SADRŽAJ:

1. UVOD............................................................................................................................2

2. TEHNIČKI OPIS PROBLEMA...................................................................................4

2.1. Značajke sliva i lokacija crpne stanice..................................................................4

2.2. Osnovne značajke kanalizacijskih crpnih stanica.................................................4

2.3. Pogon i održavanje crpne stanice..........................................................................7

3. DIMENZIONIRANJE..................................................................................................9

3.1. Proračun mjerodavnih količina otpadnih voda.....................................................9

3.2. Izbor tlačnog cjevovoda.......................................................................................10

3.3. Proračun kapaciteta crpki....................................................................................11

4. TEHNIČKI OPIS RJEŠENJA.....................................................................................13

4.1. Izvedba kolektora otpadnih voda.........................................................................13

4.2. Izvedba crpne stanice...........................................................................................16

4.3. Izvedba tlačnog cjevovoda..................................................................................18

4.4. Zaključak.............................................................................................................19

5. LITERATURA............................................................................................................20

6. PRILOZI......................................................................................................................21

1.Generalna situacija područja odvodnje..................................................................

2.Mikrolokacija........................................................................................................

3.Uzdužni profil......................................................................................................

4.Crpna stanica........................................................................................................

5.Priključno okno....................................................................................................

2

1. UVOD

Zadatak ovog rada je projektiranje crpne stanice otpadnih voda zbog potrebe transporta

otpadne vode s niže kote terena na višu kotu terena, sve u skladu s pravilima struke.

Naselje Valtura nalazi se u Istarskoj županiji s 2500 korisnika kanalizacijske mreže.

Problem se obrađuje na razini idejnog rješenja.

Porastom broja stanovništva i razvojem industrije potrebe za vodom svakodnevno

rastu, te se povećava njeno iskorištavanje (crpljenje) iz podzemlja. Glavni izvori

onečišćenja su kućanstva i industrije, prometnice, odlagališta otpada i poljoprivreda. U

kanalizaciji razlikujemo sljedeće osnovne grupe otpadnih voda:

sanitarne otpadne vode – vode koje potječu iz sanitarnih čvorova kuća,

industrije, ugostiteljstva, zdravstva.

kućanske otpadne vode – vode upotrebljene u kućanstvu, ugostiteljstvu, školstvu

oborinske vode – dio oborina koje nakon isparavanja i procjeđivanja otječu po

površini naselja, odnosno po površini slijeva javne odvodnje, kao i vode od

pranja ulica.

tuđe vode – podzemne i/ili površinske vode koje se procjeđuju kroz spojeve

kanala, revizijskih okana, poklopce ulaznih okana i drugih građevina.

mješovite vode – mješavina otpadnih i oborinskih voda.

komunalne ili urbane otpadne vode – kućanske otpadne vode ili mješavina

kućanskih i otpadnih voda neproizvodnih i manjih proizvodnih djelatnosti u

naselju.

komunalne ili urbane vode – oborinske i komunalne vode.

industrijske ili tehnološke otpadne vode – upotrebljene vode u proizvodnim

djelatnostima i raznim tehnološkim procesima, koje se ispuštaju nakon

završenog tehnološkog procesa.

Sustav odvodnje je sustav objekata i mjera s osnovnim ciljem skupljanja, odvodnjom i

pročišćavanjem otpadnih voda. Zadatak sustava odvodnje je da se zagađene i oborinske

vode naselja u što kraćem vremenu odstrane uz što povoljnije tehničke, sanitarne,

tehnološke i ekonomske uvjete. U ovom radu se rješava samo odvodnja otpadnih

3

voda.U sustavu odvodnje otpadnih voda crpne stanice su potrebne za dizanje otpadnih

voda s niže na višu kotu terena odnosna na uređaj za pročišćavanje vode. Crpne stanice

su objekti u kojima su smještene crpke i sva oprema za normalan rad crpke.

Projektiranjem crpne stanice nastoji se odrediti optimalno rješenje koje zadovoljava

sljedeće karakteristike: automatski rad, minimalno održavanje, minimalne troškove

održavanja i pogona, pouzdan i djelotvoran rad. Prema tipu crpne stanice možemo

podijeliti na: mokru (potopljenu crpku) i suhu izvedbu.

Trase cjevovoda i lokacije objekata određene su temeljem analize topografskog

značajka terena te urbanističke planove razvoja naselja.Trase i lokacije su odabrane tako

da su pristupačne kako kod ugradnje tako i kod održavanja. Kod toga se pazilo da se

smještanjem ovih objekata ne ugrozi korištenje lokalnog prostora i infrastrukture.

Temeljni zakoni kojih se treba pridržavati pri projektiranju i gradnji su:

Zakon oprostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, br.38/09),

Zakon o vodama (Narodne novine br. 153/2009),

Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 110/07).

Kanalizacija i objekti na njoj se moraju projektirati i izvesti u skladu s normama HRN

EN 1610.

4

2. TEHNIČKI OPIS PROBLEMA

2.1. Značajke sliva i lokacija crpne stanice

Naselje Valtura smješteno je u jugoistočnoj Istri, točnije 6 kilometara od Pule

(Prilog:1). Zbog karakteristike krajolika odvodnja otpadnih voda do crpne stanice vrši

se gravitacijskim tečenjem sa slobodnim vodnim licem. Teran se blago naginje prema

jugo-istoku. Naselje je rijetko naseljeno i ima 2500 stanovnika. Dovodni kolektor do

crpne stanice izrađen je od PVC materijala u skladu s normom HRN EN 13476, a cijevi

se spajaju s naglavkom.

Lokacija crpne stanice utječe na izbor opreme na način da: fizička ograničenja

prostora utječu na tip i kapacitet crpki, lokacija iziskuje zadovoljavanje tehnoloških

uvjeta, izbor lokacije utjecat će na uvjete itroškove građenja. Crpni sustav ima tri

osnovna djela: dovodni cjevovod, crpnu stanicu i tlačni cjevovod. Lokacija same crpne

stanice ovisi o rasporedu kanalizacijske mreže iz koje dotječe otpadna voda, te u koju se

prepumpava otpadna voda radom crpki. Sastavni dio projektiranja crpne stanice je stoga

i projektiranje dovodnog cjevovoda, tlačnog cjevovoda i priključnog okna na

kanalizaciji. U ovom projektu crpna stanica je locirana na križanju ulice Rade Končara i

Marka Kovača (Prilozi:1. i 2.).

Projektiranje i građenje tlačne kanalizacije je određeno normom HRN EN 1671:1999.

Kod dimenzioniranja tlačnog cjevovoda ključnu ulogu imaju brzina toka otpadnih voda

i vrijeme zadržavanja vode u cjevovodu. Tlačna kanalizacija je zatvoreni sustav bez

revizionih okana koji funkcionira pod tlakom.

2.2.Osnovne značajke kanalizacijskih crpnih stanica

Crpne stanice koriste se za svladavanje prepreka, objedinjavanja voda, transporta vode s

jednog mjesta na drugo.Crpne stanice dijelimo na:

5

crpne stanice otpadnih voda,

crpne stanice oborinskih voda,

crpne stanice mješovitih voda,

crpne stanice za mulj.

Najviše se crpne stanice koriste u kanalizaciji otpadnih voda, a najmanje u kanalizaciji

oborinskih voda zbog velikih troškova izgradnje i pogona. U kanalizaciji se koriste

dvije vrste crpki: centrifugalne i pužne. Centrifugalne pumpe omogućuju dizanje voda

na veće kote i transport na veće udaljenosti, a pužne crpke služe samo za vertikalno

dizanje vode.

Crpne stanice možemo i podijeliti u odnosu na kapacitet:

male crpne stanice 0,02-0,06m3/s

srednje crpne stanice 0,06-0,65m3/s

velike crpne stanice >0,65m3/s

Prema načinu izvedbe crpki crpne stanice možemo podijeliti na:

mokru izvedbu (Slika 1.)

suhu izvedbu (Slika 2.)

Slika 1. Mokra izvedba manjih crpnih stanica

Osnovni dijelovi:1.crpni bazen, 2.crpka, 3.zasunska komora, 4.struja/automatika,

6.otvor za crpke, 7.vodilice za crpke, 8.ozračivać.

6

Slika 2. Suha izvedba manjih crpnih stanica

Osnovni dijelovi:1.crpni bazen, 2.suha komora, 3.crpka, 5.struja/automatika, 6.otvor za

crpke, 7.ozračivać.

Tipičan sastav crpne stanice čine: konstrukcija, crpni bazen, suha komora, crpke, usisni

cjevovod s opremom, tlačni cjevovod s opremom, instrumenti za upravljanje radom

crpne stanice, elektrooprema (pogon), energetski priključak na elektroopskrbnu mrežu,

otvori, poklopci, ljestve. Kod tlačnog cjevovoda uronjena crpka djelomično je smješten

u crpnom bazenu i djelomično u suhoj komori, a kod suhe izvedbe cijeli cjevovod se

nalazi u suhoj komori. S povećanjem brzine vode u tlačnom cjevovodu dolazi do većeg

hidrauličkog gubitka i ukupnom visinom dizanja vode, a time i većom potrošnjom

energije. Za vrijeme trajanja građevine troškovi izvedbe su jednokratni, a troškovi

pogona stalni. Zbog mogućeg kvara, začepljenja, montaža na tlačnom cjevovodu

ugrađuju se povratni ventil, zasun, kompenzacijski komad, uređaj za zaštitu od tlačnog

udara.

Kod projektiranja crpnih stanica nastoji se postići optimalno rješenje sa sljedećim

karakteristikama: automatski rad, pouzdan i djelotvoran rad, minimalno održavanje i

minimalne troškove održavanja i pogona. Da bi se odredile sve veličine i karakteristike

crpnih stanica potrebno je poznavati sljedeće parametre:

-veličinu i karakteristike protoka koji dotječe na crpnu stanicu,

-veličinu i karakteristike protoka koji se prepumpava,

-kakvoća vode,

-lokaciju i karakteristike mjesta gdje se voda prepumpava,

-ciklus rada crpki i potrebni retencijski prostor crpnog bazena,

7

-minimalni potreban slobodan protočni prostor crpki i tlačnog cjevovoda,

-karakteristike tlačnog cjevovoda,

-potrebe budućeg širenja,

-karakteristike terena na kojem se nalazi crpna stanica i tlačni cjevovod,

-uvjete dobivanja energije,

-posebne uvjete izvedbe u skladu sa zaštitom okoliša.

Rad crpnih stanica je automatiziran s daljinskim sustavom nadzora i upravljanja zbog

toga se u crpnu stanicu ugrađuju indikatori rada crpke i razine vode.

2.3.Pogon i održavanje crpne stanice

Svaka crpka mora imati pogonski stroj koji osigurava rad crpke. Najčešće se kao

pogonski motor koristi elektromotor. Uobičajan rad crpki je sa 1.450 okretaja u minuti

kod malih crpki ili sa 2.900 okretaja u minuti. Kod odabira snage elektromotora

potrebno je imati i određenu rezervu sukladno ATV-A 134.

Održavanje crpnih stanica (Slika 3.) svodi se na redovito održavanje sve opreme

prije svegacrpki i automatike, a obavlja se u skladu s uputama proizvođača. Redovito

održavanje obuhvaća i povremeno pražnjenje i čišćenje crpnog bazena, te kontrolu

konstrukcije na vodonepropusnost. Najveći je problem u održavanju i radu crpnih

stanica stvaranje kore i taloga u crpnom bazenu.

Slika 3. Održavanje crpne stanice

8

Da bi se izbjeglo češće pražnjenje crpnog bazena radi skupljanja taloga i kore provode

se mjere za smanjenje kore:

-razbijanje kore povratnim mlazom vode iz tlačnog cjevovoda

-spuštanje donje razine uključivanja crpki ispod projektirane radi uvlačenja i

prepumpavanja kore

Opremu crpne stanice treba održavati u skladu s uputama proizvođača. Osim dobrog

održavanja opreme crpne stanice, za kontinuitet i sigurnost rada nužno je osigurati

dovoljan broj rezervnih crpki i rezervni izvor energije. Osim crpki nužno je održavati i

tlačni cjevovod kao i ostale objekte na njemu. To se postiže kontroliranim ispiranjem

tlačnog cjevovoda i priključnog okna.

9

3. DIMENZIONIRANJE

3.1. Proračun mjerodavnih količina otpadnih voda

Mjerodavne količine:

M=25000 stanovnika (mjerodavan broj stanovnika)

q=160 l/dan/stan

Specifična potrošnja vode:

q=160 l/dan/stan

K=0,8 (koeficijent umanjenja)

tan/1288,0160 sdanlKqQK

Srednji dnevni protok vode:

danmdanlMqQ KSREDDNE

3

.. 32032000025000128

Maksimalni dnevni i satni protok vode:

Sušni period:

-koeficijent dnevne neravnomjernosti KDN=1,5 za naselje gradskog tipa od 25000

stanovnika.

danmKQQ DNSREDDNE

sušnDNE

MAX

3

..

. 4805,1320

-koeficijent satne neravnomjernosti KSN=1,8za naselje gradskog tipa od 25000

stanovnika.

slsatmKQ

Q SN

SUŠDNE

MAXSUŠSAT

MAX 10368,124

480

24

3..

.

10

Kišni period:

slsatmQ

QQ SREDDNESUŠSAT

MAX

KIŠSAT

MAX 70,1333,4924

32036

24

3......

slQQ SUŠSAT

MAXC 201022 ..

3.2. Izbor tlačnog cjevovoda

Dimenzioniranje tlačnog cjevovoda:

smvMIN 1

smvMAX 2

DN=200mm

20314,04

2,0

4

mA

DA

T

T

smm

sm

A

Qv

T

C

T 637,00314,0

02,02

3

DN=150mm

20176,04

15,0

4

mA

DA

T

T

smm

sm

A

Qv

T

C

T 132,1017,0

02,02

3

11

DN=125mm

201227,04

125,0

4

mA

DA

T

T

smm

sm

A

Qv

T

C

T 629,10122,0

02,02

3

Usvojeni promjer cjevovoda: DN=125mm

3.3.Proračun kapaciteta crpki

Potrebna snaga crpke:

HLOKALNO=0,6 m

HGEODETSKI=128,6 – 121,3=7,3 m

L= 375 m

D

L

g

vH LIN

2

2

35,1555341031,1

125,063,1Re

6

DvT

2

9,0Re

74,5

7,3ln

325,1

D

04086,042477,32

325,1

0001219,0003243,0ln

325,1

10,47059

74,5

5,462

5,1ln

325,1

35,155534

74,5

1257,3

5,1ln

325,1222

9,0

mmH LIN 74,20744,203750135417,004086,01,0

375

81,92

63,104086,0

2

12

mHHHH LINLOKGEOUK 64.28744,206,03,7

kWWP

HQgP

C

C

UKC

C

027,838,80277,0

17,5619

7,0

64,2802,081,91000

Volumen crpnog bazena:

38,110

209,0

109,0 m

QV C

Srednji dnevni utrošak električne energije:

TPN C

danmdanlMqQ KSREDDNE

3

.. 32032000025000128

3320mVDNE

hhsQ

VT

C

DNE 544,4160002,0

320

kWhN 135,405027,8

Usvojen broj crpki:

Jedna radna + jedna rezervna= 2 komada

13

4. TEHNIČKI OPIS RJEŠENJA

4.1. Izvedba kolektora otpadnih voda

Odvodnja otpadne vode vrši se putem gravitacijskog cjevovoda do crpne stanice i do

pročišćivača otpadne vode. Kanalizacijska mreža se sastoji od 3 gravitacijska

cjevovodai jedan tlačni cjevovod (Prilozi:1, 3.1, 3.3, 3.4 i 3.2.).

Nagib cjevovoda, najmanja dubina ukopavanja i duljina kolektora I,II i III:

kolektor I. 2,1%, 1,5 metara, 470 metara

kolektor II. 1,17% 1,5 metara 435 metara

kolektor III. 1,36% 1,5 metara 375 metara

Odabrane cijevi su kružnog oblika i izvode se od PVC dužine 6 metara, promjera DN

250 mm. Cijevi su spojene posebnim naglavkom s ugrađenom brtvom (Slika 4.).

Slika 4. Spajanje cijevi

Na cijeloj dionici cjevovoda ugrađuju se gotova tvornička revizijska okna od PP

(Slika5.). Revizijska okna se u pravilu postavljaju na:

početku pojedinih kanala,

mjestima promjene profila kanala,

kod promjene uzdužnog pada kanala,

na mjestu skretanja kanala,

na mjestu priključka kanala,

14

Slika 5. Revizijsko okno

Polaganje cijevi i uređenje posteljice određuje se normalnim poprečnim presjekom

izvedbe kanala (Slika 6.). Normalni poprečni presjek izrađuje se u skladu s vrstom

cijevi koje se koriste, vrstom terena, dubinom rova, veličinom kanala i načinom

izvedbe.

Slika 6. Normalni poprečni presjek

Svaka vrsta cijevi zahtjeva poseban pristup pri polaganju u rov. Uvjete u kojima će

se cijevi ugrađivati propisuje proizvođač, jer on jamči trajnost i kakvoću cijevi uz

poštovanje uvjeta gradnje. Materijal za izradu posteljice ne smije imati utjecaja na cijev,

cijevni materijal ni podzemnu vodu. Materijal koji se koristi za posteljicu (Slika 7.)

nesmije biti veličine veče od:

22 mm, za cijev DN ≤ 200,

40 mm, za cijev DN > 200 do DN ≤ 600.

15

Kako ne bi došlo do slijeganja cijevi dno rova i posteljica moraju imati odgovarajuću

nosivost, zbog toga se posteljica mora zbiti.

Tip 1.

Tip 2.

Tip 3.

Slika 7. Tipovi posteljica prema HRN EN 1610

Tip 1. Posteljica podupire cijev po cijeloj njenoj duljini, a smije se primijeniti za svako

polaganje cijevi, sve veličine i poprečne presjeke uz zadovoljavanje debljine sloja a i b.

Debljina gornjeg sloja posteljice b (mjereno od dna cijevi) mora odgovarati statičkom

proračunu.

Debljina donjeg sloja posteljice a (mjereno ispod cijevi) ne smije biti manja od:

100 mm kod normalnih uvjeta tla,

150 mm kod stijene ili tvrdog tla.

Tip 2. Smije se primijeniti u jednolikim, relativno mekanim, fino zrnatim tlima, uz

osiguranje sljeganja po čitavoj duljini cijevi. Cijevi se mogu položiti izravno na

16

unaprijed oblikovano i pripremljeno dno rova. U dnu rova oblikuje se udubljenje

(ležište za cijev). Debljina gornjeg sloja posteljice b (mjereno od dna rova prema vrhu

cijevi) mora odgovarati statičkom proračunu.

Tip 3. Smije se primijeniti u jednolikim, relativno mekanim, fino zrnatim tlima, uz

osiguranje naljeganja po čitavoj duljini cijevi. Cijevi se mogu položiti izravno na

unaprijed poravnato dno rova.U ovom slučaju se ne formira udubljenje (ležište za

cijev). Debljina gornjeg sloja posteljice b (mjereno od dna cijevi prema vrhu cijevi)

mora odgovarati statičkom proračunu.

Prethodnimplaniranjem trase kanala postigli su se zadovoljavajući uvjeti otjecanja i

maksimalna ušteda kod građenja, odnosno smanjenja duljine kanala. Iskop kanala vrši

se bagerom. S ciljem postizanja uzdužnog pada najprije se nasipava donji sloj veličine

zrna do 40 mm. Zbog male specifične težine cijevi su vrlo lagane. Mala težina

omogućava jednostavan transport i ugradnju cijevi. Spajanje cijevi vrši se s naglavkom,

a brtvljenje se postiže umetanjem gumenog prstena između naglavka i cijevi. Ispitivanje

vodonepropusnosti cjevovoda i okana provodi se vodom dok kanali nisu zatrpani i

obloženi. Tlačna proba se provodi u skladu s normom HRN EN 1610. Zatrpavanje i

nasipavanje je predviđeno u slojevima takve visine da ne ugrožava stabilnost cjevovoda

i da nasip bude dovoljno zbijen. Kao završni sloj predviđena je prometnica.

4.2. Izvedba crpne stanice

Za potrebe naselja Valtura projektirana je mala crpna stanica s mokrom izvedbom

(potopljenom crpkom). U crpnu stanicu ugrađena je centrifugalna crpka zbog

prepumpavanja otpadne vode na veliku udaljenost od 375 metara i visine od 7,4 m.

Tlocrtni oblik crpne stanice je pravokutnog oblika dimenzije 3,80m×2,20m, a

napravljena je od armiranog betona. Konstrukcija crpne stanice mora zadovoljiti uvjete

vodonepropusnostiu tom smislu se izvodi iz betona s namazima za vodonepropusnost, a

konstrukcija se zaštićuje od oštećenja (Slika 8.). Podzemna voda nalazi se na dubini od

3,6 metara. Predviđeno je da se crpna stanica izvodi na licu mjesta kao klasična

armirano betonska konstrukcija.

17

Slika 8. Izolacija i zaštita crpne stanice

Voda u crpni bazen ulazi kroz jedan dovodni cjevovod. Crpni bazen ima otvor za

ventilaciju, otvor za ulazak i spuštanje te vađenje crpki i opreme. Dno bazena treba

izvesti u padu do najniže kote gdje se stanica može isprazniti. Elektroinstalacije unutar

crpnom bazenu moraju biti zaštićene od iskrenja, kako ne bi došlo do eksplozije zbog

nakupljanja metana. U crpnu stanicu ugrađene su dvije centrifugalne crpke tipa

Grundfus. Maksimalni dotok vode u crpnu stanicu je 13,7l/s, a odabrani kapacitet crpke

je 20 l/s.

Slika 9. Manja montažna crpna stanica

18

Crpna stanica se sastoji od dva djela: mokrog bazena i zasunske komore. U

zasunskoj komori su smješteni povratni ventil i svi spojni elementi tlačnog cjevovoda.

Spojnim elementima se s tlačnim cjevovodima pojedinih crpki spajaju u jedan izlazni

tlačni cjevovod (Prilog: 4.1. i 4.2.).

Unutar mokrog bazena smještene su crpke, postolja crpki, indikatori razine vode te

kablovi za napajanje crpne stanice energijom. Ormarić za energetski spoj i automatiku

predviđen je iznad same crpne stanice. Na otvorima u mokri bazen i zasunsku komoru

ugrađeni su poklopci od nehrđajućeg čelika.

4.3. Izvedba tlačnog cjevovoda

Tlačni cjevovod izvodi se od PEHD cijevi, a profil cjevovoda je u skladu s normama.

Brzina u tlačnom cjevovodu je 1,63 m/s što zadovoljava minimalu brzinu od 0,7 m/s

svaka 24 sata radi povremenog ispiranja cjevovoda. Cijevi se instaliraju u skladu s

normama HRN EN 805, te nacionalnim i lokalnim propisima. Prema HEN EN 1671

maksimalno zadržavanje vode u cjevovodu nesmije biti veče od 8 sati. Duljina tlačnog

cjevovoda je 375 metara, profila 125 mm, a nagib cjevovoda je 2,02% (Prilog:3.2.).

Priključno okno se izvodi kao i klasično reviziono okno (Prilog5.). Ispitivanje tlačnog

cjevovoda obavlja se u skladu s normom HRN EN 850.

Spajanje cijevi vršilo se elektrofuzijskim zavarivanjem spojeva (Slika 10.).

Elektrofuzijsko zavarivanje je postupak zavarivanja kod kojega se dva kraja PE spajaju

pomoću standardnog spojnog elementa, uz djelovanje toplinske energije.

Slika 10. Spajanje cijevi elektrofuzijskim zavarivanjem

19

4.4. Zaključak

Predviđenim rješenjem omogućeno je sakupljanje i odvodnja otpadnih voda naselja

Valtura, sve u skladu s pravilima struke.

Detalji rješenja su u priloženim grafičkim prilozima.

Sažetak

Autor: Goran Vuri

Naslov: Idejno rješenje crpne stanice otpadnih voda

Završni rad obrađuje problematiku projektiranja i izvođenja kanalizacijske crpne stanice

zajedno s tlačnim i gravitacijskim cjevovodom. Problem se analizira na razini idejnog

projekta. Rješenje se odnosi na naselje Valtura koje ima 2500 stanovnika.

Ključne riječi

Crpna stanica

Kanalizacija

Naselje

Idejno rješenje

PVC cijevi

PEHD cijevi

20

5. LITERATURA

1. Prof.dr.sc. Jure Margeta, dipl. ing. građ. (2009):Kanalizacija naselja,

Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu

2. HOK 5000 Valtura

3. HRN EN 805

4. HRN EN 1610

5. http://www.etal.hr/tehnologije.htm

http://www.etal.hr/img/slike/GlavnaCS-veca.jpg

Datum skidanja sadržaja: 20.8.2012.

21

6. GRAFIČKI PRILOZI

1.Generalna situacija područja odvodnje

2.Mikrolokacija

3.Uzdužni profil

3.1.Kolektor I.

3.2.Tlačni cjevovod

3.3.Kolektor II.

3.4.Kolektor III.

4.Crpna stanica

4.1.Tlocrt crpne stanice

4.2.Presjek crpne stanice

5.Priključno okno