SAGE AGB & post-AGB

1
Usporedbom između objekata snimljenih Spitzerovim infracrvenim teleskopom (kampanja SAGE), 2MASS-om i MSX-om s poznatim AGB i post-AGB objektima u Velikom Magellanovom oblaku, identificirana su 198 AGB i 630 post-AGB zvijezdi. Pokazalo se da položaj tipičnih objekata u dvobojnim dijagramima za MW nije moguće primijeniti na i LMC. Područja u dvobojnim dijagramima kojima u MW prevladavaju mlade zvijezde, u LMC kontaminirana su post-AGB objektima. Hidrodinamički modeli za zvijezde u LMC pokazuju manju prisutnost prašine u zvjezdanim ovojnicama, a samim time i manji gubitak mase SAGE AGB & post- AGB CIRKUMSTELARNA PRAŠINA OKO SIMBIOTSKIH MIRA T. Jurkić, D. Kotnik-Karuza Odsjek za fiziku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci U ovome radu istraživana su svojstva cirkumstelarne prašine sedam južnih simbiotskih zvijezda, o Cet, KM Vel, V835 Cen, V366 Car, RR Tel, R Aqr and RX Pup, analizom JHKL magnituda sjaja u bliskom infracrvenom području. Simbiotske zvijezde su redovno promatrane barem 10 godina u različitim epohama sa Južnoafričkog astronomskog observatorija (SAAO). Sjaj zvijezda je korigiran za međuzvjezdanu ekstinkciju korištenjem koeficijenata vizualne ekstinkcije A v danih u Tablici 1. Krivulje sjaja ispravljene su za pulsacije komponente Mire kako bi dobili samo dugoročne varijacije sjaja. RR Tel, R Aqr i RX Pup pokazuju pomrčinske periode smanjenja sjaja. Numerički kod DUSTY korišten je za modeliranje svojstava cirkumstelarne prašinaste ljuske oko hladnije Mira komponente, a pod pretpostavkom sferne geometrije s Mirom u središtu sferne ljuske prašine. Kao ulazno zračenje Mire u prašinastu ljusku, uzeto je zračenje crnog tijela na temperaturi između 2300 K i 2600 K, u ovisnosti o spektralnom tipu Mire i u skladu s podacima iz literature. Zvjezdana temperatura Cet jedina je modelirana zbog neodređenosti spektralnog tipa. Komponente Mira posjeduju jake zvjezdane vjetrove zbog čega tlak zračenja na zrnca prašine uzrokuje ekspanziju ovojnice. U korištenoj analitičkoj aproksimaciji za vjetrove uzrokovane tlakom zračenja, gustoća broja zrnaca prašine je funkcija skalirane udaljenosti od zvijezde y =r/r in , početne v i i terminalne v e brzine vjetra, dok je r in unutarnji polumjer prašinaste ljuske (sublimacijski polumjer): Za raspodjelu veličina zrnaca upotrebljena je MRN raspodjela , ( a min a a max ), gdje su kao konstantni ulazni parametri uzeti najmanja veličina zrna a min = 0.005 m i q = 3.5, dok se najveća veličina zrna a max određuje modeliranjem. Pretpostavljen je sastav prašine tipičan za zvijezdu tipa Mire koji sadrži 100% vrućih silikata. Vanjski polumjer prašinaste ljuske postavljen je na 20 r in , dok se unutarnji polumjer ljuske r in i s njime povezana sublimacijska temperatura T dust određuju modeliranjem. 2 2 1 1 / i e y y y v v q na a Krivulje sjaja sedam južnih simbiotskih zvijezda korigirane za pulzacije Mire Opažanja i metode analize U ovome radu predstavljen je model prašinastih ovojnica simbiotskih Mira, te određena njihova svojstva u dugim vremenskim intervalima. U istraživanju su korištena dugoročna opažanja u bliskom infracrvenom području (JHKL), te s infracrvenih ISO i IRAS satelita u srednjem IR području za simbiotske zvijezde o Cet, RX Pup, KM Vel, V366 Car, V835 Cen, HM Sag, V1016 Cyg, RR Tel, V407 Cyg i R Aqr. U cilju praćenja promjena sjaja i evolucije boja u vremenu, izrađen je algoritam kojim su uklonjene pulzacije Mire i korigirane svjetlosne krivulje. Uz pretpostavku sferne raspodjele prašine u neposrednoj blizini hladne Mire, određene su temperatura i svojstva prašinaste ovojnice: raspodjela gustoće i veličine zrna, optička dubina, terminalna brzina vjetra i gubitak mase za vrijeme i izvan perioda pomračenja prašinom. Za modeliranje radijativnog prijenosa zračenja kroz prašinu korišten je numerički kod DUSTY. Preliminarni rezultati ovog sistematskog istraživanja svojstava prašinastih ovojnica simbiotskih Mira daju uvid u zajedničku prirodu prašine u tim objektima. Istraživanje će također obuhvatiti identifikaciju i izučavanje IR svojstava simbiotskih, AGB i post-AGB zvijezda i planetarnih maglica u Velikom Magellanovom oblaku obuhvaćenih Spitzerovom SAGE kampanjom kako bi dobili uvid u vremensku evolucijsku sliku tih objekata. Sažeta k Danchi W. C. et al. 1994, AJ, 107, 1469 Ivezic Z., Elitzur M. 1997, MNRAS 287, 799 Ivezic Z. et al. 1999, User Manual for DUSTY, University of Kentucky Internal Report, www.pa.uky.edu/ moshe/dusty Kotnik-Karuza D. et al. 2006, A&A, 452, 503 Mathis J.S., Rumpl W., Nordsieck K.H. 1977, ApJ, 217, 425 Mikolajewska J. 1999, in Optical and Infrared Spectroscopy of Circumstellar Matter, eds. E. W. Guenther, B. Stecklum, S. Klose, ASP Conf. Ser. 188, 291 Ossenkopf V., Henning, Th., Mathis J.S. 1992, A&A, 261, 567 Whitelock P. A. 2002, in Symbiotic stars probing stellar evolution, eds. R. L. M. Corradi, J. Mikolajewska, T. J. Mahoney, ASP Conf. Ser. 303, 41 Literat ura Rezult ati općenito v , A K , , v e R Aqr, V366 Car, V835 Cen T dust = const, a max (mala zrnca) = const RR Tel T dust = const, a max (velika zrnca) RX Pup T dust, I, II , a max (velika zrnca) T dust, III < T dust, I, II , a max, III > a max, I, II prilagođavanje je manje pouzdano; doprinos drugih procesa Sublimacijska temperatura i manja zrna općenito se ne mijenjaju, dok se veća zrna smanjuju u pomračenju. Sim biotske M ire Pom račenje Param etri C et K M V el V 835 C en V 366 C ar R R Tel* R Aqr R X Pup** T Mira (K ) 2600 (1) 2500 (2) 2500 (2) 2500 (2) 2500 (3) 2300 (4) 2300 (5) T dust (K ) 1100 [1000 – 1150] 1150 [1050 – 1200] 1000 [900 – 1100] 800 [600 – 850] 650 [630 – 670] 700 [650 – 800] M inimum a max ( m) 0.15 [0.10 – 0.20] 0.10 [0.05 – 0.15] 0.15 [0.10 – 0.20] 1.40 [1.20 – 1.80] 0.15 [0.13 – 0.17] 1.70 [1.55 – 1.90] v 0.4 – 3.4 8.3 – 12.6 1.3 – 5.4 1.9 – 4.2 0.55 – 8.80 3.2 – 5.3 A K 0.04– 0.38 0.9 – 1.4 0.15 – 0.65 0.23 – 0.52 0.07 – 1.07 0.36 – 0.60 (10 -6 M Sun /yr) 2.7 – 3.3 9.1 – 13.6 4.6 – 9.7 4.6 – 9.7 0.65 – 10.1 8.7 – 13.8 v e (km /s) 14.4 – 16.1 11.0 – 12.1 17.4 – 20.9 17.4 – 20.9 7.8 – 10.3 13.9 – 16.0 T Mira (K ) 2500 2500 2500 2300 2300 T dust (K ) 950 [950 – 1000] 1000 [900 – 1100] 750 [700 – 850] 650 [600 – 750] 900 [850 – 900] Period(i) a max ( m) 0.15 [0.15 – 0.20] 0.15 [0.10 – 0.20] 0.85 [0.85 – 0.95] 0.15 [0.10 – 0.15] 1.10 [1.10 – 1.15] v 11.9 – 20.3 15.3 4.6 – 9.5 10.9 – 21.4 5.6 – 7.5 A K 1.33 – 2.27 1.86 0.56 – 1.16 1.3 – 2.6 0.63 – 0.84 (10 -6 M Sun /yr) 9.6 – 15.4 11.4 9.7 – 17.3 12.3 – 23.0 9.9 – 12.8 v e (km /s) 9.3 – 10.6 10.5 12.0 – 15.7 6.3 – 7.4 16.9 – 18.6 T Mira (K ) 2300 Period III T dust (K ) 700 [700 – 750] (1994 – 1998) a max ( m) 2.00 [1.80 – 2.20] v 2.5 – 5.1 A K 0.28 – 0.57 (10 -6 M Sun /yr) 7.0 – 13.9 v e (km /s) 13.9 – 16.8 M M M (1) modelirano T Mira temperatura komponente Mire (2) parametar određen spektralnim razredom i iz Feast (1983a) T dust sublimacijska temperatura prašine (3) parametar određen spektralnim razredom i iz Feast (1983b) a max najveća veličina zrna (4) parametar određen spektralnim razredom i iz Whitelock (2000) te Danchi (1994) v vizualna optička dubina (5) parametar određen spektralnim razredom i iz Mikolajewska (1999) A K ekstinkcija pri K * Periodi smanjenja sjaja I, II i III brzina gubitka mase ** Periodi najmanjeg pomračenja 1980, 1986 and 1994; priodi pomračenja I i II v e terminalna brzina vjetra M Ponašanje parametara modela pri prelasku u period smanjenja sjaja: M Dvobojni dijagrami sedam južnih simbiotskih Mira s teorijskim modelima i ekstinkcijama na K (A K ) 2000 2500 3000 3500 4000 4500 5000 10 9 8 7 6 5 4 3 2 JH K L iz Feastetal.1983,M N R A S ,203, 373 J H K L K M Vel magnituda J.D .- 2440000 1974 1976 1978 1980 1982 godina 2000 4000 6000 8000 10000 12000 0,5 0,0 -0,5 -1,0 -1,5 -2,0 -2,5 -3,0 -3,5 -4,0 godina C et magnituda J.D .- 2440000 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 J H K L JH K L iz W h itelock et al, M N R A S 2000,319,728 2000 4000 6000 8000 10000 12000 4 3 2 1 0 -1 -2 -3 I J H K L JH K L iz W hitelock et al, M N R A S 2000,319,728 R Aqr m agnituda J.D .- 2440000 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 godina 2000 4000 6000 8000 10000 12000 9 8 7 6 5 4 3 2 JH K L iz K otnik-K aruza etal,A & A ,2006, 452,503 J H K L R R Tel magnituda J.D .- 2440000 1975 1980 1985 1990 1995 2000 III II I godina 2000 4000 6000 8000 10000 12000 8 7 6 5 4 3 2 1 0 III II I JH K L iz M ikolajew ska etal,M N R A S 1999, 305, 190 R X Pup magnituda J.D .- 2440000 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 J H K L godina 2000 3000 4000 5000 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 JH K L iz F east et al, M N R A S ,1983,203,373 V 366 C ar m agnituda J.D .- 2440000 1974 1976 1978 1980 1982 J H K L godina 2000 3000 4000 5000 10 9 8 7 6 5 4 3 2 JH K L iz F east et a l, M N R A S ,1983,203,373 godina V 835 C en m agnituda J.D .- 2440000 1974 1976 1978 1980 1982 J H K L 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 1.8 0.9 1.3 0.5 1500 K 2000 K 2500 K JH K L iz F e a ste ta l,M N R A S ,1983,203,373 K -L J-K K M Vel 1973;m inim um pom racenja 1978-1980;m inim um pom racenja 1980-1983;m inim um pom racenja 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 0.3 0.6 0.8 1500 K 2000 K 2500 K JH K L iz W hite lo ck et al,M N R A S 2000,319,728 1976-1980 1980-1984 1984-1988 1988-1992 1992-1996 1996-2000 C et J-K K -L 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 0.6 1.1 1.7 2.2 2.8 1500 K 2000 K 2500 K JH K L iz W h ite lock e ta l,M N R A S 2000,319,728 1975-1977;pom racenje 1980-1985;m inim um pom racenja 1985-1992;m inim um pom racenja 1992-1998;m inim um pom racenja R Aqr J-K K -L 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 R X Pup 1.0 0.7 0.5 0.2 0.9 1500 K 2000 K 2500 K 0.7 0.6 0.2 JH K L iz M iko la jew ska etal,M N R A S 1999,305,190 J-K K -L m inim um pom racenja (1975.-1980.) faze izm edu pom racenja I,IIiIII (1980,1986,1994.) pom racenje IiII pom racenje III(1994.-1998.) 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 2.2 1.8 1.3 0.7 0.2 1500 K 2000 K 2500 K JH K L iz F eastetal,M N R AS,1983,203,373 1973-1974;pom racenje 1975-1979;m inim um pom racenja 1979-1983;m inim um pom racenja V 366 C ar J-K K -L 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 2.9 2.2 1.6 1.1 0.2 1500 K 2000 K 2500 K JH K L iz F eastetal,M N R AS,1983,203,373 1973-1974;pom racenje 1978-1980;pom racenje 1980-1982;pom racenje 1982-1983;m inim um pom racenja V 835 C en J-K K -L 0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5 4.0 1.0 0.8 0.6 0.6 0.3 0.2 0.1 JH K L iz K o tnik-K aruza etal,A & A,2006,452,503 1500 K 2000 K 2500 K K -L J-K R R Tel m inim um pom racenja pom racenje I,IIiIII Simbiot. Mira Drugo ime Spektralni tip A v d (kpc) P (dani) C et H D 14386 M W C 35 M ira M 2-7III K arovska etal.1997,A pJ,482,L175 W hitelock etal.1988,IA U C 103, p.47 0.01 0.12 331-333 W hitelock etal.2000,M N RA S,319,728 K holopov etal,1985,G CV S,N auka Perrym an etal.1997,H ipp.Cat.ESA SP-1200 K M V el H en 2-34 M ira M A ckeretal.1988,A & A S,73,325 W hitelock etal.1988,IA U C 103, p.47 3.2 9.0 370 Feastetal.1983a,M N RA S,203,373 V 835 C en H en 2-106 M ira M M5 Schulte-Ladbeck 1988,A & A ,189,97 3.9 9.4 400 Feastetal.1983a,M N RA S,203,373 V 366 C ar H en 2-38 M ira M 6 M uerset& Schm id 1999,A& A S,137,473 2.8 3.8 433 Feastetal.1983a,M N RA S,203,373 RR Tel H en 3-1811 M ira M 6/M5 Allen 1980,M N RA S,192,521 M uerset& Schm id 1999,A& A S,137,473 0.3 2.5 387 Feastetal.1983b,M N RA S,202,951 Penston etal.1983,M N RA S,202,833 K otnik-K aruza etal.2006,A & A ,452,503 R Aqr H D 222800 M W C 400 M ira M 7, M 8, M4 K enyon,1986 M uerset& Schm id 1999,A& A S,137,473 W hitelock etal.2000,M N RA S,319,728 0.01 0.27 383-386 W hitelock etal.2000,M N RA S,319,728 K holopov etal,1985,G CV S,N auka Perrym an etal.1997,H ipp.Cat.ESA SP-1200 RX Pup H D 69190 H en 3-138 M ira M5.5/M5 Allen 1980,M N RA S,192,521 M uerset& Schm id 1999,A& A S,137,473 2.0 3.0 580 W hitelock etal.1983,M N RA S,203,363 Feastetal.1977,M N RA S,179,499 M ikolajewska etal.1999,M N RA S,205,190

description

Rezultati. općenito t v  , A K  ,  , v e  R Aqr, V366 Car, V835 Cen  T dust = const, a max ( mala zrnca ) = const RR Tel  T dust = const, a max ( velika zrnca )    RX Pup  T dust, I , II  , a max ( velika zrnca )  - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of SAGE AGB & post-AGB

Page 1: SAGE AGB & post-AGB

Usporedbom između objekata snimljenih Spitzerovim infracrvenim teleskopom (kampanja SAGE), 2MASS-om i MSX-om s poznatim AGB i post-AGB objektima u Velikom Magellanovom oblaku, identificirana su 198 AGB i 630 post-AGB zvijezdi. Pokazalo se da položaj tipičnih objekata u dvobojnim dijagramima za MW nije moguće primijeniti na i LMC. Područja u dvobojnim dijagramima kojima u MW prevladavaju mlade zvijezde, u LMC kontaminirana su post-AGB objektima. Hidrodinamički modeli za zvijezde u LMC pokazuju manju prisutnost prašine u zvjezdanim ovojnicama, a samim time i manji gubitak mase

SAGE AGB & post-AGB

CIRKUMSTELARNA PRAŠINA OKO SIMBIOTSKIH MIRAT. Jurkić, D. Kotnik-Karuza

Odsjek za fiziku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

U ovome radu istraživana su svojstva cirkumstelarne prašine sedam južnih simbiotskih zvijezda, o Cet, KM Vel, V835 Cen, V366 Car, RR Tel, R Aqr and RX Pup, analizom JHKL magnituda sjaja u bliskom infracrvenom području. Simbiotske zvijezde su redovno promatrane barem 10 godina u različitim epohama sa Južnoafričkog astronomskog observatorija (SAAO). Sjaj zvijezda je korigiran za međuzvjezdanu ekstinkciju korištenjem koeficijenata vizualne ekstinkcije Av danih u Tablici 1. Krivulje sjaja ispravljene su za pulsacije komponente Mire kako bi dobili samo dugoročne

varijacije sjaja. RR Tel, R Aqr i RX Pup pokazuju pomrčinske periode smanjenja sjaja.

Numerički kod DUSTY korišten je za modeliranje svojstava cirkumstelarne prašinaste ljuske oko hladnije Mira komponente, a pod pretpostavkom sferne geometrije s Mirom u središtu sferne ljuske prašine. Kao ulazno zračenje Mire u prašinastu ljusku, uzeto je zračenje crnog tijela na temperaturi između 2300 K i 2600 K, u ovisnosti o spektralnom tipu Mire i u skladu s podacima iz literature. Zvjezdana temperatura Cet jedina je modelirana zbog neodređenosti spektralnog tipa. Komponente Mira posjeduju jake zvjezdane vjetrove zbog čega tlak zračenja na zrnca prašine uzrokuje ekspanziju ovojnice. U korištenoj analitičkoj aproksimaciji za vjetrove uzrokovane tlakom zračenja, gustoća broja zrnaca prašine je funkcija skalirane udaljenosti od zvijezde y =r/rin, početne vi i terminalne ve brzine vjetra, dok je rin unutarnji polumjer prašinaste ljuske

(sublimacijski polumjer):

Za raspodjelu veličina zrnaca upotrebljena je MRN raspodjela , ( amin a amax ), gdje su kao konstantni ulazni parametri uzeti

najmanja veličina zrna amin = 0.005 m i q = 3.5, dok se najveća veličina zrna amax određuje modeliranjem. Pretpostavljen je sastav prašine tipičan

za zvijezdu tipa Mire koji sadrži 100% vrućih silikata. Vanjski polumjer prašinaste ljuske postavljen je na 20 rin, dok se unutarnji polumjer ljuske rin

i s njime povezana sublimacijska temperatura Tdust određuju modeliranjem.

22

1

1 /i e

y

y y v v

qn a a

Krivulje sjaja sedam južnih simbiotskih zvijezda korigirane za pulzacije Mire

Opažanja i metode analize U ovome radu predstavljen je model prašinastih ovojnica simbiotskih Mira, te određena njihova svojstva u dugim vremenskim intervalima. U istraživanju su korištena dugoročna opažanja u bliskom infracrvenom području (JHKL), te s infracrvenih ISO i IRAS satelita u srednjem IR područjuza simbiotske zvijezde o Cet, RX Pup, KM Vel, V366 Car, V835 Cen, HM Sag, V1016 Cyg, RR Tel, V407 Cyg i R Aqr. U cilju praćenja promjena sjaja i evolucije boja u vremenu, izrađen je algoritam kojim su uklonjene pulzacije Mire i korigirane svjetlosne krivulje.Uz pretpostavku sferne raspodjele prašine u neposrednoj blizini hladne Mire, određene su temperatura i svojstva prašinaste ovojnice: raspodjela gustoće i veličine zrna, optička dubina, terminalna brzina vjetra i gubitak mase za vrijeme i izvan perioda pomračenja prašinom. Za modeliranje radijativnog prijenosa zračenja kroz prašinu korišten je numerički kod DUSTY. Preliminarni rezultati ovog sistematskog istraživanja svojstava prašinastih ovojnica simbiotskih Mira daju uvid u zajedničku prirodu prašine u tim objektima. Istraživanje će također obuhvatiti identifikaciju i izučavanje IR svojstava simbiotskih, AGB i post-AGB zvijezda i planetarnih maglica u Velikom Magellanovom oblaku obuhvaćenih Spitzerovom SAGE kampanjom kako bi dobili uvid u vremensku evolucijsku sliku tih objekata.

Sažetak

Danchi W. C. et al. 1994, AJ, 107, 1469Ivezic Z., Elitzur M. 1997, MNRAS 287, 799 Ivezic Z. et al. 1999, User Manual for DUSTY, University of Kentucky Internal Report, www.pa.uky.edu/moshe/dustyKotnik-Karuza D. et al. 2006, A&A, 452, 503Mathis J.S., Rumpl W., Nordsieck K.H. 1977, ApJ, 217, 425 Mikolajewska J. 1999, in Optical and Infrared Spectroscopy of Circumstellar Matter, eds. E. W. Guenther, B. Stecklum, S. Klose, ASP Conf. Ser. 188, 291Ossenkopf V., Henning, Th., Mathis J.S. 1992, A&A, 261, 567Whitelock P. A. 2002, in Symbiotic stars probing stellar evolution, eds. R. L. M. Corradi, J. Mikolajewska, T. J. Mahoney, ASP Conf. Ser. 303, 41

Literatura

Rezultati

općenito v, AK, , ve R Aqr, V366 Car, V835 Cen Tdust = const, amax (mala zrnca) = const RR Tel Tdust = const, amax (velika zrnca)   RX Pup Tdust, I, II , amax (velika zrnca)

Tdust, III < Tdust, I, II, amax, III > amax, I, II prilagođavanje je manje pouzdano; doprinos drugih procesa Sublimacijska temperatura i manja zrna općenito se ne mijenjaju, dok se veća zrna smanjuju u pomračenju.

Simbiotske Mire Pomračenje Parametri Cet KM Vel V835 Cen V366 Car RR Tel* R Aqr RX Pup**

TMira (K) 2600 (1) 2500 (2) 2500 (2) 2500 (2) 2500 (3) 2300 (4) 2300 (5)

Tdust (K) 1100 [1000 – 1150]

1150 [1050 – 1200]

1000 [900 – 1100]

800 [600 – 850]

650 [630 – 670]

700 [650 – 800]

Minimum amax (m) 0.15 [0.10 – 0.20]

0.10 [0.05 – 0.15]

0.15 [0.10 – 0.20]

1.40 [1.20 – 1.80]

0.15 [0.13 – 0.17]

1.70 [1.55 – 1.90]

v 0.4 – 3.4 8.3 – 12.6 1.3 – 5.4 1.9 – 4.2 0.55 – 8.80 3.2 – 5.3

AK 0.04– 0.38 0.9 – 1.4 0.15 – 0.65 0.23 – 0.52 0.07 – 1.07 0.36 – 0.60 (10-6 MSun/yr) 2.7 – 3.3 9.1 – 13.6 4.6 – 9.7 4.6 – 9.7 0.65 – 10.1 8.7 – 13.8 ve (km/s) 14.4 – 16.1 11.0 – 12.1 17.4 – 20.9 17.4 – 20.9 7.8 – 10.3 13.9 – 16.0 TMira (K) 2500 2500 2500 2300 2300 Tdust (K) 950

[950 – 1000] 1000

[900 – 1100] 750

[700 – 850] 650

[600 – 750] 900

[850 – 900]

Period(i) amax (m) 0.15

[0.15 – 0.20] 0.15

[0.10 – 0.20] 0.85

[0.85 – 0.95] 0.15

[0.10 – 0.15] 1.10

[1.10 – 1.15]

v 11.9 – 20.3 15.3 4.6 – 9.5 10.9 – 21.4 5.6 – 7.5 AK 1.33 – 2.27 1.86 0.56 – 1.16 1.3 – 2.6 0.63 – 0.84 (10-6 MSun/yr) 9.6 – 15.4 11.4 9.7 – 17.3 12.3 – 23.0 9.9 – 12.8 ve (km/s) 9.3 – 10.6 10.5 12.0 – 15.7 6.3 – 7.4 16.9 – 18.6

TMira (K) 2300

Period III Tdust (K) 700

[700 – 750] (1994 – 1998)

amax (m) 2.00 [1.80 – 2.20]

v 2.5 – 5.1

AK 0.28 – 0.57 (10-6 MSun/yr) 7.0 – 13.9 ve (km/s) 13.9 – 16.8

M

M

M

(1) modelirano TMira temperatura komponente Mire(2) parametar određen spektralnim razredom i iz Feast (1983a) Tdust sublimacijska temperatura prašine(3) parametar određen spektralnim razredom i iz Feast (1983b) amax najveća veličina zrna

(4) parametar određen spektralnim razredom i iz Whitelock (2000) te Danchi (1994) v vizualna optička dubina

(5) parametar određen spektralnim razredom i iz Mikolajewska (1999) AK ekstinkcija pri K

* Periodi smanjenja sjaja I, II i III brzina gubitka mase

** Periodi najmanjeg pomračenja 1980, 1986 and 1994; priodi pomračenja I i II ve terminalna brzina vjetra

M

Ponašanje parametara modela pri prelasku u period smanjenja sjaja:

M

Dvobojni dijagrami sedam južnih simbiotskih Mira s teorijskim modelima i ekstinkcijama na K (AK)

2000 2500 3000 3500 4000 4500 500010

9

8

7

6

5

4

3

2

JHKL iz Feast et al. 1983, MNRAS, 203, 373

J

H

K

L

KM Vel

mag

nitu

da

J.D. - 2440000

1974 1976 1978 1980 1982 godina

2000 4000 6000 8000 10000 120000,5

0,0

-0,5

-1,0

-1,5

-2,0

-2,5

-3,0

-3,5

-4,0godina

Cet

mag

nitu

da

J.D. - 2440000

1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000

J

H

K

L

JHKL iz Whitelock et al, MNRAS 2000, 319, 728

2000 4000 6000 8000 10000 120004

3

2

1

0

-1

-2

-3

I

J

H

K

L

JHKL iz Whitelock et al, MNRAS 2000, 319, 728

R Aqr

mag

nitu

da

J.D. - 2440000

1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000 godina

2000 4000 6000 8000 10000 12000

9

8

7

6

5

4

3

2

JHKL iz Kotnik-Karuza et al, A&A, 2006, 452, 503

J

H

K

L

RR Tel

mag

nitu

da

J.D. - 2440000

1975 1980 1985 1990 1995 2000

IIIIII

godina

2000 4000 6000 8000 10000 120008

7

6

5

4

3

2

1

0

IIIIII

JHKL iz Mikolajewska et al, MNRAS 1999, 305, 190

RX Pup

mag

nitu

da

J.D. - 2440000

1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000

J

H

K

L

godina

2000 3000 4000 50009

8

7

6

5

4

3

2

1

0

JHKL iz Feast et al, MNRAS, 1983, 203, 373

V366 Car

mag

nitu

da

J.D. - 2440000

1974 1976 1978 1980 1982

J

H

K

L

godina

2000 3000 4000 5000

10

9

8

7

6

5

4

3

2

JHKL iz Feast et al, MNRAS, 1983, 203, 373

godina

V835 Cen

mag

nitu

da

J.D. - 2440000

1974 1976 1978 1980 1982

J

H

K

L

0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,01,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

1.8

0.9

1.3

0.5

1500 K

2000 K

2500 K

JHKL iz Feast et al, MNRAS, 1983, 203, 373

K-L

J-K

KM Vel 1973; minimum pomracenja 1978-1980; minimum pomracenja 1980-1983; minimum pomracenja

0,0 0,5 1,0 1,5 2,01,0

1,5

2,0

2,5

3,0

0.3

0.6

0.8

1500 K

2000 K

2500 K

JHKL iz Whitelock et al, MNRAS 2000, 319, 728

1976-1980 1980-1984 1984-1988 1988-1992 1992-1996 1996-2000

Cet

J-K

K-L

0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,01,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

0.6

1.1

1.7

2.2

2.8

1500 K

2000 K

2500 K

JHKL iz Whitelock et al, MNRAS 2000, 319, 728

1975-1977; pomracenje 1980-1985; minimum pomracenja 1985-1992; minimum pomracenja 1992-1998; minimum pomracenja

R Aqr

J-K

K-L0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

RX Pup

1.0

0.7

0.5

0.2

0.9

1500 K

2000 K

2500 K

0.7

0.6

0.2

JHKL iz Mikolajewska et al, MNRAS 1999, 305, 190

J-K

K-L

minimum pomracenja (1975.-1980.) faze izmedu pomracenja I, II i III

(1980, 1986, 1994.) pomracenje I i II pomracenje III (1994.-1998.)

0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,01,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

2.2

1.8

1.3

0.7

0.2

1500 K

2000 K

2500 K

JHKL iz Feast et al, MNRAS, 1983, 203, 373

1973-1974; pomracenje 1975-1979; minimum pomracenja 1979-1983; minimum pomracenja

V366 Car

J-K

K-L0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

2.9

2.2

1.61.1

0.2

1500 K

2000 K

2500 K

JHKL iz Feast et al, MNRAS, 1983, 203, 373

1973-1974; pomracenje 1978-1980; pomracenje 1980-1982; pomracenje 1982-1983; minimum pomracenja

V835 Cen

J-K

K-L

0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.01.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

1.0

0.8

0.60.6

0.30.2

0.1

JHKL iz Kotnik-Karuza et al, A&A, 2006, 452, 503

1500 K

2000 K

2500 K

K-LJ-

K

RR Tel minimum pomracenja pomracenje I, II i III

Simbiot. Mira

Drugo ime Spektralni tip Av d (kpc)

P (dani)

Cet HD 14386 MWC 35

Mira M2-7III Karovska et al. 1997, ApJ, 482, L175 Whitelock et al. 1988, IAUC 103, p. 47

0.01 0.12 331-333 Whitelock et al. 2000, MNRAS, 319, 728 Kholopov et al, 1985, GCVS, Nauka Perryman et al. 1997, Hipp.Cat. ESA SP-1200

KM Vel Hen 2-34 Mira M Acker et al. 1988, A&AS, 73, 325 Whitelock et al. 1988, IAUC 103, p. 47

3.2 9.0 370 Feast et al. 1983a, MNRAS, 203, 373

V835 Cen Hen 2-106 Mira M M5 Schulte-Ladbeck 1988, A&A, 189, 97 3.9 9.4 400 Feast et al. 1983a, MNRAS, 203, 373

V366 Car Hen 2-38 Mira M6 Muerset & Schmid 1999, A&AS, 137, 473 2.8 3.8 433 Feast et al. 1983a, MNRAS, 203, 373

RR Tel Hen 3-1811 Mira M6/M5 Allen 1980, MNRAS, 192, 521 Muerset & Schmid 1999, A&AS, 137, 473

0.3 2.5 387 Feast et al. 1983b, MNRAS, 202, 951 Penston et al. 1983, MNRAS, 202, 833 Kotnik-Karuza et al. 2006, A&A, 452, 503

R Aqr HD 222800 MWC 400

Mira M7, M8, M4

Kenyon, 1986 Muerset & Schmid 1999, A&AS, 137, 473 Whitelock et al. 2000, MNRAS, 319, 728

0.01 0.27 383-386 Whitelock et al. 2000, MNRAS, 319, 728 Kholopov et al, 1985, GCVS, Nauka Perryman et al. 1997, Hipp.Cat. ESA SP-1200

RX Pup HD 69190 Hen 3-138

Mira M5.5/M5

Allen 1980, MNRAS, 192, 521 Muerset & Schmid 1999, A&AS, 137, 473

2.0 3.0 580 Whitelock et al. 1983, MNRAS, 203, 363 Feast et al. 1977, MNRAS, 179, 499 Mikolajewska et al. 1999, MNRAS, 205, 190