)(

's.eu-'U'6~c:tO'EtOc",'QJcltO

§

f~.9.2

SAN

su nam pomogli definirati hrvatski san- prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovèan i

doc. dr. Josip Burušiæ, oboje iz Institutadruštvenih znanosti "Ivo Pilar" - pri nje-

govu su definiranju zauzeli tzv. bottom-up pristup. Pojednostavljeno reèeno,odredili su kategorije za koje možemoopravdano reæi da èine san svakogaèovjeka, pa i hrvatskih graðana, a ondapogledali što nacionalna istraživanjagovore o ljudima koji su ostvarili to"nešto': To nešto u sluèaju hrvatskogasna definirali smo zajednièki kao osjeæajsreæe.

GrURe Ro Rrihodima lu eurima. Rrosjek)do 70 71do 131do 271do401do 531 svi

130 270 400 530 i više

2,86,05,28,16,96,95,3

4,05,95,38,27,67,85,4

4,66,66,28,57,28,05,6

5,36,96,78,57,47,96,1

6,07,36,88,37,37,86,4

6,87,87,48,57,37,86,5

5,06,76,38,47,37,95,9

2,24,02,03,23,35,12,57,0

2,85,02,72,83,45,52,77,0

2,74,62,72,73,45,33,07,6

3,1

5,1

3,0

2,7

3,6

5,6

3,2

8,0

3,65,43,43,34,36,13,58,6

2,94..92,82,83,65,53,07,7

"Pojmovi životnog zadovoljstVa isreæe ubrajaju se pod širi pojam onogašto se na engleskom jeziku zove 'sub-jective well-being' ili subjektivna do-brobit. U suvremenoj se literaturi onodreðuje kao stupanj u kojem ljudi unekom društvu ili državi uspijevaju os-tVariti one vrednote do kojih drže, kojesu im važne': objašnjava znanstVenicaLijljana Kaliterna Lipovèan. Sreæa iživotno zadovoljstVo u empirijskim seistraživanjima mjere standardiziranimskalama. Prouèavajuæi istraživanja In-stituta za društVena istraživanja prove-dena na nacionalnim i reprezentativnimuzorcima, znanstVenici s kojima smosuradivali uspjeli su išèitati obilježja,stavove i uvjerenja ljudi koji su za seberekli da su izrazito sretni. Dakle onih zakoje možemo, s obzirom na najviši stu-panj sreæe, pretpostaviti i da doista živehrvatski san.

Indeks sreæe~

Osobni indeks sreæe:Zadovoljstvo materijalnim statusom

Zadovoljstvo zdravljemZadovoljstvo uspjehom u životuZadovoljstvo odnosima s obitelji i prijateljimaZadovoljstvo osjeæajem fizièke sigurnostiZadovoljstvo prihvaæanjem u zajedniciZadovoljstvo sigurnošæu u buduænosti

Nacionalni indeks sreæe:Zadovoljstvo ekonom. situacijom u HRZadovoljstvo stanjem okoliša u HRZadovoljstvo socijalnim uvjetima u HRZadovoljstvo Vladom RHZadovoljstvo biznisom u RHZadovoljstvo nacional. sigurnošæu u RH

Životno zadovoljstvoStupanj sreæe. Institut Ivo Pilar; 2005., uzorak 896 ispitanika

istraživanja "Ivo Pilar" i koje prvi putobjavljuje upravo hrvatski Forbes poka-zuju da, ako hrvatski san i postoji, ondaje malen, skroman i ne ukljuèuje skupeautomobile, visoke nebodere i dugaèkeautoceste.

Hrvatski san podrazumijeva na-jprije siguran život: siguran posao (kojise najlakše nalazi u državnim i javnim

poduzeæima), prosjeène mjeseène pri-hode koji ne prelaze 3000 kuna poèlanu kuæanstva te stambeni prostoru vlasništvu. Hrvati koji "sanjaju" želebiti dobro obrazovani, žele biti dobro-ga zdravlja te živjeti sa što je moguæe

manje svakodnevnog stresa. ilustracijeradi, oni meðu nama koji su najsret.,niji (a time podrazumijevamo i da živehrvatski san) od kuæe do posla i obratnopotroše najviše trideset minuta, bilo daidu pješke ili se voze u automobilu, au-tobusu, tramvaj u ili vlaku...

Najvažnija karakteristika našegmalog hrvatskog sna nema, meðutim,nikakve veze s onim što posjedujemo,što možemo kupiti ili koliko možemozaraditi. Dobri obiteljski odnosi, kao iodnosi s prijateljima, najviŠe su pozi-cionirani na listi naših žudnji za dobrimživotom.

Dvoje hrvatskih znanstvenika koji

Hrvati (plavo) i Hrvatice (crveno) koji suzadovoljni životom, zdravljem i standardom

Grafikon prikazuje koliko su najsretniji Hrvati(crvena) zadovoljni svojim zdravljem

52 FOR B E 5 SIJEÈANJ 2009

3,15,23,02,93,75,53,18,0-

Zadovoljstvo po dobi: 15-24 godina (plava),25-34 (crvena), 35-49 (crna) i 50 i više (bijela)

S 01: muškarci žene uku noViše odjednom dnevno 11,2 17,6 14,5Svaki dan ili gotovo svaki dan 10,4 11,5 11Jednom tjedno do jednom do dvaput mjeseèno 13,2 15,3 14,3Nekoliko puta godišnje ili manje 3,6 3,8 3,7Djeca žive sa mnom/Nemam djecu/Ne znam 61,7 51,8 56,5Broj ispitanika 388 612 1000. European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions,

2008., broj ispitanika 1000

S 01: '. muškarci žene uku noViše odjednom dnevno 8,1 6,2 7,1Svaki dan ili gotovo svaki dan 13 12 12,5Jednom tjedno do jednom do dvaput mjeseèno 14,1 25,1 19,9Nekoliko puta godišnje ili manje 6,4 6,7 6,6Roditelji žive sa mnom/Nemam roditelje/Ne znam 58,4 50 54Broj ispitanika 388 612 1000

* European Foundation for the Improvement of Living and Working (onditions,2008., broj ispitanika 1000

-',',c"~.,,cS 01: '. '":c." "" !;,; muškarci žene uku no

Više odjednom dnevno 15,4 14,5 14,9Svaki dan ili gotovo svaki dan 49,5 47,3 48,3Jednom tjedno do jednom do dvaput mjeseèno 33,2 34,3 33,8Nekoliko puta godišnje ili manje 1,3 3,2 2,3Nemamih/Neznam 0,6 0,7 0,7Br~ispitanika 388 612 1000

* European Foundation for the Improvement of Living and Working (onditions,

2008., broj ispitanika 1000

Sretnici meðu nama èesto razgovarajus èlanovima obitelji o svojim prob-lemima, a gotovo 60 posto tih najsret-nijih obitelj uvijek podržava u njihovim

planovima. Drugim rijeèima, imajujako dobro zaleðe, sigurnu luku u kojoj

uvijek mogu naæi utoèište. UsporeðujuæiHrvate s Nizozemcima ili, primjerice,Amerikancima, možemo vidjeti da jeu Hrvatskoj više onih (36 posto) koji suvrlo zadovoljni odnosom s bližnjima,nego u Nizozemskoj (23%) ili Sjedin- ~

nekolikoputa tjedno

Onih koji svoj osjeæaj sreæe na ljest-vici od O do 10 ocjenjuju èistom deset-kom u Hrvatskoj ima zapravo priliènomnogo - izmedu 11 i 12 posto. A ono

što sretne hrvatske gradane najviše ra-zlikuje od ostalih koji nisu toliko sretnijest izrazito zadovoljstvo zdravljem,odnosima u obitelji i odnosima s pri-jateljima. Oko 90 posto sretnih Hrvataizjavilo je u raznim istraživanjima daim je zdravstveno stanje vrlo dobro ilidobro te procijenilo da su izrazito za-dovoljni odnosima s bližnjima, u kojeobavezno ubrajaju i prijatelje.

Polovica najsretnijih Hrvata tako,primjerice, svoje prijatelje vida neko-liko puta mjeseèno, dok ih treæina vidanekoliko puta tjedno. Polovica sretnihHrvata može èesto ili uvijek od svojeobitelji zatražiti pomoæ, dok isto možeuèiniti tek treæina "obiènih" Hrvata,koji se ne smatraju toliko sretnima.

nekolikoputa

mjeseèno sretni.svi.

75 (%) 10025 50o

Najsretniji Hrvati (crvena boja) imaju veæupodršku obitelji od hrvatskog prosjeka

Hrvati koji su jako sretni nešto se èešæeviðaju sa svojim prijateljima od prosjeka

C;IIFÈANI Jnnq FOR B E S 53

SAN

jenim Amerièkim Državama (27%).Zadovoljniji smo i svojim zdravljem,no zato su Nizozemci i Amerikancisretniji životom u cijelosti, što možemovjerojatno tumaèiti boljim standardomživota. Hrvatska istraživanja, meðutim,pokazuju da se Hrvati smatraju priliènosretnim narodom, iako nisu osobitozadovoljni svojim životom (ocjenaživotnog zadovoljstva ne prelazi trokjuna skali od 0-10, dok stupanj sreæeprosjeèno iznosi 7,7).

Novac, naravno, ne može kupi-ti sreæu, no u Hrvatskoj, pokazujuistraživanja sociologa, i dalje snažnoutjeèe na osjeæaj sreæe. Što više novcazaraðuju, to su Hrvati i zadovoljniji,logièno, svojim materijalnim statu-som i uspjehom u životu, ali i zdrav-ljem, osjeæajem fizièke sigurnosti,prihvaæenošæu u zajednici te sigurnošæuu buduænost.

Zašto se Hrvati druže s kolegama za vrijemeradnog vremena (moguæe više odgovora)

pozornicu za ostvarivanje novog, ambi-cioznijeg hrvatskog sna. To vrijedi, nar-avno, pod uvjetom da su preboljeli strahod uspjeha i, još više - promjene, ili da

su u životu doživjeli i preživjeli toèkupreokreta - trenutak kada su možda sh-

vatili da su toliko izgubili da su spremnii sve osvojiti.Zašto je hrvatski san skro-

man? Profesorica Kaliterna Lipovèanobjašnjava kako je hrvatski san, kao isvaèiji san, djelomièno odraz vreme-na u kojem živimo. "Vjerujemo da usadašnjem trenutku velike nestabilnostiu svjetskom gospodarstvu siguran pos-ao postaje sve više san svih ljudi. Može lise reæi da, je to skrornno u trenutku kadase najavljuju ili èak veæ i provode mas-ovna otpuštanja diljem svijeta': pita seznanstvenica Kaliterna Lipovèan.

Njen stav potvrðuju i ispitivanja

društvenih i životnih vrijednosti meðuHrvatima. Nešto više od poloviceHrvatica i Hrvata trenutno je zadovolj-no standardom svojeg života, no manjeod polovice populacije vjeruje da æe setaj standard nastaviti poboljšavati. Okotreæine misli baš suprotno - da æe sepogoršati, a što su ljudi stariji, to im je

optimizam slabiji.Istraživanja, meðutim, posredno

ukazuju na jedan vrlo zanimljiv fenom-en: upravo zato što veæina Hrvata sanjaskromne snove, Hrvatska je u ovomtrenutku idealna zemlja za ostvarivanje"amerièkog sna': Naravno, na hrvatskinaèin. Èežnja za sigurnim poslom udržavnoj službi, stanom ili kuæom u vlas-titom vlasništvu te ljubavlju i osjeæajemtopline, Hrvatima koji su hrabri, imajukapitala i pametnu ideju stvara idealnu

Trojac iz naše prièe o velikom ili no-vom hrvatskom snu potvrðuje upravo to.Nenad Bakiæ, bivši vlasnik portala Moj-Posao, gradio je svoj biznis strpljivo i up-orno i može se, kako kaže jedan njegovbivši suradnik, pohvaliti moguænošæugledanja u buduænost. Opisuju gakao jednog od najspecifiènijih ljudi uhrvatskom poslovnom svijetu. Kažu daje osoba koja je barem jedno desetljeæeispred svoga vremena.

Nisam jošj1okrenuo Zasad

ali planiram Razmišljam Veæ sam ne." u buduænosti pokrenuti pokrenuo planiram

Umjetnièka struka 34 18 5 42

Obrtnièka škola 33 22 6 39

Tehnièke znanosti 30 16 7 46

Društveno-humanistièke znanosti 28 17 5 50

Biomedicinske i medicinske znanosti 28 3 3 65

Gimnazija 26 16 8 50

Prirodne znanosti 25 9 4 63

Strukovna škola 23 17 3 57

Faktor do 30 odina 31 i više odinaVisina plaæe 81 76

Moguænost profesionalnog napredovanja 63 50Sigurnost posla . 47 50

Radno vrijeme 41 33

Reputacija tvrtke 17 24Blizina posla 13 14

Bonusi i dodatne nagrade 8 10

Socijalna odgovornost poslodavaca 6 8Razlièite beneficije 5 6Broj dana godišnjeg odmora 3 4Vodstvo tvrtke u sektoru 3 4

Nešto drugo 6 7* MojPosao, Istraživanje o zapošljavanju, 2008., 2000 ispitanika

54 FOR B E 5 SIJEÈANJ 2009

1. Kožul2. Alarm automatika3. PK (Palfinger Kran)4. Fed Ex Express (Rhea)

5. Srce6. Smit Commerce7. Tehnomobil8. Avon9. Urban konstruktor10. Neckermann - Kataloška prodaja. MojPosao, 2008., 51 tvrtka, 3000 zaposlenika

1. DM - Drogerie markt

2. Puljanka

3.0rbico4. Orvas Plus

5. Konèar-Energetski transformatori

6. Belupo7. Auto Hrvatska

8. Holcim9. Konèar - elektrotehnika i informatika d.d.

10. HGspot* MojPosao, 2008., 51 tvrtka, 3000 zaposlenika

bodnjaci': Statistike, primjerice, poka-zuju da tek 4,4 posto muškaraca kojirade u nekoj tvrtki èesto rade subotomi nedjeljom. Postotak "slobodnjaka" kojièesto rade subotom i nedjeljom penjese, meðutim, do 33 posto. To je zato štoznaju da rade za sebe. Sve je više i onihkoji razmišljaju o pokretanju vlastitogbiznisa.

doba - 76 posto onih do 30 godina kažu

da im je bitna socijalna osviještenostnjihovf;Jg poslodavca, a taj je postotak iveæi (83 %) meðu onima starijima od 30godina. Postoje, naravno, i neke razlikeu stavovima, ovisno o dobi i obrazova-nju. Oni slabije obrazovani, kad birajuposao, najviše razmišljaju o sigurnostiradnog mjesta, oni s fakultetom gledajukoliko æe imati prilike za napredovanje.Ovo posljednje u izboru zaposlenjavodi i radnike do 32 godine, dok starijirazmatraju koliko tvrtka vodi u svomsektoru i, slijedom toga, koliko garan-tira siguran posao. Ipak, primarni ra-zlog za odabir nekog posla i dalje je vi-sina plaæa. To ne treba èuditi ako se zna,kako pokazuju svjetska istraživanja, daosjeæaj sreæe raste do granice od 13.000amerièkih dolara bruto nacionalnogdohotka. Kad se ona dosegne, porastmaterijalnog blagostanja više ne utjeèena to koliko smo sretni. A možda ni nato što se usuðujemo sanjati. F

Miroslav Plišo je sa 19 godina došaoiz Travnika u Zagreb studirati pravo.Zanat je tesao u odvjetnièkim uredima,a onda je došao dan kada se, nakongodina napornog rada, upitao želi libiti tek jedan mrav u krcatom mravin-

jaku. Mogao je, kaže, kupiti stan, kuæu,brod, vikendicu... ali se sjeæao jednogimanja iz djetinjstva i jednog èovjekakoji je u njemu uživao. Od fanatika ko-rporacijskog odvjetništva pretvorio seu proizvoðaèa maslinovog ulja svjetskekvalitete te izvrsnog crnog i bijelogvina.

Životna prièa Damira Vanðeliæa jemožda - možda, kažemo - najnevjero-jatnija. Šest je mjeseci proveo u ratnomzarobljeništvu; on je doista èovjek kojegje život natjerao do ruba. To ga je kažeuèinilo bitno èvršæim. Uspjeh je posti-gao teško, ali je igrao fer. Danas je èovjeks pet krupnih upravljaèkih funkcija uAdris grupi, tvrtki koja se uvrstila meðu20 hrvatskih poslodavaca prvog izborau 2008. godini.

Bakiæ, Plišo i Vanðeliæ nisu, nara-vno, jedini Hrvati koji sanjaju veæi san.Ima ih još puno, a imena mnogih odnjih veæini ne govore ništa. Najèešæezato što iza tih ljudi ne stoji još dovoljnokapitala da bi mogli katapultirati svojesnove u orbitu uspjeha, no hrabrijiHrvati svakako dolaze. Vrlo jednostav-no rezonirajuæi, to su svi oni koji danassami sebe zapošljavaju, rade kao "slo-

o tome, primjerice, sanja 52 pos-to onih iz umjetnièke struke, 55 posto izobrtnièkih škola, 46 posto ljudi koji suzavršili tehnièke znanosti, 45 posto onihdruštveno- humanistièkog usmjerenja. . .Od svih vrsta tvrtki u Hrvatskoj, premapodacima Eurofounda, 39 posto je onih

koji imaju jednog zaposlenog. Samogsebe koji sanja bolji život.

Hrvati su pritom i više nego dobriradnici: šesti su na ljestvici 10 najveæihradnika u Europi. Pokazuju i inicijativu:svaki deseti je bio na 20 i više razlièitihrazgovora za posao. Radnici su novoga

-T-HT{T-Mobile

- Agrokor- VIPnet

-INA- Pliva- ZABA-PBZ

-HEP

-DM

- Siemens

123456789

10

::::::::=======>=<

-;;::><~..

2008.2005. 2006. 2007. Izvor: JMojPooo.I

Grafikon pokazuje kako se kretao poredak deset poslodavaca prvoga izbora u Hrvatskoj(prema mi~ljenju zaposlenika) u posljednje èetiri godine, od 2005. do 2008.

SIJEÈANJ 2009 FOR B E S 55