Sadržaj OPĆI CILJ I PRIORITETNA PODRUČJA ZA RAZVOJ I ................................................................................... 3

UNAPRJEĐENJE ICT SEKTORA .................................................................................................................. 3

1. JAČANJE ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I PRIMJENE INOVACIJA ................................... 5

2. MODERNIZACIJA PODUZEĆA I TEHNOLOŠKIH PROCESA ................................................................. 7

3. IZGRADNJA DRUŠTVA KROZ RAZVOJ ICT-a .................................................................................... 10

4. OLAKŠANI PRISTUP FINANCIRANJU ............................................................................................... 13

5. JAČANJE LJUDSKIH RESURSA ZA RAZVOJ I PRIMJENU ICT-a .......................................................... 14

6. RAZVOJ KONKURENTNOG ICT TRŽIŠTA ......................................................................................... 17

FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEŠKIH SMJERNICA ZA RAZVOJ ICT SEKTORA ................. 20

PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEŠKIH SMJERNICA ZA RAZVOJ ICT SEKTORA ................................... 20

KAZALO POJMOVA: ............................................................................................................................... 21

3

OPĆI CILJ I PRIORITETNA PODRUČJA ZA RAZVOJ I UNAPRJEĐENJE ICT SEKTORA OKRUŽENJE, IZAZOVI I PRILIKE Hrvatska je srednje-europska i mediteranska zemlja s dugom povijesti, bogatom kulturnom tradicijom i sa značajnom dozom političke mudrosti koju je izgradila napornim radom. No Hrvatska je i zemlja s mnogim neiskorištenim potencijalima. ICT sektor je u svijetu prepoznat kao važan pokretač održivog gospodarskog razvoja i kao jedan od ključnih elemenata u stvaranju proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Europska strategija za mudar, održiv i uključiv rast 'Europe 2020' razotkrila je više strukturnih slabosti Europe:

• Europska srednja stopa rasta manja je od stope rasta njenih glavnih ekonomskih partnera zbog slabije produktivnosti. Veći dio tog manje stope rasta dolazi od razlika u strukturi ekonomija, manjeg ulaganja u istraživanje i razvoj, trgovinskih barijera i nedovoljnog korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).

• Europska stopa zaposlenosti, koja iznosi 69% za dobnu skupinu od 24 do 64 godine, još uvijek je manja nego u ostalim dijelovima svijeta.

• Demografsko starenje se ubrzava i aktivna populacija stanovništva počet će se smanjivati od 2013.-2014., što će izazvati dodatne pritiske na socijalni sustav.

Strategija 'Europa 2020' nadalje predlaže sedam inicijativa, koje su sve direktno ili indirektno povezane s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama:

1. Inovacijska unija: preusmjeravanje istraživanja i razvoja te inovacija prema glavnim izazovima uz smanjenje udaljenosti znanosti i tržišta s ciljem pretvaranja inovacija u proizvode.

2. Mladi u pokretu: jačanje kvalitete i privlačnosti europskog visokoškolskog prostora kroz promociju mobilnosti studenata i mladih profesionalaca.

3. Digitalna agenda za Europu: omogućavanje pristupa ekonomskim i društvenim aktivnostima i prilikama kroz „jedinstveno digitalno tržište“ koje se zasniva na ultra-brzom Internetu.

4. Europa koja učinkovito koristi resurse: potpora za pomak prema učinkovitom korištenju resursa i ekonomiji sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova (low-carbon economy).

5. Industrijska politika za „zeleni rast“: omogućavanje europskoj industriji da postane kompetitivnija kroz promociju poduzetništva i kroz razvoj novih vještina kako bi se generirali milijuni novih poslova.

6. Agenda za nove vještine i poslove: stvaranje uvjeta za moderniziranje tržišta rada, podizanje stope zaposlenosti te osiguravanje održivog Europskog socijalnog modela u budućnosti.

7. Europska platforma protiv siromaštva: osiguravanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kroz pomaganje siromašnih i društveno isključenih pomažući im da preuzmu aktivnu ulogu u društvu.

Jačanje ICT sektora direktno pomažu u ispravljanju prve strukturne slabosti Europe i nadalje direktno podupire inicijative '1. Inovacijska unija', '3. Digitalna agenda za Europu', '4. Europa koja učinkovito koristi resurse', '5. Industrijska politika za zeleni rast', '6. Agenda za nove vještine i poslove', te indirektno podupire preostale dvije inicijative '2. Mladi u pokretu' i '7. Europska platforma protiv siromaštva“.

4

Slobodno se može reći da je ICT sektor i njegovo jačanje kroz istraživanje, jačanje ICT infrastrukture, tehnološki razvoj, primjene inovacije te umrežavanje ICT sektora s ostalim sektorima ključni element koji će omogućiti razvoj Hrvatske i provođenje strategije 'Europa 2020'. OPĆI CILJ Opći cilj ICT sektora je razvoj tehnološke infrastrukture te unaprjeđenje proizvoda i usluga u visokotehnološkim i tradicionalnim sektorima radi povećanja standarda i kvalitete života hrvatskih građana i Europe u cjelini. VIZIJA ICT sektor jedan je od najvažnijih pokretača održivog gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, te je prepoznat kao jedan od lidera u proizvodnji proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Temelji se na učinkovitoj primjeni znanja i inovacija hrvatskih ICT tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu. Hrvatska je kroz razvoj ljudskih resursa, razvojem novih te oplemenjivanjem tradicionalnih proizvoda i usluga u ICT sektoru dosegla standard i kvalitetu života najrazvijenijih zemalja u regiji i privlačna je za direktna vanjska ulaganja. MISIJA Misija Hrvatske je uravnotežen razvoj ICT sektora kroz poboljšanje infrastrukture te proizvodnih, organizacijskih i financijskih procesa kroz istraživanje, inovacije i primjenu inovaciju u poslovnom sektoru s ciljem osiguranje postojećih i otvaranja novih radnih mjesta. ICT sektor služit će kao ključna infrastruktura za povezivanje i jačanje svih sektora hrvatske ekonomije jačajući poziciju hrvatskog gospodarstva na jedinstvenom EU tržištu. PRIORITETNA PODRUČJA Za unaprjeđenja ICT sektora definirano je šest prioritetnih područja, koja se isprepliću i međusobno potpomažu. Tih šest područja su:

1. JAČANJE ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I PRIMJENE INOVACIJA 2. MODERNIZACIJA PODUZEĆA I TEHNOLOŠKIH PROCESA 3. IZGRADNJA DRUŠTVA KROZ RAZVOJ ICT-a 4. LAKŠI PRISTUP FINANCIRANJU 5. JAČANJE LJUDSKIH RESURSA ZA RAZVOJ I PRIMJENU ICT-a 6. RAZVOJ KONKURENTNOG TRŽIŠTA

5

1. JAČANJE ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I PRIMJENE INOVACIJA CILJ Hrvatska ima jednu od najnižih razina ulaganja u istraživanje i razvoj u EU (0,7% BDP-a) i općenito loše faktore rasta u sektorima baziranim na znanju. Osnovni cilj ovog prioritetnog područja je jačanje kompetitivnosti hrvatske ekonomije u cjelini kroz jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i primjenu inovacija putem jačanja istraživačkog potencijala ICT sektora i poticanja suradnje istraživačkog i poslovnog sektora te poticanja primjene inovacija u poslovnom sektoru. Time se želi ojačati zastupljenost visokotehnološkog sektora u ekonomskoj strukturi Hrvatske. Povećanje konkurentnost ICT sektora ostvarit će se usmjeravanjem investicija u razvoj proizvodnje i usluga u visokotehnološkim i tradicionalnim sektorima u kojima ICT podrška stvara visoku dodanu vrijednost ili podiže izvozni potencijal. Poseban je cilj promocija ICT sektora kao prioritetnog sektora za razvoj Republike Hrvatske. OPRAVDANOST Informacijske i komunikacijske tehnologije su jedna od ključnih tehnologija koja sama po sebi generira visoku dodanu vrijednost, a u sprezi s klasičnim sektorima služi za oplemenjivanje tradicionalnih proizvoda čime se stvara visoka dodana vrijednost i za tradicionalne proizvode te se ujedno podiže i izvozni potencijal tvrtki u ICT i ostalim sektorima. Kako bi ICT sektor ispunio tu ulogu, nužno je ojačati infrastrukturu za istraživanje i tehnološki razvoj, primarno zbog izgradnje inovacijskog kapaciteta i primjene inovacija u poslovnom sektoru. Korištenje ICT-a očituje se ne samo u stvaranju novih proizvoda, nego i u generiranju novih usluga koje bez ICT infrastrukture ne bi bile moguće, kao npr. e-zdravstvo i e-vlada, te se očekuje da će ICT infrastruktura uz razvijene ICT usluge omogućiti učinkovitije upravljanje tvrtkama, a isto tako i učinkovitu državnu upravu. Daljnji razvoj infrastrukture namijenjene ICT sektoru te umrežavanje ICT sektora kroz poslovne klastere i klastere konkurentnosti, identificiranje i popunjavanje praznina u lancu vrijednosti ICT sektora te daljnje usklađivanje s međunarodnim standardima dodatno će ojačati ICT sektor, a time i njegove efekte. MJERE ZA OSTVARENJE CILJA Ovo prioritetno područje uključuje slijedeće mjere:

1.1 Jačanje infrastrukture za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, što uključuje izgradnju, opremanje, modernizaciju istraživačkih kapaciteta, razvoj i jačanje ljudskih resursa, razvoj istraživačkih usluga za poslovni sektor 1.2 Osnivanje, razvijanje i promicanje centara izvrsnosti, centara kompetencije, inovacijskih centara, poticanje suradnje znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora s ciljem razvoja i komercijalizacije inovacija te jačanje apsorpcijskog kapaciteta poslovnog sektora za prihvaćanje i primjenu inovacija 1.3 Osnivanje, razvijanje i promicanje inovativne poduzetničke infrastrukture sa ciljem rasta broja novonastalih tvrtki koje djeluju na području ICT sektora i podizanja razine poduzetničkih znanja i vještina. 1.4 Jačanje i promocija klastera konkurentnosti ICT sektora, jačanje koordinacije klastera s tijelima državne uprave gdje se definiraju prioriteti i strategije, identifikacija i promocija inovativnih proizvoda i usluga te proizvoda i usluga s visokim rastom u tradicionalnim i visokotehnološkim sektorima

6

1.1 Jačanje infrastrukture za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, što uključuje izgradnju, opremanje, modernizaciju istraživačkih kapaciteta, razvoj i jačanje ljudskih resursa, razvoj istraživačkih usluga za poslovni sektor Hrvatska istraživačka infrastruktura postepeno, ali ustrajno erodira kroz zadnja dva desetljeća. Taj je proces posebno pogodio tehničke i prirodno znanstvene fakultete i istraživačke institucije. Treba istaknuti da je taj proces u suprotnosti s činjenicom da su tehničke i prirodoznanstvene discipline još uvijek vrlo interesantne velikom broju studenata od kojih su mnogi vrlo dobri ili briljantni, te takvi studenti nakon diplome napuštaju Hrvatsku i odlaze u tehnološki razvijenije zemlje. Stoga je nužno jačati istraživačku i tehnološku bazu Hrvatske kako bi se na taj način poduprlo jačanje ljudskih resursa za istraživanje te za primjenu inovacija u poslovnom sektoru. 1.2 Osnivanje, razvijanje i promicanje centara izvrsnosti, centara kompetencije, inovacijskih centara, poticanje suradnje znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora s ciljem razvoja i komercijalizacije inovacija te jačanje apsorpcijskog kapaciteta poslovnog sektora za prihvaćanje i primjenu inovacija Centri izvrsnosti, centri kompetencije, inovacijski centri predstavljaju most između istraživanja na sveučilištima i istraživačkim institucijama s jedne strane i poslovnog sektora s druge strane. Ovi centri mogu se osnivati ili na sveučilišnim/istraživačkim institucijama ili kao zasebne institucije s ciljem razvoja i komercijalizacije inovacija. Posebno treba istaknuti kako je nužno jačati apsorpcijski kapacitet za inovacije u poslovnom sektoru; taj je korak nužan i u ICT sektoru i u tradicionalnim gospodarskim sektorima 1.3 Osnivanje, razvijanje i promicanje inovativne poduzetničke infrastrukture sa ciljem rasta broja novonastalih tvrtki koje djeluju na području ICT sektora i podizanja razine poduzetničkih znanja i vještina. Inovativnu poduzetničku infrastrukturu čini poduzetničko okruženje koje uključuje tehnološki prilagođenu infrastrukturu koja omogućava nastanak i razvoj novih tvrtki u ICT sektoru. Uključuje uređenje i opremanje prostora za poduzetničku djelatnost temeljenu na primjeni inovacija i primjeni visokih tehnologija te omogućava povezivanje tvrtki sa centrima izvrsnosti, centrima kompetencije i inovacijskim centrima u cilju komercijalizacije inovacija. Inovativna poduzetnička infrastruktura tvrtkama omogućava međusobno umrežavanje i dijeljene resursa. Takvu inovativnu poduzetničku infrastrukturu omogućavaju poduzetničke potporne institucije poput poduzetničkih inkubatora za visoke tehnologije, tehnološki parkovi, poslovni parkovi i poduzetnički akceleratori. 1.4 Jačanje i promocija klastera konkurentnosti ICT sektora Ova mjera obuhvaća jačanje koordinacije između klastera ICT sektora i tijela državne uprave gdje se definiraju prioriteti i strategije Nadalje je potrebno podupirati identifikaciju i promociju inovativnih proizvoda i usluga te proizvode i usluge s visokim rastom i visokom dodanom vrijednošću u tradicionalnim i visokotehnološkim sektorima. U okviru ove mjere potrebno je razraditi efikasan sustav informiranja i promocije proizvoda i usluga. Ova mjera može poslužiti i za promociju i poticanje međusektorskog umrežavanja.

7

2. MODERNIZACIJA PODUZEĆA I TEHNOLOŠKIH PROCESA

CILJ Cilj modernizacije poduzeća i tehnoloških procesa je otvoriti prostor za inovacije te postići učinkovitije obavljanje osnovne djelatnosti poduzeća primjenom ICT-a. Očekivano unaprjeđenje tehnoloških i poslovnih procesa u procesu ne bi se trebalo svesti isključivo na smanjivanje troškova, već bi se trebalo usmjeriti na ulaganja u razvoj novih tehnologija, proizvoda i usluga zasnovanih na istraživanju i inovacijama te, konačno, poboljšanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća na lokalnom i svjetskom tržištu. S obzirom da u ekonomskoj strukturi Hrvatske dominiraju sektori niskih tehnologija, nužno je poticati poduzeća s proizvodnjom zasnovanom na znanju, istraživanju i razvoju. OPRAVDANOST Za uspješno prihvaćanje i primjenu ICT-a u „tradicionalnim“ poduzećima potrebna su odgovarajuća ulaganja. Pri tome je ključno postići bolje razumijevanje vrijednosti ICT-a kod donositelja odluka, budući da su ICT-proizvodi, za razliku od proizvoda „klasične“ industrije, često „neopipljivi“, odn. nevidljivi u fizičkom svijetu (npr. programska podrška, baze podataka). Nova vrijednost proizlazi prvenstveno iz uloženog znanja i računalno-komunikacijske infrastrukture za rukovanje informacijama. Razvoj proizvoda i usluga, kao i otvaranje novih radnih mjesta u ICT-u zahtijevaju znatno manja početna ulaganja od drugih proizvodnih ili uslužnih djelatnosti te pružaju veću mogućnost uspješnog poslovanja na domaćem i međunarodnom tržištu. ICT sektor u RH jedan je od učinkovitijih industrijskih sektora u pretvaranju ideja u tržišno učinkovite proizvode i usluge no nužno je potaknuti modernizaciju tradicionalnih poduzeća i unaprijediti tehnološke procesa uz primjenu ICT-a. Svjetska iskustva pokazuju da primjena ICT-a doprinosi inoviranju ne samo proizvoda, već i upravljanja, organizacijskih aktivnosti i procesa te marketinga. MJERE ZA OSTVARENJE CILJA Prioritetno područje „Podupiranje modernizacije poduzeća i tehnoloških procesa“ uključuje sljedeće mjere:

2.1 Uvođenje visokotehnoloških rješenja u tradicionalne industrijske sektore 2.2 Korištenje ICT-u pokretanju tranzicije ka energetski efikasnom gospodarstvu 2.3 Poticanje primjene ICT-a u procesima tradicionalnih industrijskih sektora 2.4 Poticanje razvoja elektroničkih sadržaja i usluga zasnovanih na ICT-u 2.4 Poticanje razvoja brzih telekomunikacijskih mreža i širokopojasnog pristupa Internetu 2.5 Poticanje i potpora novom poduzetništvu u ICT-tehnologijama

2.1. Uvođenje visokotehnoloških rješenja u tradicionalne industrijske sektore Inovacije su ključni pokretač produktivnosti, povećane energetske i materijalne učinkovitosti, unaprjeđenja proizvoda i usluga te stvaranja novih tržišta. Inovativnost se ne može postići bez vlastitog istraživanja i razvoja u gospodarstvu, čemu može doprinijeti suradnja i partnerstvo sa sveučilištima. Iskustva u svijetu, a dobrih primjera ima i u Hrvatskoj, pokazuju da su temeljni mehanizmi suradnje zajednički programi i projekti sveučilišta i gospodarstva. Projektne timove pritom čine istraživači sa sveučilišta i stručnjaci iz gospodarstva te novi istraživači – doktorandi čije se zaposlenje na sveučilištu u punom radnom vremenu tijekom doktorskog studija financira sredstvima projekta. Učinkovit dvosmjeran protok znanja između sveučilišta i gospodarstva ne može se postići bez novih istraživača i stručnjaka u području istraživanja. Tomu je dobar indikator udio doktora znanosti u ukupnom broju istraživača u poslovnom sektoru: 80% u SAD-u, 50% u Europi, a u Hrvatskoj

8

manje od 15% (procijenjeni udio). Nadalje, industrijska primjena ključnih ICT tehnologija i drugih naprednih tehnologija (robotike, mikroelektronike, nanoelektronike, industrijske biotehnologije, naprednih materijala, fotonike, ...), koje omogućuju razvoj drugih proizvodnih sektora, nužna je za uspješno konkuriranje na globalnom tržištu kako u visoko-tehnološkim tako i u tradicionalnim industrijama. Za provedbu ove mjere potrebne su sljedeće aktivnosti:

1. Osigurati poticajne mjere za inovacije zasnovane na ICT-u u svim poslovnim sektorima. 2. Osigurati poticajne mjere za zajedničke programe i projekte gospodarstva i sveučilišta. 3. Ciljano usmjeravati i planirati zapošljavanje budućih doktora znanosti u industriji kroz

zajedničke istraživačke projekte. 4. Jačati primjenu ključnih omogućujućih tehnologija (eng. key enabling technologies) u

industriji. 5. Osigurati poticajne mjere za međusektorsko umrežavanje.

2.2. Korištenje ICT-u pokretanju tranzicije ka energetski efikasnom gospodarstvu Hrvatska je trenutno zemlja s gotovo najvišim uvozom energije po glavi stanovnika u svijetu. Europska komisija ističe kako ICT sektor može povećati energetsku efikasnost i smanjenje emisije stakleničkih plinova kroz:

− omogućavanje energetskih ušteda u globalnoj ekonomiji, posebno u najrastrošnijim sektorima a to su zgradarstvo, transport i proizvodnja;

− okretanje nematerijalnoj ekonomiji u kojoj rad i učenje na daljinu, e-prodaja i računarstvo u oblaku (cloud computing) mogu omogućiti značajne uštede energije;

− uklanjanje barijera za uvođenje naprednih mjerenja potrošnje energije i poticanje korištenja obnovljivih izvora i tranzicije ka naprednim mrežama (Smart Metering i Smart Grids).

2.3 Poticanje primjene ICT-a u procesima tradicionalnih industrijskih sektora Primjena ICT-a odnosi se kako na učinkovitije proizvodne procese s motrišta potrošnje energije i materijala, tako i na uvođenje i primjenu aktualnih tehnologija u poslovanju i organizaciji s ciljem povećanja kompetitivnosti. Primjena ICT-a u poslovnim procesima poduzeća (i u državnim institucijama) ne smije se ograničiti na uporabu gotovih, kupljenih, u najvećoj mjeri uvezenih ICT proizvoda. Moguća unaprjeđenja kroz primjene ICT-a uključuju širok raspon rješenja koja je potrebno optimirati i prilagoditi poslovnim procesima kako bi omogućili efikasnije poslovanje, dugoročan rast i konkurentnost, s naglaskom na nematerijalnoj ekonomiji. Nadalje, nužno je predvidjeti i odgovarajuće školovanje, odn. doškolovanje zaposlenika, kao i prilagodbu poslovnih procesa i rukovođenja. Brži protok informacija omogućava učinkovitije povezivanje s poslovnim partnerima i kupcima, neovisno o zemljopisnoj udaljenosti. Za provedbu ove mjere potrebne su sljedeće aktivnosti:

1. Poticati i unaprjeđivati elektroničko poslovanje, pogotovo u tradicionalnim industrijskim sektorima te za mala i srednja poduzeća.

2. Osigurati poticajne mjere za razvoj elektroničke trgovine, pogotovo za mala i srednja poduzeća.

3. Razvijati programe školovanja i doškolovanja zaposlenika u primjeni ICT-a. 2.4 Poticanje razvoja elektroničkih sadržaja i usluga zasnovanih na ICT-u Sadržaji i usluge zasnovani na primjeni ICT-a za široku uporabu građana i gospodarstva, koje uključuju primjenu hrvatskog jezika, pravnog okvira i društvenu prihvaćenost, ne mogu se kupiti na svjetskom tržištu. Ključno je prepoznati vrijednost nematerijalnih proizvoda poput programskih rješenja i sustava. Posebno treba uravnotežiti uvoz fizičke ICT-opreme (gdje Hrvatska nema razvijenu proizvodnju), s vlastitim razvojem i proizvodnjom elektroničkih sadržaja i usluga prilagođenih potrebama hrvatskih građana i gospodarstva. Primjenom principa otvorenog koda (engl. open source)

9

otvara se prostor za uštede u poslovanju, neovisnost o dobavljaču, otvaranje novih radnih mjesta i uslužnih poduzeća. Nadalje, u razvijenom svijetu potražnja za stručnom radnom snagom u području ICT-a višestruko nadmašuje ponudu, s tendencijom povećanja ove razlike. Umjesto „izvoza“ visokokvalificirane radne snage, poslodavci i menadžeri bi to trebali i mogli iskoristiti za privlačenje novih poslova u Republiku Hrvatsku. Postojeće ljudske resurse i mlade stručnjake koja Hrvatska školuje potrebno je bolje iskoristiti, povjeravajući im složene zadaće istraživanja, razvoja i proizvodnje ICT proizvoda i usluga. Za provedbu ove mjere potrebne su sljedeće aktivnosti:

1. Osigurati poticajne mjere za poduzeća koja se bave razvojem elektroničkih sadržaja i usluga u Hrvatskoj.

2. Osigurati poticajne mjere za poduzeća koja zapošljavaju ICT-stručnjake, pogotovo mlade, u poslovima istraživanja i razvoja.

3. Poticati primjenu programskih proizvoda temeljenih na otvorenom kodu. 2.5. Poticanje razvoja brzih telekomunikacijskih mreža i širokopojasnog pristupa Internetu Da bi Republika Hrvatska mogla ispuniti ciljeve „Digitalne Agende za Europu“ treba izgraditi informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu s širokopojasnim pristupom sljedeće generacije i potpunom pokrivenošću stanovništva. S obzirom da su u proteklom desetljeću ulaganja u mrežnu infrastrukturu, poglavito nepokretnu, bila nedovoljna, potrebno je ostvariti novi investicijski ciklus te nadogradnju postojećih mreža novim tehnologijama koje će krajnjim korisnicima omogućiti dostatne brzine pristupa elektroničkim uslugama i sadržajima (brzi širokopojasni pristup 30 Mbit/s, ultrabrzi širokopojasni pristup 100 Mbit/s)). Ulaganja u razvoj širokopojasnih telekomunikacijskih mreža i pristupa Internetu, naročito u pokretni širokopojasni pristup i pristup putem optičkih mreža, usklađena s ulaganjima u elektronički sadržaj i usluge, dovest će do povećane potražnje za elektroničkim sadržajem i uslugama i proizvesti povratni učinak na mreže, u ciklusu koji obilježava digitalnu ekonomiju. Na takvoj osnovi treba procjenjivati isplativost ulaganja. Potrebno je stvoriti odgovarajuće poticajne uvjete za ulaganje u žične, svjetlovodne i bežične mreže nove generacije, a ponajprije omogućiti prostorno-planske preduvjete koji ne ograničuju daljnji razvoj tih mreža, u suradnji sa lokalnom i područnom samoupravom. Za provedbu ove mjere potrebne su sljedeće aktivnosti:

1. Stvoriti poticajne uvjete za ulaganje u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu uz pospješivanje ravnopravnoga tržišnog natjecanja te poticajnih uvjeta za ulaganje u bežični širokopojasni pristup.

2. Osigurati državne poticaje za projekte izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu putem javno-privatnog partnerstva u komercijalno nezanimljivim područjima.

2.6. Poticanje i potpora novom poduzetništvu u ICT-u Inovativna poduzeća zasnovana na primjeni ICT-a imaju mogućnost uspješnog poslovanja na domaćem i međunarodnom tržištu te potencijal zaustavljanja „odljeva mozgova“, kao velike prijetnje razvoju visokotehnoloških sektora u Hrvatskoj. Stoga je nužno kontinuirano poticati i podupirati novo poduzetništvo u ICT-u, kao i razvoj poduzeća koja nastaju na temelju primjene rezultata istraživanja i razvoja (start up, spin-out i spin-off poduzeća). Tržište ICT-a ostvaruje značajno veću dobit po zaposlenom, u odnosu na ostale gospodarske grane. Općenito, razvoj proizvoda i usluga, kao i otvaranje novih radnih mjesta u ICT-u zahtijevaju znatno manja početna ulaganja od drugih proizvodnih ili uslužnih djelatnosti. Stavljanje novog ICT proizvoda ili usluge tržište („time to market“) ostvaruje se u roku kraćem nego za proizvode ili usluge drugih tehnologija, čime se može potaknuti gospodarski rast. Za provedbu ove mjere potrebne su sljedeće aktivnosti:

1. Stvaranje poticajnih uvjeta i uklanjanje administrativnih i drugih barijera za pokretanje novih poduzeća za razvoj proizvoda i usluga zasnovanih na primjeni ICT-a.

10

2. Državne poticajne mjere za poduzetništvo zasnovano na komercijalnom iskorištavanju novih ideja i rezultata istraživanja u ICT-u, posebno za razvoj novih proizvoda ili naprednih proizvodnih mogućnosti.

3. IZGRADNJA DRUŠTVA KROZ RAZVOJ ICT-a CILJ Cilj jačanja ICT sektora je podupiranje razvoja cjelokupnog društva kroz jačanje ekonomije, zdravstva, edukacije, kulturnog identiteta i javne uprave i administracije, ali i podizanja kvalitete života u cjelini. ICT je pokretač globalne ekonomije. Zemlje koje su sposobne razviti i podržati okruženje gdje su ICT talenti poticani i uspješni, su zemlje s visokim ekonomskim i društvenim razvojem. ICT sektori unutar ekonomije koji uključuju zdravstvo, turizam, umjetnost, dizajn i ostale segmente ICT-a stvaraju veliku dodanu vrijednosti i podržavaju i unaprjeđuju ostale sektore unutar cjelokupnog gospodarstva kao horizontalni sektor, te u isto vrijeme oblikuju inovativno okruženje u sektorima gdje su razvijene. OPRAVDANOST Jačanje ICT sektora i primjena ICT proizvoda i usluga povezano je s općim povećanjem standarda stanovništva kroz stvaranje novih poduzeća i jačanje zapošljavanja. ICT proizvodi i usluge mogu povećavati učinkovitost te smanjiti cijenu proizvoda usluga u cijelom spektru djelatnosti kao što su zdravstvo, turizam, uslužne djelatnosti, gospodarstvo, kultura i umjetnost. Za takav efekt potrebno je promovirati primjenu ICT na optimalan i inovativan način kroz edukaciju, transfer znanja iz EU zemalja i izradu odgovarajućih preporuka, smjernica, modela i referentnih okvira. Poduzetnici u ICT-u su pokretači i ključna vrijednost za budućnost sektora ICT-a u Hrvatskoj. Kako je ICT već na mnoge neformalne načine interpoliran unutar društva i svih sustava izuzetno je važno formalizirati i strukturirati funkcionalnost sektora ICT industrije unutar društvenih i gospodarskih poslovnih modela kao i stvoriti zasebne referentne modele poslovanja za sektor ICT-a. MJERE ZA OSTVARENJE CILJA Prioritetno područje „Izgradnja društva kroz razvoj ICT-a“ uključuje sljedeće mjere:

3.1 ICT za turizam i jačanje kulturnog identiteta 3.2 ICT za zdravstvo 3.3 ICT-a za očuvanje okoliša i prirodnih resursa preko održivog gospodarenja 3.4 Internet dostupan svima 3.5 ICT za javni sektor

3.1 ICT za turizam i jačanje kulturnog identiteta Internet je otvorio niz novih usluga i proizvoda temeljenih na ICT-u koje su vezane za turizam, osobito za potragu i rezerviranje smještaja te planiranje putovanja. Te se usluge nalaze među pet najpopularnijih zadaća za koje se koristi Internet. Hrvatska kao turistička zemlja može korištenjem ICT-a unaprijediti kvalitetu turističke ponude, povećati prihod od turizma i razviti segment ICT industrije koji je usmjeren na ovo područje. Internet omogućuje i predstavljanje kulture, povijesti i jačanje kulturnog identiteta. Ova mjera bit će provedena kroz sljedeće aktivnosti:

1. Razvoj proizvoda i usluga usmjerenih na turizam i temeljenih na ICT. 2. Promocija kulturnog turizma i korištenje ICT za predstavljanje povijesti, kulture i umjetnosti.

11

3.2 ICT za zdravstvo Dulji životni vijek stanovništva postavlja velike zahtjeve na zdravstvene sustave svih zemalja u svijetu. ICT može pomoći stvaranju učinkovitog i održivog zdravstvenog sustava koji će stanovnicima osigurati kvalitetniju i jeftiniju zdravstvenu njegu. Telemedicina će omogućiti povećanje kvalitete zdravstvenih usluga u udaljenim krajevima Hrvatske. Ova mjera će biti ostvarena kroz sljedeće aktivnosti:

1. Uvođenje informatizacije u zdravstvene ustanove radi povećanja dostupnosti i povećanja učinkovitosti i smanjivanja cijene zdravstvenih usluga.

2. Uvođenje telemedicinskih usluga za daljinsko davanja zdravstvenih usluga u ruralnim krajevima zemlje, te na otocima.

3. Jačanje gospodarstva kroz razvoj i komercijalizaciju inovativnih proizvoda i usluga u zdravstvu temeljenih na ICT tehnologijama.

3.3 ICT za očuvanje okoliša i prirodnih resursa preko održivog gospodarenja Prirodni resursi su, uz ljudske resurse, okosnica razvoja svakog gospodarstva. Od velikog je značaja, osim učinkovitog korištenja obnovljivih izvora energije i njihovo očuvanje i održivost za buduće generacije. ICT tehnologije igraju važnu ulogu u ostvarenju ove mjere koja će biti ostvarena kroz sljedeće aktivnosti:

1. Državne poticajne mjere i osvještavanje svih društvenih struktura o ulozi ICT sustava u područjima kao što su pametni gradovi, energetski učinkovitije građevine, nadzor i upravljanje vodnim resursima.

2. Poticanje primjene ICT rješenja u javnim ustanovama i poduzećima te kod privatnih i poslovnih korisnika.

3. Uvođenje principa i korisnih modela javno-privatnog partnerstva sukladno dobroj praksi u EU s ciljem mobiliziranja privatnog kapitala u segmentu pametnijeg korištenje energije i obnovljivih izvora energije te s ciljem učinkovitog upravljanja prirodnim resursima.

3.4 Internet dostupan svima ICT tehnologije omogućuju dostupnost Interneta sve većem broju stanovnika što postavlja dodatne zahtjeve na edukaciju korisnika raznih usluga dostupnih putem Interneta. Za ostvarenje ove mjere potrebne su sljedeće aktivnosti:

1. Osigurati poticajne mjere i dostupnost Interneta svim kućanstvima što će omogućiti korištenje raznovrsnih usluga i kupnju proizvoda putem Interneta, te indirektno omogućiti stjecanje vještina korištenja Internetskih usluga i povećanje informatičke pismenosti za sve segmente stanovništva.

2. Osigurati da djeca mogu koristiti Internet i socijalne mreže na siguran način uz zaštitu od neprikladnih sadržaja.

3. Poticati istraživanja i inicijative za bolje razumijevanje negativnih posljedica upotrebe ICT na društvo u cjelini (promjene u poslovanju i međuljudskim odnosima, socio-psihološki efekti, razvoj djece i njihovih sposobnosti, transformacija društva i komunikacija, kulturološki efekti i dr.)

4. Omogućavanje i promoviranje dostupnosti brze Internet veze u ruralnim područjima i na otocima sa naglaskom na ona područja za koja nemaju interes komercijalni ponuđači usluga

12

3.5 ICT za javni sektor Učinkovita primjena ICT tehnologije za informacijsko društvo omogućit će povećanje učinkovitosti i kvalitete usluga javnih službi i ustanova. Informatizacijom uprave građani, poduzeća i ustanove moći će učinkovitije obavljati administrativno i financijske poslove s tijelima javne uprave. Za ostvarenje ove mjere potrebno je provesti sljedeće aktivnosti:

1. Potrebno je analizirati organizacijske procese i ustroj jedinica uprave i javne administracije da bi se javne usluge mogle davati svim korisnicima na učinkovit i ekonomičan način.

2. Treba provesti integraciju informacijskih sustava Hrvatske i Europske Unije na način koji omogućuje prekogranične javne usluge u sektoru poslovanja, turizma i javnih usluga.

3. Uspostaviti pravila upravljanja, nadzora i revizije IT projekata u državnoj upravi radi podizanja uspješnosti implementacije i boljeg nadzora uloženih sredstava

4. Pripremiti standardiziranu proceduru i smjernice za javnu nabavu softverskih proizvoda i sustava kako bi se know-how stvoren kroz proces suradnje naručitelja i ICT tvrtke lakše plasirao na treća tržišta

13

4. OLAKŠANI PRISTUP FINANCIRANJU CILJ Kroz pravodobno i cjelovito informiranje o izvorima i načinima financiranja planiranih i započetih projekata, stvoriti uvjete u svim segmentima ICT sektora da institucije, poduzeća i pojedinci, mogu efikasno pristupiti kreiranju financijskog plana, prijavi i izvedbi projekata. OPRAVDANOST Za značajnije iskorake u istraživanju, razvoju i inovacijama te razvoju infrastrukture u ICT sektoru potrebna su velika ulaganja. Uz privatna sredstva, ključan izvor financiranja u sljedećem razdoblju predstavljaju javna sredstva EU fondova. Za iskorištenje tih sredstava potrebno je dobro poznavanje pravila i uvjeta financiranja, te procesa prijave, odobravanja i izvedbe projekata. Svim potencijalnim korisnicima (istraživačke ustanove, lokalna samouprava), a posebice poduzetnicima potrebni su edukacijski programi te efikasan sustav informiranja i potpore kako bi na vrijeme i na pravi način iskoristili raspoloživa sredstva. Također, u Republici Hrvatskoj potrebno je razviti financiranje ranih faza tehnoloških poduzetničkih projekata što sada predstavlja jedno od temeljnih ograničenja u razvoju poduzetništva. Republika Hrvatska se treba pozicionirati kao „tehnološka zemlja“ kako bi bila atraktivnija za izravna strana ulaganja (foreign direct investment, FDI) u razvojno i proizvodno orijentirana tehnološka poduzeća. MJERE ZA OSTVARENJE CILJA Prioritetno područje „Omogućiti lakši pristup financiranju“ uključuje sljedeće mjere:

4.1 Jačanje kapaciteta za korištenje javnog sufinanciranja projekata, posebice sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi)

4.2 Jačanje kapaciteta za korištenje javnih fondova za obrazovne i istraživačko-razvojno-inovacijske aktivnosti (HORIZON 2020)

4.3 Razvoj novih financijskih mehanizama, posebice za razvoj novih tehnoloških poduzeća 4.4 Poticanje izravnih stranih ulaganja 4.5 Olakšavanje pristupa zajmovima, garancijama i drugim financijskim instrumentima za

velike i međunarodne poslovne ICT projekte 4.1. Jačanje kapaciteta za korištenje javnog sufinanciranja projekata, posebice sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) Država treba jačati kapacitete za korištenje javnog sufinanciranja infrastrukturnih i drugih kapitalnih projekata koji će predstavljati zamašnjak za ICT sektor, posebice sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi). Država treba osigurati uvjete za provedbu takvih projekata obzirom na ex-ante financiranje ESI fondova. U taj proces se aktivno treba uključiti i lokalna/regionalna samouprava, kako u razvijanju infrastrukturnih projekata na svom području, tako i u potpori privatnim infrastrukturnim projektima koji imaju javni interes. 4.2. Jačanje kapaciteta za korištenje javnih fondova za obrazovne i istraživačko-razvojno-inovacijske aktivnosti Omogućiti pristup financijskim instrumentima vezanim za edukaciju i znanstveno-istraživačke aktivnosti (HORIZON 2020) Država treba jačati kapacitet za potporu javnom sektoru i malim i srednjim poduzećima za iskorištenje sredstava europskih programa za obrazovne i istraživačko-razvojno-inovacijske aktivnosti

14

kroz sustav informiranja, educiranja, lobiranja te sufinanciranja projekata u pojedinim fazama izvedbe. Država treba jačati nacionalna ulaganja kroz javna sredstva i financijske potpore istraživačko-razvojno-inovacijskim projektima posebice u suradnji istraživačkog sektora i poduzeća. Posebice je važno poticati velika javna poduzeća i poduzeća u vlasništvu države na suradnju u stvaranju inovacija u ICT sektoru. Država treba razviti sustav potpore obrazovnim programima i potpore studentima u području ICT. 4.3. Razvoj novih financijskih mehanizama, posebice za razvoj novih tehnoloških poduzeća Ovom mjerom potaknut de se razvoj i primjena novih financijskih mehanizama, kao što su fondovi rizičnog kapitala, poslovni anđeli i garancijski fondovi. Istražit će se postojeće mehanizme financiranja u Hrvatskoj i u ostalim zemljama EU, kako bi se kroz primjere potaknulo formiranje ili razvoj takvih mehanizama u Hrvatskoj. 4.4 Poticanje izravnih stranih ulaganja Ovom mjerom jačat će se pozicija Republike Hrvatske kao „tehnološke zemlje“ kroz razvoj javne uprave, poslovne i obrazovne infrastrukture, uključenosti u vrhunske istraživačko-razvojno-inovacijske aktivnosti u EU programima, jačanje sustava čuvanja i zaštite intelektualnog vlasništva te kreiranje prepoznatljivih ICT brendova. 4.5. Olakšavanje pristupa zajmovima, garancijama i drugim financijskim instrumentima za velike i međunarodne poslovne ICT projekte Ovom mjerom država će poticati stvaranje financijskih uvjeta za realizaciju većih poslovnih projekata hrvatskih ICT poduzeća na domaćem i inozemnom tržištu.

5. JAČANJE LJUDSKIH RESURSA ZA RAZVOJ I PRIMJENU ICT-a CILJ Osigurati kvalitetno obrazovanje na svim razinama, kroz investiranje u edukacijsku infrastrukturu, kompetencije nastavnika te moderniziranje sustava (programi, upravljanje, financiranje) s ciljem jačanja usvojenog znanja i vještina, poticanja interdisciplinarnosti i mobilnosti te prilagođavanja programa brzim promjenama na tržištu rada. Ove aktivnosti omogućit će povećanje konkurentnosti ICT sektora i drugih sektora u kojima se koriste ICT usluge i proizvodi s ciljem povećanja kompetitivnosti hrvatskog gospodarstva u cjelini. OPRAVDANOST ICT sektor je sam po sebi jedan od prioriteta strategija 'Europa 2020' i jasno je da se taj prioritet može ostvariti samo uz kvalitetno visokoškolsko i cjeloživotno obrazovanje. Unatoč izazovnim godinama i ekonomskoj krizi koja je zahvatila Hrvatsku, ali i cijelu Europsku Uniju, u razdoblju od 2008. do 2013. godine rastao je broj zaposlenih u softverskoj industriji, kao i potrebe za daljnjim zapošljavanjem. Broj oglasa za ICT stručnjake, na najznačajnijim internetskim portalima je porastao za čak 45% u 2013. godini. U periodu od 2010. do 2013. broj inženjera koji su godišnje završavali računarske studije u Hrvatskoj dosegao je 1.500 diplomiranih na dodiplomskoj i diplomskoj razini te ušao u stagnaciju. Usmjeravanje mladih prema ICT sektoru, koji je u cijelom svijetu vrlo propulzivan i predstavlja jedan

15

od najbrže rastućih sektora, djelovat će na povećanje stope zaposlenosti, povećanje produktivnosti hrvatske i europske ekonomije te time i na osiguravanje ekonomske i socijalne kohezije. MJERE ZA OSTVARENJE CILJA Prioritetno područje„Razvoj ljudskih resursa za razvoj i primjenu ICT-a“ uključuje sljedeće mjere:

5.1 Investiranje u razvoj nastavničkih kompetencija, nastavnih sadržaja, infrastrukturu i opremu za obrazovanje u ICT sektoru 5.2 Osiguranje bolje sinkronizacije ponude i potražnje na tržištu rada s naglaskom na interdisciplinarnost i mobilnost 5.3 Jačanje ljudskih kapaciteta kroz uvođenje dodatnih specijalističkih obrazovnih programa kao i programa cjeloživotnog obrazovanja 5.4 Jačanje suradnje između obrazovnih ustanova i industrije 5.5 Promocija digitalnih zanimanja i karijera u ICT sektoru

5.1 Investiranje u razvoj nastavničkih kompetencija, nastavnih sadržaja, infrastrukturu i opremu za obrazovanje u ICT sektoru Ključna pretpostavka za kvalitetno osnovnoškolsko, srednjoškolsko, visokoškolsko i cjeloživotno obrazovanje je dobra infrastruktura, što uključuje prvenstveno kompetencije nastavnika i opremanje nastavnih laboratorija i redovito obnavljanje laboratorijske opreme budući da je ICT područje vrlo dinamično pa je potrebno osiguravati relevantnu laboratorijsku opremu. Ova mjera mora biti maksimalno fokusirana na učenike i studente te se zbog toga mora odnositi na sve razine obrazovanja (osnovno, srednje, visoko, cjeloživotno) i institucije, neovisno o osnivaču (država, lokalna samouprava, privatni osnivači). 5.2 Osiguranje bolje sinkronizacije ponude i potražnje na tržištu rada s naglaskom na interdisciplinarnost i mobilnost Općenito je stopa zaposlenosti manja u Hrvatskoj od srednje stope zaposlenosti u EU, što je potencirano nerazmjerom između ponude i potražnje na tržištu rada, kao i s činjenicom da približno samo 25% hrvatske populacije u dobnoj skupini od 30 do 34 godine ima sveučilišnu ili srodnu diplomu. Ulaganje u edukaciju i zapošljavanje u ICT sektoru direktno utječe na povećanje stope zaposlenosti budući da je taj sektor još uvijek nezasićen, a osim toga pokazuje visoku stopu raste u Hrvatskoj i u cijelom svijetu. Znanja i vještine u području ICT jedan su od ključnih preduvjeta za radna mjesta budućnosti. Da bi se zadovoljila potreba za informatički obrazovanom radnom snagom, potrebno je omogućiti i poticati informatičku edukaciju stanovništva i time povećati njihovu zapošljivost. Edukacijske programe treba razvijati na svim razinama hrvatskog kvalifikacijskog okvira kako bi se omogućilo stjecanje vještina u ICT tehnologijama u svim segmentima stanovništva. Osim klasičnih znanja koja se nude u ICT edukaciji potrebno je naglasiti interdisciplinarnost te poticati znanja i vještine za lakše uključivanje mladih u interdisciplinarne timove. Dodatno treba voditi računa o jačanju mobilnosti, međusveučilišne suradnje i razmjene studenata na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom dijelu studija. Pojam mobilnosti odnosi se i na mobilnost radne snage u potrazi za boljim radnim mjestima, što s jedne strane smanjuje nezaposlenost, ali s druge strane treba definirati mjere koje će odljev visokokvalificirane radne snage amortizirati kako ne bi došlo do ekonomskog odumiranja pojedinih regija. 5.3. Jačanje ljudskih kapaciteta kroz uvođenje dodatnih specijalističkih obrazovnih programa

16

Pri izradi novih kurikuluma za ICT sektor potrebno je uključiti sve relevantne dionike i usklađivati programe s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, kako bi se odgovorilo na brze promjene i potrebe poslovnog sektora za novim, specifičnim zanimanjima do kojih dolazi zbog promjena u procesu proizvodnje, primjene novih tehnologija i uvođenja novih poslovnih procesa. Razviti programe i inicijative za poticanje razvoja poduzeća u ICT gospodarstvu koja mogu postati pokretač razvoja gospodarstva. Osigurati poticajne programe za poduzetnike koji žele osnovati poduzeća u ICT sektoru i razvijati inovativne proizvode i usluge temeljene na znanju. 5.4. Jačanje suradnje između obrazovnih ustanova i industrije Kroz poticanje partnerstva između poslovnog ICT sektora i obrazovnih institucija omogućit de se razvoj edukacijskih programa sukladno potrebama ICT sektora, potaknuti cijelo-životno obrazovanje i mogućnost brze prekvalifikacije radne snage. Razvojem potpuno novih pozicija u ICT sektoru i drugim sektorima pojavljuje se potreba za razvojem nepostojećih polivalentnih, interdisciplinarnih stručnjaka za koje je neophodno znanje iz nekoliko obrazovnih programa. Također je često nužno i iskustvo iz poduzetničkog sektora ICT-a, a za što bi trebalo motivirati tvrtke iz ICT sektora da ulažu u znanstveno i predavačko napredovanje svojih zaposlenika te olakšati djelomično zapošljavanje stručnjaka iz gospodarstva u obrazovnom sektoru.. Također bi trebalo raditi na reformi obrazovanja koja bi omogućila obavezne duže prakse tijekom srednje škole ili fakulteta. 5.5. Promocija digitalnih zanimanja i karijera u ICT sektoru Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koji su prikupljeni anketiranjem prilikom PISA testiranja, u Hrvatskoj tek 10% mladih želi ostvariti karijeru inženjera, čime se ne osigurava dovoljan ulaz mladih ljudi, otvaranje novih radnih mjesta i popunjavanje postojećih. S obzirom da ICT sektor, koji predstavlja jednu skupinu inženjerskih zanimanja, nudi zanimljiva radna mjesta, rad s najnovijim tehnologijama, globalne mogućnosti usavršavanja i razvoja, napredovanja i iznadprosječne plaće, očigledno je neophodno poraditi na informiranosti učenika. Sustavni rad se mora zasnivati na kombinaciji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim školama, uvođenja informatike kao obaveznog predmeta u osnovnim školama, cjeloživotnom učenju te kreativnoj promociji kroz medije i društvene mreže.

17

6. RAZVOJ KONKURENTNOG ICT TRŽIŠTA CILJ Za razvoj ICT sektora, nužno je osigurati komercijalizaciju istraživanja i razvoja tj. tržišta na kojem će ICT tvrtke i kompetentni stručnjaci moći implementirati rješenja i usluge koje donose dodanu vrijednost naručiteljima. Posebna pažnja treba se posvetiti razvoju domaćeg i izvoznih tržišta, porastu konkurentnosti hrvatskih ICT tvrtki te porastu atraktivnosti poslovnog okruženja za privlačenje stranih investicija. OPRAVDANOST Hrvatski ICT sektor u trenutku pripreme ovih strateških smjernica zapošljava gotovo 30 tisuća ljudi i raste u broju zaposlenih. Sektor karakterizira postotak od čak 34% dodane vrijednosti u prihodima, prosječne plaće 26% veće od nacionalnog prosjeka te porast izvoza u segmentu računalnog programiranja za čak 78% u posljednjih pet godina, obilježenih ekonomskom krizom (1,065 milijardi kn u 2012). Potencijal ovog sektora je iznimno velik, ali je ograničen trenutnom stagnacijom domaćeg tržišta i usporenom tranzicijom domaćih tvrtki prema izvozu. Izvozna nastojanja često su ograničena zbog nedostatka sustavnog pristupa ciljanim tržištima (sajmovi, promocija, zajednički nastupi tvrtki, uključenje eksperata iz javne uprave, gospodarska diplomacija), ali i nekonkurentnosti hrvatskih softverskih proizvoda i usluga izazvanih visokim poreznim opterećenjima rada. Kako je ICT industrija iznimno radno intenzivna djelatnost, porezna opterećenja istovremeno stvaraju probleme i privlačenju stranih investicija (FDI) te razvojne centre globalnih kompanija odvlači u susjedne destinacije koje nude niže porezne namete, veći izvor kvalificiranih ljudi i nepromjenjive uvjete poslovanja. MJERE ZA OSTVARENJE CILJA Ovo prioritetno područje uključuje slijedeće mjere:

6.1. Poticanje izvoza kroz formiranje budžeta za ciljane nastupe hrvatskih ICT tvrtki na sajmovima

6.2. Uspostava bilateralnog programa pomoći namijenjen rastućim tržištima, baziran na ustupanju proizvoda i usluga temeljenih na znanju (npr. softver, standardi, procesi…) koji su u javnom vlasništvu, a kojima bi se uključivale domaće tvrtke u implementaciju, prilagodbu i održavanje tako doniranih rješenja

6.3. Aktivno uključivanje tijela državne uprave i njihovih zaposlenika kao eksperata, na javnim nadmetanjima izvan Hrvatske zajedno s tehnološkim tvrtkama, a radi jačanja kapaciteta i referenci domaćih ponuđača

6.4. U cilju privlačenja „pametnih“ stranih investicija i poticanja domaćih ICT tvrtki na veće zapošljavanje, paralelno s razvojem tržišta, porezno rasterećivati rad zaposlenika u svim djelatnostima s visokim udjelom dodane vrijednosti i izvoza, a radi transformacije industrije

6.5. Poticanje informatizacije malih i srednjih poduzeća kroz sufinanciranje iz strukturnih fondova i gotovih shema Europske komisije, poput „ICT Innovation Vouchers“

6.6. Sufinanciranje zapošljavanja i usavršavanja visokoobrazovanih ili tehnički certificiranih ICT pripravnika, za kojima trenutno postoji porast potrebe na tržištu rada s ciljem jačanja konkurentnosti i izgradnje sustava proširenja i očuvanja znanja

6.7. Promocija Hrvatske kao bliske destinacije za ustupanje dijela poslova razvoja za zapadna tržišta (eng. near shoring ili nearshore outsourcing) i poželjne zemlje za strana ulaganja

18

6.1. Poticanje izvoza kroz formiranje budžeta za ciljane nastupe hrvatskih ICT tvrtki na sajmovima Veliki broj hrvatskih tvrtki koje trenutno ostvaruju značajne prihode na stranim tržištima, definiraju međunarodne sajmove, poput npr. CEBit-a u Hannoveru ili Mobile World Congress-a u Barceloni, kao iznimno bitna mjesta susreta s kupcima i naručiteljima. Međutim, zbog relativno visokih troškova, potrebna im je sustavna pomoć u zajedničkom identitetu, logistici i financiranju kako bi kao hrvatski ICT klaster mogli uspješno nastupati. 6.2. Uspostava bilateralnog programa pomoći namijenjen rastućim tržištima, baziran na ustupanju proizvoda i usluga temeljenih na znanju (npr. softver, standardi, procesi…) koji su u javnom vlasništvu, a kojima bi se uključivale domaće tvrtke u implementaciju, prilagodbu i održavanje tako doniranih rješenja Institucionalno otvaranje tržišta vlastitom gospodarstvu, obilježje je pametnih i gospodarski osviještenih zemalja. Proizvodi i usluge ICT sektora idealni su alat gospodarske diplomacije i širenje utjecaja Hrvatske u zemljama bivšeg bloka nesvrstanih, kao i novih gospodarskih gazela. Da bi se ova mjera mogla provesti, neophodno je popisati softverske proizvode i servise u jedinstveni katalog IT rješenja u vlasništvu države, lokalne samouprave, državnih IT tvrtki koja su razvijena korištenjem domaćeg know-how. Cilj kataloga je korištenje istih u programima bilateralne pomoći, tj. doniranju uspješnih softvera, standarda poslovanja i servisa. 6.3. Aktivno uključivanje tijela državne uprave i njihovih zaposlenika kao eksperata, na javnim nadmetanjima izvan Hrvatske zajedno s tehnološkim tvrtkama, a radi jačanja kapaciteta i referenci domaćih ponuđača Proizvodnja softvera i izgradnja sofisticiranih informacijskih sustava podrazumijeva zajednički rad eksperata koji poznaju procese za koje se priprema rješenje i inženjera koji tehnološki dizajniraju sustav. Upravo zbog toga, često se na međunarodnim natječajima traže reference eksperata iz drugih područja, a kakvih ima u hrvatskoj javnoj upravi. Također, u projektima koji se raspisuju, vrlo često se kao uvjet pojavljuju i značajni godišnji prihodi konzorcija ponuđača. Potrebno je donijeti odluku, kojom će se hrvatska tijela javne vlasti i prepoznati eksperti, uključivati na međunarodne natječaje zajedno s ICT tvrtkama. 6.4. U cilju privlačenja „pametnih“ stranih investicija i poticanja domaćih ICT tvrtki na veće zapošljavanje, paralelno s razvojem tržišta, porezno rasterećivati rad zaposlenika u svim djelatnostima s visokim udjelom dodane vrijednosti i izvoza, a radi transformacije industrije Porezna i socijalna davanja iz plaće i na plaću, znatno su viša nego u sličnim europskim destinacijama. Trošak rada čini od 35 do čak 70 posto udjela u rashodima ICT tvrtki te su zbog toga vrlo često hrvatske tvrtke nekonkurentne pred stranim ponuđačima, a osim toga ovakva politika uvelike otežava privlačenje stranih investicija. Zbog toga treba pronaći način kako porezno opterećenje i socijalna davanja zaposlenih u istraživanju i razvoju premjestiti na neke druge oblike poreza. 6.5. Poticanje informatizacije malih i srednjih poduzeća kroz sufinanciranje iz strukturnih fondova i gotovih shema Europske komisije, poput „ICT Innovation Vouchers“ Pomoć u informatizaciji malih i srednjih poduzetnika kroz strukturne mehanizme Europske unije donose višestruku korist jer povećavaju njihovu konkurentnost na globalnim tržištima, stvaraju tržište i potiču razvoj ekspertize hrvatskih ICT tvrtki u interesantnim područjima, a i donose svježa financijska sredstva u Hrvatsku.

19

6.6. Sufinanciranje zapošljavanja i usavršavanja visokoobrazovanih ili tehnički certificiranih ICT pripravnika, za kojima trenutno postoji porast potrebe na tržištu rada s ciljem jačanja konkurentnosti i izgradnje sustava proširenja i očuvanja znanja Zbog neuravnoteženih ishoda učenja s kojima mladi stručnjaci izlaze iz sustava formalnog obrazovanja, poslodavci često imaju potrebu investirati od 3 do 6 mjeseci na dodatno usavršavanje, ali i specifična znanja iz područja kojima se bave. Također, zbog velike dinamike razvoja tehnologije postoje velike potrebe za usavršavanjem znanja i vještina zaposlenika koje su hrvatske tvrtke u proteklom periodu neizvjesnosti i gospodarske krize sveli na minimum, time se dovodeći u opasnost od trajne nekonkurentnosti. 6.7. Promocija Hrvatske kao bliske destinacije za ustupanje dijela poslova razvoja za zapadna tržišta (eng. near shoring ili nearshore outsourcing) i poželjne zemlje za strana ulaganja Promovirati uspješne tehnološke projekte/rješenja na vanjskim tržištima i Hrvatsku kao near-shoring destinaciju na zapadnim tržištima, u direktnom kontaktu s potencijalnim naručiteljima i investitorima, od strane gospodarske diplomacije Uspostaviti sustav obavještavanja hrvatskih tvrtki o prilikama za pojedine sektore, ali i javno dostupnog praćenja frekvencije i kvalitete informiranja od strane gospodarske diplomacije prema hrvatskom gospodarstvu.

20

FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEŠKIH SMJERNICA ZA RAZVOJ ICT SEKTORA Predložene Strateške smjernice za razvoj ICT sektora Klaster konkurentnosti ICT sektora izradio je u interakciji poslovne i istraživačke zajednice te upravih tijela i regionalne vlasti. Provedba mjera predloženih za ostvarivanje ciljeva u 5 prioritetnih područja zahtijeva aktivno sudjelovanje i koordinaciju svih navedenih čimbenika. Provedba Strateških smjernica za razvoj ICT sektora primarno će se financirati instrumentima Strukturnih i investicijskih (ESI) fondova i instrumentima okvirnih programa Europske unije. PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEŠKIH SMJERNICA ZA RAZVOJ ICT SEKTORA Dokument Strateške smjernice za razvoj ICT sektora definira 6 prioritetnih područja za razvoj ICT sektora, te za svako prioritetno područje definira cilj i mjere za njegovo ostvarenje. Klaster konkurentnosti ICT sektora će u suradnji s institucijom za potporu operativnog rada Klastera prepoznati nositelje provedbe pojedinih mjera, utvrditi pokazatelje za praćenje njihove provedbe i način analize pokazatelja.

21

KAZALO POJMOVA: ICT Informacijski i komunikacijske tehnologije (eng. Information and Communication

Technologies) EC European Commission ESI Europskih strukturni i investicijski fondovi (eng. European Structural and Investments

Funds) EU European Union FDI Izravna strana ulaganja (eng. foreign direct investment) Horizon 2020 Obzor 2020 – europski istraživački fond (eng. Horizon 2020, H2020) KET Ključne omogućavajuće tehnologije, (eng. Key Enabling Technologies)