SAŽETAK Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ... 431 - Workshop on... · Kancerogene...

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

SAŽETAK DOGAĐANJA

Sigurnost i zdravlje na radu svačija su briga To je dobro za vas. To je dobro za posao.

RADIONICA O KANCEROGENIM TVARIMA I KARCINOMIMA POVEZANIM S RADNIM MJESTOM

Berlin, 3. i 4. rujna 2012.

Uvod Radionicu "Kancerogene tvari i karcinomi povezani s radnim mjestom" organizirala je Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Sastanak je održan u njemačkom Ministarstvu rada i socijalne skrbi u Berlinu. Sudjelovalo je oko 60 osoba iz europskih zemalja. Sudionici su uključivali stručnjake koje imenovala mreža Agencije i predstavnici Europske komisije, Savjetodavni odbor o sigurnosti i zdravlju radne skupine o kemikalijama (WPC), Chemex grupe, Povjerenstva starijih inspektora rada (SLIC), Znanstvenog povjerenstva za limite izloženosti na radnom mjestu (SCOEL), Europske agencije za kemikalije (ECHA) i Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Govornici na radionici bili su iz istraživačkih organizacija, sindikata i udruženja radnika kao i iz nacionalnih tijela. Cilj radionice bio je sažeti postojeće spoznaje o izloženosti kancerogenim tvarima i uzrocima i okolnostima karcinoma povezanog s radnim mjestom, te raspraviti kako se to znanje može upotrijebiti širom Europske unije (EU) kako bi se u buduće smanjio teret tih karcinoma. U prvom dijelu susreta organizirane su tri "početne" sjednice na kojima se raspravljalo o:

1. metodama pristupa izloženosti kancerogenim tvarima i teretu karcinoma povezanog s radnim mjestom,

2. osjetljivim skupinama radnika izloženih kancerogenim tvarima te radnika koji boluju od karcinoma (povezanog s radnim mjestom) i

3. prevencija karcinoma; planovi akcije i kampanje za sprječavanje karcinoma povezanog s radnim mjestom.

Skupine su raspravljale o prezentacijama i glavni zaključci iz tih rasprava sažeti su i prikazani na plenarnoj sjednici drugog dana ujutro. Uslijedila je plenarna rasprava o tri teme. Identificirane su akcije za daljnja djelovanja kao rezultat rasprave za oba dana.

Tijekom završne plenarne sjednice, održana je panelna rasprava između predstavnika Opće uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost ECHA-e, SCOEL-a i SLIC-a te članova WPC-a Savjetodavnog odbora o sigurnosti i zdravlju na radu. Rasprava je uključivala komentare polaznika. Radionicu je zaključila Elke Schneider iz EU-OSHA-e koja je sažela glavne zaključke i predviđene ishode.

Glavni zaključci Glavni zaključci iz radionice su sljedeći: Istraživački napori koji procjenjuju bolest povezanu s radnim mjestom i izgrađivanje poveznica

između radnih mjesta i izloženosti značajno pomažu pri postavljanju prioriteta za prevenciju i prepoznavanje bolesti te kompenzaciju. Napori za ažuriranje podataka o izloženosti u takvim ispitivanjima, primjerice CAREX (Međunarodni informacijski sustav o izloženosti kancerogenim tvarima na radnom mjestu), NOCCA (Skandinavska studija o karcinomu povezanom s radnim mjestom) i različite matrice izloženosti na radnom mjestu, trebaju širu potporu, uključujući onu iz europskih institucija.

U istraživanjima te intervencijama koje se odnose na karcinome povezane s radnim mjestom treba uzeti u obzir promjene na tržištu rada (primjerice porast broja podugovornih radnika, rad na određeno vrijeme, višestruke poslove, rad u klijentovim prostorijama s ograničenom mogućnostima prilagodbe, statički rad, zapošljavanje žena u izloženim zanimanjima, atipično

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu SAŽETAK DOGAĐANJA

2

radno vrijeme i višestruku izloženost, premještanje iz industrijskih u uslužne sektore itd.). Potrebno je posvetiti pažnju svim tim izazovima. EU-OSHA mogla bi pomoći u podizanju svijesti i pružanju podataka i dokaza o rizicima u nastajanju poput izloženosti kompleksnim smjesama (primjerice kod slikarstva kao zanimanja) i čimbenicima organizacije posla (poput smjenskog rada) kao i dijeljenja iskustava rješenja dobre prakse i politika.

Postoji rastuća potreba za identifikacijom osjetljivih i skrivenih skupina čije izlaganje rizicima od karcinoma na radnom mjestu kao i kancerogenim procesima nije dostatno zastupljeno u podacima o izloženosti i intervencijskim strategijama. Ispitivanja su podastrla dokaze o neprepoznatom teretu od karcinoma povezanog s radnim mjestom među nižim društveno-gospodarskim slojevima, što može biti povezano s njihovi tipičnim zaposlenjima i ograničenim opsegom adaptacije. Uveden je koncept "socijalno diskriminirajućeg karcinoma". Osjetljive i skrivene skupine obične se nalaze među radnicima migrantima, onima koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme i podugovornim radnicima. Žene i mlađi radnici, koji tipično rade u poslužiteljskim zanimanjima u kojima je svijest o rizicima od kemikalija niska, također mogu biti ugroženi. Te su skrivene skupine tipično izložene kancerogenim tvarima, a zbog društveno-gospodarskog konteksta, pod većim su rizikom od razvoja karcinoma.

Potreban je širi pregled uzroka karcinoma povezanih s radnim mjestom. Čimbenici stila života poput gojaznosti, pušenja, konzumacije alkohola i slično nisu samo osobni, ali mogu se također odrediti prema uvjetima života i rada (primjerice ekonomska nesigurnost pristup zdravoj hrani i pogodnostima, jednostavan pristup alkoholnim pićima na radnom mjestu, način organizacije posla). Česte prakse i stavovi prema sigurnosti u tvrtki ili industrijskom sektoru mogu također na to utjecati. S obzirom na to da su opasne kemikalije registrirane Uredbom REACH (Uredba o registraciji,

evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija), očekuje se pristup većoj količini informacija o kancerogenim tvarima i izloženosti na radnom mjestu. Ključan je otvoreni pristup o tvarima i izloženosti tvarima za sve sudionike, bilo u politici, istraživanju, inspekciji rada ili prilikom putovanja na radno mjesto. Potreban je širi pristup bazi podataka o izloženosti i tvarima te podacima iz Uredbe REACH kao i podacima o zdravstvenim problemima. Suradnja između različitih relevantnih tijela te u svim dijelovima opskrbnog lanca treba se promovirati u EU-u i na nacionalnoj razini te širom industrijskih sektora.

Međutim, brojne kemikalije i nekemijske kancerogene tvari nisu obuhvaćene Uredbom REACH. To su posebice tvari koje nisu proizvedene sa svrhom već se nenamjerno formiraju tijekom radnog procesa, poput emisija dizelskih motora, drvne prašine i isparavanja kod zavarivanja. Te rizike treba rješavati istraživanjem, praćenjem i prevencijom. Istu razinu zaštite treba pružiti svim radnicima.

Tradicionalni karcinomi povezani s radnim mjestom čestu su bili smrtonosni te dijagnosticirani kod starijih radnika. S obzirom da su identificirani novi uzroci te je liječenje bolje, sada ima više radnika za koje je povratak na posao realna opcija (primjerice žene s karcinomom dojke zaposlene u smjenama). Stoga moramo naći načine podrške tih radnika.

Uz bolje liječenje, karcinom uglavnom postaje kronična bolest. Međutim, trenutno postoji nekoliko ciljnih rehabilitacija i strategija povratka na posao koje su izvorno razvijene za brojne druge bolesti povezane s radnim mjestom (primjerice poremećaje koštano-mišićnog sustava).

Intervencije kojima bi se svratila pozornost na probleme povratka na posao mogle iskoristiti iskustva ili intervencije čija je učinkovitost dokazana. Ključni su prvi dani nakon povratka na posao tako da se tvrtke mogu pripremiti na prilagodbu radnih uvjeta u specifičnim okolnostima povratka zaposlenika na posao.

Čini se da vjerojatnijim da će osobe koje su preboljele karcinom biti nezaposlene. U budućnosti je potrebno staviti snažniji naglasak na čimbenike identifikacije koji uzrokuju opetovana bolovanja i rani prekid radnog vijeka.

Radnici koji su pretrpjeli karcinom povezan s radnim mjestom možda će trebati specifične mjere zaštite od ponovne izloženosti istim rizicima kao i prije ili će se morati prilagoditi svojim fizičkim sposobnostima. Potrebna je temeljita procjena. Tvrtka se također treba pripremiti na odgovore na


3

bojazni suradnika. Nedavno prepoznati čimbenici rizika od karcinoma poput rada u smjenama poseban su izazov za takvu prilagodbu radnih mjesta.

U Europi postoji snažan zakonodavni okvir, a njegova su provedba i stupanje na snagu ključni za djelotvornu prevenciju karcinoma na radnom mjestu. U tu svrhu potrebni su bolji pristup informacijama te specifična obuka i vodstvo za izvršna tijela i inspekcije rada kao dostatni resursi. Razmjena iskustava i strategija nacionalnih izvršnih tijela, uključujući SLIC i ECHA forum bit će korisna.

Nedavna kampanja o kancerogenim, mutagenim i reprotoksičnim tvarima u Francuskoj i SLIC kampanja o opasnim tvarima pruža dokaz da je osviještenost na razini tvrtke općenito niska, ali da su tvrtke unaprijedile svoju politiku nakon posjeta inspekcije rada ili dobivanja stručne potpore. Tvrtke koje pripremaju dokument procjene rizika koji je usklađen sa zdravljem i sigurnošću na radu uspješniji su u nadomještanju opasnih tvari od onih koji zanemaruju svoje dužnosti.

Iskustva iz velikih supstitucijskih projekata mogla bi pomoći u određivanju djelokruga budućih aktivnosti. Internetski alat SUBSPORT daje praktičnu potporu tvrtkama. U slučajevima kod kojih nadomještanje nije primjenjivo, potrebno je podijeliti praktična rješenja za minimizaciju problema unutar zajednice.

Postoji opća potreba za poboljšanjem komunikacije između svih sudionika i podjele dobrih praksi o podizanju svijesti, intervencijama i politici. Od EU-OSHA-e zatraženo je da održe tempo rada organizacijom radionica, seminara i stručnih skupova kako bi se raspravila pitanja identificirana na seminaru. Od Agencije je također zatraženo da raspravi te teme (posebice prikupljanje podataka i praćenje, identifikaciju osjetljivih radnika i praktična rješenja) kao dio postojećih i budućih poslova.

Akcije Općenito

EU-OSHA treba olakšati organizaciju radionica namijenjenih prioritetnim temama identificiranim na seminaru: dijeljenje podataka, identifikacija nedostataka, osjetljivih radnika itd.

EU-OSHA treba podržati sinergiju između skupina i mreža EU-OSHA treba izgraditi platforme za povezivanje stručnjaka i znanja

Podaci o izloženosti

Potrebna je jasna definicija djelokruga i resursa kako bi se podržalo ažuriranje CAREX-a (CAREX-2). Iskustva iz drugih država poput Kanade treba integrirati u planiranje za CAREX-2.

EU-OSHA mora podržati razmjenu postojećih informacija u vezi podataka o izloženosti dostupnih na nacionalnoj razini (tj. omjer izloženih radnika, trajanje i intenzitet izloženosti, nacionalni registri karcinoma, registri bolesti i karcinomi prijavljeni pod shemama kompenzacije i osiguranja). Ta se vježba uvijek treba temeljiti na podacima sa stvarnih radnih mjesta. Primjeri relevantnih baza podataka uključuju registre izloženosti, podatke iz Eurostat-a, nacionalne registre karcinoma, matrice izloženosti na radnom mjestu i podatke iz anketa.

Potrebna je pojačana suradnja na europskoj i nacionalnoj razini između izvršnih tijela i REACH tijela kako bi se zajednički prikupili i procijenili podaci o izloženosti s radnog mjesta te na ujednačeni način. Kancerogene tvari povezane s radnim mjestom (primjerice, nenamjerno generirane tvari) i procesi povezani s radnim mjestom izvan djelokruga REACH-a potrebno je uključiti u te aktivnosti.

Osjetljive skupine

Razviti kriterije za identifikaciju osjetljivih skupina i prikupiti dokaze o radnicima koji su kroz posao bili izloženi skrivenim čimbenicima rizika od karcinoma ili kancerogenim procesima. Koje su značajke osjetljivih i prikrivenih skupina? Koja izloženost i društveno-ekonomski čimbenici


4

vjerojatno utječu na rizik od karcinoma? Kako širi kontekst pridonosi njihovom riziku od karcinoma, primjerice utjecajem na čimbenike životnog stila?

EU-OSHA mora podržati identifikaciju "nedostataka u znanju" o skrivenim i osjetljivim izloženim skupinama s ciljem podržavanja istraživačkih projekta, praćenja i intervencija na radnom mjestu.

EU-OSHA mora nastaviti prikupljati i integrirati relevantne podatke o izloženosti i rizicima u nastanku s obzirom na čimbenike rizika od karcinoma i kancerogene procese.

Intervencije

Razjasniti koje se akcije mogu poduzeti kako bi se smanjilo izlaganje između skrivenih skupina. Graditi na primjerima uspješnih intervencija i kampanja, primjerice na temelju iskustava iz nizozemskih i francuskih kampanja inspekcije prikazanih na radionici.

Razviti strategije i ciljane pristupe za različite tvrtke, uz pomoć nizozemskog modela za veću suradnju na pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu. Kategorizirati poslodavce/tvrtke na temelju njihove spremnosti na djelovanje i njihove razine znanja s obzirom na kontrolu izloženosti kancerogenim tvarima na radnom mjestu.

Razviti jasan pregled kancerogenih tvari povezanih s radnim mjestom i procesa povezanih s radnim mjestom izvan djelokruga Uredbe REACH.

EU-OSHA mora razmotriti kako se nadograditi na SUBSPORT za prikupljanje "primjera

minimizacije" uspješnih radnji koje su dovele do značajnog smanjenja izloženosti kancerogenim tvarima i drugim čimbenicima rizika od razvoja karcinoma.

EU-OSHA mora pomoći u dijeljenju informacija o intervencijama koje razmatraju nedavne promjene koje predstavljaju poseban izazov za inspekciju rada (pomak od industrije ka uslužnom sektoru, eksternalizacija, kratkoročni i privremeni ugovori, intenziviranje posla). Kako provesti inspekciju radnih mjesta u klijentovim zgradama? Kako pratiti izloženosti radnika u stalno promjenjivim radnim mjestima? Kako podići svijest o izlaganjima u uslužnom sektoru? Kako izgraditi uspješne primjere slučajeva u kojima su te poteškoće prevladane?

Povratak na posao

Postoji potreba za identifikacijom pitanja koja su relevantna za povratak na radno mjesto osoba s karcinomom povezanim s radnim mjestom (poput promjena njihovih dužnosti, načina upravljanja stresom u vezi povratka na posao koji može biti povezan s njihovim karcinomom, itd.).

Razviti bolje dokaze o vrstama intervencija koje su djelotvorne za pojedince koji se vraćaju na posao nakon karcinoma koji nije povezan s radnim mjestom i kada se te intervencije razlikuju od intervencija za karcinom koji je povezan s radnim mjestom. Graditi na primjerima uspješnih intervencija.

Primjeri prikazani prvih dana radionice ukazuju na to da je nekoliko dana nakon povratka na posao od ključnog značaja. Podizati svijest o važnosti razvoja odgovarajuće politike povratka na posao na razini tvrtke i shemama potpore putem socijalnih partnera, inspekcije rada i sustava javnog zdravstva.

S obzirom na to da se suradnja sa sustavom javnog zdravstva pokazala uspješnom, razmotrite suradnju s ustanovama za javno zdravstvo i s onima koje su uključene u liječenje bolesnika.


5

Sjednica 1A Metode pristupa izloženosti kancerogenim tvarima i teretu karcinoma povezanog s radnim mjestom: Cilj ove sjednice je raspraviti postojeće i prošle napore u pristupu broju radnika izloženih kancerogenim tvarima kao i teretu povezanim s karcinomom na radnom mjestu. Prikazani su različiti nacionalni pristupi (Finska, Francuska i Ujedinjena Kraljevina) kao i osnovni podaci, primjerice iz matrica izloženosti na radnom mjestu. Govornici su se također usmjerili na poboljšanje pouzdanosti procjena tereta karcinoma povezanog s radnim mjestom i podataka o izloženosti, opisujući nedostatke ili skupine koje nisu obuhvaćene te identificirajući moguće uzroke nedostatnog prijavljivanja.

Govori Teret karcinoma povezan s radnim mjestom u Velikoj Britaniji Dr. Lesley Rushton, Imperial College London, Ujedinjena Kraljevina

Ovaj rad procijenio je postojeći teret karcinoma koji se pripisuje radu u Velikoj Britaniji za IARC skupinu 1 i 2A kancerogenih tvari te je razvio i primijenio metode za procjenu budućeg tereta karcinoma povezanog s radnim mjestom. Ovaj je rad obavljen kako bi se izvršnim vlastima za zdravlje i sigurnost radnika u Ujedinjenoj Kraljevini predočio dokaz kao temelj za određivanje prioriteta karcinoma povezanih s radnim mjestom. Pripisive frakcije i brojevi za mortalitet/incidenciju izračunati su na temelju procjena rizika iz objavljene literature. Izvori podataka na nacionalnoj osnovi korišteni su za procjenu omjera izloženosti u odnosu na razdoblja izloženosti riziku (REP), uzimajući u obzir promjenu razina zaposlenja i promet. U razdobljima izloženosti riziku uzimaju se u obzir latencije karcinoma koje su prigodne za karcinome duge latencije (čvrsti karcinomi) te za karcinome kratke latencije (hematološke maligne bolesti). Za procjenu budućeg tereta bolesti, razdoblja latencije do 50 godina korištena su za procjenu pripisivih frakcija za seriju predviđenih ciljnih godina uz podatke o prošlim i projiciranim trendovima izloženosti. Trendovi su modelirani nakon primjene nacionalnih granica izloženosti ili razina sukladnosti s ovim scenarijima izloženosti.

Smrti od karcinoma koje su se mogle pripisati radnom mjestu u 2005. iznosile su 5,3 % (8,023) (muškarci, 8,2 % (6,366); žene, 2,3 % (1,657)). Pripisive procjene incidencije bile su 13,694 (4%) registriranih karcinoma (muškarci, 10,074 (5,7%); žene, 3,620 (2,1%)). Za informaciju prijašnjeg okruženja, ukupni su rezultati rangirani kako bi se identificirala mjesta karcinoma i kancerogeni procesi te industrije i zanimanja u kojima leži najveći pripisivi teret. Izračunati su intervali pouzdanosti za procijenjene brojeve smrti od karcinoma i registracije te su identificirani glavni izvori nesigurnosti i pristranosti. Za predviđeni budući teret od karcinoma procjenjuje se da će incidencija karcinoma povezanog s radnim mjestom porasti na približno 13 000 do 2060. s obzirom na postojeće trendove kod zapošljavanja i razine izloženosti ako se održe postojeće razine izloženosti. Nijedan utjecaj na bilo koju intervenciju neće se uočiti do 2020.-2030. zbog nasljeđa prošlih izloženosti i duge latencije mnogih karcinoma. Uz umjerenu intervenciju do 2060. može se izbjeći preko 2000 karcinoma, a uz snažnu intervenciju blizu 8500 karcinoma do 2060.

Zaključci

Ti rezultati naglašavaju specifične kancerogene tvari i okolnosti na radnom mjestu te industrije u kojima je najveća izloženost tim tvarima, i time olakšavaju određivanje prioritetnih strategija za smanjenje rizika. Metodologija se može prilagoditi za uporabu u drugim državama i scenarijima (primjerice za procjenu tereta za okoliš) te kako bi se poduzele procjene društvenog i ekonomskog utjecaja.

Teret karcinoma povezan s radnim mjestom u Francuskoj Dr. Annie Thébaud-Mony, Nacionalni Institut za zdravlje i medicinska istraživanja (INSERM), Pariz, Francuska; Dr. Émilie Counil, Medicinski fakultet, Pariz, Francuska


6

Ova je prezentacija sažela tri pristupa koja otkrivaju skriveni teret karcinoma povezanog s radnim mjestom u Francuskoj. Podaci koji se koriste za procjenu opterećenja karcinoma prikupljeni su iz institucionalnih izvora, a proaktivno ispitivanje predvodio je istraživački tim GISCOP (Groupement d’Intérêt Scientifique sur les Cancers d’Origine Professionnelle) 93 na karcinomu povezanom s radnim mjestom u pariškom predgrađu.

Francuske nacionalne i europske ankete osiguravaju podatke o izloženim radnicima u vezi sa sektorima poslova i karakteristikama zaposlenja. Ažuriranje tih anketa omogućava promjene brojnim izloženim radnicima, a distribucija onih izloženih kao i promjene u organizaciji rada će se nadzirati. Ta je informacija pokazala nejednaku raspodjelu rizika između radnika, a u nekim su slučajevima ti rizici bili skriveni. Relativno mali broj kancerogenih tvari tipično se razmatra u epidemiološkim studijama koje procjenjuju teret karcinoma povezanih s radnim mjestom. Višestruka izloženost također se općenito tretiraju sažeto, a vremenski se trendovi rijetko razmatraju.

U Francuskoj se službena procjena karcinoma povezanih s radnim mjestom temelji na slučajevima koje kompenzira zdravstveno osiguranje, no karcinomi povezani s radnim mjestom slabo su zastupljeni na popisu kompenziranih bolesti. Među zahtjevima za kompenzaciju dominiraju karcinomi uzrokovani azbestom, a procesom kompenzacije dominira dokaz uzročnosti karcinoma. Posljedično, karcinome povezane s radnim mjestom se ne prijavljuje i ne kompenzira dovoljno (čak niti u slučaju karcinoma povezanih s azbestom) i mnogi slučajevi povezani s radnim mjestom ostaju skriveni. Drugi institucionalni izvor i GISCOP studija osigurali su dokaz o neprepoznatom teretu karcinoma povezanom s radnim mjestom među nižim društveno-ekonomskim slojevima.

Zaključci

Kao zaključak, važno je razumjeti nejednakost i deficit u prevenciji između skrivenih skupina. Posljednja anketa Eurofounda o europskim radnim uvjetima pokazala je da je izloženost kemikalijama u porastu, posebice među podugovornim radnicima i onim zaposlenim na određeno vrijeme na održavanju, čišćenju i zbrinjavanju otpada. To su dijelovi lanca rukovanja opasnim tvarima kod kojih je uobičajeno nedjelotvorno upravljanje izloženošću. To se također može primijeniti na osobe izložene azbestu tijekom recikliranja koje su u konačnim stadijima ovog lanca opasnosti. Usprkos promjenama u organizaciji rada, nisu uvedene značajne promjene kako bi se integrirale strategije prevencije s kompenzacijskim sustavima.

Teret karcinoma povezan s radnim mjestom u Finskoj i dva sustava s informacijama o izloženosti (CAREX i FINJEM) uključuju procjene izloženosti kancerogenim tvarima na radnom mjestu. Dr. Timo Kauppinen, Finski Institut za medicinu rada, Helsinki, Finska

Procijenjen je teret od karcinoma povezan s radnim mjestima u Finskoj uporabom grubih metodologija na 3% svih slučajnih karcinoma i 8% smrtnosti od karcinoma. Očekuje se da će se smanjiti budući teret kao rezultat trenda opadanja u izloženosti mnogim kancerogenim tvarima.

Međunarodni informativni sustav o izloženosti kancerogenim tvarima na radnom mjestu (CAREX) uključuje procjene prevalencije i brojeve izloženih radnika u 55 industrija za 15 država članica u razdoblju od 1990 do 1993. CAREX se najčešće koristi u procjeni opasnosti i u procjeni rizika/tereta te je ažuriran u Finskoj (s procjenama razina izloženosti), Italiji i Španjolskoj. Dodane su nove države (Estonija, Latvija, Litva i Češka) te je isto načelo primijenjeno na Kostariku, Panamu i Nikaragvu (uključujući i izlaganje pesticidima). Baza podataka također je modificirana za drvnu prašinu (WOODEX) s procjenama razina izloženosti za 25 država članica EU-a. Kanadski se CAREX je u fazi osnivanja. U svojoj procjeni globalnog tereta karcinoma povezanog s radnim mjestom, SZO je koristio CAREX te rezultate iz studija karcinoma povezanih s radnim mjestom u Ujedinjenoj Kraljevini i drugim državama članicama EU-a.

Finska matrica izloženosti na radnom mjestu (FINJEM) osigurala je kvantitativne procjene prevalencije i razine izloženosti za preko 80 kemijskih, fizikalnih, mikrobioloških, ergonomskih i psihosocijalnih


7

čimbenika za mnoga zanimanja (n = 311) i osam vremenskih razdoblja (1945–2009). FINJEM se uglavnom koristio kao alat za procjenu izloženosti u radnoj epidemiologiji. Ažurira se svake tri godine i redovito koristi za nadzor opasnosti u Finskoj, jer osigurava podatke o specifičnim tvarima, procjenjuje brojeve izloženih radnika i njihove distribucije razine izloženosti. Predviđena je izloženost do 2020. kao i budući tereti smrtnih slučajeva i bolesti povezanih s radnim mjestom. U kvantitativnoj procjeni rizika mogu se također koristiti i FINJEM podaci. Konstrukcija JEM-ova u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i na Islandu te u skandinavskoj studiji karcinoma povezanih s izloženošću na radnom mjestu (NOCCA) imala je koristi od baze podataka FINJEM.

Zaključci

Revidirani CAREX potreban je za sve države članice EU-a (i neeuropske države obuhvaćene bazom podataka) te je potrebno uključiti procjene specifične za spol i zanimanje. Potrebno je sažeti nesigurnosti u procjenama i koristiti angažman javnosti kako bi se poboljšale i ažurirale te procjene. Bolji pristup podacima CAREX putem interneta ključni je cilj.

Ako CAREX inkorporira procjene razina izloženosti, to će unaprijediti nadzor opasnosti, kvantitativnu procjenu rizika i tereta te usklađivanje prioriteta za prevenciju. Uključivanje podataka o važnim nekancerogenim tvarima i vremenske dimenzije izloženosti te bolja uporaba podataka o mjerenju izloženosti u procjenama također bi doprinijelo povećanju vrijednosti CAREX-a.

Rasprava Na kraju prezentacija sudionici su raspravili sljedeće probleme: Kako prikupljati pouzdane informacije o osobama koje su izložene kancerogenim tvarima. Kako definirati ograničenja o onome što se moglo postići. Kako poboljšati procjenu prevalencije i intenzitet izloženosti kancerogenim tvarima na radnom

mjestu. Kako EU i EU-OSHA mogu pomoći u postizanju tih ciljeva. Je li moguće poduzeti praktične mjere da bi se obavijestilo postupak REACH o kancerogenim

tvarima (scenariji izloženosti, procjena rizika, klasifikacija opasnosti)? Može li se organizirati bolja suradnja između država/inicijativa te s drugim područjima kao što je

javno zdravstvo?

Sudionici su također raspravljali o mogućnosti ažuriranja baze podataka EU CAREX i iskustvima s matricama izloženosti na radnom mjestu.

Zaključci Postoji potreba za ažuriranjem podataka o prevalenciji izloženosti kancerogenim tvarima

povezanim s radnim mjestom, razinama i trajanjem izloženosti te za uspostavi odnosa izloženosti i rizika. Ažuriranje CAREX-a pomoglo bi riješiti taj problem, ali će drugi nacionalni izvori podataka o izloženosti i dalje nastaviti osiguravati vrijedne informacije. Ako je potrebno ažurirati CAREX, važno je održati zadani pristup u sažimanju podataka, čime se osigurava doprinos drugih država podacima o izloženosti koji se prikupljaju u CAREX-u te njihovom korištenju.

Postoji vrijednost održavanja različitih pristupa u procjeni toga tko je izložen kojim kancerogenim tvarima. Ničiji pristup ne može osigurati potpuno nepristrani niz informacija. Procjene treba temeljiti na širem rasponu izvora, kombinaciji podataka o izloženosti, anketama radnika i podacima iz sektora javnog zdravstva poput registara o karcinomima.

Ispitivanja u Francuskoj pokazala su skrivene skupine izložene kancerogenim tvarima među radnicima migrantima, osobama zaposlenima na nepuno radno vrijeme i podugovornim radnicima. Njihova je izloženost bila raznovrsnija i teže ju je bilo pratiti. Te su skrivene skupine tipično izložene kancerogenim tvarima i suočavaju se sa društveno-ekonomskim problemima koji će vjerojatno povećati njihov rizik od razvoja karcinoma.


8

Ključno je definirati svrhu za koju će se koristiti podaci o izloženosti i prevalenciji izloženosti. Potrebne su različite razine pojedinosti ovisno o cilju, primjerice za postavljanje prioriteta za djelovanje pregledom poveznica između kemikalija i industrija ili za procjenu budućeg tereta bolesti. Ako je cilj procjena rizika, onda su potrebni detaljniji i značajniji podaci.

S obzirom na to da su opasne kemikalije registrirane u skladu s Uredbom REACH, očekuje se veća količina informacija u procjenama scenarija izloženosti. Bilo bi poželjno imati bolji pristup podacima o toksičnosti i pojedinostima o procjeni izloženosti bez ugrožavanja komercijalno osjetljivih informacija podnositelja prijava. Potrebno je odrediti hoće li informacije prikupljene za REACH uključivati procjene broja i omjera izloženih osoba.

Broj kancerogenih tvari koje su identificirane kao prioritetna izloženost vezane su uz proces ili za složene smjese (primjerice sunčevo zračenje, ispušni plinovi dizelskih motora, silikonska prašina, drvna prašina, isparavanja kod zavarivanja itd.). Za rješavanje problema prioriteta izloženosti, bit će potrebni drugi izvori podataka.

Širom Europe (i drugdje) razvijeni su mnogi različiti tipovi baza podataka o izloženosti (primjerice EU SYNERGY (1) koja sadrži preko 700 000 mjerenja i EU WOODEX (2), koja sadrži veliki broj mjerenja izloženosti drvnoj prašini). Ti podaci mogli bi biti vrlo korisni u članicama EU-a u kojima su intervencijske strategije slabije razvijene.

Institut za sigurnost i zdravlje na radu njemačkog socijalnog osiguranja od nesreće (IFA) izgradio je veliku bazu podataka (3) o izloženosti opasnim kemikalijama. Međutim, ti podaci nisu dostupni za širu primjenu zbog zaštite povjerljivosti.

Proces socijalnog dijaloga EU-a daje primjere kako dijeliti podatke o izloženosti uz uključenost industrije. Socijalni dijalog o silikonskoj prašini rezultirao je prikupljanjem podataka o izloženosti, informacija o broju izloženih osoba na poslovima u kojima postoji izloženost te informacija o praćenju zdravlja i strategijama za kontrolu rizika. Takvi dogovori na temelju dijaloga primjer su kako partnerstvo može poboljšati pristup podacima o izloženosti.

Drugi sektori mogli bi slijediti taj model i prikupiti svoje vlastite podatke o izloženosti. U tom je smislu njihov položaj najbolji, jer najbolje poznaju radne postupke i mjesta potencijalne visoke izloženosti. Iskustvo EU-OSHA-e pokazuje da su inicijative koje na razini sektora uključuju oba socijalna partnera često uspješne. Međutim, takve inicijative ne mogu zamijeniti stručnost, zakonodavne mjere i inspekcije.

(1) Vidjeti http://synergy.iarc.fr/index.php; projekt SYNERGY sadrži individualne životne podatke o zanimanjima i anamnezu

pušenja za preko 17 700 bolesnika s karcinomom pluća i za preko 21800 kontrolnih ispitanika. Ova baza podataka osigurava alat za procjenu zajedničkih učinaka o izloženosti azbestu na radnom mjestu, policikličkim aromatskim ugljikohidratima, niklu, kromu i siliciju.

(2) Vidjeti http://ec.europa.eu/research/quality-of-life/ka4/pdf/report_woodrisk_en.pdf. (3) Vidjeti http://www.dguv.de/ifa/en/gestis/mega/index.jsp; baza podataka izloženosti IFA, "Mjerenje podataka koji se odnose na

izlaganje opasnim tvarima na radnom mjestu" (Messdaten zur Exposition gegenüber Gefahrstoffen am Arbeitsplatz’ in German, MEGA) predstavlja kompilaciju podataka prikupljenih kroz atmosferska mjerenja i analize materijala od 1972. godine.

http://synergy.iarc.fr/index.php

http://ec.europa.eu/research/quality-of-life/ka4/pdf/report_woodrisk_en.pdf

http://www.dguv.de/ifa/en/gestis/mega/index.jsp


9

Sjednica 1B Osjetljive skupine Na ovoj se sjednici raspravljalo o identifikaciji osjetljivih skupina koje su izložene većem riziku od karcinoma povezanog s radnim mjestom od prosjeka radno sposobnog stanovništva, jer su izloženi višim razinama kancerogenih tvari ili višestrukim kancerogenim tvarima ili zato jer im nedostaje znanja i osviještenosti. Prezentacije su prikazale bazu dokaza izloženosti različitih osjetljivih skupina, identifikaciju skrivenih skupina procjenom prevalencije karcinoma prema zanimanju i važnost društveno-gospodarskog konteksta i radnih uvjeta.

Nadalje, raspravljalo se o potrebi uspostavljanja politike povratka na posao za radnike oboljele od karcinoma te su prikazani čimbenici uspjeha za intervencije.

Govori Društvene nejednakosti i njihov utjecaj na izloženost kancerogenim tvarima i karcinomu koji je povezan s radnim mjestom - što zapravo znamo Dr. Elsebeth Lynge, Sveučilište Kopenhagen, Danska

Ovaj se problem može razmotriti iz različitih perspektiva. Prvo, moguće je procijeniti učestalost izloženosti poznatim kancerogenim tvarima za primjere na temelju popisa 1. skupine kancerogenih tvari IARC-a te je koristiti za procjenu utjecaja tih tvari na incidenciju karcinoma (pristup "izloženost karcinomu"). Drugo, razlike u zanimanjima kod incidencije karcinoma mogu se procijeniti primjerice na temelju niza podataka iz NOCCA-e koji obuhvaćaju incidenciju karcinoma u skandinavskim državama, što omogućava identifikaciju socijalno diskriminirajućih karcinoma.

Treće, incidencija karcinoma u radnim skupinama kod kojih se kontrolira incidencija u određenih društveno-ekonomskih skupina, može se procijeniti kao način razdvajanja učinka izloženosti na radnom mjestu od učinaka povezanih sa stilom života (pristup "karcinom koji treba razotkriti"). Prikazani su primjeri tih različitih pristupa.

Zaključci

Varijacije u incidenciji karcinoma kroz radne skupine mnogo su šire od tradicionalnih varijacija zbog "karcinoma povezanih s radnim mjestom":

Gojaznost, uživanje duhana, konzumacija alkohola nisu samo osobne životne navike nego ih također određuje radni i životni okoliš (primjerice gospodarska nesigurnost), što može biti posljedica zanimanja kojim se osoba bavi.

Povratak na posao, zapošljavanje i prilagodbe na radno mjesto osoba koje su preboljele karcinom Dr. Taina Taskila, Centar za radnu djelotvornost, Helsinki, Finska i

Dr. Sietske J. Tamminga, Coronel Institut medicine rada, Amsterdam, Nizozemska

Epidemiološki dokaz

Uspješnije liječenje mnogih oblika karcinoma omogućava sve većem broju ljudi koji su preživjeli karcinom povratak na posao. Značajan broj osoba koje su preboljele karcinom iskusile su društvene probleme na radnom mjestu poput izostanka potpore i/ili diskriminacije. Često se susreću s tjelesnim i emocionalnim preprekama poput umora, boli, tjeskobe i depresije, a svi ti simptomi mogu postati kronični. Ti učinci mogu uzrokovati oštećenja koja smanjuju socijalnu funkciju i imaju utjecaj na zaposlenje.


10

Pokazalo se da su osobe koje su preboljele karcinom češće nezaposlene od zdravih ljudi. Većina se studija usmjerila na čimbenike identifikacije povezane sa zaposlenjem i prepreka povratku na posao. U budućnosti je potrebno staviti snažniji naglasak na čimbenike identifikacije koji uzrokuju opetovana bolovanja i rani prekid radnog vijeka. Studije u kojima se uzima u obzir i unutarnje i vanjske čimbenike jamče povećanje uspješnog povratka na posao i zadržavanje radnog mjesta osobama koje su preživjele karcinom.

Strategije povratka na posao za radnike zahvaćene karcinomom: politika i intervencije

Suočava li se i kako osoba koja je preživjela karcinom s negativnim ishodima na radnim mjestu kompleksan je fenomen na koji utječu različiti čimbenici i interesne skupine.

Intervencije usmjerene prema upravljanju nuspojavama na terapije liječenja karcinoma mogu smanjiti te negativne ishode. U tom su smislu važni čimbenici poput liječnikova savjeta o radu, samoprocjeni radne sposobnosti, intervencija koje se bave pogrešnim konceptima o radnoj sposobnosti, intervencija usmjerenim ka olakšavanju prilagodbi na radno mjesto boljih smjernica liječnika medicine rada i zaposlenika.

Potreban je individualni pristup jer su razlike između bolesnika s karcinomom velike.

Zaključci

Ispitivanja trebaju uzeti u obzir unutarnje i vanjske čimbenike koji utječu na uspješan povratak na posao.

Intervencije za rješavanje problema povratka na posao trebaju se koncentrirati na one pristupe za koje je dokazano da su djelotvorni s obzirom na rehabilitaciju bolesti, restrukturiranje radnih uvjeta i osobne karakteristike.

Rana je intervencija najprikladnija jer što je dulje bolovanje, to se teže postiže povratak na posao. I institucionalni i kulturalni kontekst države koji se uvelike razlikuje između razvijenih država imaju

učinak na povratak na posao. Stoga politika povratka na posao za osobe koje su preživjele karcinom treba ustrojiti prema svakoj državi.

Karcinom povezan s radnim mjestom i osjetljive skupine Dr. Tony Musu, Europski institut za sindikate (ETUI), Bruxelles, Belgija

U Europi karcinom povezan s radnim mjestom glavni je uzrok smrti zbog radnih uvjeta. Analiza podataka otkriva različite izloženosti kancerogenim tvarima prema kategorijama društvenog statusa. Kvalificirani i nekvalificirani fizički radnici izloženi su kancerogenim tvarima 10 puta više od menadžerskog osoblja. Izloženost osjetljivih skupina radnika kancerogenim tvarima na radnom mjestu ostaje slabo istraženo i vjerojatno nedovoljno procijenjeno područje. Neki su podaci dostupni za žene, mlađe radnike i radnike koji stare. Manje informacija dostupno je za privremene radnike i one s nepunim radnim vremenom te nisko kvalificirane radnike migrante. Postojeće strategije za prevladavanje podcijenjenosti izloženosti uključuju aktivne istraživačke projekte (SUMER - medicinski nadzor nad profesionalnim rizicima) i GISCOP 93 u Francuskoj te projekt OCCAM (praćenje karcinoma povezanog s radnim mjestom) u Italiji), bolju provedbu zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu, kreiranje baze podataka o nacionalnoj izloženosti i neprekidno epidemiološko istraživanje o rizicima od karcinoma povezanih s radnim mjestom i okolišem. Vjerojatno je da će svi radnici (uključujući osjetljive skupine) imati koristi od novog propisa EU-a o kemikalijama (REACH). Bolje zastupanje radnika i bolji pristup preventivnim uslugama u tvrtkama koje zapošljavaju osjetljive radnike trebaju pomoći u smanjenju rizika na radnom mjestu. Naposljetku, kampanje podizanja svijesti koje usmjerene na specifične industrijske sektore također mogu biti korisne.


11

Zaključci

Pristup koji se temelji na sektoru za podizanje svijesti među osjetljivim radnicima pomoći će u poboljšavanju informacija o izloženosti kancerogenim tvarima.

Preventivne usluge moraju biti dostupne svim osjetljivim radnicima (te uistinu svim radnicima). Potrebno je aktivno istražiti nadomještanje kancerogenih tvari.

Rasprava Sudionici su raspravili sljedeća pitanja:

Koji su drugi pristupi za identifikaciju osjetljivih radnika? Između sudionika postojala je razmjena iskustava.

Koje su prednosti i mane različitih inicijativa? Što bi EU mogla naučiti iz nacionalnih iskustava? Mogu li se znanje i metode razmjenjivati među zemljama? Koje druge nedostatke u znanju treba prebroditi kako bi se identificirali ključni intervencijski

modeli za kancerogene tvari povezane s radnim mjestom i drugi čimbenici rizika od karcinoma povezanih s radnim mjestom.

Kako možemo procijeniti uspjeh intervencija za karcinome kao bolest s dugim latentnim razdobljem?

Koja su područja u kojima je potrebno identificirati daljnje aktivnosti (komunikacija, podizanje svijesti, praćenje, prevencija)?

Koja bi mogla biti uloga EU-OSHA-e? Glavni dio rasprave bavi se definicijom koncepta "osjetljivih skupina". Sudionik je predložio bliže povezivanje definicije s nedavnim izvješćem Europskog parlamenta (4) o ovom pitanju, a koje navodi većinu spomenutih skupina.

Postoji rastući broj radnika koji pripadaju osjetljivim skupinama kao posljedica trendova u zaposlenju (od industrije do uslužnog sektora; prema privremenom zaposlenju i kratkoročnim ugovorima; i prema eksternalizaciji radova na održavanju i niskokvalificiranih radnih mjesta). Potrebno je više istraživanja kako bi se detaljnije identificirale i kvantificirale te skupine. Potrebna je stroža provedba mjera kako bi se potvrdilo da su radnici koji pripadaju ovim skupinama izloženi većem riziku.

Osjetljivi se radnici mogu općenito podijeliti u dvije skupine:

1. radnici s višim intrinzičnim rizicima od karcinoma, primjerice žene u plodnoj dobi izložene kemikalijama kao što su sredstva za čišćenje; mlađi radnici (od 15 do 24 godine) za koje je vjerojatno da će biti izloženi tijekom puno duljih razdoblja raznovrsnijim rizicima i možda radnici pred mirovinom;

2. skupine s visokim intrinzičnim čimbenicima rizika od karcinoma, primjerice radnici koji su više izloženi kancerogenim tvarima u industrijskim poslovima, u nižim društveno-gospodarskim slojevima s većom stopom smrtnosti na radnom mjestu; privremeno zaposleni radnici; radnici na "prljavim poslovima" koji su često eksternalizirani i radnici migranti.

Osobe koje su preboljele karcinom i same su "osjetljive skupine" kao i drugi radnici s kroničnim bolestima. Među njima su i radnici koji su prethodno preboljeli karcinom povezan s radnim mjestom (i koji su bili izloženi kancerogenim tvarima sličnim onima koji su uzrokovali njihov karcinom) kao specifična skupina koju treba uzeti u obzir.

Opetovana suizloženost velikom rasponu kemikalija također može pridonijeti riziku od karcinoma među ovim skupinama.

Suizloženost čimbenicima rizika povezanim sa životnim stilom također je moguća i ti radnici imaju ograničene mogućnosti prilagodbe svojim radnim uvjetima zbog smjenskog rada ili ograničenog pristupa zdravoj hrani ili prostorijama u kojima bi mogli jesti (primjerice radnici koji rade na otvorenom). U slučaju radnika s niskom razinom svijesti o rizicima ili s ograničenim pristupom obuci i informacijama

(4) Zdravlje i sigurnost na radu za najosjetljivije radnike, Europski parlament, 2011. Dostupno na

http://www.europarl.europa.eu/document/activities/cont/201108/20110829ATT25418/20110829ATT25418EN.pdf

http://www.europarl.europa.eu/document/activities/cont/201108/20110829ATT25418/20110829ATT25418EN.pdf


12

(radnici koji rade s otpadom, radnici u uslužnom sektoru, radnici migranti); uzimajući u obzir te čimbenike omogućilo bi poduzimanje specifičnih radnji kako bi se poboljšala situacija za te skupine.

Što se tiče problema povratka na posao, pozornost se pridavala razlici između radnika oboljelih od karcinoma i radnika koji se vraćaju na posao s karcinomom pripisanom uzrocima povezanim s radnim mjestom.

Zaključci Istraživanja te intervencije koji se odnose karcinome povezane s radnim mjestom moraju uzeti u

obzir promjene na tržištu rada (primjerice porast broja podugovornih radnika, rad na određeno vrijeme, višestruki poslovi, rad u klijentovim prostorijama s ograničenom mogućnostima prilagodbe, statički rad, zapošljavanje žena u izloženim zanimanjima, atipično radno vrijeme i višestruka izloženost; premještanje iz industrijskih u uslužne sektore itd.). EU-OSHA mogla bi pomoći u podizanju svijesti i pružanju podataka i dokaza o rizicima u nastajanju kao i rješenjima i politikom dobre prakse.

Postoji rastuća potreba za identifikacijom osjetljivih i skrivenih skupina čija izloženost rizicima od karcinoma na radnom mjestu kao i kancerogenim procesima nije dostatno zastupljena u podacima o izloženosti i intervencijskim strategijama. Osjetljive i skrivene skupine obične se nalaze među radnicima migrantima, osobama zaposlenima na nepuno radno vrijeme i podugovornim radnicima. Žene i mlađi radnici koji tipično rade u poslužiteljskim zanimanjima u kojima je svijest o rizicima od kemikalija niska, također mogu biti ugroženi.

Potreban je širi pregled uzroka karcinoma povezanih s radnim mjestom. Čimbenici stila života poput gojaznosti, pušenja, konzumacije alkohola itd. nisu samo osobni, ali mogu se također odrediti prema uvjetima života i rada (primjerice ekonomska nesigurnost, pristup zdravoj hrani i pogodnostima, jednostavan pristup alkoholnim pićima na radnom mjestu, način organizacije posla).

Uz bolje liječenje, karcinom uglavnom postaje kronična bolest. Stoga je vjerojatno da će se više radnika vratiti na posao nakon liječenja. Međutim, trenutno postoji malo ciljanih strategija povratka na posao i načina rehabilitacije koje su izvorno razvijene za brojna druga zdravstvena stanja (primjerice za koštano-mišićne poremećaje). Intervencije koje se bave problemima povratka na posao mogle bi imati koristi od dokazano djelotvornih intervencija. Ključni su prvi dani nakon povratka na posao tako da se tvrtke moraju pripremiti na prilagodbu radnih uvjeta specifičnim okolnostima povratka zaposlenika na posao.

Čini se da vjerojatnije da će osobe koje su preboljele karcinom biti nezaposlene za razliku od zdravih osoba. U budućnosti je potrebno staviti snažniji naglasak na čimbenike identifikacije koji uzrokuju opetovana bolovanja i rani prekid radnog vijeka.

Potrebno je aktivno istražiti nadomještanje kancerogenih tvari.


13

Sjednica 1C Prevencija karcinoma; planovi akcije i kampanje za sprječavanje karcinoma povezanog s radnim mjestom. Prezentacija na sjednici 1C usmjerila se na postojeće aktivnosti u državama članicama na europskoj razini za prevenciju karcinoma povezanog s radnim mjestom. Prikazani su primjeri uspješnih intervencija, politika, kampanja i alata: uveden je internetski alat koji daje upute za uspješno nadomještanje (SUBSPORT); njemački pristup minimizacije koji se temelji na zdravlju kako bi se objasnilo izlaganje kancerogenim tvarima; te uspješno podizanje svijesti i inspekcijske kampanje iz Francuske i Španjolske uključene su u niz predloženih inicijativa.

Cilj ove sjednice bio je poticati razmjene podataka između sudionika, država članica, stručnjaka i organizacija o različitim pristupima te kako bi se identificirale daljnje potrebe u komunikaciji, podizanju svijesti, praćenju i zakonodavstvu.

Govori SUBSPORT – portal potpore za nadomještanje Dr. Steffen Brenzel, Kooperationsstelle Hamburg IFE, Hamburg, Njemačka

Nadomještanje je preferirana mjera smanjenja rizika koji opasne kemikalije predstavljaju za radnike, okoliš i javno zdravlje. Međutim, pronalazak sigurnog nadomjestka može biti izazov. Portal SUBSPORT je besplatna, višejezična platforma za razmjenu informacija o alternativnim tvarima i tehnologijama; također nudi alate i smjernice za procjenu tvari i upravljanje nadomještanjem. Uključuje bazu podataka tvari koje su zabranjene ili čija su uporabu ograničila (ili za koje su predložene zabrane ili ograničenja) od nadležna tijela, sindikati, tvrtke ili nevladine organizacije, te baze podataka slučajeva koji predstavljaju primjere nadomještanja iz tvrtki i objavljenih izvješća. Koncept obuke i besplatna obuka nudi se na različitim jezicima kako bi se sudionicima osiguralo osnovne koncepte i alate nadomještanja za procjenu alternativa.

SUBSPORT bi trebalo postati prvi korak za bilo koga tko je zainteresiran za nadomještanje opasnih kemikalija, za podupiranje tvrtki u ispunjavanju zahtjeva nadomještanja unutar EU zakonodavstva i kao resurs za druge interesne skupine poput nadležnih tijela, ekoloških i potrošačkih organizacija te znanstvenih ustanova.

SUBSPORT vode 4 partnerske organizacije – Kooperationsstelle Hamburg IFE, Španjolski sindikalni institut rada, Okoliš i zdravlje (ISTAS), ChemSec (Međunarodni kemijski sindikat) i Grontmij, a financira se iz programa LIFE+ Europske unije, Njemačkog federalnog instituta za sigurnost i zdravlje na radu (BAuA) i Austrijskog saveznog ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo, okoliš i vodno gospodarstvo (Lebensministerium).

Zaključak

Nadomještanje – kao mjera smanjenja rizika prvog izbora – može se olakšati razmjenom informacija o obuci putem portala SUBSPORT (www.subsport.eu).

Španjolska CCOO kampanja "Bez karcinoma" Gđa Claudia Narocki, ISTAS, Madrid, Španjolska

CCOO (Radničke komisije) vodeća je konfederacija španjolskih trgovačkih sindikata. Nakon nekoliko godina provođenja kampanje za prevenciju profesionalnih bolesti i za podizanje svijesti o teretu profesionalnih bolesti, CCOO je odlučio prevenciju karcinoma povezanog s radnim mjestom staviti na prvo mjesto u svom programu za zdravlje i sigurnost na radu. Za postizanje smanjenja u karcinomima povezanim s radnim mjestom, CCOO je pokrenuo kampanju 2011. i 2012. čiji su ciljevi:

http://www.subsport.eu/


14

identifikacija kancerogenih tvari na radnom mjestu; eliminacija uporabe kancerogenih tvari na radnom mjestu; ako nije moguće postići eliminaciju, smanjenje korištenja kancerogenih tvari i bolje kontrolne

mjere na radnom mjestu; viša društvena svijest o izloženosti na radnom mjestu i karcinomu povezanom s radnim

mjestom; i bolje zakonodavstvo i provedba na temelju razmjene iskustava tijekom kampanje.

Kampanja koja je još uvijek u tijeku, ima četiri razine djelovanja: 1. na radnom mjestu: briga za sigurnost i zdravlje na radu, aktivnosti zastupnika na radnom

mjestu u pogledu rizika od karcinoma povezanih s radnim mjestom te promidžba akcijskog plana "Nulta stopa karcinoma".

2. unutar sindikata: podržavanje federacije u postavljanju njihovih vlastitih programa 3. na razini politike i zakonodavstva: održavanje pritiska na državna tijela kako bi se usvojile jače

političke mjere i ojačalo postojeće zakonodavstvo, posebice kako bi se iskoristile mogućnosti koje nudi REACH.

4. na razini zajednice (općenito): uspostavljanje partnerstva s društvenim dionicima za zajedničke aktivnosti

Zaključak

Opći pristup smanjenja karcinoma uspješno je proveden u Španjolskoj s ciljem postizanja "nulte stope karcinoma na radnom mjestu".

Njemački model upravljanja rizikom izloženosti Prof. Dr. Herbert Bender, BASF, Ludwigshafen, Njemačka i

Dr. Henning Wriedt, Beratungsstelle Arbeit und Gesundheit, Hamburg, Njemačka

Direktiva o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (Direktiva 2004/37/EZ, skraćeno Direktiva CMD) opisuje osnovne sigurnosne značajke. Ako se nadomještanje ne može postići ili nije primjenjivo, obavezna je minimizacija izloženosti.

Novi njemački pristup kancerogenim tvarima na radnom mjestu temelji se na riziku, a njegov okvirni koncept neovisan o tvari sastoji se od 4 glavna elementa: tri stupnja rizika i kontrolne sheme.

"Rizik" količine definiran je kao statistička vjerojatnost dobivanja karcinoma zbog neprekidne izloženosti kancerogenim tvarima tijekom cijelog radnog vijeka (40 godina). Njemačko povjerenstvo za opasne tvari utvrdilo je gornju granicu rizika na 4: 1,000 i donju granicu rizika na 4 : 10,000 (što će se povećati na 4 : 100,000 u 2018.), što je usporedivo s prihvaćenim rizicima za opću javnost. Gornja se granica uopće ne smije premašiti; donja granica je cilj za smanjenje rizika kako je prikazano u nastavku, jer ispod tog omjera minimalizacija izloženosti nije obavezna.

Preduvjet primjene ovog pristupa na specifične kancerogene tvari je derivacija odnosa izloženost i rizika, koji su izvedeni za 15 kancerogenih tvari a trenutno se izvode za drugih 14. Za primjenu na radnom mjestu za određene kancerogene tvari može biti potrebno razmotriti druge parametre pored dvije vrijednosti koncentracija, poput postojanja učinaka nemaligne toksičnosti ispod dopuštene koncentracije; neizravne izloženost okolišu iznad prihvatljive koncentracije ili granice detekcije iznad prihvatljive koncentracije.

Zaključci

Onoliko dugo dok ne možemo eliminirati uporabu kancerogenih i mutagenih tvari, one predstavljaju rizik za radnike.

Kancerogene tvari variraju u svom kancerogenom potencijalu.


15

Njemački model upravljanja rizikom od izloženosti definira uređene mjere upravljanja rizikom na temelju rizika koji predstavljaju kancerogene ili mutagene tvari.

Planovi francuske vlade i kampanja državnog inspektorata rada Jessy Pretto, Opći inspektorat rada, Ministarstvo socijalne skrbi, zapošljavanja i solidarnosti Pariz, Francuska.

Francuske kampanje nacionalnih inspekcija koje su se bavile izloženošću zaposlenika opasnim tvarima pridonose akcijama iznesenim u planovima francuske vlade; te su akcije bile posebno potrebne zato jer je između 2005. i 2010. godine broj profesionalnih bolesti porastao za 20%. Od 2008. godine Glavna uprava za zapošljavanje u partnerstvu s nacionalnom Agencijom za hranu, okoliš, zdravlje i sigurnost na radu (ANSES), utvrdila je 82 kancerogene, mutagene i reprotoksične tvari za koje se traži nadomjestak.

Akcije u različitim planovima konvergiraju u sinergiji i komplementarnosti kako bi se postigli sljedeći ciljevi:

zamjena toksičnih proizvoda na radnom mjestu i promocija razvoja alternativnih metoda; i smanjenje izloženosti zaposlenih kancerogenim, mutagenim i reprotoksičnim tvarima.

Glavni rezultati i procjene kampanja inspekcije rada provedeni tijekom posljednje dvije godine bili su usmjereni na izlaganje radnika kemikalijama, zračenju i azbestu.

Tijekom radionice prikazani su rezultati kampanje rizika od kemikalija. Kampanja je bila usmjerena na tvrtke koje popravljaju vozila te obavljaju poslove čišćenja u industriji. Glavni rezultat za obje industrije bio je taj da se sukladnost sa zakonodavstvom o kemijskim rizicima značajno poboljšala između tvrtki koje su zapošljavale više od 50 osoba. Tvrtke koje su pripremile dokument procjene rizika pokazale su znatno više razine nadomještanja opasnih tvari od onih koje su zanemarile svoje dužnosti.

Samo 40% tvrtki uzima u obzir kemijski rizik u obaveznom dokumentu o procjeni rizika. Obveze u vezi obuke radnika i praćenje izloženosti nisu dostatno ispunjene. Međutim, zahtjevi za zaštitne mjere i zbrinjavanje otpada znatno su bolje ispunjeni.

Zaključci

Djelovanjem kroz državne programe (nacionalni akcijski plan za karcinome i nacionalna strategija za sigurnost i zdravlje na radu) i poticajne aktivnosti državnih službi u partnerstvu s drugim ustanovama mogli bi doprinijeti razvoju produktivnijeg odnosa između javnog zdravlja i zdravlja na radnom mjestu.

Kampanje inspekcije rada pridonose osiguravanju primjene uredbi i nude mogućnosti za djelotvorniju provedbu na razini radionice.

Rezultati aktivnosti sigurnosti i zdravlja na radu tvrtki poboljšao se nakon što su ih posjetili inspektori rada.

Rasprava Raspravljalo se o sljedećim pitanjima:

Koja su iskustva iz kampanja i što bi EU mogla naučiti iz tih nacionalnih iskustava? Koji su drugi pristupi i tipovi modela intervencije/kampanja u EU-u? Koje su druge intervencijske

modele iskušale druge države članice ili zemlje? Koje tipove daljnjih akcija trebamo (komunikacija, podizanje svijesti, praćenje itd.)? Koja bi mogla biti uloga EU-OSHA-e?

Rasprava je u početku bila usmjerena na alat SUBSPORT koji je razvijen za širu javnost (uključujući mala i srednja poduzeća) kako bi se olakšao proces nadomještanja opasnih tvari. Detaljna baza podataka o nadomještanju opasnih tvari, uključujući mnoge kancerogene tvari kompilirana je uporabom iskustava tvrtki širom Europe, što se koristi za promicanje razmjena ideja koje će pomoći u


16

stimuliranju drugih tvrtki da se uključe u nadomještanje. Dogovoreno je da je potrebno učiniti više kako bi se promovirao i proširio opseg alata SUBSPORT dodavanjem više informacija o toksikološkim opasnostima i drugim elementima sigurnosti na radu. Napredak s ažuriranjem alata SUBSPORT ograničen je nedostatnim financiranjem.

Kada nije moguće nadomještanje kancerogenih tvari, potrebno je provesti minimizaciju izloženosti. Predlaže se razvoj usporedivog alata SUBSPORT kako bi se pomoglo u razmjeni znanja o mjerama za minimizaciju uporabe i izloženosti kancerogenim tvarima. Upute o najboljim praksama u ovom području potrebno je razviti i priopćiti.

Rasprava se potom treba pozabaviti problemima malih i srednjih poduzeća koja nemaju novac ili kapacitet za obuku stručnog osoblja i mjere upravljanja rizicima kod rada s kancerogenim tvarima, jer je možda potrebno zatražiti stručni savjet za procjenu rizika i kontrole. Praktične vježbe pokazuju da mnoge od tih tvrtki izbjegavaju skupe tehničke mjere ili nadomještanje bez zakonodavnog pritiska i provedbe mjera. Stoga je provedba mjera ključni element djelotvornog smanjenja rizika, zajedno s obrazovanjem i obukom o nadomještanju i smanjenju. U tom kontekstu potrebna je provedba kontrolne strategije skupa uz savjetovanje i upute.

Doprinosi iz Nizozemske osvijetlili su činjenicu da inspektorat ne naglašava posebne mjere za kancerogene tvari, ali pregledava sukladnost sa zakonodavstvom o sigurnom upravljanju svim tvarima koje su definirane kao opasne. U tom procesu provjeravaju inventare opasnih tvari pojedinih tvrtki, njihovu procjenu rizika i ukupne mjere i djelotvornost tih mjera u kontroli izloženosti; to se provodi postupno.

Nizozemska organizacija za primijenjeno znanstveno istraživanje (TNO) razvila je proces kategorizacije tvrtki u jednu od četiri skupine na temelju njihova interesa da se uključe u izazove koje predstavlja rad s kancerogenim tvarima. Te su kategorije:

volja i znanje; volja i neznanje; nedostatak volje i znanje; i nedostatak volje i neznanje.

Kategorizacija pomaže u određivanju različitih tipova tvrtki s različitim pristupima kako bi se postigla usklađenost.

Sljedeći dio rasprave bio je usmjeren na industrijske inicijative na razini EU-a te u Francuskoj, s uspješno promoviranim nadomještanjem. Primjerice, na razini EU-a, CEFIC (Europsko vijeće za industrijske kemikalije) promovira obavještavanje i procjenu rizika posebno zabrinjavajućih tvari

U Francuskoj su vlada, radnici i ministarstvo rada, INRS-a (Institut National de Recherche et de Sécurité), CNAMTS (Caisse Nationale de l'Assurance Maladie des Travailleurs Salariés) i profesionalne organizacije (zaposlenici) potpisani dobrovoljni dogovori o kancerogenim, mutagenim i reprotoksičnim tvarima kako bi se poboljšale obuka, procjena rizika i nadomještanje. Osim toga, neki specifični ugovori obuhvaćaju namjenske tvari (formaldehid, drvnu prašinu). Ugovor u vezi formaldehida uključuje istraživački i razvojni program za pronalazak nadomjestka za formaldehid u ljepilima koja se koriste u industriji drvnih ploča.

Opća rasprava dovela je do zaključka da je potrebno nekoliko pristupa - podizanje svijesti, vodstvo i potpora, ali također zakonodavstvo i njegova provedba. Djelotvornost svakog pristupa također ovisi o dobroj volji i znanju svake pojedine tvrtke. Također je naglašeno da je nužna razmjena iskustava o postojećim aktivnostima na europskoj razini. Stoga je predloženo uvođenje trajne stručne skupine.

Zaključci Kreiranje detaljne baze podataka za nadomještanje koja se temelji na iskustvima svih tvrtki širom

Europe kako bi se pripomoglo u razmjeni iskustava i potaklo buduće nadomještanje. Općenito je dogovoreno da je potrebno daljnje promovirati i širiti projekt SUBSPORT, kojem je potrebna veća potpora. Sljedeći bi korak mogao biti širenje djelokruga rješavanja opasnosti povezanih s radnim mjestom izvan toksikoloških pitanja.


17

U slučaju nadomještanja, potrebno je primijeniti minimizaciju. Potreban je alat za smjernice o najboljoj praksi o minimizaciji izloženosti kancerogenim tvarima. Potrebna je provedbena strategija. Potreban je dogovor i obavijest o smjernicama za najbolje prakse.

EU-OSHA treba prikupljati informacije o nacionalnim kampanjama, strategijama i konceptima, te o načinima pružanja sažetih informacija široj javnosti.

Pored smjernica, provedba je ključni element djelotvornog smanjenja rizika. Općenito se rizici povezani s radnim mjestom smanjuju putem redovitih kontrola i savjeta.

ECHA forum mogao bi naučiti od nacionalnih iskustava i otvoren je za nacionalne prijedloge za integraciju u provedbenu strategiju na razini EU-a koju države članice također mogu integrirati u svoje nacionalne provedbene strategije. Međutim, naglašeno je da REACH ne obuhvaća sve kancerogene i mutagene tvari kojima radnici mogu biti izloženi. Kancerogene tvari navedene u Uredbi REACH uzrokuju samo dio poznatih karcinoma povezanih s radnim mjestom.

Različite industrije i veličine poslovanja zahtijevati će primjenu usmenih pristupa. Ti različiti pristupi moraju kombinirati:

1. svijest među tvrtkama, u politici i općoj javnosti; 2. izvore stručnih savjeta za tvrtke; 3. veću predanost provedbi zakonodavstva; i 4. odgovarajuće zakonodavstvo.

Preporučuje se usvajanje nizozemskih iskustava usmjerenih na tvrtke za njihovo bolje poštovanje različitih savjeta i provedbenih pristupa. Smanjenje rizika moglo bi se poboljšati aktivnom komunikacijom između svih sudionika te boljom koordinacijom.

Raspravom je zaključeno da su potrebne daljnje razmjene iskustava i postojećih aktivnosti. Stoga je predloženo da se trajna stručna grupa treba sastajati redovito, kako bi se ove aktivnosti počele provoditi.


18

Panel rasprave Moderator panela: Dr. Alicia Huici-Montagud (Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Španjolska)

Članovi panela:

Alick Morris (Opća uprava EU-a za zapošljavanje) Ulrike Kowalski (ECHA forum) Dr. Heiner Wahl (WPC/Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Njemačka) Frank Barry (Irski kongres sindikata, IE) Dr. Patrick Levy (Rhodia/Mouvement des Enterprises de France (MEDEF), FR) Prof. Leonard Levy (SCOEL) Nathan Kuper (SLIC/Nizozemska inspekcija rada, Nizozemska)

Panelna rasprava između predstavnika Glavne uprave za zapošljavanje, ECHA-e, WPC-a, SCOEL-a i SLIC-a bavila se pitanjima koja rezultirala raspravama o tri glavne teme.

Prikupljanje podataka, CAREX Rasprava se prvo usmjerila na najbolji način utvrđivanja nasljednika za projekt CAREX. Glavna uprava za zapošljavanje mogla bi pomoći u pokretanju ove inicijative, ali bi trebalo predati poslovni predmet. Također su voljni pomoći u kreiranju bolje povezanosti sa Eurostat-om za olakšavanje prikupljanje podataka. Naglašena je važnost jasnog definiranja potreba kako bi se projekt ostvario i kasnije usmjerio. Nekoliko članova panela na početku je naglasilo potrebu definiranja ciljeva ovog projekta. Uz uspostavu i vođenje projekta također je potrebno planirati popratne akcije i razmatrati financiranje tih popratnih akcija kako bi se osiguralo učinak projekta.

Kod definiranja prijedloga projekta CAREX-2, bilo bi dobro konzultirati slične inicijative koje se provode izvan Europe. Dobri pristupi iz tih projekata mogu se integrirati u prijedlog EU-a.

Predstavnik poslodavaca naglasio je važnost razvijanja podataka koji će omogućiti provođenje epidemioloških studija širom EU-a. Štoviše, smatrao je da je vrlo važno pobrinuti se da bilo koji ishod iz takve studije ima utjecaj na razinu radionice.

Veliki broj govornika izrazio je interes za sistematičniju razmjenu podataka i dobre prakse između zemalja EU-a. Pomoglo bi definirati cilj za koji su potrebni podaci. Ograničenja i nedostaci različitih metoda prikupljanja podataka mogu se procijeniti s obzirom na njihov utjecaj na uporabu podataka. Postoje različita pitanja koja bi bila korisna kod prikupljanja podataka. Primjerice, je li cilj poboljšati procjene prevalencije karcinoma ili broja izloženih osoba, ili je glavni cilj rangirati te ishode kako bi se pomoglo odrediti prioritete prije intervencija? Kako treba računati rizike i koliko oni ovise o procijenjenom broju izloženih radnika? Koji su najbolji načini procjene nesigurnosti i kako će te nesigurnosti utjecati na osobe koje donose odluke? Također treba biti svjestan da mnoge kancerogene tvari možda nisu procijenjene i da većina kancerogenih tvari koja uzrokuje karcinome povezane s radnim mjestom nije obuhvaćena Uredbom REACH.

Međutim, pristup podacima ograničen je i postoje druga pitanja poput povjerljivosti koje treba uzeti u obzir. Primjerice, baza podataka MEGA koju je razvilo njemačko socijalno osiguranje za industriju sadrži vrlo velike količine podataka, ali joj je pristup ograničen. Kako bi se osiguralo da se prikupljeni podaci ne mogu slijediti do tvrtki u kojima se provode mjerenja, specifična tijela (primjerice BAuA) zaprimaju anonimne setove podataka na zahtjev.

Također je navedeno da će podaci prikupljeni kroz registraciju REACH uključivati scenarije na temelju podataka izloženosti. Očekuje se da će znanstvena tijela različita od ECHA-e, poput SCOEL-a zahtijevati određeni pristup tim podacima. SCOEL bi htio omogućiti optimalnu uporabu tih podataka kako bi se odredili prioriteti odabira kancerogenih tvari za daljnja istraživanja i kako bi se utvrdile granične vrijednosti koje bi bolje pristajale uz postojeće prioritete. U tom kontekstu, predstavnik SCOEL-a objasnio je postupak utvrđivanja graničnih vrijednosti za kancerogene tvari.


19

Utjecaj na razini radionice Rasprava je također razmatrala kako najbolje svesti znanstveno znanje o kancerogenim tvarima na razinu radionice. U tom smislu, naglašena je uloga provedbe i na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Ulrike Kowalski (tajnica ECHA foruma) predložila je da države članice obrate više pozornosti sinergijama između aktivnosti koje provode REACH, tijela za klasifikaciju označavanja i pakiranja (i ECHA forum za razmjenu informacija o provedbi) te inicijative nacionalnih inspektorata rada. Međutim, tipična inspekcija rada obično će se puno više usmjeriti na sigurnost povezanu s uređajima nego s kemikalijama. Nije jednostavno prilagoditi Uredbu REACH radnom mjestu, a inspektori rada trebaju potporu i obuku. REACH navodi opće odredbe o tvarima povezanim s radnim mjestom, ali inspektorati moraju razmotriti specifičnu situaciju za svako radno mjesto i za svaku izloženost.

Pomogla bi "demistifikacija" uloge kemikalija u pogledu njihova utjecaja na radno mjesto. Predlaže se da EU-OSHA na svom portalu navede neke primjere stvarnih situacija u kojima su rizici uspješno reducirani.

Pregled Direktive o kancerogenim i mutagenim tvarima Razmjena ideja odvijala se na srednjeročnim i dugoročnim planovima za izmjene Direktive o kemijskim sredstvima (CAD) i Direktive CMD. Navedeno je da je potrebno kreirati puno jaču poveznicu i veću sinergiju između zakonodavstva o zaštiti radnika i onog o kontroli kemikalija općenito (poput REACH-a) kao i bližu vezu između direktiva CAD-a i CMD.

Rad s različitim skupinama kancerogenih tvari U raspravi treba posvetiti posebnu pozornost ulozi kancerogenih tvari kojima nije određena granična koncentracija. Navedeno je da dosada u Direktivi CMD nije pravila razliku između kancerogenih tvari s određenom graničnom vrijednošću i onih kojima granična vrijednost nije određena. Njemački model upravljanja rizikom koji se također može koristiti u kontekstu autorizacija iz Uredbe REACH može pomoći u kreiranju transparentnijeg pogleda na zaostali rizik. Izneseno je mišljenje da bi razlikovanje između dva tipa kancerogenih tvari definitivno pomoglo u uspostavi povezanosti između Direktive CMD i Uredbe REACH. SCOEL je razradio postupak za rad s kancerogenim tvarima kojima je određena granična vrijednost i onima kojima nije određena granična vrijednost, gdje je važan kancerogeni način djelovanja tvari, a ne klasifikacija pa se stoga s kancerogenim tvarima radi na različiti način (tj. službena ograničenja izloženosti na radnom mjestu naspram pristupa koji se temelji na riziku).

Osjetljive skupine Što se tiče osjetljivih skupina, općenito je prepoznata potreba ulaganja većeg napora u identifikaciju takvih skupina i specifičnih akcija kako bi se poboljšala njihova situacija. Postavljeno je pitanje bi li revidirana Direktiva CMD također mogao pomoći skupinama kao što su samozaposlene osobe i radnici koji rade od kuće. U načelu, europski zakoni o radu vrijede za sve radnike. Ne smije se praviti nikakva diskriminacija između radnika zaposlenih na neodređeno i onih zaposlenih na određeno vrijeme. Međutim, izazov je provesti to na radnom mjestu. Komentari su potvrdili da je provedba općenito slaba karika u lancu. EU-OSHA bi i ovdje mogla biti aktivna promoviranjem razmjena djelotvornih intervencija i podizanja svijesti o nedostacima.

Autorizacija iz Uredbe REACH (nakon provedbe) također će ojačati provedbu sigurnosti i zdravlja na radu. Međutim, u stvarnosti će to biti spor proces koji će početi s nekoliko tvari.

U završnom komentaru panel je naglasio je da bez pravog financiranja istraživanja sigurnosti na radu i bez privlačenja kompetentnih osoba nije moguće očekivati zadovoljavajuće rezultate. Postojeće zakonodavstvo je dostatno; samo ga treba provesti na djelotvoran način.


20

Zaključci Ažuriranje baze CAREX bit će korisno, ali je potrebno dodatno financiranje. Prije pokretanja

projekta potrebno je jasno definirati namjenu. Sistematska razmjena postojećih podataka i dobra praksa između država EU-a mora se povećati. Potrebno je stvoriti sinergiju između iskustava državnih inspektorata i usklađene provedbe koju

koordinira ECHA forum. Potrebno je ojačati sinergijsko djelovanje u ojačavanju legislative. Međutim, potrebno je shvatiti

da ključni aspekti aktivnosti ojačavanja nisu identični obvezama iz Uredbe REACH. Odredbe Uredbe REACH ne obuhvaća sve kancerogene tvari koje uzrokuju karcinom povezan s

radnim mjestom. SCOEL bi volio upotrijebiti podatke iz REACH-a za određivanje prioriteta tvari za podešavanje

graničnih vrijednosti izloženosti. U tijeku je ažuriranje Direktive CMD. Očekuju se samo manje izmjene. Trebati će više vremena

za osnovnije promjene i moguće spajanje s Direktivom CAD. Razlika između kancerogenih tvari s graničnim vrijednostima i kancerogenih tvari bez određenih

graničnih vrijednosti navodi se u uredbama REACH i SCOEL ali ne i u Direktivi CMD. Poveznica između Uredbe REACH i Direktive CMD ojačala bi uvođenjem koncepta granične vrijednosti u Direktivi CMD.

Potrebno je uložiti više napora u identifikaciju osjetljivih skupina i potrebno je provesti specifične akcije. U Direktivi CMD moglo bi se uzeti u obzir skrivene skupine.

U načelu je postojeće zakonodavstvo odgovarajuće. Nacionalna i međunarodna provedba ključno je pitanje za osiguranje sigurnosti i zdravlja na radu. Potrebno je ispravno financiranje i koordinirana akcija.

Završne napomene U sažetku rasprave moderator je predložio da EU-OSHA objavi informacije prikazane na ovoj radionici i da se formira stručna skupina koja će pomoći u pretvaranju pitanja identificiranih na radionici i novih podataka i inicijativa u specifične akcije.

Sve tri skupine panela složile su se da su osjetljive skupine važna tema i da perspektivu treba proširiti kako bi uključila skupine koje nisu dobro upoznate sa sigurnošću i zdravljem na radu, nemaju iskustva s višestrukom izloženošću, ograničenim djelokrugom adaptacije radnih uvjeta ili obavljaju niskokvalificirani rad, radnici u sektoru usluga s lošim pristupom preventivnim uslugama i radnici na u uslužnom sektoru i na održavanju koji rade u klijentovim zgradama. EU-OSHA je već pokrenula neke aktivnosti po tom pitanju (spol, mlađi radnici, migranti).

Skupine i paneli pozvali su na širu perspektivu i uporabu raznolikijih izvora podataka kako bi se izgradila odgovarajuća slika situacije: podaci o zaposlenosti i ankete radnika treba kombinirati s podacima o izloženosti i zdravlju, primjerice iz registara karcinoma i drugih bolesti. EU-OSHA surađuje s Eurostat-om na podacima povezanim sa zdravstvenim problemima, kroničnim bolestima i bolestima povezanim s radnim mjestom; primjerice surađuje se i u kontekstu većeg projekta o starijim radnicima. Iskustva radnika, informacije iz njihovih radnih biografija i medicinska anamneza te rezultati radničkih anketa važni su izvori za nadopunjavanje podataka o izloženosti i pomažu u otklanjanju nedostataka. Na sjednicama su prikazani primjeri.

Elke Schneider sažela je radionicu i dala preglede aktivnosti praćenja. Povezala je prvu i treću sjednicu: podatke treba koristiti za prevenciju, odnosno oni moraju koristiti ciljnoj prevenciji na razini radionice te prilikom intervencija na radnom mjestu.


21

Zaključci

Što je potrebno u vezi praćenja:

U Europi su razvijeni alati za procjenu tereta od karcinoma povezanog s radnim mjestom (primjerice Ujedinjena Kraljevina, Francuska i Finska) što se može iskoristiti na razini EU-a.

Postoje ulazni podaci, ali ih je teško podijeliti (primjerice dobivanje detaljnijih statistika o radu iz Eurostat-a je teško).

Najteži dio biti će dobivanje podataka za prevalenciju izloženosti. Podatak mjerenja izloženosti ima dovoljno za neke od najvažnijih čimbenika rizika od

karcinoma (osim možda za sunčevo zračenje i smjenski rad), od čega većina nije obuhvaćena Uredbom REACH.

CAREX je zastario (1990–1993) i nije dovoljno detaljan. Jasna je potreba za programom CAREX-2 koja uključuje nove značajke (osim prevalencije

izloženosti, poput informacija o prevalenciji koje su podijeljene na intenzitet izloženosti, prevalenciju podijeljenu na spol i privremene trendove u intenzitetu izloženosti i prevalenciji.

Ispitivanja opće populacije (bolesnika s karcinomom ili općenito) potrebna su za provjeru procjena prevalencije izloženosti CAREX-2 i što je još važnije, za dobivanje pune slike "zaboravljenih" radnika i izloženosti (primjerice, populacija koje nisu nikada proučavane, ali provode eksternalizirane opasne zadatke).

Koje vrste daljnjih akcija trebamo? (komunikaciju, podizanje svijesti, praćenje itd.)

podizanje svijesti bolja provedba povećana koordinacija/komunikacija putem ECHA foruma

uključiti kancerogene tvari u pristupe općeg upravljanja: usmjeriti se na mjere, a ne na kancerogene tvari

razviti strategije povratka na posao,u pogledu psihičkog zdravlja i mišićno-koštanih poremećaja

potrebni su i savjetovanje i provedba kontrola putem periodičke (ako je moguće na godišnjoj bazi) revizije najmodernijim sredstvima

(od akcija koje su predložene u radionici), poboljšanja i prioritetni ciljevi

Kroz svoje mreže EU-OSHA također je prikupljala informacije iz država članica o poveznicama između sigurnosti i zdravlja na radu i REACH-a i njihovog djelovanja u praksi; te će se informacije podijeliti sa SLIC-om i radnim skupinama Savjetodavnog povjerenstva za sigurnost i zdravlje na radu.

Elke Schneider obvezala se u ime EU-OSHA-e: pomoći proširiti vidike, prikupiti informacije o višestrukim izlaganjima i osjetljivim radnicima,

pomoći izgraditi bazu podataka s dokazima prikupiti primjere o dobroj praksi koja se ne bavi samo specifičnim tvarima već također i

drugim pristupima i aktivnostima za komunikaciju rizika prikupiti informacije o praksama povratka na posao za radnike koji su zahvaćeni

karcinomom kao što je napravljeno za psihičko zdravlje i mišićno-koštane poremećaje nastaviti suradnju i razviti sinergije sa SLIC-om, Chemex-om, WPC-om i ECHA-om, a posebice s njenim forumom i

osigurati potporu kod ograničenja mogućnosti iz REACH-a pored individualnog pristupa tvarima, te također prikupljajući informacije o inicijativama po sektorima i novim prijenosom na radno mjesto.


22

Koja bi mogla biti uloga EU-OSHA?

razmjena informacija o strukturama, aktivnosti i konceptima; bolja razmjena praktičnih iskustava/kampanja iz država članica i izgradnja portala za primjere minimizacije (najbolja praksa), usporediva s portalom

SUBSPORT.

Točke za razmatranja:

proširiti vidike za: skupine, izloženost, širu radnu okolinu, čimbenike načina života na koje utječe rad i organizacija rada

višestruka izloženost proširiti uporabu izvora podataka; pristupi koji koriste ankete radnika, izvori podataka iz drugih

područja (podaci o zaposlenosti, registri karcinoma) raspitati se o iskustvima radnika i radnim biografijama radnika potrebno je osigurati veću potporu za minimizaciju (najbolja praksa), jer REACH ne obuhvaća

svaki problem (primjerice ne obuhvaća aktivno proizvedene kancerogene tvari) mnogi čimbenici koji nisu povezani s Uredbom REACH (dizel, silicijev dioksid, smjenski rad

itd.) sektorski pristup skriveni/zaboravljeni problemi i njihova prevencija održavati započeti tempo

SAŽETAK Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ... 431 - Workshop on... · Kancerogene...

Documents

Transcript of SAŽETAK Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ... 431 - Workshop on... · Kancerogene...