Samoanaliza - Katolički bogoslovni fakultet...Fakultet je odmah po zaprimanju službene obavijesti...
Transcript of Samoanaliza - Katolički bogoslovni fakultet...Fakultet je odmah po zaprimanju službene obavijesti...
-
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET
Samoanaliza
Katoličkoga bogoslovnog fakulteta
2008. – 2013.
Zagreb, siječanj 2014.
-
Samoanaliza Katoličkoga bogoslovnog fakulteta
Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Katolički bogoslovni fakultet
Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište u Zagrebu
Godina osnutka: 1671.
Adresa: Zagreb, Vlaška 38
Telefon: +3851/4890 – 402
Faks: +3851/4814 – 704
Mrežna adresa: http://www.kbf.unizg.hr/
E-pošta: [email protected]
Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta: prof. dr. sc. Tonči Matulić
Naziv banke s kojom visoko učilište posluje: Zagrebačka banka
Broj računa preko kojeg visoko učilište posluje: HR7323600001101358687
Dekan Fakulteta
Prof. dr. sc. Tonči Matulić
-
SADRŽAJ Str.
Popis tablica Fakulteta 4
Popis slika Fakulteta 5
Uvod 6
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete 11
2. Studijski programi 87
3. Studenti 117
4. Nastavnici 140
5. Znanstvena i stručna djelatnost 162
6. Mobilnost i međunarodna suradnja 199
7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije 216
Dodatak: Tablice 230
Fotogalerija 281
-
4
Popis tablica Fakulteta Str.
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
Tablica 1: Ukupni broj nastavnika i suradnika zaposlenih po katedrama Fakulteta 31
Tablica 2: Broj nastavnika i suradnika zaposlenih po katedrama Fakulteta raspoređenih na Fakultetu u Zagrebu i područnom studiju u Rijeci
32
Tablica 3: Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po katedrama Fakulteta raspoređenih na znanstveno-nastavnim institutima Fakulteta
33
Tablica 4: Broj zaposlenika na znanstveno-istraživačkim institutima Fakulteta 34
Tablica 5: Broj stalno zaposlenih u tajništvu Fakulteta 35
Tablica 6: Broj stalno zaposlenih u Knjižnici Fakulteta 36
2. Studijski programi
Tablica 1: Stručni nazivi, akademski nazivi i akademski stupnjevi Fakulteta 90
Tablica 2: Upisne kvote 95
3. Studenti
Tablica 1: Broj prijavljenih i upisanih studenata na Fakultet u tekućoj i posljednje dvije godine.
119
Tablica 2. Broj ECTS bodova potrebnih za upis u višu godinu studija 125
4. Nastavnici
Tablica 1: Struktura nastavnika i suradnika 141
Tablica 2: Omjer nastavnika i studenata: FTS, RPK, ITK, PDS 144
Tablica 3: Omjer nastavnika i studenata: ICG 145
Tablica 4: Omjer nastavnika i studenata: FTS Rijeka 146
Tablica 5: Opterećenja nastavnika i vanjskih suradnika 147
5. Znanstvena i stručna djelatnost
6. Mobilnost i međunarodna suradnja
7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije Tablica 1. Potrošnja sredstava za kupnju domaćih i stranih knjiga te pretplatu
domaćih i stranih časopisa 224
-
5
Popis slika Fakulteta Str.
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
Slika 1: Interna organizacijska struktura Fakulteta 22
Slika 2: Katedre Fakulteta 23
Slika 3: Znanstveno-nastavni instituti Fakulteta 24
Slika 4: Područni studij Fakulteta 25
Slika 5: Znanstveno-istraživački instituti Fakulteta 26
Slika 6: Tajništvo Fakulteta 27
Slika 7: Službe Tajništva Fakulteta 28
Slika 8: Knjižnica Fakulteta 29
Slika 9: Struktura čelništva Fakulteta 38
Slika 10: Elementi integracije Fakulteta u Sveučilište u Zagrebu 50
2. Studijski programi
Slika 1: Struktura studijskih programa 89
Slika 2: Prolaznost na prvoj godini tijekom posljednjih pet godina 99
Slika 3: Udio studenata iz gimnazija i strukovih škola 100
Slika 4: Prosječne ocjene studenata iz srednje škole 100
3. Studenti
Slika 1: Broj prijavljenih i upisanih studenata u tekućoj i posljednje dvije godine 120
Slika 2: Prolaznost studenata tijekom četiriju akademskih godina 124
Slika 3: Omjer upisanih i završenih studenata na svim smjerovima 126
Slika 4. Provjera ishoda učenja 130
4. Nastavnici
Slika 1: Omjer nastavnika i studenata: FTS, RPK, ITK, PDS 144
Slika 2: Omjer nastavnika i studenata: ICG 145
Slika 3: Omjer nastavnika i studenata: FTS Rijeka 146
5. Znanstvena i stručna djelatnost
Slika 1: Omjer znanstvenih radova objavljenih u a1 i u a2 te znanstvenih radova u ostalim bazama
168
Slika 2: Omjer znanstvenih radova u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova te recenziranih radova u zbornicima domaćih znanstvenih skupova
169
Slika 3: Omjer radova a1, a2 i ostalih radova zastupljenih u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja te recenziranih radova u zbornicima
169
6. Mobilnost i međunarodna suradnja
7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije
-
Uvod
-
Uvod
7
Ovo je prva sveobuhvatna samoanaliza Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (dalje:
Fakultet) Sveučilišta u Zagrebu načinjena u svrhu reakreditacije u akademskoj godini
2013./2014. Obavijest Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Republike Hrvatske
(RH), od 10. lipnja 2013. godine (klasa: 602-04/13-04/0038; urbroj: 355-02-04-13-1) da je
naš Fakultet uključen u Plan reakreditacije visokih učilišta u akademskoj godini 2013./2014.,
zaprimljen je 24. lipnja 2013. Samoanalizom Fakulteta nije samo ispunjen zahtjev nego i
nutarnja potreba Fakulteta da nakon implementacije Bolonjskoga procesa (koji je započeo
2000. godine uvođenjem Europskog sustava prijenosa bodova – European Credit Transfer
System – ECTS) utvrdimo rezultate, ocijenimo kvalitetu i otkrijemo eventualne nedostatke
radi poboljšanja i daljnjeg unaprjeđenja znanstveno-nastavne djelatnosti Fakulteta.
Fakultet je odmah po zaprimanju službene obavijesti o potrebi izrade samoanalize
Fakulteta u svrhu reakreditacije u akademskoj godini 2013./2014. poduzeo prve korake u
pripremi, znajući narav i opseg posla. Prvi službeni sastanak vezan za ovu temu održan je već
8. srpnja 2013. godine. Na njemu je vodstvo Fakulteta temeljito informiralo sve zaposlenike u
stručno-administrativnim službama Fakulteta o predstojećoj samoanalizi i reakreditaciji.
Također su predstavljeni i opisani glavni poslovi koji se neposredno tiču pojedinih segmenata
administracije, stručnih i pomoćno-tehničkih službi Fakulteta. Za radni materijal toga
sastanka korištene su Upute za sastavljanje samoanalize visokih učilišta u sastavu sveučilišta
koje je 13. rujna 2012. godine donijela AZVO. U isto su vrijeme izvršene konzultacije oko
imenovanja članova ad hoc Povjerenstva za izradu samoanalize Fakulteta. Na X. redovitoj
sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 12. srpnja 2013. godine, donesena je odluka o
osnivanju ad hoc Povjerenstva za izradu samoanalize u sastavu:
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete: prof. dr. sc. Tonči Matulić,
dekan, prof. dr. sc. Josip Baloban, prof. dr. sc. Ružica Razum, predsjednica Povjerenstva za
upravljanje kvalitetom, i Ivan Mahečić, dipl. iur., glavni tajnik Fakulteta.
2. Studijski programi: prof. dr. sc. Ružica Razum, prodekanica za nastavu, i prof. dr.
sc. Blaženka s. Valentina Mandarić.
3. Studenti: prof. dr. sc. Ružica Razum, prodekanica za nastavu, i dr. sc. Silvija
Migles.
4. Nastavnici: prof. dr. sc. Mario Cifrak, prodekan za organizacijska pitanja, i prof. dr.
sc. Ante Crnčević.
5. Znanstvena i stručna djelatnost: doc. dr. sc. Nenad Malović, prodekan za znanost, i
prof. dr. sc. Ivan Karlić.
-
Uvod
8
6. Mobilnost i međunarodna suradnja: doc. dr. sc. Nenad Malović, prodekan za
znanost, i doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić.
7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije: prof. dr. sc. Mario Cifrak,
prodekan za organizacijska pitanja, i prof. dr. sc. Slavko Slišković.
Navedenom se odlukom intenzivirao proces priprema za izradu samoanalize Fakulteta,
dok je operativni i praktički dio čekao na daljnje upute AZVO-e. Na tom je tragu vodstvo
Fakulteta sudjelovalo na radionici za izradu samoanalize, održanoj 10. listopada 2013. godine
u Zagrebu, u organizaciji AZVO-e. Nakon toga uslijedile su dvije pripremne radnje:
− svim nastavnicima i suradnicima Fakulteta 15. listopada 2013. godine poslana je
obavijest o ekspeditivnosti u izvršavanju tražene obveze za samoanalizu, posebno
glede dostavljanja osobnih podataka i ispunjavanja određenih tablica
− pristupilo se sastavljanju prijedloga imenovanja novih članova ad hoc Povjerenstva
za izradu samoanalize Fakulteta, u smislu proširenoga i operativnog sastava radi
učinkovitijega rada i uključivanja što većeg broja članova cijele fakultetske
zajednice, dotično studenata, nastavnika, suradnika i službenika.
U međuvremenu je, a u svrhu što boljeg upoznavanja sa zahtjevima i izazovima izrade
samoanalize, Fakultet organizirao radionicu koja je održana u srijedu, 23. listopada 2013.
godine. Glavno predavanje s prenošenjem vlastitih iskustava vezanih za samoanalizu i
reakreditaciju održala je dekanica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc.
Tajana Krička. Na radionici su sudjelovali svi nastavnici i suradnici, poslijediplomanti, po
dva predstavnika studenata svakog godišta svih studijskih smjerova i svi službenici. Nakon
ove radionice i informiranja uslijedilo je formiranje operativnih radnih skupina u sklopu ad
hoc Povjerenstva za izradu samoanalize Fakulteta.
Na I. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 25. listopada 2013. godine,
donesena je odluka o imenovanju novih članova ad hoc Povjerenstva u prošireni i operativni
sastav:
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete: prof. dr. sc. Josip Oslić, doc.
dr. sc. Božidar Mrakovčić, predstojnik Teologije u Rijeci, članovi Povjerenstva za upravljanje
kvalitetom: prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, prof. dr. sc. Ivan Štengl, dr. sc.
Denis Barić, Branka s. Branimira Bedeničić, dipl. oec., i Elizabeta Mikulić, predsjednica
Studentskog zbora, prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, predstojnica Katehetskog instituta,
doc. Mirta Kudrna, prof., predstojnica Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“, doc. dr.
sc. s. Marija Pehar, predstojnica Instituta za teološku kulturu, Lidija Miler, dipl. teol., tajnica
-
Uvod
9
Fakulteta, Ružica Baljak, dipl. teol., tajnica Teologije u Rijeci, studentice Marijana Mioč, 5.
god. FTS i Ivona Letica, 2. god. RPK.
2. Studijski programi: prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar, prof. dr. sc. Ana s. Thea
Filipović, doc. Mirta Kudrna, prof., doc. dr. sc. s. Marija Pehar, s. Branimira Bedeničić, dipl.
oec., tajnica, Marija Kenfelja, dipl. kateh., tajnica, Leonida Dežmić, teolog, tajnica, Ružica
Baljak, dipl. teol., tajnica Teologije u Rijeci, i studenti Elizabeta Mikulić, 5. god. FTS,
Tomislav Galović, 3. god. RPK, Kristijan Palčec, 4. god. ICG.
3. Studenti: dr. sc. Mirjana Pinezić, prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, doc. Mirta
Kudrna, prof., doc. dr. sc. s. Marija Pehar, Ida Valentinc, ing., voditeljica Studentske
Referade, Željka Vakula, dipl. teol., referentica, zamjenica ISVU koordinatora, Leonida
Dežmić, teolog, tajnica, studenti Marijana Mioč, 5. god. FTS, Elizabeta Mikulić, 5. god. FTS,
Maja Hudoletnjak, 5. god. RPK, i poslijediplomanti Tanja Lakić i Marko Zadravec.
4. Nastavnici: doc. dr. sc. Nikola Vranješ, Mihaela Rončević, iur., voditeljica Referade
poslijediplomskog studija, asistenti i viši asistenti: dr. sc. Darko Tepert, dr. sc. Anto Barišić,
dr. sc. Denis Barić, dr. sc. Ivan Dodlek, dr. sc. Tomislav Kovač, dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić,
dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač, dr. sc. Mislav Kutleša, dr. sc. Richard Pavlić, dr. sc.
Mirjana Pinezić, dr. sc. Veronika Reljac te znanstvene novakinje dr. sc. Silvija Migles i dr. sc.
Andrea Filić.
5. Znanstvena i stručna djelatnost: prof. dr. sc. Stjepan Baloban, prof. dr. sc. Josip
Grbac, Marija Ferlindeš, mag. paed. relig. et. cateh., tajnica, Vlatka Božičević, dipl. kateh. i
dipl. bibl., voditeljica Knjižnice, Vlado Budinski, dipl. knjižničar, prof. klasične filologije,
Dubravka Begović-Kvorka, dipl. knjižničar, prof. tal. i španj. jezika, Dijana Schneller,
knjižničar, oec., Branko Benčić, dipl. knjižničar - Teologija u Rijeci, predstavnici znanstvenih
i stručnih časopisa Fakulteta: prof. dr. sc. Tonči Matulić, glavni i odgovorni urednik
Bogoslovske smotre, akademik Franjo Šanjek, glavni i odgovorni urednik Croaticae
christianae periodike, prof. mr. art. Mirslav Martinjak, glavni i odgovorni urednik Svete
Cecilije, prof. dr. sc. Mario Cifrak, glavni i odgovorni urednik Biblije danas, prof. emeritus
Ivan Golub, gavni. i odgovorni urednik Poslušni Duhu, prof. dr. sc. Josip Grbac, glavni i
odgovorni urednik Riječkog teološkog časopisa, i Marinko Golek, student i glavni i odgovorni
urednik studentskog časopisa Spectrum.
6. Mobilnost i međunarodna suradnja: prof. dr. sc. Tonči Matulić, prof. dr. sc. Ilija
Živković, doc. dr. sc. Marko Medved, Marija Ferlindeš, mag. paed. relig. et. cateh., tajnica,
studenti Ante Mikulić, 5. god. FTS 5., Zvonimir Guć, 5. god. FTS, Deborah Agić, 4. god.
RPK, te poslijediplomanti Tanja Lakić i Marko Zadravec.
-
Uvod
10
7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije: prof. dr. sc. Josip Šalković,
prof. dr. sc. Milan Špehar, Ivan Mahečić, dipl. iur., glavni tajnik, Ružica Baljak, dipl. teol.,
tajnica Teologije u Rijeci, Marija Popović, voditeljica blagajne, stručno-tehničko osoblje.
Tijekom prva dva tjedna mjeseca studenoga 2013. godine voditelji pojedinih radnih
skupina organizirali su susrete sa svojim članovima. Na tim su susretima pobliže predstavili i
pojasnili kriterije i konkretne sadržaje pojedinoga dijela samoanalize. Podijeljene su također
konkretne zadaće i dogovoreni okvirni rokovi za dostavu materijala. Time je bio zaključen
proces imenovanja, informiranja, upoznavanja i podjele konkretnih obaveza za izradu
samoanalize Fakulteta. Nakon toga uslijedilo je prikupljanje podataka, ispunjavanje tablica,
izrada grafova i slika. Taj je proces bio zaključen do sredine prosinca 2013. godine, a u nekim
se aspektima produljio i nakon toga.
Kako su pristizali materijali tako su voditelji pojedinih radnih skupina radili na
njihovu objedinjavanju, sređivanju i usustavljivanju te sastavljanju konačnog teksta
samoanalize. Samoanaliza je svoj konačni oblik dobila 14. siječnja 2014. godine.
Na II. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 17. siječnja 2014. godine
jednoglasno je prihvaćen predloženi materijal koji je time postao prva sveobuhvatna i
službena samoanaliza Fakulteta.
Οὕτως καὶ ὑμεῖς, ὅταν ποιήσητε πάντα τὰ διαταχθέντα ὑμῖν, λέγετε ὅτι δοῦλοι ἀχρεῖοί ἐσμεν, ὃ ὠφείλομεν ποιῆσαι πεποιήκαμεν (Lk 17,10).
-
1.
Upravljanje visokim učilištem i
osiguravanje kvalitete
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
12
a) Ukratko opišite razvoj Vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10 godina
(organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu).
1. Korijeni i povijesni hod Fakulteta
Katolički bogoslovni fakultet (dalje: Fakultet) Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvoj
filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u glavnom gradu Hrvatske
pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227.-1247.).
Jedan od njegovih nasljednika, blaženi Augustin Kažotić (1303.-1322.), osnovat će
katedralnu školu s odsjecima „slobodnih umijeća“ i teologije s naglaskom na studiju
svetopisamskih, patrističkih i skolastičkih tekstova. Poslijetridentsko sjemenište Jurja
Draškovića (1563.-1578.) s humanističkom školom i isusovački kolegij (1633.) na Gradecu, uz
obilnu novčanu potporu biskupa Franje Erghelya (1628.-1637.) i kanonika Nikole
Dijaneševića, velikog prepošta Zagrebačkoga kaptola, vode k uspostavi Akademije (1662.
godine), koju car i kralj Leopold I. posebnom poveljom 23. rujna 1669. upisuje u generalne
studije zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama. Carsku
povelju 3. studenoga 1671. ratificirao je Hrvatski sabor „salvis tamen iuribus et libertatibus
Regni in suo vigore permanentibus“. Program iz 1673. godine predviđa teorijski i praktični dio
studija na katedrama filozofije, dogmatske i moralne teologije, uz koje se postupno
organiziraju katedre kanonskoga prava (1726./27.), kontroverzistike (1747./48.), biblijskih
jezika, crkvene povijesti i govorništva (1757./58.).
Poslije ukinuća isusovačkoga reda (1773.) carica i kraljica Marija Terezija, preustrojila
je zagrebački generalni studij u „Kraljevsku akademiju znanosti“ s tri fakulteta: filozofskim,
bogoslovnim i pravnim.
Od 1784. Bogoslovski fakultet djeluje u okviru Zagrebačkoga sjemeništa na Kaptolu, u
kojem, uz postojeći teološki, nadbiskup Juraj Haulik 1853. otvara i dvogodišnji filozofski
studij. Na sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 11. ožujka 1869., izglasan je zakonski članak
„ob utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu“ kojim se „Vladi zemaljskoj nalaže, da
učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački preustroji u fakultet teologijski“.
„Prilozima cijelog naroda hrvatskoga“ u Zagrebu je 1874. godine osnovano moderno
Hrvatsko sveučilište, koje po ustrojnom zakonu od 5. siječnja iste godine i po otpisu cara
Franje Josipa I. tri mjeseca poslije (5. travnja 1874.) „ima otvoriti potpuni (četverogodišnji)
bogoslovni fakultet“.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
13
Pokretač osnivanja Hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu bio je biskup Josip Juraj
Strossmayer, a njegov je prvi rektor bio svećenik Matija Mesić, profesor hrvatske povijesti i
povijesti prava na Pravnomu fakultetu.
Značajna reorganizacija nastavnoga plana Bogoslovnoga fakulteta provedena je 1935.
u skladu sa zahtjevima apostolske konstitucije „Deus scientiarum Dominus“. Novu „ratio
studiorum“ 1937. potvrdila je Kongregacija za sjemeništa i sveučilišta, čime je Bogoslovni
fakultet u Zagrebu izjednačila s crkvenim sveučilišnim ustanovama u svijetu, priznatima od
Svete Stolice.
Početkom 1952. Vlada NR Hrvatske donosi rješenje o ukidanju Rimokatoličkoga
bogoslovnog fakulteta kao fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Time je on de facto, ali ne i de
iure prestao biti sastavnim dijelom Sveučilišta u Zagrebu jer Senat Sveučilišta u Zagrebu nije
donio Odluku o isključenju Fakulteta iz sastava Sveučilišta u Zagrebu.
Odlučnim zauzimanjem dekana Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr.
Vilima Keilbacha, svesrdnom podrškom biskupa hrvatskog jezičnog područja, Rimokatolički
bogoslovni fakultet nastavio je djelovati punih trideset i osam godina, na temelju povijesnoga
i stečenoga prava, isključivo kao crkvena visokoškolska ustanova.
Godine 1990., nakon demokratskih promjena, tadašnje Izvršno vijeće Sabora
Republike Hrvatske, proglasilo je ništavnim rješenje Vlade NRH iz 1952. godine. Tim
rješenjem svi akti Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta (diplome, imenovanja profesora i
sl.) koji su od 1952. do 1990. vrijedili samo pro foro ecclesiastico, postali su valjanima
također pro foro civili, sa svim pravnim posljedicama na građanskom području.
Od 1962. do 1985. godine na Fakultetu su osnovana četiri znanstveno-nastavna
instituta: Katehetski institut (osnovan 1961.); Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“
(osnovan 1963.); Institut za teološku kulturu (osnovan 1968.); Institut za kršćansku duhovnost
(osnovan 1984.); i četiri znanstveno-istraživačka instituta: Hrvatski mariološki institut
(osnovan 1974.); Institut za crkvenu povijest (osnovan 1975.); Biblijski institut (1978.);
Institut za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“ (osnovan 1986.). Instituti zajedno s
katedrama čine ustrojbene jedinice Fakulteta. Preko njih Fakultet ostvaruje neke od svojih
glavnih znanstven-nastavnih, znanstveno-istraživačkih i umjetničkih ciljeva. Interno
ustrojavanje Fakulteta nastavilo se i nakon 1990. godine. Tako je na Fakultetu 1996. godine
osnovana Katedra religiozne pedagogije i katehetike, a 2000. godine Katedra socijalnoga
nauka Crkve. Treba također spomenuti da su sva visoka teološka učilišta na hrvatskome
govornom području, dotično Teologija u Splitu, Franjevačka teologija u Makarskoj, Teologija
u Rijeci, Teologija u Đakovu, Vrhbosanska katolička teologija u Sarajevu i Franjevačka
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
14
teologija u Sarajevu bila povezana s Fakultetom afilijacijom sve do osnivanja KBF-a
Sveučilišta u Splitu (9. srpnja 1999.), KBF-a u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku (4. lipnja 2005.) i KBF-a Univerziteta u Sarajevu (21. rujna 2009.). Franjevačka
teologija u Sarajevu još je uvijek afilirana Fakultetu, a Teologija u Rijeci preustrojena je u
područni studij Fakulteta 17. rujna 1988. godine.
Skupština Sveučilišta u Zagrebu donijela je odluku kojom se utvrđuje da je Katolički
bogoslovni fakultet u Zagrebu član Sveučilišta u Zagrebu i da „u neprekinutu trajanju djeluje
od osnutka Sveučilišta do danas“ (Skupština Sveučilišta u Zagrebu, 26.veljače 1991.). Navodi
se i potpisivanje ugovora o udruživanju u Sveučilište u Zagrebu.
Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u sastavu
Sveučilišta u Zagrebu potpisali su 11. ožujka 1996. prof. dr. sc. Marijan Šunjić, rektor
Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Franjo Šanjek, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta,
akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Sabora Republike Hrvatske i kardinal Franjo Kuharić,
zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.
Iz Ugovora je razvidno da je Katolički bogoslovni fakultet vrlo specifična akademska i
crkvena ustanova čija se kadrovska politika, biranje čelnika, izrada i potvrđivanje programa,
financijska politika i ustroj Fakulteta razmatraju na sveučilišnoj razini, ali isto tako dobivaju
mišljenje i potvrdu odgovornih crkvenih ustanova.
O važnosti Fakulteta govori i činjenica da je sve do u novije vrijeme bio jedino
samostalno visoko teološko učilište u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Sva druga visoka
teološka učilišta na hrvatskome govornom području, dotično Teologija u Splitu, Franjevačka
teologija u Makarskoj, Teologija u Rijeci, Teologija u Đakovu, Vrhbosanska katolička
teologija u Sarajevu i Franjevačka teologija u Sarajevu bila su povezana s Fakultetom
afilijacijom sve do osnivanja KBF-a Sveučilišta u Splitu (9. srpnja 1999.), KBF-a u Đakovu
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (4. lipnja 2005.) i KBF-a Univerziteta u
Sarajevu (21. rujna 2009.). Franjevačka teologija u Sarajevu još je uvijek afilirana Fakultetu,
a Teologija u Rijeci je od 1995. godine zadržala status područnoga studija Fakulteta. Stoga je
hrvatska akademska i znanstvena katolička teologija nezamisliva bez ovog Fakulteta. Štoviše,
Fakultet je bio i ostao sjedište, stjecište i smjerokaz hrvatskoga teološkog istraživanja,
publiciranja, promicanja i napretka općenito.
Fakultet je tek 1998. godine prestao biti „podstanar“ Nadbiskupskoga bogoslovnog
sjemeništa i od tada, ali nažalost opet samo privremeno, djeluje u crkvenoj zgradi u Vlaškoj
ulici broj 38 u centru Zagreba. Zgrada je maksimalno prilagođena potrebama Fakulteta, ali ni
izbliza ne zadovoljava sve njegove potrebe.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
15
2. Suvremeni hod i razvoj Fakulteta
Povijest ima smisla i piše se radi budućnosti. O stvaranju novih pretpostavki za buduće
razvojne iskorake Fakulteta najbolje svjedoči suvremeni hod i razvoj Fakulteta koji u ovom
prikazu seže unatrag do 2000. godine. Fakultet se od samoga početka, dakle već od 2000.
godine aktivno uključio u usvajanje i provođenje Bolonjskoga procesa reforme studija i
studijskih programa, a prema zahtjevima Bolonjske deklaracije iz 1999. godine. Provedba
Bolonjskoga procesa na Fakultetu započela je 2000. godine i to najprije uvođenjem
Europskoga sustava prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS)
istovremeno na Sveučilištu u Zagrebu i na Fakultetu kao njegovoj sastavnici.
Fakultet je na Fakultetskome vijeću 5. svibnja 2000. donio odluku o osnivanju
Povjerenstva za uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova (ECST) na Fakultetu, zatim
je osnovao Ured za uvođenje ECTS-a na Fakultetu te je imenovao fakultetskoga povjerenika
u sveučilišno Povjerenstvo za uvođenje bodovnog sustava – ECTS-a na Sveučilištu u
Zagrebu. Preko predsjednika Povjerenstva za uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova
na Fakultetu i fakultetskoga povjerenika Fakulteta na Sveučilištu, Fakultet je aktivno
sudjelovao u radu spomenutoga sveučilišnog Povjerenstva, prenoseći naizmjenično stečena
iskustva i znanja u rad kako sveučilišnoga tako i fakultetskoga Povjerenstva za ECTS. O tome
detaljno i opširno izvješće donosi knjiga u obliku kompendija Fakulteta, Europski sustav
prijenosa bodova (European Credit Transfer System): Vodič za uvođenje iz I. u II. fazu rada.
Ususret 2010., što ga je priredilo Povjerenstvo za ECTS Fakulteta ispred Ureda za ECTS
Fakulteta, objavljenom u Zagrebu u travnju 2002.
Povjerenstvo za uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova Fakulteta predano je
radilo na istoimenome projektu koji je rezultirao odlukom Fakultetskoga vijeća od 27. travnja
2001. kojom je prihvatilo cjeloviti informacijski paket Fakulteta za ECTS, u obliku Reda
predavanja za akad. god. 2001./2002., i proslijedilo ga Senatu Sveučilišta u Zagrebu na
potvrđivanje. Opširna i iscrpna izvješća o sjednicama, metodologiji rada i aktivnostima
Povjerenstva za uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova Fakulteta i u vezi s time o
odlukama Fakultetskoga vijeća donosi ranije spomenuti kompendij Fakulteta, Europski sustav
prijenosa bodova (European Credit Transfer System), nav. dj., posebno na str. 79-220. Od
tada su studijski programi na Fakultetu na razini pred/diplomske nastave ustrojeni prema
Europskom sustavu prijenosa bodova (ECTS) i počeli su dobivati inicijalni bolonjski oblik.
Ustrojavanje studijskih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studijskih programa
Fakulteta, onih znanstvenih, stručnih i specijalističkih, prema kriterijima Bolonjskoga procesa
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
16
nastavilo se na Fakultetu faktički do akademske godine 2007./2008. Tijekom akademskih
godina 2002./2003. i 2003./2004. donesene su mnoge odluke s tim u vezi i učinjeni su
značajni reformski koraci na planu daljnje implementacije Bolonjskoga procesa na Fakultetu.
2.1. Uvođenje poslijediplomskoga specijalističkog studija Fakulteta
Važno je izdvojiti činjenicu da je Fakultet na I. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća,
održanoj 31. listopada 2003. godine, prihvatio nastavni plan i program dvogodišnjega
poslijediplomskog specijalističkog studija pod naslovom Neprofitni management i socijalno
zagovaranje (120 ECTS), a Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu RH prihvatilo ga je 25.
veljače 2004. godine uz prijedlog izmjene naziva u Management neprofitnih organizacija i
socijalno zagovaranje. Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio je plan i program toga studija 9.
ožujka 2004. godine i odobrio raspisivanje natječaja za upis prve generacije studenata. Plan i
program poslijediplomskoga specijalističkog studija Management neprofitnih organizacija i
socijalno zagovaranje Fakultet je 29. lipnja 2004. godine službeno uputio velikome kancelaru
Fakulteta u svrhu dobivanja suglasnosti od nadležne Kongregacije u Rimu koja to, Fakultetu
iz nepoznatih razloga, do danas nije učinila. MZOŠ je tek 27. studenoga 2007. godine izdalo
službenu dopusnicu Fakultetu za izvođenje poslijediplomskoga specijalističkog studija
Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje. Plan i program toga
poslijediplomskoga specijalističkog studija bio je interdisciplinarno ustrojen, a u izvođenju
nastave i mentorstvu sudjelovali su nastavnici iz nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu
čime je bila ostvarena kvalitetna međufakultetska suradnja. Prva generacija studenata, njih
trideset i troje (33), već je bila upisala poslijediplomski specijalistički studij u akademskoj
godini 2004./2005., a njih je sedamnaestero do 31. prosinca 2011. godine uspješno završilo taj
studij. Nakon upisane prve generacije studenata i završetka dvogodišnjega ciklusa, studij
poslijediplomskoga specijalističkog studija Management neprofitnih organizacija i socijalno
zagovaranje stavljen je u stanje mirovanja i tako je do danas.
2.2. Obnova poslijediplomskoga studija Fakulteta
Od akademske godine 2001./2002. započelo se s planiranjem obnove
poslijediplomskoga znanstvenog studija prema zahtjevima Bolonjskoga procesa. Za
akademsku godinu 2002./2003. priređen je i objavljen prerađeni program poslijediplomskoga
znanstvenog studija teologije koji je označio početak implementacije načela Bolonjskoga
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
17
procesa na toj razini studija na Fakultetu. Već u akademskoj godini 2003./2004. uveden je
ECTS sustav bodovanja na poslijediplomskom znanstvenom studiju teologije. Fakultet je na
X. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 16. srpnja 2004. godine, odlučio
razdvojiti program poslijediplomskoga znanstvenog studija teologije od VI. ili takozvane
pastoralne godine i stavio je u stanje mirovanja. Na istoj sjednici usvojena je nova koncepcija
poslijediplomskog znanstvenog studija teologije koja se temelji na trostrukom bodovanju
opterećenja studenta koja je implementirana u akademskoj godini 2004./2005. S time je
zaključena prva i otvorena druga faza implementacije obnove poslijediplomskoga
znanstvenog studija teologije koja je uključivala novi prijedlog poslijediplomskoga studijskog
programa licencijata i doktorata, prihvaćen na IX. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća,
održanoj 13. rujna 2005. godine. Prijedlog je sadržavao cjeloviti trogodišnji program
poslijediplomskoga studija ustrojen i sastavljen prema punim zahtjevima Bolonjskoga
procesa. Od tada je poslijediplomski znanstveni studij teologije preimenovan u
Poslijediplomski studij licencijata i doktorata, a od akademske godine 2011./2012. u
Poslijediplomski sveučilišni studij licencijata i doktorata. MZOS je za izvođenje tog studija
izdalo dopusnicu 22. studenoga 2006. godine. Prvi trogodišnji ciklus poslijediplomskoga
studija trajao je od akademske godine 2005./2006. do 2007./2008., drugi trogodišnji ciklus od
akademske godine 2008./2009. do 2010./2011., a treći trogodišnji ciklus je u tijeku i traje od
akademske godine 2011./2012. do 2013./2014.
2.3. Obnova studijskih programa Fakulteta
Bolonjski proces na Fakultetu naročito se intenzivirao u akademskoj godini
2004./2005. Fakultet je već ranije izradio radni materijal o Prijedlogu studijskih programa –
sheme studija prema II. obrascu za studijske programe fakulteta i akademija Sveučilišta u
Zagrebu te ga je uputio nadležnim tijelima Sveučilišta, a na III. izvanrednoj sjednici
Fakultetskoga vijeća u proširenom sastavu s članovima Povjerenstva za uvođenje ECTS-a na
Fakultetu, održanoj 21. svibnja 2004. godine, Fakultet je odlučivao o dotadašnjim rezultatima
cijeloga programskog paketa reformi studijskih programa na Fakultetu. Radilo se o
raspravama koje su se odnosile na: 1. Izmjene Statuta Fakulteta; 2. Preustroj dodiplomskoga
studija Fakulteta te njegovih instituta i područnoga studija s pitanjima o zadržavanju i
reformiranju postojećih studijskih programa ili o uvođenju novih studijskih programa te o
stanju okrupnjenih predmeta i njihova opisa prema zahtjevima ECTS-a. O tome nisu doneseni
nikakvi konkretni zaključci. Fakultet je na istoj sjednici raspravljao također o preustroju
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
18
poslijediplomskoga studija s temama: 1. reforma postojećeg poslijediplomskog znanstvenog
studija; 2. poslijediplomski specijalistički studij; 3. pitanje takozvane Pastoralne godine na
Fakultetu. Ad 1) Doneseni su konkretni prijedlozi poboljšanja. Ad 2) Iznesen je prijedlog
školovanja laika za službe u Crkvi i u društvu. Ad 3) Pastoralna godina zadržava se u
programu studija, jer ima dopuštenje od Sveučilišta u Zagrebu i MZOŠ.
Fakultet je na IV. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 28. siječnja 2005.
godine, donio sljedeće važne odluke o ustroju studijskih programa: 1. Filozofsko-teološki
studij ostaje petogodišnji i ustrojit će se kao integrirani preddiplomski i diplomski studij
(0+5), a akademski će naslov biti magistar teologije; 2. Studij Religiozne pedagogije i
katehetike na Katehetskom institutu prešao je s četverogodišnjega na petogodišnji studij i
ustrojit će se kao integrirani preddiplomski i diplomski studij (0+5), a akademski će naslov
biti magistar religiozne pedagogije i katehetike; 3. Studij Crkvene glazbe na Institutu za
crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ prešao je s četverogodišnjega na petogodišnji studij i
ustrojit će se kao petogodišnji studij crkvene glazbe, u obliku preddiplomskoga studija
crkvene glazbe i diplomskoga studija na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (4+1), a
akademski će naslov biti magistar crkvene glazbe; 4. Studij kršćanske duhovnosti na Institutu
za kršćansku duhovnost prešao je s četverogodišnjega na petogodišnji studij i ustrojit će se
kao integrirani preddiplomski i diplomski studij (0+5), a akademski će naslov biti magistar
duhovnosti; 5. Trogodišnji stručni studij na Institutu za teološku kulturu laika ostat će kakav
je bio do tada.
Fakultet je na I. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 7. veljače 2005.
godine, prihvatio načine i uvjete opisa preddiplomskoga studijskoga programa, integriranih
preddiplomskih i diplomskih studijskih programa te stručnoga studija prema uputama
Rektorskoga zbora i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. U tu je odluku uključio i
sustav praćenja kvalitete nastave te anonimnu studentsku anketu s analizom ishoda učenja.
Fakultet je na V. redovitoj sjednici, održanoj 25. veljače 2005. godine, prihvatio plan i
program s opisima kolegija integriranoga preddiplomskoga i diplomskog filozofsko-teološkog
studija (0+5), zatim plan i program s opisima kolegija integriranoga preddiplomskoga i
diplomskog studija religiozne pedagogije i katehetike (0+5), potom plan i program s opisima
kolegija trogodišnjega stručnog studija, dok je prihvaćanje plana i programa s opisima
kolegija integriranoga preddiplomskoga i diplomskog studija kršćanske duhovnosti (0+5)
odgođeno, a plan i program preddiplomskoga studija crkvene glazbe koji se nastavlja na
diplomski studij na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (4+1) zahtijevao je dodatno
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
19
vrijeme za razgovore i pregovore s vodstvom Muzičke akademije o uvjetima prijelaza
završenih preddiplomskih studenata na diplomski studij.
Fakultet na II. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 9. ožujka 2005.
godine, nije prihvatio petogodišnji integrirani preddiplomski i diplomski studij kršćanske
duhovnosti (0+5), nego je odlučio da se ranije te godine odobreni petogodišnji program toga
studija preustroji u poslijediplomski specijalistički studij kršćanske duhovnosti pri Katedri
moralne teologije te je za to imenovao i stručno povjerenstvo. Ta odluka, nažalost, do danas
nije provedena.
Fakultet je zatim na VIII. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 28. svibnja
2005. godine, donio odluku o prestanku djelovanja Instituta za kršćansku duhovnost kao
ustrojbene jedinice Fakulteta, čime je nestala institucionalna podloga za prihvaćanje ranije
predloženoga integriranog preddiplomskoga i diplomskog studija kršćanske duhovnosti (0+5)
te za daljnje postojanje četverogodišnjega studija kršćanske duhovnosti, osim do završetka
toga studija onih studenata koji su ga već upisali i žele ga završiti, a na što imaju pravo.
Od akad. godine 2005./2006. započelo je izvođenje do tada obnovljenih studijskih
programa i to integriranoga preddiplomskog i diplomskog Filozofsko-teološkog studija (0+5),
integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija Religiozne pedagogije i katehetike na
Katehetskom institutu (0+5), preddiplomskoga studija Crkvene glazbe na Institutu za crkvenu
glazbu „Albe Vidaković“ i diplomskoga studija na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu
(4+1); trogodišnjega stručnog studija Teologije na Institutu za teološku kulturu.
2.4. Novi Statut Fakulteta
Važan korak na putu implementacije Bolonjskoga procesa na Fakultetu dogodio se na
VIII. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 28. lipnja 2005. godine, kada je
izglasan novi Statut Fakulteta, a suglasnost za njega dao je Senat Sveučilišta u Zagrebu
odlukom od 14. listopada 2005. No, proces je usporen kod nadležne Kongregacije u Rimu.
Naime, nadležna je Kongregacija 14. lipnja 2006., prije izdavanja dekreta o potvrđivanju
novoga Statuta, iznijela svoja zapažanja na neke odredbe Statuta, a one bitne odnosile su se na
sljedeće: a) da bi se Institut za teološku kulturu i Katehetski institut mogli objediniti u jedan
Institut religiozne pedagogije i katehetike i da bi se na njemu mogao ustrojiti studij po modelu
3+2; b) da Institut za crkvenu glazbu može imati vlastiti program i ostati unutar Fakulteta, a u
želji za podjeljivanjem kanonskih naslova da bi se povezao s Papinskim institutom Musica
Sacra u Rimu.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
20
Slijedom toga Fakultet je na II. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 24.
studenoga 2006. godine, prihvatio zaključke o zapažanjima nadležne Kongregacije koje je
službeno uputio 9. prosinca 2006. godine, a meritum zaključaka sastojao se u ovome: Ad a)
Obrazlaže se zadržavanje Instituta za teološku kulturu i trogodišnjega stručnog studija na
njemu te Katehetskog instituta s izražavanjem slaganja s prijedlogom studijskoga programa
na njemu po modelu 3+2; Ad b) Konstatira se sličnost stavova. Fakultet je na tragu zapažanja
nadležne Kongregacije na II. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 8. lipnja
2007. godine, donio izmjene i dopune novoga Statuta Fakulteta, a ključna promjena se
dogodila u članku 53. Statuta u kojemu se određuje ustroj preddiplomskoga studija Religiozne
pedagogije i katehetike i diplomskoga studija Religiozne pedagogije i katehetike na
Katehetskom institutu (3+2). Na istoj sjednici Fakultet je imenovao Stručno povjerenstvo za
izradu nacrta studijskog programa Religiozne pedagogije i katehetike po modelu 3+2.
Senat Sveučilišta u Zagrebu je odlukom od 14. svibnja 2008. godine dao suglasnost na
izmjene i dopune novoga Statuta Fakulteta, a nadležna Kongregacija ga je konačno potvrdila
dekretom od 2. veljače 2008. godine za razdoblje od pet (5) godina.
U novom se Statutu Fakulteta zrcale rezultati dugogodišnjega Bolonjskog procesa
obnove i preustroja studijskih programa na svim razinama studiranja na našem Fakultetu, ali i
otvaranja nekih novih mogućnosti, kao što su dvopredmetni studiji i poslijediplomski
specijalistički studiji. Može se reći da je stupanjem na snagu novoga Statuta zaključena druga,
dosta duga, faza implementacije obnove studijskih programa Fakulteta prema zahtjevima
Bolonjskoga procesa.
2.5. Izmjene i dopune Statuta Fakulteta i studijski program 3+2
Izmjenama i dopunama novoga, a sada se može reći staroga Statuta pristupilo se na
početku akademske godine 2012./2013., to jest pet (5) mjeseci prije isteka predviđenoga
petogodišnjeg razdoblja važenja Statuta Fakulteta. Postupak iz opravdanih razloga još uvijek
formalno traje i nadamo se skorom završetku. Nažalost, Fakultet je na početak implementacije
članka 53. Statuta Fakulteta relativno dugo čekao. Akademske godine 2010./2011. imenovano
je novo Stručno povjerenstvo za izradu plana i programa preddiplomskoga studija Religijske
pedagogije i katehetike i diplomskoga studija Religijske pedagogije i katehetike na
Katehetskom institutu po Bolonjskom modelu 3+2. Proces izrade, prihvaćanja i potvrđivanja
toga novog studijskog programa zaključen je na III. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća,
održanoj 3. travnja 2012. godine. Senat Sveučilišta u Zagrebu 14. svibnja 2013. donio je
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
21
odluku o uvođenju novoga preddiplomskoga studija religijske pedagogije i katehetike i
diplomskoga studija religijske pedagogije i katehetike na Katehetskom institutu Fakulteta, a
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH 18. lipnja 2013. upisalo je u Upisnik
studijskih programa nove studijske programe preddiplomskoga i diplomskoga studija
Religijske pedagogije i katehetike i time je dobivena dopusnica za izvođenje novih studijskih
programa. Fakultet je 26. rujna 2013. godine dostavio novi studijski program s popratnom
dokumentacijom velikom kancelaru Fakulteta da ga uputi nadležnoj Kongregaciji na
potvrđivanje. Potvrda Kongregacije do siječnja 2014. godine nije stigla, a Fakultet se nada da
će izvođenje novoga studijskog programa započeti u akademskoj godini 2014./2015. Tada će
konačno biti završena i treća faza implementacije obnove studijskih programa Fakulteta
prema zahtjevima Bolonjskoga procesa. Kao što sama riječ kaže, zaista se radi o procesu.
3. Bogata tradicija okrenuta budućnosti Fakulteta
Fakultet kao najstarija i to ne samo crkvena, nego i hrvatska visokoškolska ustanova sa
svojih gotovo sedam stoljeća neprekinutoga postojanja u ovom ili u onom obliku, a od 1874.
u sastavu modernoga Sveučilišta u Zagrebu, prolazio je kroz mnoge interne reforme,
proširivanja i osuvremenjivanja, a sve to da bi odgovorio na aktualne potrebe i izazove Crkve
i društva. U teškim vremenima vladavine komunističkoga režima Fakultet je bio 1952. godine
izbačen sa Sveučilišta u Zagrebu, dijeleći sudbinu svoje Crkve. No, Fakultet ni tada nije
prestao rasti i razvijati se. Do ponovnoga faktičkog povratka u Sveučilište u Zagrebu 1990.
godine, iz kojega formalno nikad nije bio izbačen, Fakultet je pokazao enormnu vitalnost i
izdržljivost, a za ilustraciju ili radije kao dokaz tomu dovoljno je navesti činjenicu da su u tom
razdoblju na Fakultetu osnovana četiri (4) znanstveno-nastavna i četiri (4) znanstveno-
istraživačka instituta kao ustrojbene jedinice Fakulteta. To, kao i sve drugo, pobuđuje u nama
duboku zahvalnost i poštovanje prema onima koji su Fakultet gradili i posluživali prije nas.
Fakultet se povratkom u Sveučilište u Zagrebu 1990. godine nastavio intenzivno razvijati, ali
ne toliko osnivanjem novih ustrojbenih jedinica, iako je bilo i toga, nego više unaprjeđenjem
postojećih, povećanjem upisnih kvota i poboljšanjem nastave i programa, povećanjem
kadrovskih te nastavnih i znanstveno-istraživačkih potencijala. Povratkom na Sveučilište u
Zagrebu Fakultet je sasvim opravdano trebao neko vrijeme da bi uhvatio korak sa svim
elementima koji su odatle proizišli. No, nije se prestao razvijati, a obnoviteljsku kulminaciju
doživio je u prvome desetljeću 21. stoljeća kada se, i to od samoga početka, aktivno uključio
u provedbu Bolonjskoga procesa. Raniji prikaz tijeka bolonjske obnove pokazao je da je
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
22
Fakultet živi organizam, da raste i razvija se, da ima svoje i uspone i padove, ali da je uvijek
ostao vjeran svojoj dugoj i bogatoj tradiciji kao zalogu sigurne, a nadamo se i svijetle
budućnosti u 21. stoljeću kršćanske ere. Za to postoje ne samo dobri temelji, nego i kvalitetna
nadogradnja koju treba dalje mudro i razborito unaprjeđivati, osuvremenjivati i prilagođavati
novim potrebama i izazovima Crkve i društva.
b) Prikažite dijagram interne organizacijske strukture Vašega visokog učilišta (vijeće, zavodi,
katedre i ostalo). Upišite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj ustrojbenoj jedinici. U
dodatku dijagramu kratko opišite sastav i funkciju pojedinih elemenata strukture. Navedite u
kojim su elementima upravljačke strukture uključeni drugi dionici (studenti, poslodavci i
ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos.
1. Interna organizacijska struktura Fakulteta
Interna organizacijska struktura Fakulteta (Slika 1) sadržava pet osnovnih ustrojbenih
jedinica: 1. Katedre; 2. Znanstveno-nastavni instituti; 3. Znanstveno-istraživački instituti; 4.
Tajništvo; 5. Knjižnica. Uz to treba spomenuti da u sastavu Fakulteta djeluje također jedan
područni ili dislocirani studij pod nazivom „Teologija u Rijeci“ koja nema vlastitu
organizacijsku strukturu, nego za njega vrijedi jedna te ista osnovna organizacijska struktura
Fakulteta.
Katedre Fakulteta
Znanstveno-nastavni instituti i
Područni studij u Rijeci
Znanstveno-istraživački instituti
Tajništvo Fakulteta
Knjižnica Fakulteta
Slika 1: Interna organizacijska struktura Fakulteta
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
23
1. 1. Katedre Fakulteta
Prvu, najstariju i najosnovniju skupinu ustrojbenih jedinica Fakulteta čine Katedre
(Slika 2). Na Fakultetu trenutno djeluje četrnaest katedri: 1. Katedra za filozofiju; 2. Katedra
Svetog pisma Starog zavjeta; 3. Katedra Svetog pisma Novoga zavjeta; 4. Katedra
fundamentalne teologije; 5. Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka; 6.
Katedra dogmatske teologije; 7. Katedra moralne teologije; 8. Katedra pastoralne teologije; 9.
Katedra ekumenske teologije; 10. Katedra za liturgiku; 11. Katedra crkvene povijesti; 12.
Katedra kanonskog prava; 13. Katedra religiozne pedagogije i katehetike; 14. Katedra
socijalnog nauka Crkve.
Slika 2: Katedre Fakulteta
Katedre su, dakle, temeljne unutarnje ustrojbene jedinice znanstveno-nastavnog rada
na KBF-u. Ustanovljene su za glavne discipline te obuhvaćaju obvezne i izborne predmete te
seminare povezane s glavnim disciplinama. Članovi pojedine katedre su nastavnici, suradnici
i znanstvenici koji izvode nastavu, odnosno sudjeluju u izvođenju nastave iz istog ili srodnih
predmeta, a zaposleni su na Fakultetu. U radu katedre mogu sudjelovati nastavnici, suradnici,
znanstvenici i drugi stručnjaci koji su zaposleni izvan Fakulteta ako im je povjerena izvedba
cijelog ili dijela nastavnog predmeta studija. Organizacija rada na katedri povjerena je
pročelniku.
Djelatnosti pojedine katedre su: organiziranje i izvođenje povjerenoga dijela
studijskog programa i izvedbenog plana prema određenim znanstvenim područjima i
predmetima; organiziranje i provođenje direktnoga rada sa studentima (voditeljstvo studenata
tijekom studija, konzultacije, seminari, vježbe, izrada programa, oblikovanje diplomskih
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
24
radova, stručni rad i sl.); predlaganje i angažiranje vanjskih suradnika; predlaganje dekanu
kadrovske popune; predlaganje inovacija u sadržaju povjerenih im predmeta; predlaganje
oblika i dinamika znanstvenog i stručnog usavršavanja članova katedre; predlaganje
znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata; obavljanje i drugih poslova koje su određenoj
katedri povjerili dekan, prodekani i Fakultetsko vijeće.
1. 2. Znanstveno-nastavni instituti Fakulteta
Drugu skupinu ustrojbenih jedinica Fakulteta čine znanstveno-nastavni institut (Slika
3). Na Fakultetu trenutno djeluju tri znanstveno-nastavna instituta: Katehetski institut na
kojemu se izvodi jedan sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij (0+5); Institut
za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ na kojemu se izvodi jedan sveučilišni preddiplomski
studij i u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu diplomski studij (4+1);
Institut za teološku kulturu na kojemu se izvodi trogodišnji stručni, bilo redoviti ili
izvanredni, studij.
Slika 3: Znanstveno-nastavni instituti Fakulteta
Znanstveno-nastavni instituti su, dakle, ustrojbene jedinice Fakulteta koje djeluju uz
jednu ili više katedri Fakulteta na kojima se organizira i izvodi nastava određenoga
preddiplomskog, diplomskog ili stručnog studijskog programa. Pojedinim Institutom upravlja
predstojnik i Stručni kolegij. Uprava se odnosi na organiziranje i vođenje nastave, a sve ostale
odluke i poslovanje vrše tijela Fakulteta. Predstojnika na prijedlog Stručnog kolegija
pojedinog instituta potvrđuje Fakultetsko vijeće, a imenuje ga i razrješuje dekan. Za
predstojnika može biti izabran nastavnik u znanstveno-nastavnom i umjetničko-nastavnom
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
25
zvanju, koji kao stalni zaposlenik Fakulteta predaje na institutu. Predstojnik se imenuje na
dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za predstojnika najviše dva puta uzastopce.
Stručni kolegij pojedinog instituta čine pročelnici odgovarajućih katedri, nastavnici u
znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima instituta. Stručni kolegij pojedinog
instituta radi na sjednicama kojima predsjedava predstojnik instituta. Rad pojedinog instituta
odvija se prema Pravilniku sastavljenom u skladu sa Zakonikom kanonskog prava (ZKP),
Zakonom i ovim Statutom.
1.2.1. Područni studij Fakulteta
U sastavu Fakulteta djeluje područni ili dislocirani studij pod nazivom „Teologija u
Rijeci“ u Rijeci, Omladinska ulica br. 14 (Slika 4). Interna organizacijska struktura
područnoga studija Teologije u Rijeci posve odgovara internoj organizacijskoj strukturi
Fakulteta.
Slika 4: Područni studij Fakulteta
Na područnom studiju Teologije u Rijeci izvodi se samo jedan i to integrirani
preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij koji nema vlastitu organizacijsku
strukturu. Nastavnici i djelatnici područnoga studija Teologije u Rijeci zaposlenici su
Fakulteta. Područni studij Teologije u Rijeci nema, dakle, vlastitu organizacijsku i
upravljačku strukturu i sve ono što ide zajedno s time, nego djeluje kao dislocirani studij
Fakulteta.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
26
1. 3. Znanstveno-istraživački instituti Fakulteta
Treću skupinu ustrojbenih jedinica Fakulteta čine Znanstveno-istraživački instituti
(Slika 5). Na Fakultetu sada postoje četiri znanstveno-istraživačka instituta: Institut za
crkvenu povijest; Hrvatski mariološki institut; Biblijski institut; Institut za ekumensku
teologiju i dijalog „Juraj Križanić“.
Slika 5: Znanstveno-istraživački instituti Fakulteta
Znanstveno-istraživački instituti su, dakle, ustrojbene jedinice Fakulteta koje pri
jednoj ili više katedri organiziraju i vode izradu znanstvenih projekata, organiziraju
znanstvene i stručne skupove te priređuju za objavljivanje znanstvene i stručne publikacije.
Predstojnika na prijedlog Stručnog kolegija instituta potvrđuje Fakultetsko vijeće, a imenuje
ga i razrješuje dekan. Za predstojnika može biti izabrana osoba u znanstvenom ili znanstveno-
nastavnom zvanju koja djeluje na institutu. Predstojnik se imenuje na dvije godine. Ista osoba
može biti izabrana za predstojnika najviše dva puta uzastopce. Stručni kolegij pojedinog
instituta čine nastavnici i suradnici katedri, te, temeljem poziva predstojnika, drugi
znanstvenici, nastavnici i stručnjaci. Znanstveno-istraživački instituti ravnaju se prema svojim
Pravilnicima, sastavljenima u skladu sa Statutom Fakulteta i s drugim propisima o
znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
27
1. 4. Tajništvo Fakulteta
Četvrtu skupinu ustrojbenih jedinica Fakulteta čini Tajništvo (Slika 6). Tajništvo
Fakulteta je ustrojbena jedinica za obavljanje stručno-administrativnih poslova, a uključuje:
Glavno tajništvo; Personalnu službu; tajništvo pojedinog znanstveno-nastavnog instituta;
Studensku referadu; Računovodstvo; Pomoćno-tehničke službe.
Slika 6: Tajništvo Fakulteta
Djelatnosti Tajništva su: obavljanje stručno-administrativnih poslova vezanih uz
vršenje znanstveno-istraživačkog rada, evidencije, pripreme, koordinacije izvođenja
preddiplomske, diplomske, poslijediplomske i stručne nastave; obavljanje pravnih,
kadrovskih i općih poslova; obavljanje financijsko-knjigovodstvene djelatnosti te
materijalnog poslovanja, poslova izgradnje i održavanja; obavljanje pomoćnih i tehničkih
poslova; obavljanje drugih poslova potrebnih za uspješan rad Fakulteta utvrđenih Statutom i
drugim općim aktima (Slika 7).
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
28
Slika 7: Službe Tajništva Fakulteta
Tajništvo putem stručnih službi obavlja sve poslove za cijeli Fakultet, osim ako neki
poslovi pripadaju redovitoj djelatnosti pojedinih ustrojbenih jedinica. Tajništvo vodi glavni
tajnik koji odgovara dekanu za uspješno obavljanje poslova, a zadaća mu je koordinirati radni
proces stručno-administrativnih poslova te davati stručna i pravna mišljenja, tumačiti zakon i
druge propise dekanu i Fakultetskom vijeću, sastavljati zapisnike sjednica Vijeća i oblikovati
prijedloge općih akata Fakulteta. Glavnog tajnika bira, na prijedlog dekana, Fakultetsko vijeće
na temelju javnog natječaja na mandat od pet godina, a ista osoba može biti ponovno izabrana
više puta uzastopce. Za glavnog tajnika može biti izabrana osoba koja ima zvanje pravnika,
građanskoga ili crkvenog, te najmanje pet godina radnog iskustva u struci. U radu glavnome
tajniku pomaže tajnik Fakulteta i zamjenjuje ga u slučaju spriječenosti. Odgovornost i zadaća
glavnoga tajnika sastoji se u tome da provodi odluke dekana te odluke i zaključke
Fakultetskog vijeća. Prava i obveze glavnoga tajnika, kao i ustroj samog Tajništva, zatim
način poslovanja i druga pitanja važna za rad Tajništva određeni su Pravilnikom o ustroju ili
sistematizaciji radnih mjesta na Fakultetu. To isto vrijedi za sve djelatnosti tajništva Fakulteta,
a to su posebno: Studentska referada Fakulteta; tajništvo pojedinih znanstveno-nastavnih
instituta Fakulteta; Personalna služba Fakulteta; Računovodstvo Fakulteta; Pomoćno-tehničke
službe Fakulteta.
1. 5. Knjižnica Fakulteta
Posljednja ustrojbena jedinica Fakulteta je Knjižnica (Slika 8). Fakultet posjeduje
odgovarajuću knjižnicu koja je prilagođena nastavnicima i studentima, a opskrbljena je
knjigama i časopisima i drugim pomagalima za uspješno obavljanje znanstveno-nastavnoga,
znanstveno-istraživačkoga, stručnoga i umjetničkoga rada na Fakultetu.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
29
Slika 8: Knjižnica Fakulteta
Knjižnicom upravlja voditelj Knjižnice, a u radu mu pomaže Knjižnično vijeće.
Voditelja knjižnice izabire Fakultetsko vijeće na temelju javnog natječaja i na dekanov
prijedlog. Za voditelja knjižnice može biti izabrana osoba koja je stručnjak u knjižničarstvu i
teologiji. Izabire se na rok od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana više puta
uzastopce. Djelokrug odgovornosti voditelja Knjižnice sastoji se u sljedećem: predsjeda
Knjižničnom vijeću koje čine četiri nastavnika Fakulteta koje na dekanov prijedlog imenuje
Fakultetsko vijeće na dvije godine; osigurava slobodan pristup Knjižnici; na prijedlog
nastavnika i uz odobrenje dekana nabavlja knjige i časopise koji su potrebni za redovito
odvijanje vlastite djelatnosti, čuva pečat i vodi službeno dopisivanje; prisustvuje sjednicama
Fakultetskog vijeća; podnosi godišnje izvješće Fakultetskom vijeću o radu Knjižnice.
Djelokrug rada i djelovanja Knjižnice uređen je Pravilnikom o radu Knjižnice.
Dodatak 1: Arhiv Fakulteta
Na Fakultetu postoji i arhiv Fakulteta. Arhiv Fakulteta nije definiran kao zasebna
ustrojbena jedinica Fakulteta, iako to može, a i trebao bi biti. Trenutno nije organizacijski
vezan, primjerice, za knjižnicu Fakulteta ili za neku katedru, primjerice, za Katedru crkvene
povijesti. U svakom slučaju Fakultet posjeduje vrijednu i bogatu arhivsku građu koja kao
svjedok prošlosti čuva veliko bogatstvo života, djelovanja i pamćenja Fakulteta. Arhiv je po
posebnim uvjetima dostupan svima koji žele znanstveno i stručno istraživati povijest
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
30
Fakulteta odnosno, njegovih ljudi, aktivnosti i događaja. Djelovanje arhiva Fakulteta
regulirano je Pravilnikom.
Dodatak 2: Afilirana i sponzorirana učilišta Fakulteta
Fakultet osigurava službeno sponzorstvo Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru.
Fakultetu su, osim toga, afilirane Teologija u Rijeci i Franjevačka teologija u Sarajevu.
Princip sponzorstva i princip afilijacije regulirani su crkvenim zakonodavstvom i Statutom
Fakulteta. Afilijacija se tiče teološko-znanstvenoga legitimiranja i institucionalnoga
prepoznavanja studijskoga programa i izdavanja završne studijske isprave ili diplome, a
sponzorstvo se tiče samo teološko-znanstvenoga legitimiranja studijskog programa.
2. Stalno zaposleni po ustrojbenim jedinicama Fakulteta
2.1. Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po katedrama Fakulteta
Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po osnovnim ustrojbenim jedinicama –
katedrama Fakulteta varira od katedre do katedre (Tablica 1).
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
31
KATEDRA BROJ ZAPOSLENIKA
Katedra za filozofiju 7
Katedra Svetog pisma Starog zavjeta 4
Katedra Svetog pisma Novog zavjeta 3
Katedra fundamentalne teologije 3
Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka 4
Katedra dogmatske teologije 7
Katedra moralne teologije 7
Katedra ekumenske teologije 3
Katedra pastoralne teologije 6
Katedra za liturgiku 14
Katedra crkvene povijesti 6
Katedra kanonskog prava 4
Katedra religiozne pedagogije i katehetike 6
Katedra socijalnog nauka crkve 4
Neraspoređeni 1
UKUPNO: 79
Tablica 1: Ukupni broj nastavnika i suradnika zaposlenih po katedrama Fakulteta
Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po ustrojbenim jedinicama – katedrama
Fakulteta je sedamdeset i osam, dok jedan nastavnik nije raspoređen ni na jednoj katedri, nego
je zaposlen na nastavno radno mjesto I. vrste višeg predavača za tjelesnu kulturu, što znači
ukupno sedamdeset i devet zaposlenih nastavnika i suradnika Fakulteta. Dakle, ukupni broj
zaposlenih odnosi se na nastavnike u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima te u
suradničkim zvanjima višega asistenta i asistenta. Nesrazmjernost broja stalno zaposlenih po
katedrama uvjetovana je prvom činjenicom po kojoj područni studij Teologije u Rijeci nema
vlastitu internu organizacijsku strukturu tako da Tablica 1 prikazuje i broj zaposlenih
nastavnika i suradnika po katedrama koji izvode nastavu i na područnom studiju Teologije u
Rijeci, a što je sveobuhvatno prikazano u Tablici 2:
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
32
KATEDRA
BROJ ZAPOSLENIH
NASTAVNIKA I SURADNIKKA
KBF ZAGREB
PODRUČNI STUDIJ
TEOLOGIJE U RIJECI
Katedra za filozofiju 7 7 0
Katedra Svetog pisma Starog zavjeta 4 3 1
Katedra Svetog pisma Novog zavjeta 3 2 1
Katedra fundamentalne teologije 3 2 1
Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka 4 4 0
Katedra dogmatske teologije 7 5 2
Katedra moralne teologije 7 5 2
Katedra ekumenske teologije 3 2 1
Katedra pastoralne teologije 6 3 3
Katedra za liturgiku 14 12 2
Katedra crkvene povijesti 6 4 2
Katedra kanonskog prava 4 2 2
Katedra religiozne pedagogije i katehetike 6 6 0
Katedra socijalnog nauka crkve 4 3 1
Neraspoređeni 1 1
UKUPNO: 79 61 18
Tablica 2: Broj nastavnika i suradnika zaposlenih po katedrama Fakulteta raspoređenih na Fakultetu u
Zagrebu i područnom studiju u Rijeci
U Tablici 2 također je vidljivo da od ukupnog broja zaposlenih u znanstveno-
nastavnim i nastavnim zvanjima te u suradničkim zvanjima po katedrama Fakulteta, njih
osamnaest (18) zaposlenih u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima te u suradničkim
zvanjima radi na područnom studiju Teologije u Rijeci.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
33
2.2. Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po katedrama Fakulteta za potrebe znanstveno-
nastavnih i znanstveno-istraživačkih instituta
Nesrazmjernost broja zaposlenih u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima te u
suradničkim zvanjima po katedrama uvjetovana je i drugom činjenicom po kojoj su
znanstveno-nastavni i znanstveno-istraživački instituti Fakulteta vezani za odgovarajuće
katedre Fakulteta tako da Tablica 2 prikazuje i broj zaposlenih nastavnika i suradnika po
odgovarajućim katedrama koji rade (samo) za potrebe pojedinoga znanstveno-nastavnog
(Tablica 3).
ZNANSTVENO-NASTAVNI INSTITUTI
BROJ ZAPOSLENIH
NASTAVNIKA I
SURADNIKA
Katehetski institut 7
Institut za crkvenu glazbu "Albe Vidaković" 11
Institut za teološku kulturu 0
UKUPNO: 18
Tablica 3: Broj zaposlenih nastavnika i suradnika po katedrama Fakulteta raspoređenih na znanstveno-
nastavnim institutima Fakulteta
Od ukupno šezdeset i jednog zaposlenog nastavnika i suradnika po katedrama
Fakulteta koji rade u Zagrebu, njih osamnaest nastavnika i suradnika zaposleno je za potrebe
znanstveno-nastavnih instituta. Od toga njih osamnaest, sedam nastavnika i suradnika
zaposleno je za potrebe Katehetskog instituta, a jedanaest nastavnika i suradnika za potrebe
Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“. U Tablici 3 vidljivo je također da za potrebe
Instituta za teološku kulturu nije nitko zaposlen. To se opravdava činjenicom da se na njemu
izvodi samo trogodišnji stručni studij Teologije u kojemu sudjeluju sve katedre, dakle bez
posebne navezanosti na samo jednu ili više katedri istovremeno. Sličnu situaciju imamo i kod
znanstveno-istraživačkih instituta (Tablica 4).
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
34
ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI INSTITUTI BROJ
ZAPOSLENIKA
Institut za crkvenu povijest 0
Hrvatski mariološki institut 0
Biblijski institut 0
Institut za ekumensku teologiju i dijalog "Juraj Križanić" 0
UKUPNO: 0
Tablica 4: Broj zaposlenika na znanstveno-istraživačkim institutima Fakulteta
Nepostojanje zaposlenih na znanstveno-istraživačkim institutima objašnjava najprije
nemogućnost otvaranja novoga radnog mjesta radi ograničenih državnih resursa. Što se tiče
aktivnosti znanstveno-istraživačkih instituta, one su većinom vezane za redovite djelatnosti
odgovarajućih katedri Fakulteta, a širi istraživački rad odvija se u suradnji s vanjskim
zainteresiranim znanstvenicima, nastavnicima i suradnicima koji se zajedno organiziraju i
okupljaju na simpozijima, konferencijama i drugim aktivnostima.
2.3. Broj stalno zaposlenih u Tajništvu Fakulteta
Tajništvo Fakulteta kao ustrojbena jedinica za obavljanje stručno-administrativnih
poslova Fakulteta obuhvaća Glavno tajništvo, Personalu službu, Računovodstvo, Studentsku
referadu, tajništva pojedinih znanstveno-nastavnih instituta i Pomoćno-tehničko osoblje
(Tablica 5).
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
35
TAJNIŠTVO BROJ ZAPOSLENIKA
Glavno tajništvo 3
Personalna služba 1
Računovodstvo 2
Referada 2
Tajništvo i referada Katehetskog instituta 2
Tajništvo i referada Instituta za crkvenu glazbu "Albe Vidaković" 1
Tajništvo i referada Instituta za teološku kulturu 1
Tajništvo i referada Poslijediplomskog studija 1
Pomoćno-tehničke službe 8
Tajništvo Područnog studija Teologije u Rijeci 5
UKUPNO: 26
Tablica 5: Broj stalno zaposlenih u Tajništvu Fakulteta
U Tablici 5 je vidljivo da ukupni broj zaposlenih u Tajništvu Fakulteta iznosi dvadeset
i šest raspoređenih po raznim službama koje obavljaju odgovarajuće poslove vlastite
pojedinom uredu i radnome mjestu za potrebe Fakulteta ili za potrebe pojedine ustrojbene
jedinice. U Glavnome tajništvu Fakulteta rade tri zaposlenika: glavni tajnik Fakulteta (1),
tajnik Fakulteta (1) i tajnik dekana (1); u Personalnoj službi Fakulteta radi jedan (1)
zaposlenik; u Računovodstvu Fakulteta rade dva (2) zaposlenika; u Studenskoj referadi
Fakulteta rade dva (2) zaposlenika; u tajništvima i referadama znanstveno-nastavnih instituta
Fakulteta rade četiri (4) zaposlenika; u Tajništvu i referadi poslijediplomskoga studija
Fakulteta radi jedan (1) zaposlenik; u Pomoćno-tehničkim službama Fakulteta radi osam (8)
zaposlenika.
U Tablici 5 također je navedeno Tajništvo područnoga studija Teologije u Rijeci u
kojemu radi pet (5) zaposlenika. No, u tom su broju sadržani svi zaposlenici u stručno-
administrativnim službama na područnom studiju: jedan (1) tajnik, jedan (1) knjižničar, jedan
(1) portir, jedan (1) domar i jedan (1) spremač.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
36
2.4. Broj stalno zaposlenih u Knjižnici Fakulteta
Knjižnica Fakulteta ustrojbena je jedinica koja omogućuje ostvarivanje ciljeva
vlastitih Fakultetu. Knjižnica Fakulteta najveća je specijalizirana knjižnica opskrbljena
teološkom i srodnom literaturom i teološkim časopisima u Hrvatskoj. Knjižnica Fakulteta
zbog svoje veličine, ali i važnosti, treba i veći broj zaposlenih od postojećih (Tablica 6).
KNJIŽNICA BROJ ZAPOSLENIKA
Knjižnica 4
Tablica 6: Broj stalno zaposlenih u Knjižnici Fakulteta
Tablica 6 prikazuje četiri (4) stalno zaposlena u Knjižnici Fakulteta od kojih jedan (1)
zaposlenik obnaša i službu voditelja Knjižnice, a tri (3) zaposlena samo su knjižničari.
3. Suradnja među upravljačkim strukturama Fakulteta
Iz analize interne organizacijske strukture Fakulteta izišlo je na vidjelo da sve
ustrojbene jedinice zajedno tvore skladnu, smislenu i zaokruženu cjelinu koja opet nije
zatvorena u sebe, nego je otvorena novim razvojnim mogućnostima. Već sada, primjerice,
postoje mogućnosti za popunjavanje nekih ustrojbenih jedinica novim ljudima koji bi olakšali
funkcioniranje cjeline. Primjerice, Fakultet ovoga časa ima potrebu za arhivarom, pisarom,
informatičarom, a o broju novih nastavnih i suradničkih mjesta suvišno je i govoriti.
Sve ustrojbene jedinice Fakulteta upućene su jedna na drugu i nijedna ne postoji
izolirana od drugih, već svaka samim svojim postojanjem, svojom primarnom djelatnošću i
svojom internom organizacijom doprinosi skladnom funkcioniranju Fakulteta kao cjeline.
Svaka ustrojbena jedinica, dakle, na svoj način doprinosi da Fakultet kao cjelina može lakše,
bolje, skladnije i djelotvornije ostvarivati svoje odgojno-obrazovne, znanstveno-nastavne,
znanstveno-istraživačke, umjetniče i izdavačke ciljeve.
Katedre Fakulteta, kao najosnovnije i najstarije ustrojbene jedinice Fakulteta,
omogućuju da se nastava može nesmetano odvijati na osnovnom Filozofsko-teološkom
studiju kao i na studijima pojedinih znanstveno-nastavnih instituta. Zbog toga je upućenost
znanstveno-nastavnih instituta Fakulteta na odgovarajuće katedre Fakulteta neizostavna i
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
37
zahtijeva nužnu upravljačku suradnju među njima. Ona se konkretno najbolje ogleda u
stručnim kolegijima pojedinih znanstveno-nastavnih instituta koji su, uz predstojnika i
zaposlenike, sastavljeni od pročelnika odgovarajućih katedri Fakulteta čime se ostvaruje
suradnja na planu upravljačkih struktura. Predstojnik područnoga studija po položaju
sudjeluje u radu Fakultetskoga vijeća s pravom glasa.
Tajništvo Fakulteta sa svim svojim stručnim, administrativnim i tehničkim elementima
poslužuje cijeli Fakultet, dotično sve zaposlenike i sve studente adekvatnom uslugom na
planu pravnih pitanja vezanih za upravljanje učilištem i radno zakonodavstvo, prava i
evidenciju zaposlenika, prava i evidenciju studenata, vođenje računovodstva i blagajne,
održavanje zgrade i brige za ekologiju prostora.
Knjižnica Fakulteta pruža neizostavan servis za znanstveno-nastavne i znanstveno-
istraživačke aktivnosti nastavnika i studenata. Voditelj Knjižnice sudjeluje u radu
Fakultetskoga vijeća s pravom glasa.
Studenti Fakulteta okupljeni su u Studentskome zboru Fakulteta koji je opet član
središnjega Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnici studenata sudjeluju također
u radu Fakultetskoga vijeća s ograničenim pravom glasa.
Ukratko, sve što je na Fakultetu ustrojeno ima vlastiti smisao postojanja i to najprije
individualno, a onda i u složenoj mreži cjeline Fakulteta. Fakultet je poput živoga organizama
koji je sastavljen od pet velikih organskih sustava, a svaki je od njih opet sastavljen od manjih
organskih podsustava. Svi oni zajedno omogućuju da Fakultet može normalno živjeti i
djelovati te skladno i smisleno ostvarivati vlastite ciljeve.
c) Navedite strukturu čelništva Vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjela i
ostali) i kratko opišite njihovu ulogu i način izbora.
1. Struktura čelništva Fakulteta
Fakultet kao crkvena ustanova visokoga obrazovanja i znanosti posjeduje specifični
element u svome čelništvu koji uključuje velikoga kancelara Fakulteta, a ostale bitne
elemente čelništva ili uprave Fakulteta ima kao i sve druge iste ili slične ustanove visokoga
obrazovanja (Slika 9).
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
38
Slika 9: Struktura čelništva Fakulteta
1. 1. Veliki kancelar Fakulteta
Službu velikoga kancelara Fakulteta obnaša redovito dijecezanski biskup Zagrebačke
nadbiskupije ili, ako je stolica spriječena ili prazna, onaj koji zamjenjuje dijecezanskog
biskupa Zagrebačke nadbiskupije. Služba velikoga kancelara ogleda se u tome što on
predstavlja Svetu Stolicu pred Sveučilištem, pred samim Fakultetom i ujedno predstavlja
Fakultet pred Svetom Stolicom. Brine se za očuvanje i napredak izvorne kršćanske misli i
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
39
života kao i za zajedništvo s općom i partikularnom Crkvom. Osim toga, posebna briga
velikoga kancelara Fakulteta za život, rad i djelatnost Fakulteta sastoji se u sljedećim pravima
i obvezama: brine se za vjerno i cjelovito očuvanje kršćanskoga nauka; za poticanje trajne
znanstvene odgovornosti; za promicanje zajedništva između svih članova akademske
zajednice; za obdržavanje odredaba Svete Stolice i Statuta; za predlaganje Kongregaciji za
katolički odgoj kandidata koji treba biti imenovan ili potvrđen za dekana Fakulteta, odnosno
kandidata koji treba dobiti „nihil obstat“; za odobrenje zakonito izabranog dekana; za
imenovanje nastavnog osoblja; za dodjelu i opoziv „missio canonica“ i „venia docendi“
nastavnicima; za primanje ispovijesti vjere dekana na početku službe; za trogodišnji detaljni
izvještaj Kongregaciji za katolički odgoj o najvažnijim poslovima, akademskom, moralnom i
ekonomskom stanju Fakulteta; za primanje utoka protiv odluka akademskih tijela i prosudbu
njihove zakonitosti; za predlaganje, preko dekana, pitanja za raspravu Fakultetskome vijeću;
za potpisivanje vjerodostojnih isprava, završnih diploma, licencijata i doktorata; za davanje
suglasnosti na opće akte Fakulteta. Svoju službu veliki kancelar Fakulteta obavlja osobno ili
preko svog opunomoćenika.
1. 2. Uprava Fakulteta
1.2.1. Dekan Fakulteta
Na čelu uprave Fakulteta je dekan. On je, dakle, čelnik cijeloga Fakulteta. Dekan
upravlja Fakultetom prema odredbama Zakonika kanonskog prava, Statuta Sveučilišta u
Zagrebu i Statuta Fakulteta. Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-
nastavnom zvanju redovitoga ili izvanrednog profesora. Postupak izbora, suspenzije i
razrješenja dekana definiran je Statutom Fakulteta.
Postupak izbora dekana odvija se prema pravilima Statuta te prokušane demokratske
procedure i tradicije izbora dekana na Fakultetu. Nakon dobivenih suglasnosti od Senata
Sveučilišta u Zagrebu i velikoga kancelara Fakulteta za dekanski program, Fakultetsko vijeće
natpolovičnom većinom svih članova tajnim glasovanjem bira dekana na dvogodišnje
mandatno razdoblje s pravom reizbora na još jedno dvogodišnje mandatno razdoblje. U
slučaju da Fakultetsko vijeće ne izabere dekana, onda veliki kancelar predlaže Senatu
Sveučilišta imenovanje v. d. dekana do izbora novog dekana, a najduže na vrijeme od godinu
dana. Izabranoga dekana potvrđuje Sveta Stolica i Senat Sveučilišta u Zagrebu, a odobrava i
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
40
imenuje veliki kancelar Fakulteta. Dekan preuzima dekansku službu prvoga dana nove
akademske godine od koje mu teče dvogodišnje mandatno razdoblje.
Dekan je čelnik i voditelj Fakulteta. Odgovoran je za provedbu odluka sveučilišnih
tijela na Fakultetu. U svome radu i djelovanju ima sljedeći djelokrug ovlasti i odgovornosti:
predstavlja i zastupa Fakultet; po položaju je član Senata Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća
društveno-humanističkoga područja Sveučilišta u Zagrebu; priprema, saziva, predlaže dnevni
red, predsjedava i vodi sjednice Fakultetskoga vijeća; donosi akt o ustrojstvu radnih mjesta na
prijedlog Fakultetskoga vijeća; predlaže Fakultetskom vijeću Statut Fakulteta; ustrojava rad i
poslovanje Fakulteta; imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz
djelokruga svojih ovlasti; predlaže Fakultetskom vijeću kandidate za prodekane; potpisuje
diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet; potpisuje ugovore koje zaključuje
Fakultet; izvješćuje velikoga kancelara i sveučilišna tijela o djelatnostima i potrebama
Fakulteta, prema odredbama Statuta Sveučilišta i Statuta Fakulteta; prima propisanu ispovijest
vjere nastavnika pri preuzimanju službe; donosi odluku o radnome vremenu i preraspodjeli
radnoga vremena; donosi odluku o prekovremenom radu; donosi odluku o nagradama za
kvalitetu rada i normativima za poslove koji su izvan opsega redovitih poslova; utvrđuje
raspored korištenja godišnjih odmora; donosi odluke o naknadama štete; donosi odluku o
suradnji s drugim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu; prati, odnosno organizira praćenje
izvršavanja radnih obveza zaposlenika Fakulteta; utvrđuje plan i program razvoja Fakulteta;
odlučuje o žalbama studenata; nakon provedenog postupka odlučuje o nagrađivanju studenata
i zaposlenika Fakulteta; odobrava plaćeni i neplaćeni dopust u skladu sa Statutom Sveučilišta,
Statutom Fakulteta, Zakonom o radu i drugim općim aktima; daje nastavnicima dozvolu, radi
opravdana razloga i u pojedinačnim slučajevima, da budu izočni, ali ne više od deset dana,
pobrinu li se da se radi toga ne remeti red predavanja; odlučuje o prestanku radnog odnosa
zaposlenika Fakulteta u skladu sa Zakonom, Zakonom o radu i Općim kolektivnim
ugovorom; susreće se jedanput godišnje s rektorima velikih sjemeništa, poglavarima
redovničkih zajednica i družba apostolskog života, radi zajedničkih nastojanja oko odgoja i
obrazovanja kandidata za svete redove; susreće se jednom godišnje sa studentima laicima radi
zajedničkih nastojanja oko odgoja i obrazovanja; obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom,
odredbama kanonskog prava, Statutom Sveučilišta, Statutom Fakulteta i drugim općim
aktima.
Dekan ima pravo poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta u skladu sa
Statutom Sveučilišta u Zagrebu. Za svoj je rad odgovoran velikom kancelaru Fakulteta,
rektoru Sveučilišta u Zagrebu, Senatu Sveučilišta u Zagrebu i matičnom Fakultetskom vijeću.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
41
Najmanje jednom godišnje podnosi velikom kancelaru, Fakultetskom vijeću, Senatu i rektoru
Sveučilišta u Zagrebu izvješće o svom radu te o poslovanju Fakulteta, uključujući izvješće o
prijedlogu proračuna Fakulteta i o njegovu izvršenju.
1 2.1.1. Prodekani Fakulteta
Dekanu u radu izravno pomažu tri prodekana: za nastavu; za znanost; za
organizacijsko-financijska pitanja i područni studij. Prodekani su za svoj rad odgovorni
dekanu i Fakultetskom vijeću. Prodekane bira Fakultetsko vijeće na osobni prijedlog dekana.
Za prodekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju i u
stalnom radnom odnosu na Fakultetu. Za prodekane su izabrani predloženici dekana koji
tajnim glasovanjem dobiju natpolovičnu većinu glasova svih članova Fakultetskoga vijeća.
Prodekani se biraju na mandat od dvije godine i iste osobe mogu biti izabrane najviše dva
puta uzastopce. Prema tome, mandat pojedinoga prodekana jednak je mandatu dekana na čiji
je prijedlog izabran. Prodekani se biraju nakon završenoga postupka izbora dekana. Poslovi i
odgovornosti prodekana definirani su Pravilnikom o ustrojstvu ili sistematizaciji radnih
mjesta na Fakultetu.
1. 2.1.1.1. Prodekan za nastavu
Prodekan za nastavu ima sljedeći djelokrug rada i odgovornosti: pomaže u radu
dekanu; član je Dekanskog kolegija; vodi brigu o organizaciji i izvođenju nastave na
Fakultetu; vodi brigu o programima studija i njihovu unapređenju; vodi brigu o osiguravanju i
unaprjeđenju kvalitete nastave i studijskih programa, usklađuje i koordinira rad pročelnika
katedri; sudjeluje u rješavanju studentskih molbi i tekućih studentskih pitanja; koordinira
poslove u svezi s upisima studenata i izrade Reda predavanja; sudjeluje u radu Fakultetskoga
vijeća; zamjenjuje dekana za vrijeme njegove odsutnosti; rukovodi radom odbora i
povjerenstava iz njegove nadležnosti; obavlja i druge poslove koje mu povjeri dekan,
Dekanski kolegij i Fakultetsko vijeće; za svoj je rad odgovoran dekanu i Fakultetskom vijeću.
1.2.1.1.2. Prodekan za znanost
Prodekan za znanost ima sljedeći djelokrug rada i odgovornosti: pomaže u radu
dekanu; član je dekanskog kolegija; obavlja poslove u vezi s poslijediplomskim studijem i
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
42
međunarodnom suradnjom; surađuje s pročelnicima katedri glede organizacije znanstvenoga
rada, istraživačkih projekata i sl.; rukovodi radom odbora i povjerenstava iz svoje nadležnosti;
rješava molbe studenata poslijediplomskoga studija; koordinira rad referade
poslijediplomskoga studija i ureda za međunarodnu suradnju; sudjeluje u radu Fakultetskoga
vijeća; obavlja i druge poslove po nalogu dekana i Fakultetskoga vijeća; za svoj rad
odgovoran je dekanu i Fakultetskome vijeću.
1.2.1.1.3. Prodekan za organizacijsko-financijska pitanja i područni studij
Prodekan za za organizacijsko-financijska pitanja i područni studij ima sljedeći
djelokrug rada i odgovornosti: pomaže u radu dekanu; član je dekanskog kolegija; koordinira
i obavlja poslove u svezi s financijskim i organizacijskim pitanjima Fakulteta i područnoga
studija; surađuje s pročelnicima katedri u financijskim i organizacijskim pitanjima; vodi
odgovarajuće odbore i povjerenstva Fakulteta iz svoje nadležnosti; surađuje sa stručnim
službama Fakulteta u svezi s organizacijskim, financijskim i tehničkim pitanjima Fakulteta;
vodi brigu o radnome vremenu, o održavanju kućnoga reda i o hitnim materijalnim
intervencijama; sudjeluje u radu Fakultetskoga vijeća; obavlja i druge poslove po nalogu
dekana; za svoj je rad odgovoran dekanu i Fakultetskome vijeću.
1.2.2. Stručno vijeće Fakulteta
Stručno vijeće Fakulteta je Fakultetsko vijeće. Sastav Fakultetskoga vijeća čine svi
redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, dva predstavnika nastavnika izabranih u
nastavna zvanja i jedan predstavnik suradnika izabranih u suradnička zvanja u radnom
odnosu, predstojnik područnog studija Teologije u Rijeci te predstavnici studenata s
preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga studija. Nastavnici u nastavnim i
suradničkim zvanjima svoje predstavnike u Fakultetsko vijeće biraju na Nastavničko-
suradničkom zboru kojega čine svi nastavnici i suradnici Fakulteta izabrani u nastavna i
suradnička zvanja, a saziva ga prodekan za nastavu. Studentski predstavnici preddiplomskih i
diplomskih studija čine 10% ukupnog broja vijećnika Fakultetskoga vijeća, dok studenti
poslijediplomskih studija imaju jednog predstavnika. Dekan i prodekani članovi su
Fakultetskoga vijeća po položaju. I glavni tajnik Fakulteta sudjeluje u radu Fakultetskoga
vijeća, ali nema pravo glasa. Mandat izabranih članova Fakultetskoga vijeća traje dvije
godine, a ista osoba može ponovo biti izabrana za predstavnika u Fakultetskome vijeću.
-
Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
43
Djelokrug rada Fakultetskoga vijeća definiran je Statutom Fakulteta i obuhvaća
sljedeće obveze i odgovornosti: donosi Statut i druge opće akte na prijedlog dekana; bira i
razrješuje dekana i prodekane; provodi izbor za članove vijeća područja; razmatra godišnje
izvješće dekana; donosi proračun i završni račun; vodi brigu i donosi odluke u cilju osiguranja
kvalitete studija i znanstvenog odnosno umjetničkog rada; donosi odluke o akademskim i
znanstvenim pitanjima; predlaže velikom kancelaru i Senatu studijske programe; osniva nove
i razvija postojeće istraživačke kapacitete; pokreće i provodi dio postupka izbora u znanstvena
zvanja; pokreće i provodi postupak izbora u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna,
nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta; donosi odluku za
obustavljanje ili prihvaćanje afilijacija, agregacija, inkorporacija i sponzorstava te za osnutak
ili ukinuće fakultetskih instituta; daje mišljenje o nabavi, postavljanju i uporabi kapitalne
opreme na Sveučilištu iz područja svojeg djelovanja; daje suglasnost dekanu za poduzimanje
pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta u vrijednosti iznad 1.000.000,00 kuna do
3.000.000,00 kuna; utvrđuje ustrojstvo Fakulteta donosi odluku o ustrojavanju novih
ustrojbenih jedinica; predlaže dekanu akt o ustrojstvu radnih mjesta; imenuje voditelje
studenata; imenuje povjerenstva na poslijediplomskom studiju; donosi