Sažeti prikaz revizija EU‑a za 2017. · 2020-02-28 · ukupne rashode, primjerice, u područjima...

EN

2017.Predstavljanje godišnjih izvješća Europskog revizorskog suda za 2017. godinu

EUROPSKIREVIZORSKISUD

HR

Sažeti prikaz revizija EU‑a za

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspxInternetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUauditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

Print ISBN 978-92-847-0161-2 doi:10.2865/809536 QJ-02-18-847-HR-CPDF ISBN 978-92-847-0193-3 doi:10.2865/23454 QJ-02-18-847-HR-NHTML ISBN 978-92-847-0207-7 doi:10.2865/868627 QJ-02-18-847-HR-Q

Printed in Luxembourg

http://eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx

http://eca.europa.eu

http://europa.eu

HR

Sažeti prikaz revizija EU‑a za

2017.Predstavljanje godišnjih izvješća Europskog revizorskog suda za 2017. godinu

02Sadržaj

Stranica

03 Predsjednikova uvodna riječ

05 Ukupni rezultati

05 Ključni nalazi

07 O Sudu

08 Predmet revizije

10 Nalazi revizije

10 Računovodstvena dokumentacija EU‑a pruža istinit i vjeran prikaz stanja

10 Rashodi EU‑a zakoniti su i pravilni, osim plaćanja za nadoknadu troškova

16 Izazovi u proračunskom i financijskom upravljanju

19 Informacije o uspješnosti treba bolje upotrebljavati

21 Komisija provodi velik dio preporuka Suda

22 Pobliže o prihodima i rashodovnim područjima

22 Prihodi

24 „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”

28 „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”

32 „Prirodni resursi”

36 „Sigurnost i građanstvo”

38 „Globalna Europa”

41 „Administracija”

43 Europski razvojni fondovi

46 Popratne informacije

03Predsjednikova uvodna riječ

Ove godine Europski revizorski sud objavljuje svoje godišnje izvješće usred rasprave o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Europske unije (VFO), kojim će se obuhvatiti razdoblje 2021. – 2027. Iako nije na Europskom revizorskom sudu da iznosi svoja stajališta o iznosu ili raspodjeli rashoda EU‑a, njegova je uloga upozoravati na rizike i pružati savjete za unaprjeđenje financijskog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti u području proračunskog sustava EU‑a.

Nalazi godišnjeg izvješća za ovu godinu uglavnom se odnose na rashode EU‑a u okviru aktualnog VFO‑a (2014. – 2020.), no u nekim područjima i na prethodno razdoblje (2007. – 2013.). Time se naglašava činjenica da je, za velik dio proračuna EU‑a, potrebno nekoliko godina od donošenja određene političke odluke do stvarne raspodjele financijskih sredstava po relevantnim politikama, programima i projektima na terenu. Također se pokazuje da je veoma važno izbjeći poteškoće na početku, pri donošenju odluka o načinu na koji će EU potrošiti svoj novac, jer te će odluke imati posljedice godinama nakon njihova donošenja. Sud u tom procesu namjerava ispuniti svoju ulogu u potpunosti te stoga objavljuje niz informativnih dokumenata i mišljenja u kojima iznosi svoja stajališta radi daljnjeg unaprjeđivanja prijedloga koje iznosi Komisija. To čini kako bi ostvario svoj glavni cilj – proračun EU‑a čiji rashodi nisu samo u skladu s pravilima nego se njima i ostvaruju rezultati.

Kao i prethodnih godina, Sud je zaključio da računovodstvena dokumentacija EU‑a za 2017. godinu istinito i vjerno prikazuje financijsko stanje EU‑a. Povrh toga, kao i prošle godine, Sud izražava uvjetno (a ne nepovoljno) mišljenje o pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom za 2017. Drugim riječima, u velikom dijelu rashoda za 2017. koji su obuhvaćeni revizijom stopa pogreške nije bila značajna. Ispitivanje Suda upućuje na postojan napredak u smanjivanju razina nepravilnosti u rashodima EU‑a.

04Predsjednikova uvodna riječ

U svjetlu tog postojanog napretka u upravljanju financijama EU‑a, i kao što je predviđeno strategijom Suda za razdoblje 2018. – 2020., Sud je poduzeo prve korake prema izmjeni svojeg pristupa za podnošenje izjave o jamstvu u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije EU‑a te pravilnosti transakcija koje su s njome povezane. Sud u tom pogledu ponajprije namjerava posvetiti veću pozornost različitim razinama unutrašnjih kontrola koje Europska komisija i administrativna tijela država članica obavljaju u vezi s upravljanjem financijskim sredstvima EU‑a. U svim slučajevima u kojima su ispunjeni potrebni uvjeti Sud se namjerava udaljiti od svoje prijašnje prakse izravnog ispitivanja (utemeljenog na dokazima koje Sud prikuplja sam) i umjesto toga primjenjivati pristup prema kojem bi se u većoj mjeri trebao oslanjati na potvrde trećih strana (i ponovno procjenjivati dokaze koje su relevantna tijela država članica i Komisija već ispitale). Izmijenjeni se pristup 2017. probno primijenio u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”. Ključna se promjena sastojala od toga da je Sud pregledao i ponovio provjere i kontrole koje su prethodno obavila tijela odgovorna za potrošnju financijskih sredstava. Novim se pristupom jasnije otkrivaju područja u kojima i dalje postoje nedostatci, kako na razini Europske komisije tako i u državama članicama, te se na taj način Sudu pomaže promicati odgovornosti i dodatno unaprijediti upravljanje financijskim sredstvima EU‑a. Sud će predmetni projekt iduće godine proširiti na ostala rashodovna područja.

Za kraj bih iznio još zaključnu misao. Može se ustvrditi da EU najveći dio svojeg učinka ostvaruje regulatornim mjerama te, primjerice u području trgovine, međunarodnim sporazumima. Njegov proračunski utjecaj mnogo je slabiji. Iako je ukupna vrijednost godišnjeg proračuna EU‑a od otprilike 140 milijardi eura veoma velika, ona ne čini više od 1 % bruto nacionalnog dohotka cjelokupnog EU‑a. Objedinjeni rashodi države svih pojedinačnih država članica EU‑a pedeset su puta veći. Stoga je još važnije da se sredstva iz proračuna EU‑a troše na djelotvoran način.

No istodobno moramo biti realistični u pogledu toga što je ostvarivo financijskim sredstvima povjerenima EU‑u, tim više što nam se sve više bliži i razdoblje sljedećeg VFO‑a. Stvaramo li očekivanja koja ne možemo ispuniti, gubimo vjerodostojnost u očima svojih građana, i još važnije, gubimo njihovo povjerenje. Zaključak je jasan: EU ne bi trebao davati obećanja koja ne može ispuniti.

Klaus‑Heiner LEHNE predsjednik Europskog revizorskog suda

05Ukupni rezultati

Ključni nalazi

Sažetak izjave o jamstvu za 2017. godinu

Europski revizorski sud izražava pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije Europske unije za 2017. godinu.

Cjelokupno gledajući, prihodi za 2017. godinu bili su zakoniti i pravilni, kao i prethodnih godina.

Plaćanja za 2017. godinu bila su zakonita i pravilna, osim plaćanja za nadoknadu troškova.

Cjeloviti tekst izjave o jamstvu koju izražava Sud iznesen je u poglavlju 1. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.

ο Računovodstvena dokumentacija za 2017. godinu sastavljena je u skladu s međunarodnim standardima i u svim značajnim aspektima pruža istinit i vjeran prikaz stanja. Stoga Sud, kao i svake godine od 2007., izražava pozitivno mišljenje o njezinoj pouzdanosti.

ο Bilježi se postojan napredak u pogledu procijenjene stope pogreške u plaćanjima koja su izvršena iz proračuna EU‑a. Između 2015. i 2016. zabilježila je pad s 3,8 % na 3,1 %, a 2017. dodatni pad na 2,4 %. Osim toga, 2017. godine u velikom dijelu rashoda obuhvaćenih revizijom, koji uglavnom čine plaćanja utemeljena na materijalnim pravima, nije utvrđena značajna stopa pogreške. Stoga Sud ove godine, već drugu godinu zaredom, izražava uvjetno mišljenje o plaćanjima.

ο Plaćanja utemeljena na materijalnim pravima izvršavaju se korisnicima koji ispunjavaju određene uvjete, a ne kako bi im se nadoknadili troškovi. Takva plaćanja čine 53 % rashoda obuhvaćenih revizijom 2017. te uključuju izravnu potporu poljoprivrednicima, koja čini najveći dio rashoda u području „Prirodni resursi: tržišne i izravne potpore”, te plaćanja u području „Administracija”. U obama navedenim područjima procijenjena stopa pogreške ne prelazi prag značajnosti od 2 %. Ostale aktivnosti financirane plaćanjima utemeljenima na materijalnim pravima čine studentske i istraživačke stipendije te mjere u području poljoprivrede i okoliša.

ο Plaćanja za nadoknadu troškova izvršavaju se korisnicima kojima su nastali troškovi nadoknadivi sredstvima EU‑a. Takvim su plaćanjima obuhvaćeni rashodi u područjima u kojima su zabilježene najviše stope pogrešaka: „Prirodni resursi: ruralni razvoj, tržišne mjere, okoliš, klimatska politika i ribarstvo” te „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija (Kohezija)”. Ostale aktivnosti financirane plaćanjima za nadoknadu troškova čine istraživački projekti, programi osposobljavanja i projekti razvojne pomoći.

ο Pojedinačne komponente informacija o pravilnosti koje iznosi Komisija nisu uvijek u skladu s nalazima Suda. Procjena stope pogreške koju je iznijela Komisija u velikoj je mjeri u skladu s procjenom stope pogreške koju je Sud iznio za područja „Prirodni resursi” i „Administracija”, no niža je za područja „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” i „Kohezija”.

06Ukupni rezultati

Cjeloviti tekst godišnjih izvješća Suda o proračunu EU‑a za 2017. godinu i aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda dostupan je na internetskim stranicama Suda (http://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=46515).

ο Bilo je dostupno dovoljno informacija da se spriječi ili otkrije i ispravi znatan broj pogrešaka. Da su nacionalna tijela te informacije upotrijebila u svrhu ispravljanja pogrešaka, procijenjena stopa pogreške za ukupne rashode, primjerice, u područjima „Prirodni resursi” bila bi 2017. ispod praga značajnosti od 2 %.

ο Iskorištavanje dostupnih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) i dalje je izazov za države članice, a proračun EU‑a i dalje je pod znatnim opterećenjem zbog visine plaćanja na koja se EU u nadolazećim godinama obvezao. Iako su mjere za povećanje fleksibilnosti proračuna 2017. bile korisne, one vjerojatno ne mogu u dovoljnoj mjeri pomoći EU‑u da odgovori na potencijalne buduće izazove. Zbog kombinacije visoke razine preuzetih obveza i niske razine plaćanja nepodmirene proračunske obveze dosegnule su novu rekordnu razinu od 267,3 milijarde eura. Bolje upravljanje rizikom od zaostatka u plaćanjima trebalo bi biti prioritet pri planiranju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje koje započinje 2021. godine.

ο Sud je ispitao način na koji se Komisija koristila informacijama o uspješnosti pri donošenju odluka. Zaključio je da bi Komisija trebala bolje iskorištavati informacije o uspješnosti kojima raspolaže i razviti unutarnju kulturu koja će biti usmjerenija na uspješnost.

ο U 703 transakcijama nad kojima je Sud proveo reviziju u svrhu davanja izjave o jamstvu i za potrebe drugih revizija uspješnosti i/ili usklađenosti, utvrđeno je 13 slučajeva u kojima je postojala sumnja na prijevaru. Sud je te slučajeve prijavio uredu Europske unije za borbu protiv prijevara.

http://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=46515

07Ukupni rezultati

O Sudu

Misija je Suda kao vanjskog revizora EU‑a doprinositi unaprjeđenju financijskog upravljanja EU‑om, promicati odgovornost i transparentnost te djelovati kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana Unije.

Sud upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i uspjehe te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU‑a o tome kako poboljšati upravljanje politikama i programima EU‑a. Sud se svojim djelovanjem brine da građani EU‑a znaju kako se troši njihov novac.

08Ukupni rezultati

Predmet revizije

Izjava o jamstvu koju Sud daje o proračunu EU‑a

Proračun EU‑a svake godine odobravaju Europski parlament i Vijeće na temelju višegodišnjih financijskih okvira (VFO). Za jamčenje pravilne potrošnje proračunskih sredstava odgovorna je u prvom redu Komisija.

Svake godine Sud obavlja reviziju prihoda i rashoda proračuna EU‑a te ispituje je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li prihodovne i rashodovne transakcije usklađene s važećim pravilima i propisima na razini EU‑a i država članica.

Na tome se temelji izjava o jamstvu koju je Sud dužan podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Proračun EU‑a za 2017. u brojkama

Potrošnja proračunskih sredstava važan je instrument ostvarivanja ciljeva politika EU‑a.

Ukupni rashodi 2017. godine iznosili su 137,4 milijarde eura, odnosno 2,0 % ukupnih rashoda opće države u državama članicama EU‑a i 0,9 % bruto nacionalnog dohotka EU‑a.

Odakle ta sredstva dolaze?

Proračun EU‑a financira se na različite načine. Najveći dio (78,4 milijarde eura) financiraju države članice, razmjerno svojem bruto nacionalnom dohotku. Ostale izvore sredstava čine carinske pristojbe (20,3 milijarde eura) te doprinos koji se temelji na porezu na dodanu vrijednost koji ubiru države članice (16,6 milijardi eura).

Na što se sredstva troše?

Godišnji proračun EU‑a troši se na široki raspon područja (vidi dijagram 1.).

09Ukupni rezultati

Plaćanjima se pruža potpora različitim aktivnostima kao što su poljoprivreda i razvoj ruralnih i urbanih područja, projekti prometne infrastrukture, istraživanje, osposobljavanje za nezaposlene, potpora zemljama koje se žele priključiti EU‑u ili pomoć susjednim zemljama i zemljama u razvoju.

Približno dvije trećine proračunskih sredstva troše se u okviru „podijeljenog upravljanja”, pri čemu pojedinačne države članice raspoređuju sredstva i upravljaju rashodima u skladu sa zakonskim aktima EU‑a i država članica (npr. rashodima u područjima „Kohezija” i „Prirodni resursi”).

Ove godine područje „Prirodni resursi” ima najveći udio u cjelokupnom statističkom skupu obuhvaćenom revizijom (56 %), dok području „Kohezija”, za razliku od prethodnih godina, pripada razmjerno mali udio (8 %) zbog niske razine prihvaćenih rashoda za 2017. godinu.

Dija

gram

1. Rashodi za 2017. obuhvaćeni revizijom

„Kohezija”

8,0 mlrd. eura 8,2 mlrd.

eura

„Globalna Europa”14,9 mlrd. eura

„Konkurentnost”

9,7 mlrd. eura

„Administracija”

2,7 mlrd. eura

„Sigurnost i građanstvo”

0,2 mlrd. eura

Ostalo

Misc.

„Prirodni resursi”

56,5 mlrd. eura

Ukupno: 100,2 mlrd. eura

10Ukupni rezultati

Nalazi revizije

Računovodstvena dokumentacija EU‑a pruža istinit i vjeran prikaz stanja

Računovodstvena dokumentacija EU‑a za 2017. godinu sastavljena je u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor te u svim značajnim aspektima istinito i vjerno prikazuje financijske rezultate EU‑a za predmetnu godinu te njegovu imovinu i obveze na kraju godine.

Sud je stoga bio u mogućnosti izraziti pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije (tj. „odobriti” je), kao i svake godine od 2007.

Rashodi EU‑a zakoniti su i pravilni, osim plaćanja za nadoknadu troškova

Sud ispituje uzorak transakcija iz različitih sastavnih dijelova proračuna EU‑a kako bi procijenio u kojoj su mjeri u prihodima i različitim rashodovnim područjima prisutne pogreške. Za više informacija o revizijskom pristupu Suda i procijenjenoj stopi pogreške vidi str. 47. – 48.

Sud je zaključio da u prihodima nisu postojale značajne pogreške.

Za 2017. godinu Sud daje uvjetno mišljenje o plaćanjima koja su izvršena iz proračuna EU‑a.

Kad je riječ o rashodima, Sud procjenjuje da stopa pogreške u rashodima u cjelini iznosi 2,4 % (vidi dijagram 2.). Za usporedbu, ta je stopa 2016. iznosila 3,1 %, a 2015. 3,8 %.

Dija

gram

2. Procijenjena stopa pogreške za proračun EU‑a u cjelini (2015. – 2017.)

0 %

2 %

4 %

6 %

Prag značajnosti

2015. 2016. 2017.

Donja granica pogreške

Gornja granica pogreške

Procijenjena stopa pogreške

3,8 %3,1 %

2,4 %

Napomena: Sud se za procjenu stope pogreške služi standardnim statističkim tehnikama. Sud je 95 % siguran da se stopa pogreške u predmetnom statističkom skupu kreće u rasponu između donje i gornje granice pogreške (za više pojedinosti vidi prilog 1.1. poglavlju 1. godišnjeg izvješća za 2017. godinu).

11Ukupni rezultatiD

ijagr

am 3

. U otprilike polovici rashoda za 2017. obuhvaćenih revizijom nije bilo značajnih pogrešaka

0 6020 40

Razina značajnosti: 2 %Procijenjena stopa pogreške

46,7 mlrd. eura

53,5 mlrd. eura

mlrd. eura

Plaćanja utemeljena na materijalnim pravima

Plaćanja utemeljena na nadoknadi troškovaProcijenjena stopa pogreške

3,7 %

Bezznačajnih pogreški

2 %

Način isplate financijskih sredstava EU‑a utječe na rizik od pogreške

Rezultati revizije koju je Sud proveo za 2017. potvrđuju njegove nalaze iz 2015. i 2016.: naime, način isplate financijskih sredstava EU‑a utječe na rizik od pogreške.

Pogreške su se pojavljivale uglavnom u plaćanjima za nadoknadu troškova, koja su ove godine činila 47 % statističkog skupa koji je Sud obuhvatio revizijom. Za dijelove proračuna EU‑a iz kojih su izvršena plaćanja za nadoknadu troškova Sud procjenjuje da stopa pogreške iznosi 3,7 % (4,8 % 2016.). Kad je riječ o plaćanjima utemeljenima na materijalnim pravima, stopa pogreške bila je ispod praga značajnosti od 2 % (vidi dijagram 3.).

Sud stoga zaključuje da pogreška nije raširena i da su plaćanja za 2017. zakonita i pravilna, osim plaćanja za nadoknadu troškova.

12Ukupni rezultati

Najveći udio u rashodima obuhvaćenim revizijom (56 %) imalo je područje „Prirodni resursi”. „Izravne potpore”, koje se uglavnom sastoje od plaćanja izravne potpore poljoprivrednicima, činile su 74 % toga područja i u njima nije bilo značajnih pogrešaka. „Ruralni razvoj, tržišne mjere, okoliš, klimatska politika i ribarstvo” druga su sastavnica područja „Prirodni resursi”.

„Konkurentnost za rast i zapošljavanje” imalo je drugi najveći udio u rashodima obuhvaćenima revizijom (15 %) i u njemu je bilo značajnih pogrešaka. Većina pogrešaka u tom području odnosila se na nadoknadu neprihvatljivih troškova za osoblje, drugih neprihvatljivih izravnih troškova ili neprihvatljivih neizravnih troškova.

Procjenom stope pogreške za područje „Kohezija” obuhvaćene su sve pogreške koje su kvantificirali revizijska tijela država članica ili sam Sud te su provedena usklađivanja u pogledu svih relevantnih financijskih ispravaka koje su izvršila tijela država članica ili Komisija. Sud na temelju toga procjenjuje da je stopa pogreške bila značajna.

U području „Administracija” nisu postojale značajne pogreške. Većinu rashoda u tom području čine plaće, mirovine i naknade koje isplaćuju institucije i tijela EU‑a.

Na dijagramu 4. prikazana je usporedba procijenjenih stopa pogreške u različitim rashodovnim područjima u razdoblju 2015. – 2017. Dodatne informacije o rezultatima u vezi s prihodima i svakim zasebnim rashodovnim područjem iznesene su na stranicama 22. – 45. i u relevantnim poglavljima godišnjeg izvješća za 2017. godinu.

Što su plaćanja utemeljena na materijalnim pravima i plaćanja za nadoknadu troškova?

Kada je riječ o potrošnji sredstava EU‑a, dvije su glavne vrste rashoda u kojima se pojavljuju jasno prepoznatljivi obrasci rizika:

ο plaćanja utemeljena na materijalnim pravima uvjetovana su ispunjavanjem određenih uvjeta te, između ostaloga, obuhvaćaju studentske i istraživačke stipendije (u okviru rashoda u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”), izravnu potporu poljoprivrednicima (u okviru područja „Prirodni resursi”) te plaće i mirovine osoblja EU‑a (u okviru područja „Administracija”)

ο plaćanja za nadoknadu troškova, u okviru kojih EU nadoknađuje prihvatljive troškove za prihvatljive aktivnosti. Takva se plaćanja izvršavaju primjerice za istraživačke projekte (u okviru područja „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”), ulaganja u regionalni i ruralni razvoj te programe osposobljavanja (u okviru područja „Kohezija” i „Prirodni resursi”) i projekte razvojne pomoći (u okviru područja „Globalna Europa”).

13Ukupni rezultati

% Procijenjena stopa pogreške temelji se na mjerljivim pogreškama koje Sud otkrije tijekom revizija, posebice ispitivanjem uzorka transakcija. U svrhu sastavljanja uzorka i procjenjivanja stope pogreške Sud se služi standardnim statističkim tehnikama (vidi prilog 1.1. poglavlju 1. godišnjeg izvješća za 2017. godinu).

Dija

gram

4. Usporedba procijenjenih stopa pogreške u rashodovnim područjima EU‑a

(2015. – 2017.)

2016.2015. 2017.

Rashodovno područje

Procijenjene stope pogreške (%)

„Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”

5,24,8

3,0

„Konkurentnost za rast i zapošljavanj”

4,1 4,24,4

„Prirodni resursi”

2,92,5 2,4

„Administracija”

0,60,2

0,5

14Ukupni rezultati

Sud u određenim okolnostima uzima u obzir korektivne mjere pri procjeni stope pogreške

Države članice i Komisija primjenjuju korektivne mjere u slučajevima nepravilnih rashoda i kad se pogreške u plaćanjima ne otkriju u ranijoj fazi procesa. Za potrebe revizijskih rezultata Sud nastoji uzeti u obzir mjere koje su se primijenile prije izvršenja plaćanja ili ispitivanja koje obavlja Sud. Potom se provjeravaju rezultati primjene tih ispravaka i po potrebi usklađuje procijenjena stopa pogreške.

Osim toga, tijela država članica raspolagala su s dovoljno informacija da prije prijavljivanja rashoda Komisiji spriječe ili otkriju i isprave znatan broj pogrešaka. Da su nacionalna tijela te informacije upotrijebila u svrhu ispravljanja pogrešaka, procijenjena stopa pogreške za ukupne rashode u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” iznosila bi 2,7 %, dok bi u području „Prirodni resursi” stopa bila ispod praga značajnosti od 2 %.

15Ukupni rezultati

Pojedinačne komponente informacija o pravilnosti koje iznosi Komisija nisu uvijek u skladu s nalazima Suda

Svaka glavna uprava Komisije sastavlja godišnje izvješće o radu. Takva izvješća uključuju izjavu u kojoj ravnatelj glavne uprave potvrđuje da ima jamstvo da su financijske informacije navedene u izvješću točne i da su transakcije za koje je odgovoran zakonite i pravilne. Sve glavne uprave iznijele su procjenu svojih stopa pogreške koja je u velikoj mjeri u skladu s procjenom stope pogreške koju je Sud iznio za područja „Prirodni resursi” i „Administracija”, no koja je niža za područja „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” i „Kohezija”.

Slučajeve u kojima postoji sumnja na prijevaru Sud prijavljuje OLAF‑u

Prijevara je čin namjerne obmane radi ostvarenja koristi. Stopom pogreške u proračunu EU‑a koju Sud procjenjuje stoga se ne iskazuje ni razina prijevare ni razina neučinkovitosti ili nesvrhovitog trošenja sredstava. Riječ je o procjeni količine sredstava koja nisu trebala biti isplaćena jer nisu iskorištena u skladu s važećim pravilima i propisima.

Slučajevi u kojima Sud tijekom obavljanja revizije utvrdi da postoji sumnja na prijevaru prijavljuju se OLAF‑u, uredu Europske unije za borbu protiv prijevara. Od tog trenutka nadalje OLAF je nadležan za istragu i daljnje postupanje u vezi s tim slučajevima, po potrebi u suradnji s nacionalnim pravosudnim tijelima. U 703 transakcijama nad kojima je Sud proveo reviziju u svrhu davanja izjave o jamstvu i za potrebe drugih revizija uspješnosti i/ili usklađenosti, 2017. godine utvrđeno je 13 slučajeva u kojima je postojala sumnja na prijevaru (2016.: 11).

Ti su slučajevi proslijeđeni OLAF‑u, kao i šest drugih slučajeva na koje su Sudu pozornost skrenuli građani. Slučajevi u kojima postoji sumnja na prijevaru bili su povezani s umjetnim stvaranjem uvjeta za financiranje sredstvima EU‑a, prijavu troškova koji ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i nepravilnostima u javnoj nabavi.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima iznesene su u poglavlju 1. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu. Cjeloviti tekst godišnjeg izvješća dostupan je na internetskim stranicama Suda (http://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=46515).



16Ukupni rezultati

Izazovi u proračunskom i financijskom upravljanju

Nepodmirene proračunske obveze i dalje rastu

EU je 2017. preuzeo obveze u iznosu od 158,7 milijardi eura (99,3 %) od ukupnog iznosa sredstava dostupnih za preuzimanje obveza. Međutim, plaćanja su iznosila 124,7 milijardi eura, što je znatno manje od iznosa predviđenog proračunom, a razlog tome uglavnom leži u činjenici što su države članice za višegodišnje programe europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova za razdoblje 2014. – 2020. podnijele zahtjeve u manjem opsegu nego što je bilo očekivano.

Zbog iskorištavanja gotovo cjelokupnog iznosa dostupnog za preuzimanje obveza, u kombinaciji s niskom razinom plaćanja, nepodmirene proračunske obveze dosegle su novu rekordnu razinu od 267,3 milijarde eura. Znatno veće potrebe za plaćanjem pred kraj razdoblja aktualnog VFO‑a mogle bi dovesti do stvaranja pritiska na gornje granice za odobrena sredstva za plaćanja te uvelike povećati rizik od toga da dostupna odobrena sredstva za plaćanje ne budu dovoljna za podmirenje svih zahtjeva za plaćanje. Sud smatra da bi točnije predviđanje plaćanja olakšalo upravljanje tim rizikom.

Iskorištavanje dostupnih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) i dalje je izazov za države članice

Razina nepodmirenih obveza za europske strukturne i investicijske fondove bila je u nekoliko država članica 2017. prilično visoka, osobito u usporedbi s ukupnim godišnjim rashodima države (vidi dijagram 5.). Do kraja 2017. ukupna prosječna stopa iskorištenosti sredstava (16 %) iz VFO‑a za razdoblje 2014. – 2020. bila je čak i niža nego u usporedivoj godini prethodnog VFO‑a (2010.: 22 %). To je uglavnom uzrokovano kasnijim zaključenjem prethodnog VFO‑a, kasnim donošenjem pravnih akata, poteškoćama u primjeni novih zahtjeva u okviru tekućeg VFO‑a, promjenama pravila o opozivu sredstava iz „n + 2” u „n + 3” te administrativnim opterećenjem povezanim s preklapanjima između razdoblja VFO‑a. Sud također želi istaknuti učinak koji bi navedeno moglo imati na kvalitetu projekata i važnost dovoljno stabilnog pravnog okvira.

17Ukupni rezultatiD

ijagr

am 5

.

33 176

20 287

17 512

11 924

10 781

10 128

9 819

9 529

8 817

6 495

6 361

6 166

4 708

3 874

2 936

2 098

1 650

1 447

1 307

1 276

1 117

926

725

700

488

445

368

42

5 864

1 966

1 777

2 852

2 496

2 978

1 857

2 453

2 417

1 991

1 009

882

469

741

757

379

231

412

545

260

177

297

171

476

164

107

44

14

17,29

2,42

3,67

19,02

0,75

0,78

13,18

16,59

9,96

7,61

0,67

17,95

21,37

21,82

21,09

20,54

8,85

15,65

0,72

0,54

0,49

1,20

0,23

0,58

0,33

6,08

9,07

0,18

Nepodmirene obveze po državama članicama za razdoblje 2014. – 2020., stanje na kraju 2017.

Plaćanja po državama članicama tijekom 2017.

Nepodmirene obveze izražene kao postotak rashoda države za 2017.

Poljska

Italija

Španjolska

Rumunjska

Njemačka

Francuska

Češka Republika

Mađarska

Portugal

Grčka

Ujedinjena Kraljevina

Slovačka

Hrvatska

Bugarska

Litva

Latvija

Slovenija

Estonija

Austrija

Švedska

Belgija

Irska

Nizozemska

Finska

Danska

Cipar

Malta

Luksemburg

u milijunima eura %

Nepodmirene obveze u okviru ESI fondova na kraju 2017.

18Ukupni rezultati

Ostvarena je veća fleksibilnost proračuna EU‑a, no i dalje postoji rizik od zaostataka u plaćanjima

Preispitivanje VFO‑a u sredini razdoblja doprinijelo je većoj fleksibilnosti proračuna EU‑a. Povećana je ukupna razlika do gornje granice za plaćanja, kojom se omogućava prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava za plaćanja u buduće godine. Povrh toga, unaprijeđeni su posebni instrumenti. Iznosi raspoloživi u okviru pričuve za pomoć u nuždi i instrumenta fleksibilnosti povećani su za 0,7 milijardi eura. Usto, omogućeno je da se od 2017. nadalje sred‑stva koja nisu iskorištena u okviru Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji i Fonda solidarnosti Europske unije prenesu u instrument fleksibilnosti.

Te su mjere korisne, no njima se proračun EU‑a vjerojatno ne može učiniti dovoljno fleksibilnim za odgovor na potencijalne buduće izazove. Usto, pitanje o tome trebaju li se posebni instrumenti uračunavati unutar gornje granice za odobrena sredstva za plaćanje još nije riješeno. Takva nesigurnost povećava rizik od zaostataka u plaćanju.

Izloženost proračuna EU‑a i dalje je znatna

Proračun EU‑a i dalje je izložen rastućem broju pravnih obveza na temelju kojih će, ovisno o raznim uvjetima, u budućnosti biti potrebno izvršiti plaćanja. Među te obveze ubrajaju se potencijalne obveze u obliku jamstava koje bi moglo biti potrebno financirati u slučaju nastanka određenog budućeg događaja.

Sud preporučuje da se pri predstavljanju zakonodavnih prijedloga koji uključuju nastanak ili dodavanje znatnih potencijalnih obveza tim prijedlozima priloži pregled ukupne vrijednosti potencijalnih obveza za koje se pruža pot‑pora iz proračuna, kao i analizu scenarija testiranja otpornosti na stres i njihova mogućeg učinka na proračun.

Dodatni izazovi za proračun EU‑a proizlaze i iz najavljenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije 2019. godine.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima o proračunskom i financijskom upravljanju iznesene su u poglavlju 2. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.

19Ukupni rezultati

Informacije o uspješnosti treba bolje upotrebljavati

Komisija se koristi informacijama o uspješnosti s ciljem upravljanja programima i politikama, no ne poduzimaju se uvijek prikladne mjere u slučaju nepostizanja ciljnih vrijednosti

Cilj je informacija o uspješnosti pružiti naznaku o tome ostvaruju li se učinkovito i djelotvorno ciljevi politika, pro‑jekata i programa. Informacije o uspješnosti trebaju poslužiti kao osnova za osmišljavanje neophodnih korektivnih mjera i pružanje potpore Komisiji pri donošenju odluka.

Sud je prošle godine preispitao način na koji Komisija pristupa izvješćivanju o uspješnosti u usporedbi s dobrom praksom. Sud se ove godine posebno usredotočio na uporabu informacija o uspješnosti na razini Komisije u vezi s programima potrošnje te razvojem, provedbom i evaluacijom politika.

Sud zaključuje ovaj dio teksta iznošenjem sljedećih preporuka Komisiji:

ο potrebno je uskladiti i pojednostavniti strateške okvire kojima se uređuje izvršenje proračuna EU‑a i time pojačati odgovornost za rezultate te povećati jasnoću i transparentnost za sve dionike

ο u izvješća o uspješnosti potrebno je unijeti ažurirane informacije o uspješnosti u pogledu napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti i uvijek poduzimati ili predlagati odgovarajuće mjere kad te ciljne vrijednosti nisu postignute

ο potrebno je pojednostavniti pokazatelje uspješnosti proračuna EU‑a i dodatno uskladiti opće ciljeve na visokoj razini te posebne ciljeve programa i politika

ο u ključnim izvješćima o uspješnosti potrebno je pružiti informacije o načinu korištenja informacijama o uspješnosti u procesu donošenja odluka

ο potrebno je uvesti mjere i poticaje kako bi se u unutarnjoj kulturi Komisije potaknula veća usmjerenost na uspješnost nadograđujući se na već ostvareni napredak.

2017. godine objavljeno je 28 tematskih izvješća o raznovrsnim temama

Sud redovito procjenjuje uspješnost i o tome objavljuje tematska izvješća, koja se većinom temelje na revizijama uspješnosti ili kombinaciji procjena usklađenosti i uspješnosti. U okviru svojih izvješća za 2017. godinu Sud je poseb‑no provjerio jesu li ispunjeni ciljevi odabranih politika i programa EU‑a, jesu li rezultati postignuti na djelotvoran i učinkovit način te je li financijskim sredstvima EU‑a ostvarena dodana vrijednost. Svih 28 tematskih izvješća objav‑ljenih 2017. godine popisano je na sljedećoj stranici.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o procjeni uspješnosti koju je obavio Sud iznesene su u poglavlju 3. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.

20Ukupni rezultati

Tematska izvješćaSuda za 2017.

PRIRODNI RESURSI

FINANCIJSKO I GOSPODARSKOUPRAVLJANJE

PRIHODI

GLOBALNA EUROPA

GOSPODARSKA, SOCIJALNAI TERITORIJALNA KOHEZIJA

KONKURENTNOST ZA RASTI ZAPOŠLJAVANJE

ADMINISTRACIJA

• Nepotrebno bacanje hrane• Mreža Natura 2000• Tijela za ovjeravanje• Kontrola u podrucju ribarstva• Mladi poljoprivrednici• Ruralni razvoj • Ekologizacija u okviru ZPP-a

Tematska izvješća:


Tematsko izvješće:

Carinske provjereTematsko izvješće:



• Zaključenje programa• Sporazumi o partnerstvu• Ex ante uvjeti• Financijski ispravci• Željeznički signalno-sigurnosni sustavi• Jedinstveno europsko nebo• Jamstveni instrument za MSP-ove• Nezaposlenost mladih• Direktiva o vodi za piće

• Honduras• Tunis• Odgovor na katastrofe• Prihodi u Africi• Migracijske žarišne točke• Trgovina ljudima• Uzajamni fond Bêkou• Promatranje izbora

• Grčka �nancijska kriza• Jedinstveni sanacijski odbor

Sud Europske unije

Tematska izvješća Suda uglavnom se odnose na revizije uspješnosti i dostupna su na 23 jezika EU‑a na internetskim stranicama Suda (http://www.eca.europa.eu/hr/Pages/AuditReportsOpinions.aspx?ty=Special report&tab=tab4).

http://www.eca.europa.eu/hr/Pages/AuditReportsOpinions.aspx?ty=Special report&tab=tab4

21Ukupni rezultati

Komisija provodi velik dio preporuka Suda

Sud obavlja godišnji pregled opsega u kojem Komisija poduzima korektivne mjere u vezi s preporukama Suda. U skladu sa svojom strategijom za razdoblje 2018. – 2020. Sud će provjeriti provedbu svih preporuka upućenih Komisiji tri godine ranije na temelju obavljenih revizija uspješnosti.

Ovogodišnjom analizom praćenja provedbe preporuka obuhvaćeno je 100 preporuka koje je Sud iznio u tematskim izvješćima objavljenima 2014. godine. Komisija je 75 preporuka provela u potpunosti ili u većoj mjeri. Sud je utvrdio da samo šest preporuka nije uopće bilo provedeno (vidi dijagram 6.).

Dija

gram

6. Provedene su brojne preporuke koje je Sud iznio 2014. godine

nije provedeno

provedeno u određenoj mjeri

provedeno u većoj mjeri

provedeno u potpunosti

58 %17 %

19 %

6 %

22Pobliže o prihodima i rashodovnim područjima

Prihodi 139,7 milijardi

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio prihodovnu stranu proračuna EU‑a kojom se financiraju rashodi. Obavljeno je ispitivanje određenih ključnih kontrolnih sustava za izračun i ubiranje vlastitih sredstava te uzorka prihodovnih transakcija.

Prihodi na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND) i poreza na dodanu vrijednost (PDV) činili su redom 56 % i 12 % ukupnih prihoda EU‑a 2017. godine. Ti doprinosi izračunati su s pomoću makroekonomskih statističkih podataka i procjena koje dostavljaju države članice.

Tradicionalnim vlastitim sredstvima, ponajprije carinama na uvoz koje u ime EU‑a naplaćuju administrativna tijela država članica, ostvaren je doprinos od dodatnih 15 % prihoda EU‑a. Preostalih 17 % čine prihodi iz drugih izvora (npr. doprinosi i povrati koji proizlaze iz sporazuma i programa EU‑a, višak iz financijske godine 2016., novčane kazne koje izriče Komisija i zatezne kamate).

Nalazi revizije

Ispitani sustavi povezani s prihodima bili su općenito djelotvorni. Međutim, kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima, Sud smatra da su pojedine kontrole bile tek djelomično djelotvorne. Također je utvrđeno da u području mjera koje poduzima radi zaštite prihoda EU‑a Komisija ima prostora za poboljšanja. Konkretnije, utvrđeni su određeni nedostatci u njezinu upravljanju rizikom od prikazivanja vrijednosti uvozne robe povezane s tradicionalnim vlastitim sredstvima manjom od stvarne, kao i u provjerama vlastitih sredstava od PDV‑a. Nedostatci u obama područjima mogli bi utjecati na doprinose koje države članice uplaćuju u proračun EU‑a.

Postoje li značajne pogreške?

NeProcijenjena stopa pogreške:

0,0 % (2016.: 0,0 %)


Preporuke

Sud preporučuje Komisiji:

ο da poboljša praćenje uvoznih tokova, uključujući širu primjenu tehnika rudarenja podataka radi analize neuobičajenih obrazaca i razloga njihova nastanka, te da poduzme hitne mjere kako bi se zajamčilo da se na raspolaganje stavljaju točni iznosi tradicionalnih vlastitih sredstava

ο da preispita postojeći kontrolni okvir i kvalitetnije dokumentira njegovu primjenu pri provjeri toga jesu li države članice točno izračunale vrijednost vlastitih sredstava od PDV‑a.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji prihoda EU‑a koju je obavio Sud iznesene su u poglavlju 4. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.


„Konkurentnost za rast i zapošljavanje” 14,9 milijardi eura

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio rashode za istraživanje i inovacije, obrazovne sustave, otvaranje radnih mjesta, jedinstveno digitalno tržište, obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, kao i rashode čiji je cilj moderniziranje prometnog sektora i unaprjeđenje poslovnog okruženja, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP‑ove).

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2017. godine iznosili su 14,9 milijardi eura. Većina rashoda imala je oblik bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju javnim ili privatnim korisnicima koji sudjeluju u projektima.

Rashodi za istraživanje i inovacije, koji su 2017. činili 53 % potrošenih sredstava u okviru predmetnog podnaslova, nastaju u sklopu Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj za razdoblje 2007. – 2013. (FP7) i programa Obzor 2020., okvirnog programa za razdoblje 2014. – 2020.

Nalazi revizije

Glavni rizik za pravilnost transakcija čine slučajevi u kojima korisnici prijave neprihvatljive troškove koji se ne otkriju i ne isprave prije nego što ih Komisija nadoknadi. Sud je doista utvrdio da je većina pogrešaka povezana s nadoknadom neprihvatljivih troškova za osoblje, drugih neprihvatljivih izravnih troškova (kao što su troškovi za putovanja ili opremu koji nisu povezani s projektom) ili neprihvatljivih neizravnih troškova koje su prijavili korisnici. Time su obuhvaćene pogreške u izračunima, nedostatak popratnih dokaza za prijavljene troškove i troškovi nastali izvan dopuštenog razdoblja (vidi primjere u okviru).


DaProcijenjena stopa pogreške:

4,2 % (2016.: 4,1 %)


Bilo je dostupno dovoljno informacija da se spriječi ili otkrije i ispravi znatan broj pogrešaka. Da su se sve te informacije upotrijebile u svrhu ispravljanja pogrešaka, procijenjena stopa pogreške za ukupne rashode u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” bila bi manja za 1,5 postotnih bodova.

U nekoliko slučajeva Sud je također utvrdio da su koordinatori projekata raspodjeljivali financijska sredstva EU‑a ostalim sudionicima projekata uz određena kašnjenja. Premda su neka od tih kašnjenja bila shvatljiva, Sud napominje da svako kašnjenje u prijenosu financijskih sredstava EU‑a može imati ozbiljne financijske posljedice za sudionike projekata, osobito MSP‑ove.

Pravila za program Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe

Sud je prethodno već napomenuo da su pravila financiranja za program Obzor 2020. jednostavnija od pravila za program FP7. Međutim, pravila o troškovima za osoblje i dalje je teško razumjeti i primjenjivati. To potvrđuju revizije koje su proveli Sud i Komisija, koje pokazuju postojano visoku stopu pogreške u pogledu troškova za osoblje.

Sud je i u drugim programima utvrdio da nejasna pravila prihvatljivosti ostavljaju prostora za različita tumačenja. U okviru Instrumenta za povezivanje Europe ne pružaju se smjernice o dokazima koji su potrebni kako bi se potkrijepio stvaran nastanak određenog troška, što je preduvjet za njegovu prihvatljivost. Sud smatra da bi se dodatnim pojednostavnjivanjem i pojašnjavanjem pravila poboljšalo financijsko upravljanje i uskladilo postupanje prema korisnicima.

Primjeri: Neprihvatljivi troškovi

U jednom slučaju koji je Sud ispitao korisnik (MSP) se služio netočnom metodologijom za izračun naknada po satu te je za neke zaposlenike prijavio broj radnih sati veći od stvarnih. Usto, sve zaposlenike koji su radili na predmetnom projektu zapravo je zapošljavalo sestrinsko društvo koje nije bilo uključeno u sporazum o bespovratnim sredstvima.

U jednom drugom slučaju korisnik je prijavio buduće troškove za koje nije bio izdan račun u trenutku kada ih je Komisija prihvatila niti su ti troškovi bili podmireni te također nije postojao nikakav dokaz o tome da su povezani radovi bili doista obavljeni.


Izvješća Komisije o zakonitosti i pravilnosti

Izvješćima o radu Glavne uprave za istraživanje i inovacije, Glavne uprave za obrazovanje, mlade, sport i kulturu te Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) i Izvršne agencije za istraživanje (REA) pružila se vjerna procjena financijskog upravljanja glavnih uprava i agencija u pogledu pravilnosti povezanih transakcija. Informacijama iznesenima u tim izvješćima općenito se potvrđuju nalazi i zaključci Suda. Sud je također utvrdio da je Komisija dodatno uskladila svoj pristup za utvrđivanje procijenjenih rizičnih iznosa unutar svojih službi koje provode programe u području istraživanja i inovacija.

Sud je za područje istraživanja i inovacija provjerio metodologiju Komisije za uzorkovanje i reviziju, na kojoj se temelje informacije o zakonitosti i pravilnosti u godišnjim izvješćima o radu, kao i revizijsku dokumentaciju koju posjeduju Komisija i privatna revizorska društva koja za Komisiju provode revizije programa FP7, Obzor 2020. i Erasmus+.

Aktivnostima provedenima u vezi sa strategijom i metodologijom za ex post reviziju koje su za program Erasmus+ primijenile Komisija i nacionalne agencije Sud je utvrdio da su nacionalne agencije i tijela koji su obuhvaćeni njegovom revizijom uspostavili odgovarajuće kontrolne sustave. Međutim, u dvama slučajevima od njih triju obuhvaćenih provjerom utvrđeni su nedostatci u razini temeljitosti i dokumentiranju provjera koje su provela predmetna neovisna revizijska tijela o čijem su odabiru odluku donijela relevantna nacionalna tijela.

Privatna revizorska društva nisu u potpunosti uskladila svoje planove revizije za program FP7.

Planovi revizije za program Obzor 2020. bili su usklađeni, ali dostupna revizijska dokumentacija nije bila dostatna za cjelovitu provjeru. Nadalje, budući da revizijom Suda nisu obuhvaćena privatna revizorska društva koja provode revizije u ime Komisije, Sud ne može izvesti zaključak o kvaliteti ex post revizija za program Obzor 2020.

Procjena uspješnosti

Sud je procijenio postupke Komisije za izvješćivanje o uspješnosti za projekte u području istraživanja i inovacija obuhvaćene uzorkom. Iako su u većini slučajeva projektima postignuta očekivana ostvarenja i rezultati, postojali su slučajevi u kojima je prikazani napredak bio tek djelomično u skladu s dogovorenima ciljevima ili u kojima se prijavljeni troškovi nisu smatrali opravdanima s obzirom na napredak koji se određenim projektom ostvario. Osim toga, u nekim slučajevima ostvarenja i rezultati projekata promicani su tek djelomično.


Preporuke


ο kad je riječ o programu Obzor 2020., da dodatno pojasni pravila prihvatljivosti za troškove za osoblje, preispita metodologiju izračuna troškova za osoblje i upotpuni popis pitanja koja se odnose na određene zemlje

ο kad je riječ o CEF‑u, da podigne razinu osviještenosti korisnika o pravilima prihvatljivosti, posebice na način da uvede jasnu razliku između ugovora o provedbi i podugovora

ο da u što kraćem roku ukloni nedostatke koje je Služba Komisije za unutarnju reviziju utvrdila u procesu agencije EACEA za upravljanje bespovratnim sredstvima u okviru programa Erasmus+ te u praćenju projekata istraživanja i inovacija.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” iznesene su u poglavlju 5. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.


Predmet revizije

Rashodi u okviru podnaslova 1.b VFO‑a „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” („Kohezija”) usmjereni su na smanjenje nejednakosti u razvoju različitih država članica i regija EU‑a jačanjem konkurentnosti svih regija. Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2017. godine iznosili su tek 8,0 milijardi eura. Razlog tome bila je niska razina prihvaćenih rashoda, no izgledan je znatan porast tog iznosa 2018.

Za upravljanje rashodima u tom području odgovornost snose dvije glavne uprave Komisije. Prva je od njih Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO), koja uglavnom nadzire primjenu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) i koja je bila odgovorna za 65 % statističkog skupa koji je Sud obuhvatio revizijom. Druga je Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL), koja uglavnom prati primjenu Europskog socijalnog fonda (ESF) i koja je bila odgovorna za 35 % statističkog skupa koji je Sud obuhvatio revizijom.

Upravljanje rashodima, koje dijele Komisija i države članice, uključuje sufinanciranje višegodišnjih operativnih programa iz kojih se financiraju projekti.

Sud je revizijom po prvi put obuhvatio plaćanja pri zaključenju programa za programsko razdoblje 2007. – 2013. i obračunane rashode za razdoblje 2014. – 2020. u sklopu izmijenjenog okvira za kontrolu i jamstvo. U skladu s izmijenjenim okvirom, ovogodišnjom revizijom Suda obuhvaćene su aktivnosti revizijskih tijela i Komisije. Sud je sastavio statistički reprezentativan uzorak transakcija koje su revizijska tijela prethodno ispitala te je preispitao njihove aktivnosti. U slučajevima transakcija u kojima je utvrdio nedostatke Sud je također ponovno proveo reviziju koju su ta tijela obavila na razini korisnika.

Svrha revizije bila je prikupiti informacije za potrebe davanja opće izjave o jamstvu i procijeniti novi okvir za kontrolu i jamstvo te razmjer u kojem se na njega može osloniti. Predmetne aktivnosti provedene su s ciljem njegove moguće opširnije primjene u budućnosti i, stoga, utvrđivanja područja u kojima su potrebna daljnja poboljšanja.

Nalazi revizije

„Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” 8,0 milijardi eura


DaProcijenjena stopa pogreške1:

3,0 % (2016.: 4,8 %)

1 Tom je procjenom obuhvaćeno 50 pogrešaka koje su prethodno otkrila revizijska tijela država članica te su uzeti u obzir ispravci u ukupnoj vrijednosti od 101 milijuna eura za rashode iz obaju razdoblja.


Primjer: Neprihvatljivi zajmovi odobreni za financijske instrumente pod podijeljenim upravljanjem

Sredstva iz EFRR‑a kojima se sufinanciraju zajmovi moraju se u prvom redu (tj. u iznosu većem od 50 % ukupne vrijednosti zajmova) upotrebljavati za potporu malim i srednjim poduzećima. Međutim, u slučaju jednog od financijskih instrumenata obuhvaćenih revizijom gotovo 80 % ukupnog odobrenog iznosa zajmova uloženo je u društva koja nisu bila mala i srednja poduzeća. Ni revizijsko tijelo ni Komisija nisu uočili navedeno kršenje jednog od osnovnih zahtjeva u pogledu prihvatljivosti koje je zakonodavac utvrdio.

Broj i učinak otkrivenih pogrešaka upućuju na postojane nedostatke u pogledu pravilnosti rashoda koje prijavljuju upravljačka tijela. Najveći udio u stopi pogreške koju je Sud procijenio zauzimaju financijskih instrumenti, a zatim slijede neprihvatljivi troškovi (vidi primjer).

Procjena aktivnosti revizijskih tijela

Aktivnosti revizijskih tijela ključan su dio novog okvira za jamstvo i kontrolu za jamčenje pravilnosti rashoda u području kohezije. Sud je, stoga, ove godine stavio veći naglasak na ispitivanje ključnih aspekata provjera koje ta tijela provode.

Preispitivanje aktivnosti revizijskih tijela koje je obavio Sud u nekoliko je slučajeva upućivalo na nedostatke koji su utjecali na pouzdanost prijavljenih stopa preostale pogreške. Sud je utvrdio nedostatke u pogledu opsega, kvalitete i dokumentiranja aktivnosti predmetnih tijela te reprezentativnosti njihova uzorkovanja. Komisija predmetne nedostatke nije utvrdila. Za svu dokumentaciju o jamstvu i zaključenju koju je Sud ispitao revizijska su tijela prijavila stopu preostale pogreške manju od 2 %.

Međutim, Sud je otkrio dodatne pogreške i stoga ponovno izračunao stope preostale pogreške, koje su se za šest od 12 paketa dokumenata o jamstvu za razdoblje 2014. – 2020. i tri od 10 paketa dokumenata o zaključenju za razdoblje 2007. – 2013. pokazale većima od 2 %.

Aktivnosti Komisije i njezino izvješćivanje o stopi preostale pogreške u godišnjim izvješćima o radu

Godišnja izvješća o radu ključan su alat s pomoću kojeg Komisija izvješćuje o tome ima li razumno jamstvo da je postojećim postupcima kontrole zajamčena pravilnost rashoda. Izmijenjeni okvir za kontrolu i jamstvo osmišljen je s ciljem da se zajamči da stope preostale pogreške na godišnjoj razini ne prelaze prag značajnosti od 2 %. Međutim, u godišnjim izvješćima o radu GU‑a EMPL i GU‑a REGIO za 2017. za područje „Kohezija” navodi se niz različitih stopa kao mjerilo za rizične rashode. Izvješća sadržavaju stope preostale pogreške za svu dokumentaciju o jamstvu u računovodstvenoj godini od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. Sud je mišljenja da su te stope jedine za koje je Komisija mogla dobiti potrebno jamstvo od revizijskih tijela i na temelju vlastitih aktivnosti u vezi s pravilnošću.


Nadalje, Komisija treba dodatno poboljšati aktivnosti koje provodi u području prihvaćanja računovodstvene dokumentacije, potvrđivanja pojedinačnih stopa preostale pogreške i utvrđivanja ukupne stope preostale pogreške.

Revizije koje je Sud proveo pokazuju da su ukupne stope preostale pogreške za računovodstvenu godinu 2015./2016. navedene u godišnjim izvješćima o radu Komisije prikazane manjima od stvarnih te se Sud na njih trenutačno ne može osloniti.


Jedan od glavnih ciljeva regulatornih odredbi za razdoblje 2014. – 2020. bio je staviti veći naglasak na uspješnost i rezultate. Preispitivanja koja je Sud proveo nad 113 dovršenih projekata pokazuju da u načelu postoji jasna poveznica između ciljnih ostvarenja na razini operativnih programa s jedne i projekata s druge strane. U slučajevima u kojima su utvrđene ciljne vrijednosti, za većinu njih u izvješćima je navedeno da su ispunjene, barem djelomično. Međutim, u okviru mnogih sustava za mjerenje uspješnosti nisu utvrđeni pokazatelji, čime se otežava procjenjivanje cjelokupnog doprinosa određenog projekta ostvarenju specifičnih ciljeva operativnog programa.

Preporuke


ο da zajamči da se na razini financijskih posrednika primjenjuju odgovarajući mehanizmi revizije financijskih instrumenata kojima upravlja EIF

ο da predloži zakonodavne izmjene za financijski okvir koji će se primjenjivati u razdoblju nakon 2020. kojima bi se isključila mogućnost uporabe financijskih sredstava EU‑a za nadoknadu PDV‑a javnim tijelima

ο da poduzme mjere u pogledu nedostataka koje je Sud utvrdio u provjerama aktivnosti revizijskih tijela koje provodi u kontekstu svojih revizija pravilnosti

ο da poduzme mjere u pogledu složenosti informacija iznesenih u godišnjim izvješćima o radu GU‑a REGIO i GU‑a EMPL u vezi s okvirom za kontrolu i jamstvo za 2014. – 2020.


ο da zajamči da se mehanizmi revizije izmijene u skladu s prijedlogom u vezi s financijskim instrumentima u regulatornom okviru za razdoblje nakon 2020. kako bi se stope preostale pogreške izračunavale isključivo na temelju stvarne uporabe financijskih sredstava na razini krajnjih primatelja

ο da objavi ukupnu stopu preostale pogreške za područje „Kohezija” za svaku računovodstvenu godinu

ο da provodi dostatne provjere pravilnosti kako bi mogla donijeti zaključke o djelotvornosti revizija koje su provela revizijska tijela i dobiti razumno jamstvo o pravilnosti rashoda, i to najkasnije u okviru godišnjeg izvješća o radu koje objavljuje u godini nakon prihvaćanja računovodstvene dokumentacije.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” iznesene su u poglavlju 6. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.


„Prirodni resursi” 56,5 milijardi eura

Predmet revizije

Ovo rashodovno područje obuhvaća zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), zajedničku ribarstvenu politiku (ZRP) i dio rashoda EU‑a u području okoliša i klimatske politike. Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2017. godine iznosili su 56,5 milijardi eura.

ZPP je osnova za potrošnju sredstava EU‑a u području poljoprivrede. Zakonodavstvom EU‑a propisana su tri opća cilja za ZPP:

ο održiva proizvodnja hrane, s naglaskom na dohodak od poljoprivrede, poljoprivredna produktivnost i stabilnost cijena

ο održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskom politikom, s naglaskom na emisije stakleničkih plinova, bioraznolikost, tlo i vodu

ο uravnotežen teritorijalni razvoj.

Rashodi u okviru ZPP‑a pod podijeljenim su upravljanjem Komisije i država članica. Njima su obuhvaćeni:

ο Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – izravna plaćanja, koja su činila 74 % rashoda u ovom području

ο Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), iz kojeg se zajedno s državama članicama sufinanciraju programi ruralnog razvoja i u sklopu kojega nastaje 19 % rashoda

ο EFJP – tržišne mjere, koje su činile 5 % rashoda.

Rashodi u području ZPP‑a usmjeravaju se preko približno 80 agencija za plaćanja koje su odgovorne za provjeru prihvatljivosti zahtjeva za potporu i izvršavanje isplata korisnicima.

Zajednička ribarstvena politika pod podijeljenim je upravljanjem Komisije i država članica.

Politikom EU‑a o okolišu Komisija upravlja na središnjoj razini. Program za okoliš i klimatsku politiku (LIFE) najveći je instrument za potrošnju sredstava u tom području.


Nalazi revizije

Komisija i države članice primijenile su korektivne mjere kojima je stopa pogreške koju je Sud za ovo poglavlje procijenio umanjena za 1,1 postotni bod. Međutim, u znatnom broju transakcija u kojima su postojale mjerljive pogreške tijela država članica raspolagala su s dovoljno informacija da prije prijavljivanja rashoda Komisiji spriječe ili otkriju i isprave pogreške. Da su predmetna nacionalna tijela pravilno upotrijebila sve informacije kojima su raspolagala, procijenjena stopa pogreške za ovo poglavlje bila bi manja za 0,9 postotnih bodova.

U izravnim plaćanjima nije bilo značajnih pogrešaka

Površina poljoprivrednog zemljište glavna je varijabla za izravna plaćanja. Stalna poboljšanja sustava kontrole doprinijela su održanju stope pogreške 2017. godine ispod praga značajnosti od 2 %

„Plaćanja za ekologizaciju” pružaju se kao potpora poljoprivrednicima koji usvoje prakse korisne za klimu i okoliš. U okviru 121 izravnog plaćanja koje je Sud ispitao revizori su posjetili 35 korisnika koji primaju plaćanja za ekologizaciju i utvrdili samo jedan slučaj izravnog kršenja obveza u vezi s ekologizacijom. Kao što je Sud prethodno utvrdio, obveze u vezi s ekologizacijom nisu stroge i u najvećoj mjeri odgovaraju uobičajenim poljoprivrednim praksama. Za više informacija vidi tematsko izvješće Suda br. 21/2017: „Ekologizacija: složeniji oblik potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša”.

„Ruralni razvoj, tržišne mjere, okoliš, klimatska politika i ribarstvo”

U navedenim rashodovnim područjima stopa pogreške i dalje je visoka.

Glavni izvori pogrešaka odnosili su se na neispunjavanje uvjeta prihvatljivosti, davanje netočnih informacija o površini zemljišta ili broju životinja i slučajeve u kojima korisnici nisu ispunjavali obveze u području poljoprivrede i okoliša (vidi primjer).



2,4 % (2016.: 2,5 %)


Izvješća Glavne uprave Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj o zakonitosti i pravilnosti

Usklađene stope pogreške za glavna rashodovna područja u okviru područja „Prirodni resursi” iznesene u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) za 2017. godinu u skladu su sa zaključkom koji je Sud donio na temelju revizije, prema kojem je stopa pogreške u rashodima za područje „Prirodni resursi” u cjelini značajna i prema kojem programi izravne potpore iz EFJP‑a, koji čine 74 % rashoda u okviru ovog naslova VFO‑a, nisu sadržavali značajne pogreške.

Od 2015. godine tijela za ovjeravanje u relevantnim državama članicama dužna su davati mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda agencija za plaćanja. Aktivnosti tijela za ovjeravanje jedan su od elemenata na temelju kojih se izrađuje model jamstva Komisije za rashode u okviru ZPP‑a: GU AGRI uzima njihove aktivnosti u obzir pri izračunavanju usklađenih stopa pogreške za glavna rashodovna područja. Međutim, potrebna su daljnja poboljšanja želi li Komisija ostvariti cilj da se aktivnostima tijela za ovjeravanje služi kao primarnim izvorom jamstva u pogledu pravilnosti rashoda u okviru ZPP‑a.


Zahtjev za geoprostornu potporu (GSAA) mrežna je aplikacija koju poljoprivrednici mogu rabiti za elektroničko podnošenje zahtjeva za potporu po površini, koje potom obrađuju agencije za plaćanja. Agencije za plaćanja moraju GSAA učiniti dostupnim svim korisnicima potpore po površini do 2018.

Revizori su posjetili više od 100 poljoprivrednih gospodarstava kako bi ispitali korištenje zahtjeva i anketirali 24 agencije za plaćanja o njegovu uvođenju. Većina podnositelja zahtjeva za potporu povezanu s površinom koju su revizori posjetili već rabi GSAA pa u većini slučajeva dolazi do manjeg broja pogrešaka te se troši manje vremena. Međutim, 23 % poljoprivrednika s kojima je Sud obavio razgovor i dalje nije upotrebljavalo GSAA za podnošenje zahtjeva.

Primjer: Korisnik nije ispunio obveze u području poljoprivrede i okoliša

Sud je ispitao jedan slučaj u kojemu je poljoprivrednik primio potporu u okviru mjere za optimizaciju agronomskih tehnika i navodnjavanja kako bi bile pogodne za okoliš. Kako bi stekao pravo na potporu, korisnik se morao obvezati na sadnju određenih usjeva na jednom dijelu gospodarstva, na manju uporabu kemijskih gnojiva i vode za navodnjavanje te na vođenje evidencija o uzgoju i navodnjavanju. Utvrđeno je da korisnik nije ispunio nijednu od tih obveza. Nakon što je Sud obavio posjet, agencija za plaćanja pokrenula je postupak povrata potpore.


Sud je ispitao 29 projekata ulaganja u području ruralnog razvoja kako bi procijenio njihovu uspješnost. Općenito govoreći, uvjeti prihvatljivosti bili su u skladu s prioritetima utvrđenima u programima ruralnog razvoja, a postupci odabira bili su prikladni. Korisnici koje su revizori posjetili u pravilu su projekte ulaganja u području ruralnog razvoja iz uzorka provodili prema planu te su države članice provjeravale opravdanost troškova. Međutim, države članice slabo su se koristile pojednostavnjenim mogućnostima financiranja.

Preporuke


ο da procijeni djelotvornost mjera država članica za uklanjanje uzroka pogrešaka u plaćanjima za tržišne mjere i ruralni razvoj te da po potrebi pruži dodatne smjernice

ο da provede pomniju analizu kvalitete ispitivanja transakcija koje provode tijela za ovjeravanje

ο da provjeri provedbu korektivnih mjera tijela država članica u slučajevima u kojima utvrdi da se ne može ili tek u ograničenoj mjeri može osloniti na aktivnosti tijela za ovjeravanje

ο da prati napredak koji agencije za plaćanja ostvaruju u pružanju pomoći poljoprivrednicima koji još ne upotrebljavaju GSAA i da promiče primjere najbolje prakse kako bi se izvukle najveće moguće koristi iz tog novog sustava i postigla njegova cjelovita provedba prije isteka propisanih rokova.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Prirodni resursi” iznesene su u poglavlju 7. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.


Predmet revizije

U sklopu ovog rashodovnog područja nekoliko je različitih politika čiji je zajednički cilj ojačati koncept „građanstva EU‑a” uspostavom područja slobode, pravde i sigurnosti bez unutarnjih granica.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2017. godine iznosili su 2,7 milijardi eura. Ta sredstva upotrjebljena su za zaštitu granica, politiku useljavanja i azila, pravosuđe i unutarnje poslove, javno zdravlje, zaštitu potrošača, kulturu, mladež, informiranje i dijalog s građanima. To područje obuhvaća razmjerno mali dio proračuna EU‑a koji s vremenom postaje sve veći (2017. godine približno 2 %).

Znatnim dijelom rashoda upravlja dvanaest decentraliziranih agencija o kojima izvješćujemo zasebno u posebnim godišnjim izvješćima Suda.

Rashodi u području migracija i sigurnosti čine 45 % ukupnih rashoda i u najvećoj mjeri nastaju pod podijeljenim upravljanjem država članica i Komisije. Najvažniji su fondovi u okviru ovog naslova:

ο Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), čiji je cilj doprinijeti djelotvornom upravljanju migracijskim tokovima te omogućiti zajednički pristup EU‑a pitanjima azila i useljavanja

ο Fond za unutarnju sigurnost (FUS), čiji je cilj ostvariti visoku razinu sigurnosti u EU‑u.

Ti su fondovi uspostavljeni na razdoblje 2014. – 2020. te su zamijenili program SOLID („Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima”).

Uz odabrane sustave Sud je također ispitao mali broj transakcija kojima su obuhvaćene glavne politike u ovom rashodovnom području.

S obzirom na mali uzorak Sud nije u mogućnosti izračunati reprezentativnu stopu pogreške za područje „Sigurnost i građanstvo” kao što je to učinio za druga rashodovna područja.

„Sigurnost i građanstvo” 2,7 milijardi eura


Nalazi revizije

Sud je provedenim ispitivanjima utvrdio nedosljednost u načinu na koji su države članice postupale u pogledu prihvatljivosti poreza na dodanu vrijednost koji su prijavila javna tijela, kojom se narušava dobro financijsko upravljanje rashodima EU‑a. Povrh toga, Sud je utvrdio da se postojećim obvezama u pogledu izvješćivanja za FAMI/FUS utvrđenima za računovodstvenu dokumentaciju za 2017. Komisiji onemogućava dobivanje svih financijskih informacija potrebnih za provedbu nadzora.

Preporuke


ο da državama članicama pruži smjernice za uporabu sredstava EU‑a u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja. Točnije, u smjernicama za provedbu FAMI‑ja/FUS‑a treba jasno navesti da, u slučajevima u kojima javna tijela provode mjere EU‑a, sufinanciranje sredstvima EU‑a ne smije premašiti ukupne prihvatljive rashode bez PDV‑a.

ο da od država članica traži da u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za svoje nacionalne programe u sklopu FAMI‑ja i FUS‑a prikazane iznose razvrstavaju na povrate, pretfinanciranja i stvarno nastale rashode te da u svojem godišnjem izvješću o radu od 2018. nadalje navodi stvarnu potrošnju sredstava za svaki pojedini fond.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Sigurnost i građanstvo” iznesene su u poglavlju 8. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.


„Globalna Europa” 8,2 milijarde eura

Predmet revizije

Ovo rashodovno područje obuhvaća rashode u području vanjske politike, potpore zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU‑u te razvojne i humanitarne pomoći pružene zemljama u razvoju i susjednim zemljama (bez europskih razvojnih fondova – vidi stranice 43. – 45.).

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2017. godine iznosili su 8,2 milijarde eura te su se isplaćivali u više od 150 zemalja. Tim rashodima upravlja se ili izravno, na razini nekoliko glavnih uprava Komisije (iz njihova sjedišta u Bruxellesu ili preko delegacija EU‑a u državama korisnicama), ili pak neizravno, na razini zemalja korisnica ili međunarodnih organizacija, pri čemu se primjenjuje širok raspon instrumenata za suradnju i metoda pružanja potpore.

S obzirom na mali uzorak Sud nije u mogućnosti izračunati reprezentativnu stopu pogreške za područje „Sigurnost i građanstvo” kao što je to učinio za druga rashodovna područja.

Nalazi revizije

S obzirom na doprinose EU‑a općem proračunu zemalja korisnica (proračunska potpora) Komisija je prilično fleksibilna pri donošenju odluka o tome jesu li uvjeti prihvatljivosti ispunjeni. Mogući nedostatci u financijskom upravljanju koji dovedu do zloporabe na nacionalnoj razini neće uzrokovati pogreške koje bi Sud utvrdio provedbom revizije. Isto vrijedi i za sredstva EU‑a koja se objedinjuju sa sredstvima drugih međunarodnih donatora i ne namjenjuju za točno određene stavke rashoda. U takvim slučajevima troškovi se prema pravilima EU‑a smatraju prihvatljivima dok god tako objedinjena sredstva sadržavaju dovoljno prihvatljivih rashoda da se njima pokrije doprinos EU‑a.

Ispitivanjima transakcija koje je Sud proveo utvrđeni su određeni nedostatci u sustavima Komisije koji utječu na postupke javne nabave koji se provode na drugoj razini (postupci javne nabave koje provode korisnici) te u nadoknadi plaća stalnih savjetnika za twinning koji su upućeni na rad na projektima financiranima sredstvima EU‑a.


Primjer: Pitanja u vezi s uspješnošću posjećenih projekata

Sud je ispitao dva slučaja u kojima je trošak prijevoza materijala bio mnogo veći od vrijednosti samih materijala. U prvom je slučaju za prijevoz robe u vrijednosti od 78 000 eura plaćeno 152 000 eura, dok je u drugom slučaju za prijevoz robe u vrijednosti od 70 150 eura plaćeno 131 500 eura.

Izvješća Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju o usklađenosti

U sklopu napora koje Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (GU NEAR) ulaže kako bi se smanjila razina pogrešaka u plaćanjima, ta je glavna uprava kao i prethodnih godina naručila studiju radi procjene stope preostale pogreške u rashodima u ovom području. Kao i u prethodnim procjenama studije, Sud je utvrdio da je metodologija koja se u njoj primjenjivala u velikoj mjeri svrsishodna i djelotvorna. Međutim, Sud je utvrdio da je bilo prostora za poboljšanja u nizu područja, primjerice u podjeli relevantnog statističkog skupa na podskupine na temelju rizičnosti, stupnju slobodne prosudbe koju izvođač studije može primijeniti pri procjeni pogreške za pojedinačne transakcije te u području pogrešaka koje se ne uzimaju u obzir.

Tijekom pregleda godišnjeg izvješća o radu GU‑a NEAR za 2017. Sud je utvrdio da je predmetna uprava uložila znatne napore da provede preporuke Suda o prikazivanju korektivnog kapaciteta većim od stvarnoga te je počela primjenjivati oprezan pristup pri analizi naloga za povrat sredstava.


Sud je uz provjeru pravilnosti obavio i procjenu aspekata uspješnosti za sedam dovršenih projekata. Za sve ispitane projekte utvrđeni su jasni i relevantni pokazatelji uspješnosti. Njihovi logički okviri bili su dobro strukturirani, a njihova su ostvarenja bila realistična. Međutim, Sud je utvrdio niz problema u vezi s načinom provedbe predmetnih projekata. Ti su problemi umanjili uspješnost projekata (vidi primjer).


Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Globalna Europa” iznesene su u poglavlju 9. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.

Preporuke


ο da vanjskom izvođaču sljedeće studije o stopi preostale pogreške pruži preciznije smjernice o provjerama postupaka javne nabave koji se provode na drugoj razini

ο da predmetni statistički skup za sljedeću studiju o stopi preostale pogreške podijeli na podskupine na temelju inherentne rizičnosti projekata, stavljajući veći naglasak na bespovratna sredstva pod izravnim upravljanjem, a manji na transakcije proračunske potpore

ο da u sljedećem godišnjem izvješću o radu opiše ograničenja studije o stopi preostale pogreške

ο da preispita postojeće smjernice za korisnike projekata koji se provode pod neizravnim upravljanjem kako bi se zajamčilo da se planirane aktivnosti provode pravodobno i da se ostvarenja projekata doista i primjenjuju kako bi se ostvarila najveća vrijednost za uloženi novac.


Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio administrativne rashode institucija i drugih tijela EU‑a: Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Vijeća Europske unije, Europske komisije, Suda Europske unije, Europskog revizorskog suda, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europskog odbora regija, Europskog ombudsmana, Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Europske službe za vanjsko djelovanje.

Rashodi predmetnih institucija i drugih tijela EU‑a obuhvaćeni revizijom iznosili su 2017. godine 9,7 milijardi eura. Taj je iznos obuhvaćao rashode za ljudske resurse (koji čine otprilike 60 % ukupnog iznosa) te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju.

Rezultati spomenutih revizija koje Sud obavlja nad agencijama, ostalim decentraliziranim tijelima EU‑a i europskim školama prikazani su u posebnim godišnjim izvješćima koja se objavljuju zasebno te u konsolidiranom sažetku navedenih revizija.

Reviziju financijskih izvještaja Europskog revizorskog suda provodi vanjski revizor te se revizijsko izvješće o tome objavljuje u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama Suda.

Nalazi revizije

U cjelini, provedenim ispitivanjem sustava Sud nije utvrdio nijedan bitan nedostatak. Međutim, utvrdio je da u nekim područjima ima prostora za poboljšanja. U tu su svrhu iznesene sljedeće preporuke.

„Administracija” 9,7 milijardi eura


NeProcijenjena stopa pogreške:

0,5 % (2016.: 0,2 %)


Preporuke

Sud preporučuje Europskom parlamentu:

ο da u kontekstu izmjene Financijske uredbe poboljša smjernice za kriterije odabira i sklapanje ugovora u sklopu postupaka javne nabave

ο da u okviru sljedeće izmjene svojih pravila o prijemu skupina posjetitelja postroži postupak prijavljivanja rashoda.

Sud također preporučuje Komisiji da što prije unaprijedi svoje sustave za upravljanje obaveznim obiteljskim naknadama.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Administracija” iznesene su u poglavlju 10. godišnjeg izvješća Suda za 2017. godinu.


Europski razvojni fondovi 3,5 milijardi eura

Predmet revizije

Sredstvima europskih razvojnih fondova (ERF) pruža se pomoć EU‑a za razvojnu suradnju s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) te prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Cilj je rashoda i instrumenata suradnje u okviru ERF‑ova prevladavanje siromaštva te promicanje održivog razvoja i uključivanje zemalja AKP‑a i PZP‑a u svjetsko gospodarstvo.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2017. godine iznosili su 3,5 milijardi eura. ERF‑ovi se financiraju sredstvima država članica EU‑a te se primjenjuju u obliku pojedinačnih projekata ili proračunske potpore (doprinos općem ili sektorskom proračunu zemlje korisnice). Svaki je ERF uređen vlastitom financijskom uredbom.

ERF‑ovima upravljaju Europska komisija (koja upravlja njihovim najvećim dijelom) i Europska investicijska banka, izvan okvira proračuna EU‑a.

Nalazi revizije

Kao i u području „Globalna Europa”, Komisija je prilično fleksibilna pri donošenju odluka o tome jesu li uvjeti prihvatljivosti ispunjeni te zloporaba financijskih sredstava EU‑a na nacionalnoj razini neće nužno uzrokovati pogreške koje bi Sud utvrdio provedbom svojih revizija. Isto vrijedi i za sredstva EU‑a koja se objedinjuju sa sredstvima drugih međunarodnih donatora i ne namjenjuju za točno određene stavke rashoda. U takvim slučajevima troškovi se prema pravilima EU‑a smatraju prihvatljivima dok god tako objedinjena sredstva sadržavaju dovoljno prihvatljivih rashoda da se njima pokrije doprinos EU‑a.

Ima li u prihodima ERF‑ova značajnih pogrešaka?

Ne

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije ERF‑ova:

Računovodstvena dokumentacija za 2017. godinu vjerno prikazuje financijsko stanje ERF‑ova, kao i rezultate njihova poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini.

Ima li u plaćanjima iz ERF‑ova značajnih pogrešaka?


4,5 % (2016.: 3,3 %)


Rashodi koji nisu nastali činili su 42 % ukupne stope pogreške u ERF‑ovima (vidi primjer u nastavku). Ostale važne vrste pogrešaka uključuju nepostojanje ključne popratne dokumentacije i neusklađenost s pravilima javne nabave.

Primjer: Rashodi koji nisu nastali

Sud je ispitao jedan projekt u području upravljanja prirodnim resursima i utvrdio da je Komisija pogreškom isplatila nadoknadu koja je bila 2 milijuna eura viša od iznosa koji je provedbeni partner prijavio kao rashode. Pri provjeri pojedinačnih rashodovnih stavki Sud je utvrdio da u trima postoji pogreška jer prijavljeni iznos zapravo nije nastao u cijelosti.

U nizu transakcija u kojima su postojale mjerljive pogreške Komisija je raspolagala s dovoljno informacija da spriječi ili otkrije i ispravi pogreške. Da je Komisija pravilno upotrijebila sve informacije kojima je raspolagala, procijenjena stopa pogreške za rashode u okviru ERF‑ova iznosila bi 2,8 %.

Izvješća Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj o usklađenosti

U sklopu napora koje Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj (GU DEVCO) ulaže kako bi se smanjila razina pogrešaka u plaćanjima, ta je glavna uprava kao i prethodnih godina naručila studiju radi procjene stope preostale pogreške u rashodima u ovom području.

U okviru studije o stopi preostale pogreške za 2017. godinu nije obavljeno nikakvo dokazno ispitivanje 67 % transakcija zbog potpunog oslanjanja na prethodne aktivnosti kontrole, koje nije bilo pravilno ili za koje nije postojalo odgovarajuće obrazloženje. Slijedom toga, kao i zbog pogrešaka koje je otkrio, Sud zaključuje da rezultati za 2017. godinu nisu usporedivi s rezultatima iz prethodnih godina. To utječe na stopu preostale pogreške. Komisija nije na odgovarajući način pratila rad izvođača studije o stopi preostale pogreške te stoga nije mogla spriječiti nastanak problema.

Godišnje izvješće o radu GU‑a DEVCO za 2017. godinu sadržavalo je tek zadršku u vezi s bespovratnim sredstvima pod izravnim upravljanjem. Ta se zadrška temeljila na rezultatima studije o stopi preostale pogreške. Da se pri izradi studije o stopi preostale pogreške primjenjivao jednako oprezan pristup kao i prethodnih godina, ishod studije – a time i izjava o jamstvu – vjerojatno bi bio drukčiji.


Okosnicu kontrolnog sustava GU‑a DEVCO čine ex ante provjere koje se provode prije nadoknade rashoda čiji povrat korisnici potražuju. I ove godine učestalost pogrešaka koje je Sud pronašao, uključujući i one u završnim zahtjevima nad kojima su provedene ex ante vanjske revizije i provjere rashoda, nastavlja upućivati na nedostatke u tim provjerama.

Preporuke


ο da pomno prati provedbu studije o stopi preostale pogreške, posebice kako bi se zajamčilo da se u slučajevima potpunog oslanjanja na prethodne aktivnosti kontrole to čini u skladu s važećom metodologijom i da je na odgovarajući način opravdano

ο da ponovno u sljedećem godišnjem izvješću o radu opiše ograničenja studije o stopi preostale pogreške, u kojoj se polazi od pretpostavke da u neispitanom statističkom skupu ne postoje pogreške

ο da poduzme odlučne korake kako bi zajamčila dosljednu primjenu smjernica za prihvaćanje rashoda ne bi li se izbjeglo odobravanje prekomjernih sredstava

ο da donese mjere kako bi se zajamčilo da se kao rashodi za transakcije Uzajamnog infrastrukturnog fonda za Afriku prihvaćaju samo nastali troškovi

ο da unese pokazatelj za praćenje zastarjelosti predujmova doprinosa uplaćenih u uzajamne fondove

ο da u okviru tekućih studija koje se izrađuju nakon isteka Sporazuma iz Cotonua predloži primjereno rješenje za neusklađenost ERF‑ova u pogledu proračunskog postupka i postupka utvrđivanja odgovornosti.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji ERF‑ova koju je obavio Sud iznesene su u godišnjem izvješću za 2017. godinu o aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda (ERF).

46Popratne informacije

Europski revizorski sud i njegov rad

Europski revizorski sud (Sud) neovisni je vanjski revizor Europske unije. Sjedište Suda nalazi se u Luxembourgu, gdje je zaposleno oko 900 stručnjaka i pomoćnog osoblja iz svih zemalja EU‑a.

Misija je Suda doprinositi unaprjeđenju financijskog upravljanja EU‑om, promicati odgovornost i transparentnost te djelovati kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana Unije.

Revizijska izvješća i revizorska mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU‑a. Upotrebljavaju se za pozivanje na odgovornost onih koji su zaduženi za provedbu politika i programa EU‑a, a to su Komisija, druge institucije i tijela EU‑a te administrativna tijela u državama članicama.

Sud upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i uspjehe te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU‑a o tome kako poboljšati upravljanje politikama i programima EU‑a. Sud se svojim djelovanjem brine da građani EU‑a znaju kako se troši njihov novac.

Publikacije Suda

Sud izrađuje:

ο godišnja izvješća, koja uglavnom sadržavaju rezultate financijskih revizija i revizija usklađenosti proračuna EU‑a i europskih razvojnih fondova, ali i informacije o proračunskom upravljanju i uspješnosti

ο tematska izvješća, u kojima se iznose rezultati odabranih revizija kojima su obuhvaćena određena područja politike, rashodovna područja ili pitanja u vezi s proračunom ili upravljanjem

ο posebna godišnja izvješća o agencijama, decentraliziranim tijelima i zajedničkim poduzećima EU‑a

ο mišljenja o novim ili izmijenjenim zakonskim aktima sa znatnim učinkom na financijsko upravljanje koja se izrađuju na zahtjev drugih institucija ili na vlastitu inicijativu

ο publikacije koje se temelje na obavljenim pregledima, kao što su:

— panoramski pregledi – opisne i analitičke publikacije u kojima se obrađuju složena i opsežna područja politika ili pitanja u vezi s upravljanjem i u kojima Sud iznosi svoje stečeno iskustvo i znanje o odabranoj temi, često s međusektorskog stajališta

— informativni dokumenti – po svojoj naravi slični su panoramskim pregledima, ali u njima se obrađuju uže teme

— brze analize slučaja – u njima se iznose i utvrđuju činjenice povezane s vrlo konkretnim pitanjima ili problemima te mogu po potrebi uključivati analizu kojom se olakšava razumijevanje tih činjenica.


Ukratko o revizijskom pristupu za podnošenje izjave o jamstvu

Mišljenja Suda iznesena u izjavi o jamstvu temelje se na objektivnim dokazima koji su prikupljeni revizijskim ispitivanjima u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.

Kao što je naveo u svojoj strategiji za razdoblje 2018. – 2020., Sud pri izražavanju jamstva želi primijeniti pristup koji se temelji na potvrdama trećih strana, što znači da se kao osnovom za jamstvo namjerava koristiti izjavom (uprave) Komisije. Takva se praksa još od 1994. primjenjuje u vezi s aktivnostima koje Sud provodi u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije. Ove je godine proveden probni projekt s ciljem proširivanja primjene tog pristupa na rashode EU‑a u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”.

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

Pruža li godišnja računovodstvena dokumentacija EU‑a potpune i točne informacije?

Glavne uprave Komisije svake godine evidentiraju na stotine tisuća računovodstvenih stavki koje sadržavaju informacije iz mnogo različitih izvora (uključujući i države članice). Sud provjerava funkcioniraju li računovodstveni procesi pravilno te jesu li računovodstveni podatci koji iz njih proizlaze potpuni, točno evidentirani i pravilno prikazani u financijskim izvještajima EU‑a. Kad je riječ o reviziji pouzdanosti računovodstvene dokumentacije, Sud primjenjuje pristup koji se temelji na potvrdama trećih strana još od iznošenja svojeg prvog revizorskog mišljenja 1994. godine.

ο Sud obavlja evaluaciju računovodstvenog sustava kako bi se zajamčilo da se njime pruža čvrsta osnova za sastavljanje pouzdanih podataka.

ο Sud provjerava ključne računovodstvene postupke kako bi se zajamčilo da pravilno funkcioniraju.

ο Sud obavlja analitičke provjere računovodstvenih podataka kako bi se zajamčilo da se oni dosljedno prikazuju i da su opravdani.

ο Sud izravno provjerava uzorak računovodstvenih stavki kako bi se zajamčilo da povezane transakcije postoje i da su točno evidentirane.

ο Sud provjerava financijske izvještaje kako bi se zajamčilo da vjerno prikazuju financijsko stanje.


Pravilnost transakcija

Jesu li prihodovne transakcije i transakcije rashodovnih plaćanja EU‑a koje su povezane s računovodstvenom dokumentacijom EU‑a usklađene s pravilima?

Proračun EU‑a obuhvaća milijune plaćanja korisnicima u EU‑u i ostatku svijeta. Najvećim dijelom tih rashoda upravljaju države članice. Kako bi prikupio potrebne dokaze, Sud procjenjuje sustave koji se primjenjuju za upravljanje prihodima i rashodovnim plaćanjima (npr. završna plaćanja i obračun predujmova) i njihovu kontrolu te ispituje uzorak transakcija.

U slučajevima u kojima su uvjeti relevantnih međunarodnih revizijskih standarda zadovoljeni Sud pregledava i ponovno provodi provjere i kontrole koje su prethodno obavila tijela odgovorna za izvršenje proračuna EU‑a. Sud stoga u potpunosti uzima u obzir sve korektivne mjere koje se poduzimaju na temelju tih provjera.

ο Sud procjenjuje sustave za prihode i rashode kako bi utvrdio koliko su djelotvorni u jamčenju pravilnosti transakcija.

ο Sud sastavlja statističke uzorke transakcija kako bi se dobila osnova za detaljno ispitivanje koje provode revizori. Sud detaljno ispituje transakcije iz uzorka, također u prostorima krajnjih korisnika (npr. poljoprivrednika, istraživačkih instituta ili poduzeća koja izvode radove ili pružaju usluge ugovorene postupkom javne nabave) kako bi se prikupili dokazi da povezani događaj postoji, da je pravilno evidentiran te da je usklađen s pravilima za izvršenje plaćanja.

ο Pogreške se analiziraju i klasificiraju kao mjerljive ili nemjerljive. U transakcijama postoje mjerljive pogreške ako se, u skladu s relevantnim pravilima, predmetno plaćanje nije trebalo odobriti. Mjerljive se pogreške ekstrapoliraju kako bi se dobila procijenjena stopa pogreške za svako područje za koje Sud obavlja posebnu procjenu. Sud zatim uspoređuje procijenjenu stopu pogreške s pragom značajnosti od 2 % i procjenjuje jesu li pogreške raširene.

ο U mišljenjima Suda uzimaju se u obzir te procjene i ostale relevantne informacije, kao što su godišnja izvješća o radu i izvješća drugih vanjskih revizora.

ο O svim nalazima Suda raspravlja se s tijelima država članica i Komisijom kako bi se potvrdila točnost prikazanih činjenica.

Popratne informacije


Sve naše publikacije objavljuju se na internetskim stranicama Suda: http://www.eca.europa.eu.Više informacija o procesu revizije u vezi s izjavom o jamstvu izneseno je u prilogu 1.1. godišnjem izvješću Suda za 2017. godinu.Na internetskim stranicama Suda nalazi se pojmovnik tehničkih pojmova koje Sud upotrebljava u svojim publikacijama (https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/GLOSSARY_AR_2017/GLOSSARY_AR_2017_HR.pdf).

http://www.eca.europa.eu

https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/GLOSSARY_AR_2017/GLOSSARY_AR_2017_HR.pdf

https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/GLOSSARY_AR_2017/GLOSSARY_AR_2017_HR.pdf

IZJAVA O ODRICANJU OD ODGOVORNOSTI U VEZI S AUTORSKIM PRAVIMA© Europska unija, 2018.

Upotrebljavanje sveg sadržaja bez fotografija dopušta se pod uvjetom da se navede izvor.

Upotrebljavanje fotografija popisanih u nastavku dopušta se pod uvjetom da se navedu izvor i ime fotografa i/ili arhitekata (ako je navedeno u nastavku):

Stranica 3.: © Europska unija 2018., izvor: Europski revizorski sudStranica 6.: © Europske zajednice, 2001., izvor: EK, Audiovizualna službaStranica 7.: © Europska unija 2018., izvor: Europski revizorski sudStranica 14.: © Europska unija, 2017., izvor: EK, Audiovizualna služba / Mauro Bottaro. Arhitekti: Lucien De Vestel, Jean Gilson, A&J Polak; Obnova: Berlaymont 2000.Stranica 16.: © Europska unija, 2014., izvor: EK, Audiovizualna služba / Georges BoulougourisStranica 23. (lijevo): © Europska unija, 2018. / Charly TriballeauStranica 23. (desno): © Europska unija, 2012., izvor: EP / Thierry RogeStranica 27. (lijevo): © Europska unija, 2017., izvor: EK, Audiovizualna služba / Jennifer JacquemartStranica 27. (desno): © Europska unija, 2017. / Jennifer JacquemartStranica 31. (lijevo): © Europska unija, izvor: EP, referentna oznaka: EP044217 / Mohammed KamalStranica 31. (desno): © Europska unija, 2008., izvor: EPStranica 35. (lijevo): © Europska unija, 2017., izvor: EK, Audiovizualna služba / Paul FaithStranica 35. (desno): © Europska unija, 2011. / Etienne AnsotteStranica 37. (lijevo): © Europska unija, 2014., izvor: EK, Audiovizualna služba / Remy GabaldaStranica 37. (desno): © Europska unija, 2011., izvor: EP, referentni broj: 7644Stranica 40.: © Europska unija, 2017., izvor: EK, Audiovizualna služba / Ashraf ShazlyStranica 42. (lijevo): © Europska unija, 2017., izvor: EP / Fred Marvaux. Zgrada Louise Weiss: © Architecture StudioStranica 42. (desno): © Europska unija, 2018. / Etienne Ansotte. Arhitekt: Philippe SamynStranica 45.: © Europska služba za vanjsko djelovanje – ESVDStranica 49.: © Europska unija, izvor: Europski revizorski sud. Arhitekti zgrada Suda: Jim Clemes (2004. i 2013. godine) i Paul Noël (1988. godine).

KONTAKT S EU-om

OsobnoU cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: http://europa.eu/contact

Telefonom ili e‑poštomEurope Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:— na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),— na broj: +32 22999696 ili— e‑poštom preko: http://europa.eu/contact

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetuInformacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU‑a dostupne su na internetskim stranicama Europa: http://europa.eu

Publikacije EU‑aBesplatne publikacije EU‑a i publikacije EU‑a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa:http://publications.europa.eu/eubookshop. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti http://europa.eu/contact).

Zakonodavstvo EU‑a i povezani dokumentiZa pristup pravnim informacijama iz EU‑a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU‑a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR‑Lexa: http://eur‑lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU‑aPortal otvorenih podataka EU‑a (http://data.europa.eu/euodp) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU‑a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.

http://europa.eu/contact


http://europa.eu

http://publications.europa.eu/eubookshop


http://eur-lex.europa.eu

http://data.europa.eu/euodp

ISBN 978‑92‑847‑0193‑3

EUROPSKIREVIZORSKISUD

QJ‑02‑18‑847‑H

R‑N

Kratak osvrt na „Sažeti prikaz revizija EU‑a za 2017.”

„Sažeti prikaz revizija EU‑a za 2017.” sadržava pregled godišnjih izvješća Suda za 2017., u kojima Sud daje izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije EU‑a te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija. U njemu se također izlažu ključni nalazi Suda u vezi s prihodima i glavnim rashodovnim područjima u okviru proračuna EU‑a i europskih razvojnih fondova, kao i nalazi u vezi s proračunskim i financijskim upravljanjem, uporabom informacija o uspješnosti i praćenjem provedbe prijašnjih preporuka Suda.

Cjeloviti tekst tih izvješća dostupan je na www.eca.europa.eu ili u Službenom listu Europske unije.

Europski revizorski sud (Sud) neovisni je vanjski revizor Europske unije. Sud upozorava na rizike, pruža jamstva, upozorava na nedostatke i ističe primjere dobre prakse te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU‑a za bolje upravljanje politikama i programima EU‑a. Sud se svojim djelovanjem brine za to da građani EU‑a znaju kako se troši njihov novac.

http://www.eca.europa.eu

Sažeti prikaz revizija EU‑a za 2017. · 2020-02-28 · ukupne rashode, primjerice, u područjima...

Documents

Transcript of Sažeti prikaz revizija EU‑a za 2017. · 2020-02-28 · ukupne rashode, primjerice, u područjima...