjem: u: Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u: Jezik. To u s dvotočjem nije potrebno jer se obično zna o čem je riječ, ali ako se s kojih razloga ipak piše, onda treba staviti imenicu koja označuje narav djela: u knjizi (zborniku, djelu....) Očenaš iz Hrvatske, u Radovima Zavoda za povijesne znanosti, u časopisu Jezik..., a može se staviti i kratica, u knj., u zb. i sl.

9

diplomski rad:

Leščić, Ivana. 1997. Ekstracelularna lipaza bakterije Streptomyces rimosus: izolacija i karakterizacija. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 58 str.

magistarski rad:

Vrdoljak-Raguž, Ivona. 2005. Specifičnosti stilova upravljanja i profila menadžera u hotelijerstvu Dubrovačko-neretvanske županije. Magistarski rad. Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku. Dubrovnik. 148 str.

disertacija:

Matešan, Domagoj. 2007. Vremenska analiza prednapetih betonskih ljusaka. Doktorski rad. Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu. Split. 216 str.

f) enciklopedijska natuknica:

Biologija. 31977. Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda 1. JLZ. Zagreb.

NAVOĐENJE U TEKSTU

Rad se u tekstu navodi u zagradi. Navodi se prezime autora i godina izdanja, koja se dvotočkom odvaja od oznake stranice:

(Karabalić 2010: 139) (Silić i Pranjković 2005: 97–99)

(Badurina, Marković i Mićanović 2007: 108)

(Birtić i dr. 2012: 297)

(Vukušić, Zoričić i Grasselli-Vukušić 2007).

10

PRAVOPISNI ZNAKOVI


* posebno je obrađena bjelina (prazno mjesto u tekstu)

Umjesto n/r => n. r.

*Kosa crta s bjelinama piše se pri odjeljivanju stihova kad se ne navode jedan ispod drugoga: Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači moja mala kap? (D. Cesarić)Dvjema kosim crtama odjeljuju se kitice:Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači moja mala kap?// Gle, jedna duga u vodi se stvara, / I sja i dršće u hiljadu šara. (D. Cesarić)

* razlikovnu ulogu ima zanaglasna dužina ¯

* dvotočka

* trotočka

kosa crtica

genitivni znak ^

dvotočje

trotočje

Pravopis IHJJ-a izrađen je u vrlo kratkom vremenu i zato se može reći da je dosta nemara u obradbi pojedinih naslova i primjera, a dodatne probleme stvara i elektronski rječnik koji je, vrlo vjerojatno, još u fazi izradbe. Očekivalo se da će novi pravopis dokinuti nepotrebne dvostrukosti, no tamo gdje ih Babić - Mogušev pravopis ukida u skladu sa zaključcima Vijeća za normu, koja javnost uglavnom nije prihvatila (strjelica, krjepak itd.), ovaj pravopis ih obnavlja te uvodi još niz drugih dvostrukih rješenja. Promjene u sklonidbi stranih imena nisu dobre (npr. Camusju), jer postoji dugogodišnja pravopisna praksa koju nije potrebno mijenjati, kao ni već ustaljene nazive (dvotočje, kosa crtica itd.) i imena (Mao Ce Tung). Postojeći pravopis trebalo je samo pojednostavniti i dokinuti neprihvaćene dvostrukosti. Iako se u predgovoru novog pravopisa tvrdi da se u obzir uzela i suvremena praksa, opet je dosta nametnutih rješenja. Kako zbrka vlada i u postojećim gramatikama, trebat će još dugo vremena da se naši normativni priručnici međusobno usklade.

11

SAŽETAK PREDAVANJA_Izmjene u pravopisu

Documents

Transcript of SAŽETAK PREDAVANJA_Izmjene u pravopisu