SADRŽAJ - Općina Dugi Rat · Izrazi koji se koriste u ovoj strategiji, a imaju rodno značenje,...

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DUGI RAT DO 2020. GODINE

2

SADRŽAJ

ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA 3UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE 41. UVOD 52. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU OPĆINE DUGI RAT 62.1. Geoprostorna obilježja Općine 62.2. Komunalna i prometna infrastruktura 82.2.1. Prometna infrastruktura 82.2.1.1. Cestovni promet 82.2.1.2. Pomorski promet 82.2.2. Elektroopskrba 92.2.3. Vodoopskrba 92.2.4. Odvodnja 102.2.5. Bežični Internet (HotSpot) 102.3. Povijesna i kulturna dobra 102.4. Stanovništvo Općine 122.4.1. Demografska situacija 122.4.2. Tržište rada 14

2.4.3. Obrazovanje 142.5. Gospodarstvo Općine 162.5.1. Malo i srednje poduzetništvo 162.5.2. Poljoprivreda 182.6. Turizam Općine Dugi Rat 192.6.1. Analiza 192.6.2. Turističke manifestacije 212.7. Lokalna samouprava 212.7.1. Proračun Općine 212.7.2. Socijalno osjetljive skupine i socijalna politika 232.7.3. Udruge civilnog društva 242.7.4. Zaštita i spašavanje 263. SWOT ANALIZA OPĆINE 264. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 285. PRIORITETI I MJERE 306. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE 426.1. USKLAĐENOST S EUROPSKIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 426.2. USKLAĐENOST S NACIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 456.3. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJSKIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA 477. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA 48

3

ISKAZNICA RAZVOJNOG PROJEKTA

Naručitelj strategije razvoja:Općina Dugi Rat, načelnik Jerko Roglić

Izdavač: Općina Dugi Rat

Glavni urednik: Jerko Roglić

Članovi Radne skupine:

1. Jerko Roglić, Općinski načelnik2. Drago Klarić, predsjednik Općinskog vijeća3. Milan Trogrlić, zamjenik predsjednika Općinskog vijeća4. Damir Ivanišević, općinski vijećnik5. Lovre Bilić, općinski vijećnik6. Jadran Čizmić, općinski vijećnik7. Kate Brahović, direktorica T.Z. Općine Dugi Rat8. Živko Dropuljić, ravnatelj O.Š. Jesenice9. Tonći Dežulović, predstavnik obrtnika i malih i srednjih poduzetnika

10. Anton Rakuljić, predstavnik udruženja brodara Krilo11. Joško Čizmić, predstavnik udruga i sportskih klubova12. Slavica Demikeli, JUO Općina Dugi Rat13. Ivanka Voloder, JUO Općina Dugi Rat14. Pavao Tomić, JUO Općina Dugi Rat

Autor teksta:DALMACONSULT d.o.o.Poljička cesta - Dočine 121310 OmišTel. 021-757871email: [email protected]: Denis Rubić11/2016.

4

Poštovani mještani Općine Dugi Rat,

još prošle godine donijeli smo Odluku o izradi Strategije razvoja naše Općine do 2020. godine. Upravo tu strategiju držite u Vašim rukama. Ona je rezultat našeg zajedničkog rada i vizije. Svjesni uloge koju lokalna samouprava ima u unapređenju života ljudi ovaj dokument definira smjer u kojem želimo ići i ciljeve koje realno možemo ostvariti, koristeći sredstva fondova i programa Europske unije.

Kod izrade Strategije bilo je značajno uzeti u obzir stavove i mišljenje svih sudionika, te su uvaženi su prijedlozi i komentari koji su zaprimljeni pa se ovom prilikom zahvaljujem svima na doprinosu.

Veliko hvala ide Vijeću za izradu Strategije koje je održalo nekoliko radionica zajedno s našim konzultantima.

Svjesni smo da će u nadolazećem razdoblju biti izazova, ali vjerujem da zajedničkim napo-rom i s puno strasti možemo našoj Općini vratiti „stari sjaj“ i dati joj nove vrijednosti. Zato Vas sve pozivam da se priključite u implementaciji Strategije i aktivno doprinesete ostvare-nju naših zajedničkih ciljeva.

Uz srdačan pozdrav,

Vaš,Jerko RoglićNačelnik Općine

UVODNA RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE

5

1. UVOD

U dokument smo ugradili: • sadržaje kojima smo odredili viziju budućeg gospodarskog stanja, dugoročne ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti • osnove procesa planiranja, dokumentiranja, planirane tijekove i metodeTijekom izrade poštivali smo načela planiranja razvoja jedinice lokalne samouprave: • dokument smo zasnovali na iskazanim interesima najšire zajednice, pri čemu smo obuhvatili javni, gospodarski i civilni sektor• u dokumentu smo poštivali načela održivog gospodarskog razvoja, potrebe društvene stvarnosti, zadovoljstvo stanovnika, očuvanje okoliša i optimalno korištenje prostora• predvidjeli smo aktivnosti kojima ćemo ostvariti željeno gospodarsko, društveno i okolišno stanje.

Izrazi koji se koriste u ovoj strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.Strategija razvoja Općine odnosi se na razdoblje do 2020. godine.

Općina, Dugi Rat, ima mnogo snaga: možemo računati na talent i kreativnost ljudi, vitalan sektor turizma, snažnu po-morsku, brodarsku tradiciju, potencijale u poljoprivrednoj proizvodnji. Isto tako nam snagu daju i vrijednosti koje njegu-jemo, od kojih su neke: zajedničko dje-lovanje samouprave, institucija, udruga i svih stanovnika Općine; prepoznavanje gospodarske, socijalne i područne pove-zanosti i solidarnosti, poštovanje prema okolišu, kulturnoj tradiciji i povijesti, po-štovanje prema starijima i osjetljivost pre-

ma onima kojima je potrebna pomoć.

Glavna zadaća Strategije razvoja Opći-ne je davanje odgovora na svakodnevne probleme ljudi, a rezultat unapređenje kvalitete života. Želi se postaviti standard koji definira razinu prihvatljivosti u gos-podarskim i društvenim aktivnostima i u odnosu prema okolišu. To je postavljanje vrijednosti od koje započinje napredak.

Strategija razvoja Općine Dugi Rat do 2020. godine temeljni je dokument po-moću kojega određujemo buduće sta-

nje i djelovanje Općine u ostvarenju zacrtanih ciljeva. Strateški se može učin-kovito planirati samo ako je zadovolje-na potreba cijele zajednice s potrebama pojedinaca. Zato je izrađena Strategija u suradnji i uz pomoć svih važnih i re-levantnih dionika: lokalne samouprave, predstavnika državnih institucija na lo-kalnoj razini, javnih službi na lokalnoj razini, civilnog društva, građana pojedi-naca, gospodarskih subjekata.

6

2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA NA PODRUČJU OPĆINE DUGI RAT

2.1. Geoprostorna obilježja Općine

Općina Dugi Rat prostire se na 10,44 km2 od obronaka grebena Mošnice Poljič-ke planine, koju zovu i Perun, s najvišim vrhom Vela gora-Zahod (594 m n.v.), do Jadranskog mora. Najstarija naselja u Općini: Gornje Jesenice, Zeljovići, Krug i Duće (registrirana kao povijesne gradi-teljske cjeline-kulturna dobra Republike Hrvatske) nalaze se na nadmorskoj visini od 200 do 250 m. Trajnu naseljenost ovog prostora svjedoče i arheološka nalazišta iz kamenog doba u špiljama Turska peć i Po-nistrice, gradine i gomile iz kasnog bron-čanog i željeznog doba, arheološki ostaci rimskog naselja Nareste iz I st. po. Kr. Cije-lo ovo područje pripadalo je nekadašnjoj Poljičkoj Republici.Općina Dugi Rat smještena je u samom srcu Splitsko-dalmatinske županije uda-

ljeno cca. 15 km od grada Splita, a ad-ministrativno sjedište Općine nalazi se u Dugom Ratu, koji je bio formiran kao naselje nakon izgradnje tvornice karbida i cijanamida 1908. godine i postupno se urbanizirao.Općinu Dugi Rat čine naselja Jesenice, Dugi Rat i Duće.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godi-ne, u Općini Dugi Rat živi 7.092 stanov-nika, što predstavlja 1,56% od ukupnog broja stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, i tek 0,17% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti, iz 2011. godine iznosi 657 stanovnika po km2, što nas čini, poslije Splita, najgušće naseljenom lokalnom sa-moupravom u Splitsko-dalmatinskoj žu-paniji.

Klima je mediteranska s dugim toplim i suhim ljetima i blagim i vlažnim zimama. Područje spada u najsunčanije dijelove RH. Prosječna godišnja temperatura mora u pri-obalnom pojasu iznosi oko 17,6 ºC, a u ko-lovozu oko 26 ºC i više. Padalina ima najviše u kasnoj jeseni i početkom zime, a najma-nje u ljetnim mjesecima. U zimskim mjeseci-ma temperatura mora je između 12,5 i 13,0 °C, a tokom ljeta između 23,0 i 26,0 °C. U krajoliku strme padine vapnenačkog

TRILJ

OMIŠ

DUGOPOLJE

PODSTRANASPLIT

SUPETARSUTIVAN

SOLIN

POSTIRANEREŽIŠĆAMILNA

BRELA

PUČIŠĆA SELCA

DUGI RAT

Općina Dugi Rat

7

bila Mošnice prevladava golet s niskim travama, aromatičnim grmljem i izdvo-jenim stablima alepskog bora (Pinus ha-lepensis). Pojedinačni ostaci hrastovih stabala temelj su zaključku da su, prije naseljavanja ovog područja, flišku pa-dinu prekrivale šume hrasta medunca - duba (Querces pubescens). Zastupljena je i samonikla brnistra (Spartium Junceum). Šumske i poljoprivredne površine (pretež-no maslinici, vinogradi) su opožarene i di-jelom napuštene.Općinsko vijeće Općine Dugi Rat, na te-melju svojih ovlasti i Zakona o prostor-nom uređenju donijelo je Prostorni plan uređenja Općine Dugi Rat na 44. sjednici, održanoj 08. travnja 2009. godine. Radi usklađenja sa zakonskom regulativom ali i razvojnim potrebama Općine, Prostorni plan se mijenja i dopunjuje.Prostornim planom se određuju, uvaža-vanjem prirodnih, kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti, dugoročne osnove prostornog uređenja, ciljevi pro-stornog razvoja, svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija

građevinskog i drugog zemljišta, mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijedno-sti i kulturno-povijesnih cjelina, te mjerila, smjernice, mjere i uvjeti za organizaciju, zaštitu, korištenje, namjenu i uređivanje

prostora. Osobito je važno istaknuti da se veći dio teritorija Općine Dugi Rat nala-zi u zaštićenom obalnom području mora (ZOP). Prostorni plan je dostupan na:

http://www.dugirat.hr/news.php?id=80.

Tri reljefne cjeline Općine: Primorska kosa, flišne terase i morska obala

1. PRImORSKA KOSA

2. FLIšNE TERASE

3. mORSKA ObALA

8

Reljefne cjeline:1. Primorska kosa kameniti je planinski

greben sastavljen od krednih vapne-naca. Strmo je nagnut prema jugoza-padu gdje na nadmorskoj visini od 250 do 300 m naliježe na flišne naslage. Iznad Duća najviši je vrh čitave kose, Zahod, visok 594 m.

2. Flišne terase: Tla na flišnim terasama su mineralno karbonatna ilovača, traj-no obradive površine koje bolje trpe sušu od drugih krških tla pa su bili os-nova za poljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno uzgoj vinove loze. Krčila se šuma hrasta medunca i stvarale te-rase za vinograde. Požari i napuštanje poljoprivrede pogodovali su širenju alepskog bora.

3. Morska obala: Na uglavnom ravnoj obali ističu se četiri rta: Mutogras, Kri-lo, Mali rt i Dugi rt između kojih su uvale Bajnice, Krilo, Sumpetar, Orašac i Luka sa svojim marinama.

2.2. Komunalna i prometnainfrastruktura

2.2.1. Prometna infrastrukturaU Općini zastupljeni su cestovni promet i pomorski promet koji se odvija preko po-morskih i sportskih luka.

2.2.1.1. Cestovni prometOd javnih prometnih površina na područ-ju Općine postoje sljedeće kategorije:• kolno pješački i pješački putevi • nerazvrstane ceste• lokalne ceste • državne ceste:• Jadranska magistrala, državna cesta D8 Rijeka - Dubrovnik• planirana brza cesta Trogir - Split - Omiš Dužina državne ceste D8 kroz područ-je Općine Dugi Rat je cca 10 km. Dužina lokalnih cesta pod upravom Županijske uprave za ceste (LC67112

D8-Krilo-Jesenice(D8); LC67119 D8-Cen-tar- D8; LC67120 Duće-D8) NA PODRUČJUOpćine Dugi Rat je 11,4 km. Dužina ne-razvrstanih cesta u Općini Dugi Rat je cca 14,1 km, dok nije poznata ukupna duljina ostalih putova, staza i sl.

2.2.1.2. Pomorski prometDuga povijest pomorskog prometa očitu-je se i kroz veliki broj luka i lučica različi-tih namjena:• U Krilu Jesenice je luka javnog prome-

ta kapaciteta 120 vezova;• Sumpetar Jesenice, sportska luka;• Orij, sportska luka;• Dugi Rat u bivšoj tvornici ferolegu-

ra Dalmacija, luka posebnih namjena (industrijska), kapaciteta 2 velika veza bez malih vezova;

• Dugi Rat, športska luka, površine 0,45 ha, kapaciteta 50 malih vezova;

• Duće-Luka, športska luka, kapacite-ta16 većih i 13 manjih vezova;

• Bajnice, Jesenice;

9

Na području Općine Dugi Rat planirane su i luke u Bajnicama, Sumpetru, Oriju, Dućama (Vavlje). Luka nautičkog turiz-ma planirana je na području bivše tvorni-ce “Dalmacija Dugi Rat”, a sportske luke otvorene za javni promet u Krilu-Jesenice i Dugom Ratu.

2.2.2. ElektroopskrbaOpćina Dugi Rat je s gledišta elektroener-getskog sustava smještena između grada Splita kao drugog najvećeg konzumenta u državi i grada Omiša - jakog proizvođač-kog centra električne energije (HE Zaku-čac). Općina se napaja elektroenergijom iz trafostanica ukupne instalirane snage 8,39 MVA. Temeljne odrednice dugoroč-ne koncepcije budućeg elektroenerget-skog razvoja Općine Dugi Rat su:

• postupna realizacija vlastitog sustava elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog sustava• izgradnja potrebnog broja novih elemenata sustava kao rezultat primjene teritorijalne raspodjele

konzuma i propisane kvalitete isporučene električne energije• planirana mreža bit će kabelska, postavljena u javnu prometnu površinu a trafostanice gradskog tipa • postojeća mreža ostaje zračna s tim da se mreža niskog napona treba temeljiti na izoliranim vodovima (SKS nadzemni vodovi) postavljenim na betonskim stupovima.

Na području Općine moguće je korište-nje i drugih, alternativnih izvora energije, poput sunčeve. U skladu sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske, omogućava se i razvoj plinske mreže na općinskom području, te gradnja vjetroe-lektrana.

2.2.3. VodoopskrbaPodručje Općine se opskrbljuje vodom putem vodoopskrbnog sustava omiškog regionalnog vodovoda kojim se opskr-bljuje priobalno područje grada Omiša, Općina Dugi Rat, područje Srednjih Po-ljica te otoci. S obzirom da se radi o jed-

nosmjernom sustavu, koji ujedno u cije-losti ne zadovoljava potrebe postojećih naselja (naselja na višim kotama nemaju vodu ili im je ograničen kapacitet), pred-viđa se dogradnja postojeće mreže kako bi se zadovoljile sve potrebe, te poveziva-nje s Općinom Podstrana radi osiguranja rezervnog napajanja vodom. Vodoopskr-ba omiškog područja (u sklopu kojeg se rješava i vodoopskrba Općine Dugi Rat) je tijekom ljetnih mjeseci na granici ka-paciteta, te u postojećoj situaciji nema prostora za uključenje novih potrošača. Izgradnji na neizgrađenim površinama može se pristupiti tek po osiguranju do-statnih količina vode u vodoopskrbnom sustavu. Sustav je nesiguran jer je opskr-ba vodom riješena samo iz jednog smjera pa je u slučaju kvara na sustavu dio Opći-ne bez mogućnosti opskrbe vodom. Planirani radovi na vodoopskrbnom susta-vu obuhvaćaju dogradnju sustava vodoop-skrbe visoke zone koji se sastoji od crpne stanice Duće i vodospreme Duće, tlačnog cjevovoda crpna stanica - vodosprema,

tranzitno-opskrbnog cjevovoda vodo-sprema Duće - Krug - Zeljovići s prekid-nom komorom u Zeljovićima, nastavak cjevovoda i povezivanje s vodoopskrbnim sustavom Podstrane.Razvoj vodoopskrbe temeljit će se i na povezivanju cjevovoda Dugog Rata i Podstrane u Bajnicama i to starom ce-stom i Jadranskom magistralom, predvi-đanjem crpne postaje, čime bi se pove-ćala sigurnost vodoopskrbe općina Dugi Rat i Podstrane.

2.2.4. OdvodnjaSustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine nije formiran. Prema Studiji zaštite voda i mora Splitsko-dalmatinske županije na kraju planskog razdoblja (2025. godina) procjenjuje se da će na ovom području biti broj stanovnika koji se izražava kao ukupni ekvivalent sta-novnika (ES) priključen na sustavu 11.128 - stalno stanovništvo 5.104, povremeno sta-novništvo 1.000, turizam 4.824, industrija 200. Od tri naselja u našoj Općini planira

se da dva budu na sustavu javne odvodnje. Cijelo područje nalazi se izvan vodozaštit-ne zone i označeno je kao manje osjetlji-vo. Prijamnik pročišćenih otpadnih voda je obalno more, a planira se prvi stupanj pro-čišćavanja na uređaju.Područje Duća izgrađen je s primarnom i djelomično sekundarnom mrežom od-vodnje fekalnih voda, koji je spojen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Omišu, a područje Dugog Rata i Jesenica je u postupku projektiranja od strane Hr-vatskih voda, te je odabrano kao optimal-no rješenje za mjesto postavljanja uređa-ja za pročišćavanje otpadnih voda-obalno područje bivše tvornice „Dalmacija“.

2.2.5. bežični Internet (Hot-Spot)Zahvaljujući Programu Ministarstva turiz-ma naziva „Hotspot Croatia“ osiguran je slobodni pristup internetu na području Općine. Kao turistička destinacija općina se natjecala i dobila 2013. godine bespovrat-na sredstva za postavljanje dvije pristupne

točke koje se nalaze na krovu tvrtke „Mes-ser“, te druga na krovu zgrade stare Opći-ne. Također je i u 2014. godini Općina dobi-la financijska sredstva za HotSpot. Sredstva su bila namijenjena da se dvije nove loka-cije na području Duća tehnički osposobe za davanje usluge besplatnog pristupa inter-netu. Općina bi trebala ići u smjeru mak-simalnog iskorištavanja spomenutih sred-stava, s ciljem da se cijela Općina „pokrije“ bežičnim internetom, što bi predstavljalo iznimnu konkurentsku snagu i doprinijelo daljnjem razvoju turizma. Prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti na najvećem području Općine pristupna brzina širokopojasnom internetu je od 2 do 30 MBit/s, osim na području na-selja Dugi Rat gdje je uglavnom ta brzina 30-100 MBit/s i mala područja s pristupnom brzinom preko 100 MBit/s.

2.3. Povijesna i kulturna dobra

Povijesna i kulturna dobra nisu samo vri-jednost koja govori o dugoj tradiciji nase-

10

11

ljenja ovog prostora, ona su i potencijal za razvoj turističke ponude. Na području Općine kulturna dobra su:• Crkva sv. Maksima• Crkva sv. Stjepana i Antuna

1) Arheološka baština

• Veliki ostrog - prapovijesna gomila formirana kao polukružni kameni nasip obrambenog karaktera za zaštitu puta u Srednja Poljica na Primorskoj Kosi, sjeverozapadno od Jesenica• „Turska peć“ - mala i velika pećina iznad Zeljovića koje su naseljene u mlađem paleolitiku• Barića gradina - prapovijesna gradina iznad „Turskih peći“• Babin kuk - prapovijesna gradina kod crkve sv. Marka u Dućama• Jurišića gradina - iznad crkve sv. Marka u Dućama• Duge gomile - prapovijesni granični nasip koji se proteže od crkve sv. Marka do uvale Orij kod Dugog Rata• Zavod - prapovijesna gomila na najvišem vrhu Primorske kose iznad

Duća• Sustipan antički lokaliteti - arheološki ostaci koji pripadaju rimskom naselju Nareste iz I st. po. Kr. Nalaze se na položajima oko groblja na polju, Soline, Trstenik, Gradišćina, Strinčine, i Greben• Ostaci vile rusticae - uz Jadransku magistralu, uzidani ulomci mozaika• Bajnice - Križice, ostaci ranoromaničke crkve sv. Mojsija• Ostaci ranokršćanske bazilike - na groblju Sustipan u Jesenicama• Sumpetar - ostaci ranokršćanske crkve te crkve i samostana iz XI. Stoljeća

2) Povijesno graditeljska cjelina

• Jesenice - etnografska cjelina• Zeljovići - etnografska cjelina• Krug - cjelina središnjeg sklopa sela (Kadići)• Duće - cjelina sela

3) Povijesni sklop i građevina

• Iznad Kruga - kuća crkovinarstva sv. Maksima („na Batoviće“)

• Jesenice - kuća crkovinarstva župske crkve sv. Roka (blagajna)• Jesenice - stara župska kuća pored crkve sv. Roka• Crkva sv. Petra - Sumpetar• Crkva sv. Roka - Jesenice• Crkva Velike Gospe - Krug• Crkva sv. Ante - u Zeljovićima• Crkva Gospe od začeća - Jesenice• Crkva Gospe od snijega - iznad Duća (Stomorica)• Crkva sv. Ante Padovanskog - sa zvonikom u Starim Dućama• Crkva sv. Marka - s grobljem kraj Duća• Crkva sv. Ivana - iznad Malog Rata

12

Stanovništvo Općine Dugi Ratukupno = 7.092 stanovnika

Muškaraca49%

2011.

Žena51%

2.4. Stanovništvo Općine

2.4.1. Demografska situacijaPrema popisu stanovništva iz 2011. g. u Općini Dugi Rat živjelo je 7.092 stanovnika. Od toga 49,26% čine muškarci, odnosno 3.494 stanovnika, te 50,73% žena, odnosno 3.598. U odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine, broj stanovnika je manji za 208, odnosno 2,93%.

13

Najveći broj žena je mlađe životne dobi, odno-sno od 15-29 godina starosti(18,95%), dok ih najmanje ima u grupi od 60-64 godine starosti (6,25%).

Izvor: www.dzs.hr

Najveći broj muškaraca također pripada grupi mlađe životne dobi, odnosno od 15-29 godina starosti (21,75%), dok najmanji broj njih spada u grupu od 60-64 godine starosti (5,38%). Prosječna starost u Općini Dugi Rat je 38,7 go-dina, od toga muškarci 37,8 godina, a žene 39,5 godina. U odnosu na popis iz 2001. godi-ne prosječna starost se povećala za 3,9 godina, od toga kod muškaraca 3,5 godina, dok je kod žena porasla za 4,4 godine. Udio radno sposob-nog stanovništva u ukupnom stanovništvu iznosi 68,29%, što je u usporedbi s 2001. godinom po-većanje za 3,55% . Prirodni prirast u Dugom Ratu u 2011. godini je pozitivan a sklopljeno je ukupno 28 brakova od kojih je 6 razvedeno.

14

2.4.2. Tržište radaNajviše zaposlenih radi u trgovini na veli-ko i malo i na poslovima popravka motor-nih vozila i motocikala, njih 425, odnosno 18,4%. Zatim slijede prerađivačka indu-strija i prijevoz. Nezaposlenost je od 2012. do 2015. godi-ne smanjena za 21,82%. Od ukupnog broja nezaposlenih najve-ći broj njih ima završenu srednju školu (79,03%), te osnovnu školu (15,25%).

Udio visokoobrazovanog stanovništva u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 14,62% (prvi stupanj fakulteta, te akade-mija, magisterij i doktorat).Najveći broj nezaposlenih je starosti 20-24 godine (14,62%), te od 55 do 59 godina (13,98%) što predstavlja problem jer se te osobe teško zapošljavaju.Povećanje zapošljavanja je jedan od naših najvažnijih ciljeva. U narednim godinama želimo povećati broj zaposlenih osoba,

jačajući turizam te uz pomoć programa stručnog osposoblja-vanja i prekvalifikacija.

2.4.3. ObrazovanjeUkupno u Hrvatskoj 27,4% sta-novnika starijih od 19 godina ima samo završenu osnovnu školu ili je bez osmogodišnje osnovne škole. Međutim, taj udio nije jednoliko raspoređen po Hrvatskoj, a uz to postoji i znatan broj ruralnih sredina u kojima se taj udio penje i preko

50%. U Hrvatskoj je 54,8% stanovništva starije od 19 godina u skupini sa završe-nom srednjom školom. Također se uoča-va nejednolika prostorna raspodjela tih udjela po Hrvatskoj. Ukupno u Hrvatskoj 17,6% stanovništva starijeg od 19 godina ima visoki stupanj obrazovanja. Zamjetan je veći udio visokoobrazovanih u urbanim sredinama. Tu se posebno ističe grad Za-greb, u kojem je 30,8% visokoobrazova-nih, s užim centrom kao najobrazovani-jom sredinom u Hrvatskoj. Zanimljivo je pogledati i detaljniju strukturu visokoo-brazovanih. Na razini Hrvatske stručni stu-diji doprinijeli su s 35,6% visokoobrazova-nih, sveučilišni studiji doprinose 62,4%, a doktorati 2%. Stanovnici s doktoratima su najobrazovaniji dio stanovništva i go-tovo u potpunosti je koncentriran u većim gradskim sredinama. Zabrinjavajuće je da pritom na grad Zagreb otpada 60% tih doktorata, dok, za usporedbu, ukupnoj populaciji Hrvatske iznad 19 godina Za-greb doprinosi s 18,7%.3

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

Zaposleni Nezaposleni

Tržište rada

Zaposleni

Nezaposleni

Stopa zaposlenosti u Općini iznosi 32,57%.3 www.iszd.hr

15

Relativno mali broj je stanovnika Opći-ne bez završene škole, a ukupno je 2011. bilo 14 nepismenih osoba, odnosno 0,2% odraslih stanovnika. Općina Dugi Rat ima jednu osnovnu ško-lu, “Jesenice” koja ima i jednu područnu školu u Krilu Jesenice. Na području Opći-ne nema organiziranih srednjih škola.

Davne 1867. godine počela je redovita pouka djece s područja Jesenica, a prvi učitelj bio je Stjepan Stazić podrijetlom iz Doca. Nastava se odvijala u privatnim ku-ćama, selilo se iz jedne u drugu. Nije bilo klupa, sjedilo se na škrinjama, a nije bilo ni dovoljno pribora za pisanje. Temelj-ni kamen školske zgrade u Jesenicama postavljen je 1900. godine. Tada je ško-la brojila 190 učenika, pretežno muških. U toj zgradi nastava se odvijala do 1971. godine. Kako se stanovništvo selilo bliže moru, godine 1916. počela je raditi škola na Malom Ratu koju je prve školske godi-ne pohađalo 53 učenika i to 27 dječaka i 26 djevojčica.4

Za istaknuti je da je 2010. i 2011. godine

OŠ Jesenice bila druga najuspješnija škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji u priku-pljanju otpadnog papira i kartona.

Škola ne raspolaže sa sportskom dvora-nom koja bi služila za potrebe škole i re-kreacije.

Područna škola Krilo nije u upotrebi u gra-đevinskom smislu. Zgrada škole u Jeseni-cama ne zadovoljava planiranu potrebu školstva za jednosmjenskim radom. Nada-lje što se vrtića tiče, Općina ne raspolaže s dodatnim prostorijama u kojima bi se mogao organizirati rad vrtića koji je nužan zbog velikog broja djece predškolske dobi.

Općina je mala, ali natalitetom premašuje prosjek u Republici Hrvatskoj potreba za dječjim vrtićima stalno raste. Općina ima jedan vrtić, osnovan 1961. godine, glavna zgrada vrtića smještena je u Dugom Ratu s dodatnim skupinama u prostorijama Op-ćine, te u Krilu Jesenice. O našim najmla-đima brine se 15 odgojiteljica, ravnateljica, pedagoginja, viša medicinska sestra i šest osoba kao tehničko osoblje.

Obrazovanost stanovnika Dugog Rata Izvor: www.dzs.hr

Obrazovanje Ukupno %

SŠ za zanimanja do 3 g. i škola za KV i VKV radnike

1695 31,9

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više god.

1474 27,7

Osnovna škola 1044 19,6

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

413 7,7

Viša škola, I. Stupanj fakultetai stručni studij

401 7,5

Gimnazija 247 4,6Bez škole i nezavršena osnovna škola

36 0,67

4 http://os-jesenice-dugirat.skole.hr/

16

2.5. Gospodarstvo Općine 2.5.1. malo i srednje poduzetništvoNa području Općine Dugi Rat djeluje 177 aktivnih subjekata. Među 10 po-duzeća s najvećim prihodima, najviše je poduzeća čija je djelatnost nespe-cijalizirana trgovina na veliko ali i poduzeća koja se bave proizvodnjom. Među 10 poduzeća s najvećim brojem zaposlenih, najviše je poduzeća čija je djelatnost pomorski i obalni prijevoz putnika.

Od ukupno 177 poduzeća, najveći broj poduzeća obavlja djelatnost trgo-vine na veliko i malo, njih 42, zatim djelatnost prijevoza i skladištenja - 37 poduzeća, prerađivačka industrija 23 poduzeća, građevinarstvo 21 podu-zeće, itd.

Također, na području Općine djeluje i 220 obrtnika. Od ukupnog broja, njih 76 djeluje, odnosno posluje sezonski njih 56 se isključivo bavi djelat-nošću pomorskog prijevoza putnika, u kojem najznačajniju ulogu zauzima mjesto Jesenice (Krilo), koje prema nekim procjenama zapošljava do 1.000 ljudi, velikim dijelom mladih s područja Općine5.

Na području Krila Jesenica pretpostavlja se da ima čak 150 brodova kojima upravlja šezdeset obitelji. Samo ih je u zadnjih desetak godina izgrađeno između 50-60 novih i svi su uglavnom luksuzni, prilagođeni zahtjevima tu-rističke djelatnosti. Mještani Krila žive isključivo od privatnog brodarstva i seoskog turizma, gotovo jedinih gospodarskih djelatnosti za koje su tra-dicionalno vezani. U mjestu djeluje i Hrvatska udruga privatnih brodara6. 5 www.hgk.hr, www.or.minpo.hr6 http://www.agroklub.com/

17

Izvor: www.hgk.hr

1. UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

2. ObRAZOVANJE

3. STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

4. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

5. PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

6. GRAĐEVINARSTVO

7. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

8. POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

1. OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI

2. UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

3. DJELATNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

4. OBRAZOVANJE

5. ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

6. STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

7. POSLOVANJE NEKRETNINAMA

8. INfORMACIJE I KOMUNIKACIJE

9. DJELATNOST PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE I PIĆA

10. PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

11. TRGOVINA NA VELIKO I MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

12. GRAĐEVINARSTVO

13. OPSKRBA VODOM, UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA

14. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

15. RUDARSTVO I VAĐENJE

16. POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

6.

7.

8.

bROJ PODUZEĆA

0

1.

2.

3.

4.

5.

5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

bROJ ZAPOSLENIH (cca)

6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.

1.2.3.4.5.

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180

18

2.5.2. Poljoprivreda Prema aktualnim podacima iz Savjetodavne službe - Podružnica Omiš, na području naše Općine upisano je oko 125 poljoprivrednih gospodar-stava u Upisnik PG-ova, a ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta na području Općine iznosi oko 65 ha. Na više od 90% te povr-šine nalaze se maslinici. Nekada je uzgoj ovih, ali i drugih kultura bio intenzivniji, stoga je revi-talizacija zanimljiva ne samo kao povećanje poljoprivredne proizvodnje, već i kao oplemenjivanje krajobraza i s njim povezane turističke ponude.U ovom kontekstu zanimljiv je podatak da su već neka gospodarstva iz naše Općine uspjela povući sredstva iz IPARD-programa Europske Unije.

Maslinici 91%

Voćnjaci 4%Oranice 3%Livade i pašnjaci 1%Vinogradi 1%

7 http://www.savjetodavna.hr/

19

2.6. Turizam Općine Dugi Rat

2.6.1. Analiza Smjer turizma Općine treba ići u pravcu korištenja snaga koje posjedujemo, te

svih potencijala i prilika koje vidimo i u turističkim zonama TZ Dalmacija s lukom nautičkog turizma, TZ Dugi Rat (Samački hotel), TZ Golubinka, TZ ex. Odmaralište Zenica, TZ Duće i TZ Duće Kava. Temelj uspjeha u turizmu nije samo ponuda do-bre usluge i proizvoda, već za postiza-

nje zadanih ciljeva, potrebno je provesti određene mjere na lokalnoj razini kako bi se unaprijedio cijeli sustav koji treba biti u funkciji razvoja turizma, a s njim i život i standard ljudi u Općini. U nastavku prikaz analize turizma u brojkama.

domaći strani0

50000

100000

150000

200000

250000

Broj noćenja u Općini Dugi Rat 2015.

11.962

245.750

domaći strani0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

Bro

j gos

tiju

Broj gostiju u Općini Dugi Rat 2015.

35.382

1.623

Izvor: Turistička zajednica općine Dugi Rat

20

Od ukupno 37.005 dolazaka, što je porast od 8% u odnosu na prethodnu godinu, čak 95,61% su ostvarili strani turisti, dok je ostalih 4,39% dolazaka ostvarili doma-ći turisti. Najveći broj noćenja su također ostvarili strani turisti, 245.750 od ukupno 257.712 noćenja ili 95,36%.

Promet turista po mjestima u Općini Dugi Rat

Gosti broj Smještaj broj

Duće turisti 25.719 sobe 1.531

noćenja 178.940 postelje 4.494

Dugi Rat turisti 5.975 sobe 336


Jesenice turisti 5.311 sobe 294

noćenja 35.969 postelje 994

UKUPNO turisti 37.005 sobe 2.161


Mjesto Duće ostvaruje najveći broj noće-nja, gdje je 25.719 turista ostajalo prosječ-no 7 noći. Mjesto Dugi Rat posjećuje više turista od Jesenice, njih 5.975.

2015 od toga u

Hoteli (2) Kampovi (15) Kućanstva Ostali objekti

sobe 29 158 1.791 183

postelje 55 474 5.570 474

Izvor: Turistička zajednica općine Dugi Rat

Najviše soba i postelja nalazi se u Dućama (71% od ukupnog broja soba i 68% poste-lja), čime se samo potvrđuje prethodni po-datak da je Duće najrazvijenije turističko mjesto u Općini.

Najviše soba i postelja se nalaze u kućan-stvima (privatni smještaj), zatim u kampo-vima, kojih je ukupno oko 15 na području Općine. Relativno je malen broj soba i postelja u hotelima, razlog tome je što se na područ-ju Općine nalaze samo dva manja hotela,

21

jedan s 3, a drugi s 4 zvijezdice. U planu je izgradnja dodatnog hotela visoke kate-gorije u mjestu Duće-Luka.

I u 2015. godini nastavljen je kontinuiran broj dolazaka i noćenja tradicionalnih emitivnih tržišta na području Općine Dugi Rat. Najveći broj turista došao je iz Češ-ke, Poljske, Slovačke i Njemačke a najviše se zadržavaju turisti iz Njemačke, Poljske Češke i Slovačke.

2.6.2. Turističke manifestacijeNajznačajnije manifestacije u sklopu Du-goratskog ljeta su: „Festival poljičkog soparnika“, „Dan pobjede i domovinske zahvalnosti“ i „Međunarodni festival fol-klora“, a osim toga svakako treba spome-nuti i „Dalmacija Ultra Trail“ i „Jesenice treking“. Blagdan Svetog Josipa, zaštit-nika Općine Dugi Rat i Dan Općine Dugi Rat obilježava se 19. ožujka. Manifestaciji „Festival poljičkog soparnika“ dodijeljena je potpora od strane Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije za organi-zaciju spomenute manifestacije.

2.7. Lokalna samouprava

2.7.1. Proračun OpćineOd 2009. godine, sukladno Zakonu o pro-računu (Narodne novine, broj 87/2008) gradovi i općine, prilikom izrade prora-čuna, osim općeg i posebnog dijela, tre-baju izraditi i plan razvojnih programa što predstavlja planirane investicijske ras-hode za naredne tri godine. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine (Narodne novine, broj 136/2012) planovi se izrađuju na način da se uključe razvojni ciljevi i prioriteti lokalne samou-prave, povezani s programskom i orga-nizacijskom klasifikacijom proračuna. Ta poveznica, sadržana u ovoj Strategiji ra-zvoja je i osnova za korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Strateški ciljevi i prioriteti na lokalnoj razini trebaju biti usklađenost s regionalnim i nacionalnim ciljevima razvoja.

Analizom prihoda i rashoda naše Općine može se vidjeti da su se prihodi od poreza

i prihodi od poreza i prirez na dohodak u 2016. godini, u odnosu na 2013. poveća-li za 27,5% dok se prihod od administra-tivnih pristojbi i po posebnim propisima smanjio za 56%, a komunalni doprinosi i naknade smanjili su se za 49%.

U nastavku je pregled prihoda i rashoda poslovanja Općine Dugi Rat u razdoblju 2013.-2016 i Posebni dio proračuna po programima za isto razdoblje.

22

2013 2014 2015 2016

Porez i prirez na dohodak

Prihodi od admin. pristojbii po poseb. propisima

Komunalni doprinosii naknade

0,0001,0002,000

3,0004,0005,0006,0007,0008,0009,000

10,000 Prihodi od poreza

Prihodi Općine Dugi Rat 2013.-2016. Rashodi Općine Dugi Rat 2013.-2016.

0,0002,0004,0006,0008,000

10,00012,00014,00016,00018,00020,000

UKUPNI RASHODIPOSLOVANJA

Rashodi za zaposlene

Materijalni rashodi

Rashodi za usluge

2013 2014 2015 2016

23

2.7.2. Socijalno osjetljive skupine i socijalna politikaBriga o socijalno osjetljivim skupinama je važan dio politike Općine. U popisu sta-novništva 2011. godine 945 osoba se u Općini izjasnilo kao osoba koja ima teš-koća u obavljanju svakodnevnih aktivno-

sti zbog neke kronične bolesti, invalidno-sti ili starosti, odnosno da im je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu.

Ranjive skupine (Sirković i suradnici, 2013.) definiraju se kao grupe s poveća-nim rizikom ranjivosti, osjetljivosti koje su podložne utjecaju okoline, imaju više potreba, teže sudjeluju u društvenim do-

gađanjima i imaju ograničenu moguć-nost prilagodbe kulturološkim normama. Opredijeljenost Općine da jača socijalnu politiku ogleda se i u povećanju prora-čunskih sredstava Općine za socijalnu skrb u visini od 13% (2013./2016.) i sada iznosi 7,1% svih rashoda poslovanja.

Posebni dio proračuna po programima

0,000

2,000

4,000

6,000

8,000

10,000

2013

2014

2015

2016ODRŽA

VANJE O

BJEKATA

I ...

JAVNE

POTR

EBE

U KULT

URI

JAVNE

POTR

EBE

U ŠPORTU

ODGOJ I O

BRAZOVANJE

ZAŠT

ITA O

D POŽA

RA I CIV

IL..

SOCIJA

LNA SR

B I NOVČA..

JAVNE

POTR

EBE

I USL

UGE ...

RAZVOJ T

URIZM

A I GOSP

...

IZGRADNJA

OBJE

KATA I

U...

24

1. Pomoć za novorođenče 8%

9. Subvencije pokaznih karata 28%

2.Potpora nadarenim učenicima i studentima 6%

10. Ostale potrebe u području socijalne skrbi 11%

4. Jednokratne novčane pomoći 20%

3. Potpora za školske udžbenike 6%

5. Pomoć za ogrjev 0%

6. Božićnica umirovljenicima 4%

7. Pomoć Hrvatskim ratnim vojnim invalidima 2%

8. Redovna djelatnost udruga socijalne skrbi 15%

2.7.3. Udruge civilnog društvaNa područj Općine djeluje ukupno 54 udruga:

1. UDRUGA HRVATSKIH DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA OPĆINE DUGI RAT

2. UDRUGA "TVORNICA" DUGI RAT

3. UDRUGA KUHARA "DALMATINSKA ŠPICA"

4. UDRUGA VJERNOST

5. KICK-BOXING KLUB "DALMACIJA"

6. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "DALMACIJA" DUGI RAT

7. RUKOMETNI KLUB "HRVATSKI DRAGOVOLJAC"

8. RONILAČKI KLUB " JADRAN"

9. POLJIČKA LIKOVNA UDRUGA "KRUG"

10. POMORSKO RIBOLOVNO ŠPORTSKO DRUŠTVO "ORIJ"

11. KLUB MLADEŽI "KRILO JESENICE"

12. MALONOGOMETNI KLUB "BAJNICE"

13. VATERPOLO KLUB "KORENAT"

14. ŠPORTSKA UDRUGA "VEZIKA"

15. ŠPORTSKO DRUŠTVO "JESENICE"

16. UDRUGA DRAGOVOLJNIH DAVATELJA KRVI "DUGI RAT"Proračunska sredstva Općine Dugi Rat namijenjena programima socijalne pomoći i skrbi

25

17. UDRUGA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPANZIJU SVIJESTI “AGRONAUTI”

18. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO “DALMACIJA”

19. STOLNOTENISKI KLUB “ORKAN”

20. STRELJAČKI KLUB “ORKAN”

21. ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB “ORKAN”

22. KUGLAČKI KLUB “ORKAN”

23. ŠPORTSKO NAUTIČKO - RIBOLOVNO DRUŠTVO “LUKA”

24. BOĆARSKI KLUB “HRVATSKI DRAGOVOLJAC”

25. UDRUGA MALIH DIONIČARA “DALMACIJA” D.D. DUGI RAT

26. RUKOMETNI KLUB “ORKAN” DUGI RAT

27. HRVATSKA UDRUGA PRIVATNIH bRODARA

28. ŠPORTSKO NAUTIČKO RIBOLOVNO DRUŠTVO “DUĆE”

29. UDRUGE ZA OČUVANJE I UREĐENJE STARIH SELA JESENICA “JESENICE”

30. JEDRILIČARSKI KLUB “ORIŠAC” - DUGI RAT

31. MOLITVENA ZAJEDNICA SV. JOSIP

32. KLUB RUKOMETA NA PIJESKU “DUGI RAT” DUGI RAT

33. HUMANITARNA UDRUGA TALAJA

34. UDRUGA “VIRUS”

35. UDRUGA TURISTIČKIH VODIČA ASPALATHOS

36. NOGOMETNI KLUB “ORKAN”

37. ŠPORTSKO NAUTIČKO RIBOLOVNO DRUŠTVO “SVETI PETAR”

38. PAINTBALL KLUB DROM

39. TRADICIJSKA UDRUGA “BAJSO”

40. KLUB MLADEŽI “ KRILO”

41. UDRUGA IZVIĐAČA “DUGI RAT”

42. ŠPORTSKO -NAUTIČKO RIBOLOVNO DRUŠTVO “PORAT”

43. POMORSKO - ŠPORTSKO DRUŠTVO “KRILO” - KRILO

44. MOTO KLUB “REBORN”

45. BOĆARSKI KLUB “JESENICE”

46. “AERO KLUB DELTA FLY”

47. KLUB TAJLANDSKOG BOKSA “DALMACIJA”

48. UDRUGA ZA PROMICANJE TURIZMA “CROJETSETT”

49. KLUB BORILAČKIH VJEŠTINA “VIRTUS”

50. STRELIČARSKO - STRELJAČKO DRUŠTVO “VUK”

51. MALONOGOMETNI KLUB “SVETI JOSIP”

52. DRUŠTVO PRIJATELJA HAJDUKA DUĆE

53. MALONOGOMETNI KLUB “ DUĆE”

54. UDRUGA SUVLASNIKA-STANARA ZGRADE “TRG KRALJA TOMISLAVA 9”

Izvor: http://registri.uprava.hr/

26

Općina Dugi Rat se pridružila lokalnoj ak-cijskoj grupi u lipnju 2015. godine, (LAG) „Adrion“ koja djeluje na području 3 grada i 16 općina te broji nešto manje od 73.000 stanovnika. LAG je osnovan s ciljem pri-preme područja za korištenje Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., očuvanja tradicije, prirodne osobitosti, kulturne i povijesne baštine te izgradnje prepoznat-ljivosti identiteta ovog kraja. Vidi: www.lag-adrion.hr

2.7.4. Zaštita i spašavanjeNa području Općine djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo “DALMACIJA” Dugi Rat.

Društvo je osnovano 1938. godine kao In-dustrijska Vatrogasna četa tvornice “LA DALMATIENNE” i tako djeluje sve do 1984. godine kada prelazi u teritorijalno Dobro-voljno vatrogasno društvo bivše općine Omiš. Nakon što je osnovana općina Dugi Rat, DVD “DALMACIJA” izlazi iz Vatro-gasne zajednice općine Omiš i postaje za-

sebno Dobrovoljno Vatrogasno Društvo s područjem požarne odgovornosti u općini Dugi Rat. U cijelom tom proteklom razdo-blju Društvo nije nikad prestalo s radom niti je ono ikad bilo dovedeno u pitanje, mada je bilo velikih izazova i problema koji su prevladani zajedništvom, upornošću i pro-fesionalnošću. Operativni članovi društva sudjelovali su na svim velikim požarima od Zadra do Dubrovnika uključujući i otoke, te su se istakli u mnogim akcijama osobito na Pelješcu i Hvaru 1998. i 1999. godine i bili nagrađivani i odlikovani od samog držav-nog vrha.

U spomen na člana DVD-a Zdravka Rake-lu-Bembu koji je izgubio život gaseći požar na Korčuli, Društvo organizira memorijalni malonogometni turnir vatrogasnih ekipa.

Najvećim uspjehom u radu Društvo sma-tra stalno pritjecanje mladih ljudi i stalno usavršavanje članova koji polažu tečaj za is-pitanog vatrogasca. Vatrogasno društvo u potpunosti ispunjava svoju zadaću na svim područjima zaštite ljudi i imovine, osobito ističući provođenje plana zaštite od požara

u ljetnom periodu i angažman većeg broja sezonskih vatrogasaca. Primjer je izvješće iz 2013. godine u kojem se navodi 107 inter-vencija u kojima je učestvovao 1.251 vatro-gasac i utrošeno je 3.675,45 sati rada, kao i prijevoz vode sa preko 400 cisterni.

Najveći problemi Društva su održavanje vo-zila koja su uglavnom dosta stara, te nea-dekvatan prostor, odnosno potreba izgrad-nje novog vatrogasnog doma.

3. SWOT ANALIZA OPĆINE

Snage koje Općini daju najveće moguć-nosti za uspjeh su područje, resursi i sposobnosti na koje se može osloniti u razvoju. Od svih za izdvojiti su ljudski potencijali, tradicija i prirodna ljepota. Slabosti ukazuju na sve ono što ograni-čava ili onemogućuje razvoj. Svakako smatraju se važnim one slabosti koje se odnose na mlade, jer su ljudi osnova sva-kog razvoja.Od prilika koje bi se mogle iskoristiti za jačanje snaga i smanjenje slabosti Općine su rastući broj visokoo-

27

brazovanog stanovništva, dobar smještaj u prostoru i mogućnost razvoja selektiv-nih oblika turizma.

Nepovoljna starosna struktura stanov-ništva i neriješeno pitanje tvornice „Dal-macija“ osnovne su prijetnje koje mogu

ugroziti razvoj Općine, smanjiti snage i povećati slabosti.

SNAGE SLABOSTI

• Turistička tradicija i potencijal za razvoj posebnih oblika turizma (ruralni, aktivni, gastro)

• Tradicija brodarstva odnosno nautičkog turizma kao brend – potencijal za daljnji razvoj

• Ljepota i bogatstvo prirodnih resursa i povijesne baštine kao potencijal za razvoj turizma

• Poznata turistička manifestacija Festival „Poljičkog soparnika“• Stabilna politička vlast i dobra suradnja sa susjednim općinama i drugim

tijelima• Veliki broj udruga i uključenost mladih• Dobra prometna povezanost• Veliki potencijal za ulaganje u turističke zone

• Nedostatan broj predškolskih i obrazovnih ustanova • Mali broj hotelskog smještaja• Odlazak mladog visokoobrazovanog stanovništva u druge gradove, države• Nedovoljno opremljena zdravstvena ustanova• Nedostatak politike za uključivanje socijalno osjetljivog stanovništva• Nedovršenost kanalizacijske infrastrukture• Velika površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta• Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedovoljna suradnja i volja za

udruživanjem kapaciteta• Industrijska zona nije u Prostornom planu

PRILIKE PRIJETNJE

• Ulaskom Hrvatske u EU lakši pristup sektorskim tržištima• Korištenje EU fondova kao doprinos razvoju Općine i otvaranje radnih

mjesta• Rastući broj visokoobrazovanog stanovništva koji bi mogao ostati• Blizina grada Splita – dobar položaj• Izgradnja zaobilaznice Trogir – Omiš (rasterećenje prometa tijekom

sezone)• Pokretanje poduzetničkih pothvata• Izgradnja šetnice uz more i potencijal produženja turističke sezone• Decentralizacija državne uprave

• Jaka turistička konkurencija• Kriza i recesija u gospodarstvu• Dolazak jeftinije radne snage iz drugih zemalja• Česte promjene zakona na nacionalnoj razini i time nemogućnost

dugoročnog planiranja• Promjena politike EU fondova (npr. smanjivanje sredstava)• Ukidanje općina ili njihovo spajanje• Zagađenje okoliša - imidž bivše tvornice „Dalmacija Dugi Rat“ i ne nalazak

rješenja za prostor

28

SWOT matrica Općine Dugi Rat pokazuje određene snage i prilike koje Općina može iskoristiti kako bi dodatno potakla svoj ra-zvoj i napredak, uz istodobno sprječavanje i umanjenje gore navedenih slabosti i pri-jetnji.

4. VIZIJA I STRATEšKI CILJEVI

Vizijom Općine određuje se buduće stanje koje se želi postići zacrtanim ciljevima, od-nosno vizija je vodilja koja je usmjerena u ostvarivanju spomenutih ciljeva. Vizija Općine Dugi Rat glasi: „Općina visokora-zvijenog turizma i lokalnog gospodarstva, s kvalitetnim uvjetima za život i rad njenih ljudi.“

VIZIJA

CILJ 1.

Konkurentno diversificirano

tehnološki napredno i socioekološki

održivo gospodarstvo usmjereno rastu

standarda lokalnog stanovništva

Analiza stanja

SWOT analiza

VizijaVrijednosti

Ciljevi

Prioriteti i

mjere

Razvojne potrebe

Razvojni potencijali

Zajednički rad zajednice: analiza stanja, partnerske konzultacije i oblikovanje strategije

CILJ 2. Razvoj ljudskih

resursa podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije

uz opći rast društvenog standarda

CILJ 3. Održivo upravljanje prirodnim resursima

i zaštita okoliša

Kako smo izradili našu Strategiju razvoja:

29

VIZIJA - Općina visokorazvijenog turizma i lokalnog gospodarstva, s kvalitetnim uvjetima za život i rad njenih ljudi

Dugi Rat 2016. - 2020.

VRIJEDNOSTI

Lokalno zajedništvo Učinkovita lokalna samouprava Održiv razvoj

PODRUČJA DJELOVANJA

Gospodarstvo Lokalna zajednica Prirodni resursi

Ciljevi i prioriteti razvoja

Cilj 1. Konkurentno diversificirano tehnološki napredno i socioekološki održivo gospodarstvo usmjereno rastu standarda lokalnog stanovništva

Cilj 2. Razvoj ljudskih resursa podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz opći rast društvenog standarda

Cilj 3. Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša

Plan provedbe

1. Praćenje ostvarenja ciljeva i prioriteta2. Izvještavanje

Vrijednosti za koje se zalažemo i koje ra-zvijamo u Općini su:

• Lokalno zajedništvo• Učinkovita lokalna samouprava• Održiv razvoj

Jedna od glavnih uloga lokalne samou-prave je raditi skupa da se zadovolje po-trebe Općine. Želi se povećati učinkovitost lokalne samouprave, ojačati je sinergijom s gospodarskim i civilnim sektorom. Time želimo postići djelotvornost lokalne samo-uprave kao rezultata demokratskog pri-stupa. Uključivost se ne smatra obvezom nego prilikom za postizanje vizije razvoja Općine. Tako tako će se ojačati moralnu dimenziju društvenog sustava, povećati konkurentnost Općine te razvijati koncept održivosti.

Održivost je način života, način kako da se ostane na ovom prostoru i da se pre-da generacijama koje dolaze poslije: vital-no gospodarstvo, ljudi koji žive od svoga rada, pomaganje onima kojima je pomoć potrebna uz poštivanje prirodnog okruže-nja.

30

mjera 1.1. Proširenje gospodarske zone Glavica

Aktivnosti provedbe: • Proširenje zone za dodatna cca 4 ha• Infrastrukturno uređenje zone• Stavljanje u funkciju zone

Nositelj: Općina Dugi Rat

Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi

mjera 1.2. Izgradnja turističkih zona na području Općine

Aktivnosti provedbe: • Infrastrukturno uređenje zone• Stavljanje u funkciju zone

Nositelj: Općina Dugi Rat/Privatni investitori


mjera 2.1. Izgradnja/nadogradnja, te proširenje luke Krilo

Aktivnosti provedbe: • Izgradnja luke otvorene za javni promet• Proširenje luke na 200 vezova• Poslovi nasipavanja• Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro-energetskom

mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom• Postavljanje opskrbnih ormarića • Postavljanje sidrenih sustava


Izvori financiranja: Proračun Općine, Županije, Države, EU fondovi, Žup. luč. up.

5. PRIORITETI I mJERE

CILJ 1. KONKURENTNO DIVERSIFICIRANO TEHNOLOŠKI NAPREDNO I SOCIOEKOLOŠ-KI ODRŽIVO GOSPODARSTVO USMJERE-NO RASTU STANDARDA LOKALNOG STA-NOVNIŠTVA

Prioritet 1. Razvoj malog i srednjeg podu-zetništva

Prioritet 2. Razvoj turizma visoke kvalitete

31

mjera 2.2. Izgradnja sportske luke na području Duće - Vavlje

Aktivnosti provedbe: • Izgradnja sportske luke kapaciteta do 50 vezova• Poslovi nasipavanja• Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro- energetskom mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom• Postavljanje opskrbnih ormarića



mjera 2.3. Izgradnja luke bajnice

Aktivnosti provedbe: • Izgradnja luke otvorene za javni promet kapaciteta do 70 vezova• Poslovi nasipavanja• Opremanje luke javnom rasvjetom, elektro- energetskom mrežom, vodovodnom mrežom te hidrantskom mrežom• Postavljanje opskrbnih ormarića



Slika: TZ Općine Dugi Rat

mjera 2.4. Eko-etno sela Jesenice/Zeljoviće/Krug

Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije uređenja pristupnih putova i cesta• Izrada investicijsko-tehničke dokumentacije za obnovu postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih priključaka• Izrada projekta modela upravljanja i revitalizacije eko-etno sela• Kupnja objekta s namjerom preuređenja u eko-etno zbirka-muzej • Izgradnja vodoopskrbnog sustava• Sufinanciranje projekta obnove stambenih objekata uz konzervatorske smjernice• Nabava kamenog materijala u svrhu uređenja stambenih objekata od strane vlasnika



32

33

mjera 2.5. Eko-etno selo Duće

Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije uređenja pristupnih putova i cesta• Izrada investicijsko-tehničke dokumentacije za obnovu postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih priključaka

• Izrada projekta modela upravljanja i revitalizacije eko-etno sela• Kupnja objekta s namjerom preuređenja u eko-etno zbirka-muzej • Izgradnja vodoopskrbnog sustava• Sufinanciranje projekta obnove stambenih objekata uz konzervatorske smjernice• Nabava kamenog materijala u svrhu uređenja stambenih objekata od strane vlasnika



mjera 2.6. Uređenje plaža na području Općine

Aktivnosti provedbe: • Poslovi nasipavanja plaža• Brendiranje dućkih plaža kao jedinstvenih pješčanih plaža• Izgradnja pristupa osobama s invaliditetom• Postavljanje sanitarnih čvorova• Uređenje i montiranje tuševa • Postavljanje dodatnih kanti za smeće



34

mjera 3.2. Potpora trženju poljoprivrednih proizvoda

Aktivnosti provedbe:

• Informiranje poljoprivrednika o potporama za udruživanjei trženje

• Povezivanje poljoprivrednika radi skraćenja lanca opskrbe (trženja)• Organizacija seljačke (težačke) tržnice



mjera 2.7. Izgradnja šetnice (lungomare) od Omiša do Podstrane


• Poslovi nasipavanja i gradnje• Poslovi opremanja šetnica rasvjetom, klupama i ostalim

potrebitim sadržajima



mjera 3.1. Potpora obnavljanju trajnih nasada


• Informiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja podizanja trajnih nasada te unapređenju prerade i trženja

• Pripremne aktivnosti za revitalizaciju terasa• Nabava male poljoprivredne mehanizacije



Prioritet 3. Revitalizacija poljoprivrede

35

mjera 4.2. Izgradnja ambulante

Aktivnosti provedbe: • Izgradnja objekta ambulante• Nabava materijala i opremanje prostorija

Nositelj: Splitsko-dalmatinska županija

Izvori financiranja: Proračun Općine Dugi Rat, proračun Županije

mjera 4.3. Proširenje objekta dječjeg vrtića u Dugom Ratu

Aktivnosti provedbe: • Dobivanje dozvola za gradnju


Izvori financiranja: Proračun Općine Županije, Države, EU fondovi

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA PODIZANJE RAZINE ZAPOSLENOSTI I SOCIJALNE KOHEZIJE UZ OPĆI RAST DRUŠTVENOG STAN-DARDA

Prioritet 4. Podizanje razine društvenog standarda

mjera 4.1. Proširenje kapaciteta osnovne škole na Oriju i izgradnja sportske dvorane

Aktivnosti provedbe: • Proširenje kapaciteta - nadogradnja kata škole• Pribavljanje potrebne dokumentacije za izvođenje radova• Izvođenje radova• Pribavljanje opreme za uređenje škole i dvorane, te njihovo unutarnje i vanjsko opremanje


Izvori financiranja: Proračun Općine Županije, Države, EU fondovi

36

mjera 4.6. Uređenje kina u multimedijalni centar

Aktivnosti provedbe: • Uređenje vanjskog i unutarnjeg dijela• Izmjena krovišta, stolarije, vodovodnih i elektro instalacija• Potpuno uređenje sanitarnih čvorova• Uređenje podnih obloga objekta• Prilagodba pozornice

Nositelj: Općina Dugi Rat/Udruga


mjera 4.5. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe

Aktivnosti provedbe: • Izrada dokumentacije• Dobivanje dozvole za gradnju• Poslovi gradnje doma



mjera 4.4. Izgradnja dječjeg vrtića

Aktivnosti provedbe: • Izrada dokumentacije• Dobivanje dozvole za gradnju• Poslovi gradnje doma



37

mjera 4.7. Uređenje zgrade stare općinske zgrade u Dom kulture

Aktivnosti provedbe: • Identificiranje i analiziranje postojećih korisnika prostora zgrade• Definiranje budućeg korištenja i održavanja zgrade• Građevinski i ostali radovi na unutarnjem i vanjskom uređenju zgrade• Nabava opreme za opremanje prostorija unutar zgrade



mjera 4.8. Proširenje groblja Sustipan

Aktivnosti provedbe: • Radovi na proširenju groblja - dodatna mjesta



38

mjera 4.9. Proširenje groblja Sv. marko




mjera 4.10. Proširenje novog groblja Duće




mjera 4.11. Spajanje na brzu cestu Trogir - Omiš

Nositelj: Općina Dugi Rat, Županija SD, RH

Izvori financiranja: Proračun Županije, Države, EU fondovi

39

CILJ 3. ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA I ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 5. Podizanje kvalitete i efikasnije gospodarenje prometnom infrastrukturom

mjera 5.1. Uređenje kolničke i vankolničke konstrukcije

Aktivnosti provedbe: • Postavljanje javne rasvjete s instalacijom• Izmjena dotrajalih instalacija• Uređenje puteva



40

mjera 5.2. Uređenje nogostupa na području mjesta Duće

Aktivnosti provedbe: • Izgradnja novih i uređenje postojećih nogostupa



mjera 5.3. Uređenje staza za trekking

Aktivnosti provedbe: • Radovi uređenja treking staza



Prioritet 6. Razvoj i podizanje usluga i sigurnosti vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje

mjera 6.1. Izgradnja vodoopskrbe visoke zone

Aktivnosti provedbe: • Izgradnja vodoopskrbe za razvoj starih sela Duće i Jesenice



41

mjera 6.2. Izgradnja primarne i sekundarne kanalizacijske mreže zapadnog dijela Općine

Aktivnosti provedbe: • Izgradnja kanalizacijske mreže od Bajnica do Dugog Rata



Prioritet 7. Podizanje kvalitete gospodarenja prostorom te učinkovitosti očuvanja i zaštite okoliša

mjera 7.1. Vatrogasni dom

Aktivnosti provedbe: • Izrada projektne dokumentacije i dobivanje dozvola za izvođenje radova• Izgradnja Vatrogasnog doma• Opremanje objekta



42

6. USKLAĐENOST SA STRATEšKIm DOKUmENTImA VIšE RAZINE

U izradi Strategije razvoja Općine podu-zete su sve mjere kako bi se osigurala sukladnost s postojećim strateškim doku-mentima „više razine“, na europskoj, na-cionalnoj i županijskoj razini.

Ciljevi i prioriteti našeg razvoja usklađe-ni su s razvojnim ciljevima i prioritetima navedenih strateških dokumenata kako bi se osigurala prepoznatljivost potreba i mogućnost financiranja njihovog zadovo-ljavanja.

6.1. USKLAĐENOST S EUROP-SKIm STRATEšKIm DOKUmEN-TImA

6.1.1. Predvodničke inicijative „Europe 2020“Dokument „Europa 2020“ je strategija ra-sta EU za ovo desetljeće. EU želi imati pa-metno, održivo i uključivo gospodarstvo. Navedena tri prioriteta, koja pojačavaju

učinak jedan drugoga, trebaju omogućiti europskim građanima lakše zapošljava-nje, viši standard i priliku za svakoga.

Odgovornost lokalne samouprave u ra-zvoju ukupnog društva je u dijelu u kojem određuju uvjete u kojima se odvija gos-podarska aktivnost, kao i u dijelu izrav-ne komunikacije s građanima i prijenosu informacija. Lokalna samouprava tako-đer ima mogućnost da dodatno potakne aktivnosti koje će odgovarati potrebama građana na ovom području.Odbor regija Europske unije pripremio je preporuke za lokalnu samoupravupri pri izradi strateškog plana. To znači prilagod-bu vizije i ciljeva Europa 2020 lokalnim prilikama i potrebama, te definiranje vla-stitih ciljeva koji će uskladiti različite sek-torske politike u svrhu ispunjenja lokalnih potreba. Ciljevi postavljeni na lokalnoj razini moraju odgovarati proračunskim okvirima, ne samo lokalne samouprave, nego i županijskom i državnom prora-

čunu. Europska komisija predstavila je sedam predvodničkih inicijativa koje će ubrzati dostizanje pametnog, održivog i uključivog rasta.

Na grbu Općine je jedro puno vjetra pa će se tako provesti i sedam predvodničkih inicijativa:Strategija razvoja Općine Dugi Rat uskla-đena je s Digitalnim programom za Euro-pu koji ima cilj omogućiti gospodarstvu i građanima da ostvare maksimum korište-njem digitalnih tehnologija. Godine 2013. uveden je besplatni pristup Internetu za građane i turiste. U 2015. godini nabav-ljene su i prve dvije energetski neovisne klupe za sjedenje koje pružaju razne in-formacije, mogu puniti mobitele i table-te, imaju ugrađen hotspot, a noću služe i kao gradska rasvjeta.

Inovativna Europa je predvodnička ini-cijativa koja treba stvoriti okruženje po-godno za inovativnost kako bi se omo-

43

gućilo dobrim idejama da se pretvore u proizvode i usluge. To je osobito važno kako bi se stvorila zanimljiva turistička ponuda i realizirali poduzetnički pothvati koji su u svojoj osnovi inovativni što im je osnovno obilježje i kao takvi se ne mogu svrstati u postojeće okvire. Partnerstvo svih dionika, od lokalne samouprave do gospodarskih subjekata i istraživača prvi je korak u prevladavanju organizacijskih nedostataka.

Lokalna samouprava želi osobito jačati predvodničku inicijativu Mladi u pokre-tu koja povezuje formalno i neformalno obrazovanje i osposobljavanje za tržište rada. Naglašava se da su zdravlje i mobil-nost s kojima se počinje u ranijoj život-noj dobi osnova za kvalitetan cijeli život. Napori su usmjereni na ključne kompe-tencije društva znanja, kao što su učenje, jezici, kultura, poduzetništvo, inovacij-ske vještine, kao i bez puno korištenje IT tehnologije.

Za javnu nabavu lokalna samouprava ko-risti svoju kupovnu moć za odabir roba i

usluga s manjim utjecajem na okoliš čime ostvaruje ciljeve Resursno efikasne Eu-rope. Kroz različite segmente potiče po-našanje koje je odgovornije prema klimi i prirodnim resursima, čime doprinosi lo-kalnom ali i širem održivom razvoju.

Želi se koristiti europske inicijative i pro-

grame za poticanje malog i srednjeg po-duzetništva i stvaranja ukupno pozitivnog poduzetničkog okruženja kao dijela Indu-strijske politike za doba globalizacije. Želi se omogućiti miran poslovan i obiteljski ži-vot, kroz poboljšanje kvalitete javnih uslu-ga, npr. zadovoljavajuću cjelodnevna skrb

44

za djecu.

Sve aktivnosti na podizanju informatičke-aktivnosti usmjerene podizanju informa-tičke pismenosti, smanjenju ranog napu-štanja školovanja, cjeloživotnom učenju i podršci osobama treće životne dobi dio su Programa za nove vještine i poslove, kao i

stvaranje novih radnih mjesta i aktivnosti za upravljanje promjenama u industriji i gospodarstvu.

Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti je predvodnička ini-cijativa koje se smatra osobito važnima i kojima posvećujemo dužnu pažnju. To

je prvenstveno dostupnost javnih servisa svim stanovnicima i usklađenje djelova-nja u sektorima obrazovanja, stanovanja, prostornog planiranja, socijalnih servisa, sigurnosti i kulture, osobito kako bi se za-dovoljile potrebe mladih i djece.

6.1.2. Community - Led Local Development (CLLD): Razvoj koji vodi zajednica CLLD je jedan od alata europske kohezij-ske politike za razdoblje 2014.-2020. Mo-del teritorijalnog razvoja koji koristi do-bra iskustva LEADER programa. Specifični ciljevi i prioriteti određuju se na lokalnoj razini u skladu s lokalnim potrebama.

CLLD je metoda koja na lokalnoj razini uključuje partnere - predstavnike civilnog društva i lokalnih ekonomskih struktura u kreiranju i provedbi lokalne razvojne stra-tegije koja će lokalnim sredinama omogu-ćiti pomak prema održivijoj budućnosti.

To je snažan alat koji bi trebao pokazati da su lokalne zajednice sposobne poduzi-mati pametne, održive i uključive korake

45

na različitim područjima gospodarskog i društvenog razvoja.

6.2. USKLAĐENOST S NACIO-NALNIm STRATEšKIm DOKU-mENTImA

6.2.1. Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi Ovim dokumentom formuliraju se priori-teti Vlade RH za smanjenje nezaposleno-sti, očuvanje radnih mjesta i sprječavanje daljnje nezaposlenosti, te daljnji rad na fleksibilnom i mobilnom tržištu rada, po-vezujući i tržište rada Hrvatskog kvalifika-cijskog okvira (HKO), te poboljšanje djelo-tvornosti institucija tržišta rada.

6.2.2. Strategija razvoja turizmaGlavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, su-stavno podizanje razine znanja, vještina i obrazovanja turističkih djelatnika, stvara-nje preduvjeta za jačanje poduzetništva, stvaranje novih radnih mjesta, samozapo-

šljavanje i učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija.

6.2.3. Strategija razvoja podu-zetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. Ciljevi su usklađeni s Ekonomskim progra-mom RH za jačanje poduzetničkog poten-cijala i unapređenje kulture poduzetništva osobito unapređenje ekonomske uspješ-nosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti nizom aktivnosti uključujući financijske aspekte ali i podupiranje cjeloživotnog učenja za-poslenih u subjektima maloga gospodar-stva.

6.2.4. Operativni program Učin-koviti ljudski potencijali 2014. - 2020. i Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.Strategija razvoja Općine usklađena je s investicijskim prioritetima: razvoj infra-strukture širokopojasne mreže; povećanje

korištenja ICT-a u komunikaciji; unapre-đenje rezultata i rasta MSP-a; promicanje energetske učinkovitosti; poboljšanje su-stava javne energetske infrastrukture - ra-svjete; poboljšanje stanja voda (vodnih ti-jela) kroz razvoj sustava i mreže odvodnje te pročišćavanje otpadnih voda; poboljša-nje zaštite i korištenja kulturne baštine u svrhu razvoja turističke ponude i usluga; poboljšanje djelotvornog upravljanja za-štićenim područjima kroz razvoj posjeti-teljske infrastrukture, jačanje regionalne mobilnosti i povezanosti kroz poboljšanje regionalnih cesta, eliminaciju regionalnih cestovnih uskih grla i sigurnosnih crnih točaka; poboljšanje pristupa visoko kvali-tetnim zdravstvenim uslugama putem pri-jelaza s institucionalne skrbi na skrb u za-jednici, poboljšanje socijalne infrastrukture s ciljem smanjenja siromaštva i regionalnih nejednakosti, te omogućavanje pristupa uslugama na lokalnoj razini; unapređivanje životnih uvjeta putem podrške uključivom rastu s ciljem smanjenja socijalne nejedna-kosti, isključenosti i siromaštva.

6.2.5. Pametna specijalizacijaOvaj novi koncept politike inovacija je

46

osmišljen kako bi promicao učinkovito korištenje investicija u istraživanju. Cilj je potaknuti regionalne inovacije u cilju postizanja gospodarskog rasta i prosperi-teta, omogućujući da se regije usredoto-če na njihove prednosti. Izgrađenost na čvrstim analizama regionalnih sredsta-va i tehnologije cilj je Strategija pamet-ne specijalizacije. To bi također trebalo uključivati analizu potencijalnih partne-ra u drugim regijama.

6.2.6. Strategija razvoja širo-kopojasnog pristupa u Repu-blici HrvatskojStrategija razvoja širokopojasnog pristu-pa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2015. godine, naglašava značaj uvođenje širokopojasnih usluga kako bi se potaknulo gospodarstvo i osnažilo stvara-nje društva znanja u Republici Hrvatskoj. Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža omogućio je usluge koje su univerzalno dostupne na bilo kojem uređaju.

6.2.7. Akcijski plan za pro-vedbu Strategije razvoja po-

duzetništva žena u Republici Hrvatskoj. 2014. - 2020. - Poboljšanje usklađenosti i umreže-nosti javnih politika, poboljšanje su-stavne podrške poduzetništvu žena, uvođenje poduzetništva žena u cje-lokupnu institucionalnu infrastruktu-ru te promocija poduzetništva žena su mjere koje predviđa ovaj Akcij-ski plan za postizanje zadanih ciljeva.

6.2.8. Industrijska strategi-ja Republike Hrvatske 2014. - 2020. Strategijom je predviđeno ciljano pove-ćanje stope zaposlenosti na 5% do 2020. godine, s težištem na srednje visoke teh-nologije proizvodnje, komunikaciju i in-formatiku, u okviru pametnog specija-lizacijskog okvira, uvažavajući zahtjeve rastućeg “zelenog gospodarstva”. Uz ulaganja u razvoj školskih kurikuluma, povećanje zanimanja mladih za strukov-no obrazovanje i naukovanje, zadrža-vajući starije radnike kao važan ljudski kapital, razvijanje sustava koordinacije

i suradnje između poslovnog, obrazov-nog sustava i znanstveno-istraživačkog sektora ostvarit će se zacrtani ciljevi.

6.2.9. Strategija prometnog razvitka Republike HrvatskeKroz planski razvoj prometnog sektora u Republici Hrvatskoj ova Strategija obu-hvaća šest sektorskih prometnih strate-gija od kojih su za Općinu bitne ceste, javna gradska, prigradska i regionalna mobilnost.

6.2.10. Program ruralnog ra-zvoja 2014. - 2020. Konkurentnost poljoprivrednih proizvo-đača, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj ruralnih područja ci-ljevi su Zajedničke poljoprivredne politi-ke Europske unije. Program određuje niz mjera provedbom kojih se žele dostići ti ciljevi.

47

6.2.11. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključe-nosti Republike Hrvatske (2014. - 2020.) Ova Strategija odredila je glavne ciljeve: borba protiv siromaštva i socijalne isključe-nosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija si-romašnih, kao i smanjenja broja siromaš-nih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključe-nosti. Važno je istaknuti kako je anti dis-kriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva.

6.3. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJ-SKIm STRATEšKIm DOKUmEN-TImA

6.3.1. Strategija razvoja Split-sko-dalmatinske ŽupanijeU tijeku je izrada Županijske razvojne stra-tegije SD županije za razdoblje do 2020.g. ŽRS je ključni planski dokument za župani-

je definiran unutar SRR RH s ciljem dugo-ročnog društveno-gospodarskog razvoja županije. Smjernice za izradu županijskih razvojnih strategija zadane su Smjernica-ma za izradu županijskih razvojnih strate-gija, praćenje i vrednovanje njihove pro-vedbe (NN 147/14). ŽRS kao glavni strateški dokument županije predstavlja:• Usuglašene stavove svih dionika oko žu-panijskih razvojnih potreba i prioriteta• Razvojne izazove koje županija dijeli sa susjednim županijama (na razini Jadranske Hrvatske) i državama (osnova za prekogra-ničnu suradnju)• Okvir za JLS u planiranju njihovih inve-sticijaŽupanije su odgovorne za pripremu ŽRS koja mora biti usklađena s prioritetima NUTS 2 regije utvrđenim u Strategiji regio-nalnog razvoja RH.

6.3.2. Strategija razvoja Urbane aglomeracije Split Provedba postavljenih strateških ciljeva znači ostvarenje postavljene vizije. Kao što je vizija opće stanje kojem težimo tako su strateški ciljevi jasno formulirani, mjerljivi

i ostvarivi što je iskazano i pokazateljima provedbe Strategije. Kao što su u izradu Strategije bili uključeni predstavnici svih segmenata dionika u Op-ćini, i u praćenju provedbe će također biti uključeni.Na temelju navedenih pokazatelja izrađi-vat će se dvogodišnje izvješće o napretku provedbe Strategije razvoja kako bi se pratilo izvršenje postavljenih ciljeva. Svrha praćenja provedbe Strategije je stvaranje kvalitetne podloge za ocjenu uspješnosti postizanja ciljeva, objašnjenje razloga za eventualno nedostizanje postavljenih ci-ljeva i promišljanje o mogućim rješenjima, davanje prijedloga za preraspodjelu resur-sa u tom slučaju, ocijenjivanje fiskalnih, društvenih i okolišnih učinaka provedbe Strategije razvoja naše Općine.Kako bi se osigurala transparentnost i kon-tinuirano sudjelovanje dionika u provedbi Strategije razvoja Općine ova Strategija i svi prateći dokumenti bit će objavljeni i postavljeni na mrežnoj stranici Općine Dugi Rat.

48

CILJ 1. PRIORITET POKAZATELJ JEDINICA MJERE

IZVOR PODATAKA

TRENUTNA VRIJEDNOST (2016.)

CILJANA VRIJEDNOST (2020.)

KONKURENTNO GOSPODARSTVO USMJERENO RASTU STANDARDA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Broj poduzetnika u zoni M2 M2 2 14

Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji

broj DZS 345 395

Izgrađenost komunalne i cestovne infrastrukture u zoni

% Općina 15

100

2. Razvoj turizma visoke kvalitete

broj turista broj TZ 42.893 48.000

Broj noćenja broj TZ 316.404 348.191

Broj zaposlenih u turizmu broj TZ 194 208

Broj manifestacija broj TZ 20 30

Broj objekata arheološke baštine uključenih u turističku ponudu

broj OpćinaTZ

0 6

Broj poduzeća koja pružaju turističko-ugostiteljske usluge

broj TZ 10 15

Broj vezova u lukama broj Općina 159 329

3. Revitalizacija poljoprivrede

Broj radionica za poljoprivrednike broj Općina/SS

1 5

Površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta

ha APPRRR/SS

65 85

Seljačka tržnica broj dana

Općina 0 4

broj projekata u sektoru poljoprivrede i promocije

broj APPRRR/SS

1 5

49


IZVOR PODATAKA



RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA PODIZANJE RAZINE ZAPOSLENOSTI I SOCIJALNE KOHEZIJE UZ OPĆI RAST DRUŠTVENOG STANDARDA

4. Podizanje razine društvenog standarda

Broj nagrada za učenike srednjih škola

broj Općina 30 45

Broj nagrada za studente

broj Općina 20 30

Broj udruga koje pružaju pomoć u sektoru socijalne potpore

broj Općina 13

15

Broj osoba smještenih u domu za starije i nemoćne osobe

broj Općina 0 35

Broj izgrađenih i uređenih sportskih dvorana

broj Općina 0 2

broj opremljenih ambulanti opće prakse

broj Općina 3 4

50


IZVOR PODATAKA



ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMAI ZAŠTITA OKOLIŠA

5. Podizanje kvalitete i efikasnije gospodarenje prometnom infrastrukturom

Dužina lokalnih cesta s javnom rasvjetom

Dužina nerazvrstanih cesta s rasvjetom

km Općina 3,4

10

8

14

Uređenost nogostupa u Dućama

% Općina 35 100

Broj staza za treking broj Općina 3

5

6. Razvoj i podizanje usluga i sigurnosti vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje

Broj novih priključaka na vodovodnu mrežu

broj VodovodOmiš

2.263 2.400

Broj priključaka na kanalizacijsku mrežu u Dućama

broj VodovodOmiš

262 600

Izgradnja primarnih kanalizacijskih sustava

broj Općina 1 2

7. Podizanje kvalitete gospodarenja prostorom te učinkovitosti očuvanja i zaštite okoliša

Izgrađen i opremljen vatrogasni dom

Općina 0 1

Brzina izlaska na intervenciju DVD-a

min. DVD 10-15 5-10

OPĆINA DUGI RAT ZALAŽE SE ZA DRUšTVO TOLERANCIJE, JEDNAKIH mOGUĆNOSTI I ZAJEDNIšTVA

51

1. Državni zavod za Statistiku, Dolasci i noćenja turista u 2015. godini2. Općine prema broju stanovnika, popis 2011.3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine4. Prostorni plan Općine Dugi Rat5. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.6. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Statistička analiza turističkog prometa 2015. godine7. www.agroklub.com8. www.dalmatia.hr 9. www.dugirat.hr/10. www.dzs.hr11. www.hgk.hr12. www.hzz.hr13. www.iszd.hr14. www.or.minpo.hr15. www.os-jesenice-dugirat.skole.hr 16. www.registri.uprava.hr 17. www.rera.hr 18. www.savjetodavna.hr 19. www.split.hr

POPIS TAbLICA (po redoslijednom broju)

1. Obrazovanost stanovnika Dugog Rata (str. 15.)2. Promet turista po mjestima u Općini Dugi Rat (str. 20.)3. Promet turista po mjestima u Općini Dugi Rat -

smještajne jedinice (str. 20.)4. Udruge civilnog društva - (str. 24. i 25.)5. SWOT Tablica (str. 27.)6. Tablica vizija, ciljevi i plan provedbe (str. 29.)7. Mjera 1.1. (str. 30.)8. Mjera 1.2. (str. 30.)9. Mjera 2.1. (str. 30.)10. Mjera 2.2. (str. 31.)11. Mjera 2.3. (str. 31.)12. Mjera 2.4. (str. 32.)13. Mjera 2.5. (str. 33.)14. Mjera 2.6. (str. 33.)15. Mjera 2.7. (str. 34.)16. Mjera 3.1. (str. 34.)17. Mjera 3.2. (str. 34.)18. Mjera 4.1. (str. 35.)19. Mjera 4.2. (str. 35.)20. Mjera 4.3. (str. 35.)21. Mjera 4.4. (str. 36.)22. Mjera 4.5. (str. 36.)23. Mjera 4.6. (str. 36.)24. Mjera 4.7. (str. 37.)25. Mjera 4.8. (str. 37.)26. Mjera 4.9. (str. 38.)27. Mjera 4.10. (str. 38.)28. Mjera 4.11. (str. 38.)29. Mjera 5.1. (str. 39.)30. Mjera 5.2. (str. 40.)31. Mjera 5.3. (str. 40.)32. Mjera 6.1. (str. 40.)

33. Mjera 6.2. (str. 41.)34. Mjera 7.1. (str. 41.)35. Prioriteti - cilj 1. (str. 48.)36. Prioriteti - cilj 2. (str. 49.)37. Prioriteti - cilj 3. (str. 50.)

POPIS GRAFOVA (po redoslijednom broju)

1. Stanovništvo Općine Dugi Rat (str. 12.)2. Godine starosti - žene (str. 13.)3. Godine starosti - muškarci (str. 13.)4. Tržište rada (str. 14.)5. Broj zaposlenih po djelatnosti (str. 17.)6. Broj poduzeća po djelatnostima (str. 17.)7. Poljoprivreda (str. 18.)8. Broj gostiju u Općini Dugi Rat 2014. (str. 19.)9. Broj noćenja u Općini Dugi Rat 2014. (str. 19.)10. Prihodi Općine Dugi Rat 2013.-2016. (str. 22.)11. Rashodi Općine Dugi Rat 2013.-2016. (str. 22.)12. Posebni dio proračuna po programima (str. 23.)13. Proračunska sredstva Općine Dugi Rat namijenjena programima socijalne pomoći i skrbi (str. 24.)

FOTOGRAFIJEDALMACONSULT d.o.o.Turistička zajednica Općine Dugi Rat

LITERATURA

SADRŽAJ - Općina Dugi Rat · Izrazi koji se koriste u ovoj strategiji, a imaju rodno značenje,...

Documents

Transcript of SADRŽAJ - Općina Dugi Rat · Izrazi koji se koriste u ovoj strategiji, a imaju rodno značenje,...