RT_ 554-555

DVOBrOj 554/555 II 30. prOsInca 2014. II www.regionalni.comBesplatan primjerak

gionalniTjednikRePlus

ISSN 1846-8969

skandal u HsP-u

suPerbaka TereZIka

Mikec već 10 mjeseci nije član HSP-a, ali to nije znao?!

Iako ima 102 godine, baka sve radi sama!

Str. 5.

u nOVOJ GOdInI Što zaposlenima nose porezne izmjene

Str. 2. - 3.

Najniže plaće bit će svega 40 kuna više

�Prema Zakonu o porezu na dohodak, od 1. siječnja iznos osnovnog osobnog odbitka povećava se s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike osobni odbitak povećava se s 3.400 kuna na 3.800 kuna mjesečnoStr. 20. - 21.

2 AktuAlno REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Od 1. siječnja iduće go-dine idu i izmjene Zakona o PDV-u, prema kojima će se malim poduzetnicima s ukupnim godišnjim primi-cima do tri milijuna kuna omogućiti plaćanje PDV-a po naplaćenom, umjesto po ispostavlje-nom računu. To će, kažu u Ministarstvu poduzetništva i obrta utje-cat i na oko 140.000 obrt-nika i malih poduzetnika, o b v e z n i k a PDV-a kojima će se olakšati poslovanje i omogućiti bolja likvidnost, a time i redovito plaćanje radnika, podmirivanje ob-veza prema dobavljačima i plaćanje PDV-a iz vlastitih sredstava, umjesto kredi-tima.

- Izmjena ovog zakona sigurno će omogućiti da desetak tisuća tvrtki nema problema s likvidnosti, da se ne zatvaraju, već da im bude olakšano poslovanje. Budući da je ovakva praksa prisutna i u drugim zemljama EU, sigurno je da će utjecati na

konkurentnost našeg po-duzetništva - komentirao je ove promjene ministar po-duzetništva i obrta Gordan Maras. Iako se time očekuje odgođeni prihod od naplate PDV-a, Maras kaže da to ne bi trebalo značiti probleme

za državni pro-račun.

- Mislim da je generalno p u n o v e ć a korist u tome da će desetak t isuća tvrtki imat i manje p rob lema s l i k v idn os t i , neće dolaziti pod ovrhe i neće morat i

strahovati za poslovanje, nego što će država priče-kati neki svoj prihod tri mjeseca - rekao je Maras. Predložene izmjene odredbi Zakona o PDV-u obuhvatit će ukupno 67.574 subjekta malog gospodarstva koji će imati mogućnost prelaska u gotovinski sustav plaćanja PDV-a. Uz to, 71.765 fizičkih osoba (obrtnika) nastavit će plaćati PDV u gotovinskom sustavu kao i do sada, odno-sno neće s 1. siječnja 2015. prijeći u obračunski sustav).

Plaćanje PDV-a po naplaćenom računu

PODUZETNICI

aktualnowww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777

Grad Varaždin u narednoj godi-ni davat će više svakom novorođe-nom djetetu. Od 1. siječnja 2015. godine povećat će iznos donacija za novorođeno dijete umjesto 1.500 kuna iznosi 2.000 kuna. Ova se donacija odnosi na sve bebe s prebivalištem na području grada Varaždina, a osim većeg iznosa jednokratne pomoći, potrebna do-

kumentacija za ostvarivanje prava na novac ostaje ista: uz Potvrdu o prijavi prebivališta za dijete navedeno u zahtjevu, potrebno je priložiti i Izvadak iz matice rođe-nih ili rodni list za dijete navedeno u zahtjevu, fotokopiju osobne iskaznice roditelja (podnositelja zahtjeva) te dvije fotokopije kartice tekućeg računa ili štedne knjižice

roditelja – podnositelja zahtjeva. Svi dokumenti mogu biti fotokopi-je, uz original dokumenata na uvid. Zahtjev, koji se podnosi Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Varaždina u Preradovićevoj 10 (od ponedjeljka do petka od 7:15 do 14:45 sati), može se pronaći na web-stranicama Grada Varaždina (www.varazdin.hr).

Varaždin: novorođenom djetetu od 1. siječnja po 2.000 kuna

S prvim danom siječnja na snagu stupaju i nove pore-zne promjene, pa tako gra-đani mogu očekivati nešto veće plaće, ali će plaćati i po-rez na dohodak koji ostvare od kamata na štednju. Od 1. siječnja iduće godine iznos osnovnog osobnog odbitka povećava se s 2.200 na 2.600

kuna, a za umirovljenike osobni odbitak povećava se s 3.400 kuna na 3.800 kuna mjesečno.

Ovom izmjenom Zako-na o porezu na dohodak povećat će se neoporezivi dio plaće odnosno osobni odbitak, što znači da će osnovica za porez biti manja i da će po novom izračunu za istu plaću biti obračunat manji porez. Navedenim iz-mjenama minimalne plaće u Hrvatskoj (3.017,61 kuna bruto za 2014. godinu) ne bi bile oporezivane.

Porezni razrediPrema najavljenim izmje-

nama Zakona o porezu na dohodak, porezne stope ostaju iste, ali će se mije-njati porezni razredi. Stopa poreza od 12 posto rezer-virana je za osnovice plaća od 2.200 kuna, do 25 posto za osnovicu od 10.600 do 13.200 kuna, dok se prag za oporezivanje dohotka s naj-višom stopom od 40 posto podiže s dosadašnjih 8.800 na 13.200 kuna. Prema tim izmjenama, nešto više od milijun zaposlenih Hrvata trebalo bi dobiti veće plaće u siječnju.

Prema izračunima, za one koji primaju najniže neto

POREZI S prvim danom siječnja na snagu stupaju nove porezne izmjene, koje građanima donose nešto veće plaće

�Od 1. siječnja iduće godine, prema Zakonu o porezu na dohodak, iznos osnovnog osobnog odbitka povećava se s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike osobni odbitak povećava se s 3.400 kuna na 3.800 kuna mjesečno

Građanima s minimalcem od 3.000 kuna plaće rastu za svega 40 kuna

Izmjene Zakona

o PDV-u sigurno će omogućiti da desetak tisuća tvrtki nema problema s likvidnosti, da se tvrtke ne zatvaraju

Gordan Maras

ministar poduzetništva i obrta

U Varaždinskoj županiji

neće baš biti koristi od izmjena Zakona na dohodak, jer su naše plaće među najnižima u zemlji

Siniša Miličić

Regionalni industrijski sindikat

tisuća obrtnika i malih poduzetnika u Hrvatskoj trebalo bi imati olakšano

poslovanje

140 Iako bi iduće godine plaće trebale rasti, a i umirovljenicima se povećava osobni odbitak, svi strahuju od poskupljenja komunalnih usluga

plaće od oko 3.000 kuna, povećanje bi iznosilo oko 40 kuna, a za one s najvišim prosječnim neto plaćama koje su oko 10 tisuća kuna, povećanje bi bilo oko 300 kuna. Najviše bi, prema tom izračunu, za više od 950 kuna, trebale rasti neto pla-će veće od 11 tisuća kuna.

Izmjene poreza na doho-dak već su izazvale burne reakcije općina, gradova i županija, koje ostaju bez do-brog dijela prihoda. Udruga gradova stoga je zatražila ocjenu ustavnosti tih iz-mjena te zatražila privre-menu suspenziju zakona do okončanja postupka konzultiranja s lokalnom samoupravom i iznalaženja obostrano prihvatljivog rješenja.

- Što se tiče naše župa-nije, tu će, s ovim izmje-nama, biti više štete nego koristi, jer su naše plaće među najnižima u zemlji, pa će i povećanje plaće biti

malo. S druge strane, opći-ne i gradovi izgubit će dosta novca, pa će to pokušati nadoknaditi i to uglavnom poskupljenjem komunalnih usluga, što je opet udar na građane - smatra sindikalist Siniša Miličić.

Novost od iduće godine je naplata poreza na kama-te, pa će tako građani koji imaju štednju u bankama plaćati porez na kamate na štednju od 12 posto, a taj bi se novac trebao uplaćivati u lokalne proračune.

I za obrtnike ima novosti, pa tako izmjenama Zakona o porezu na dobit za obrt-nike najvažnija je novost da se mijenja trenutak kada poduzetnik, fizička osoba

Piše: MIHAELA ZAGORŠĆ[email protected]

Građani koji imaju štednju u bankama, plaćat će porez na kamate na štednju

Izmjenama Zakona o porezu na dobiti, novosti očekuju i obrtnike

3AktuAlno 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

OBVEZA Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom

�U Udruzi slijepih članovima su pomagali napisati životopise i molbe te su ih uputili da pripreme potrebnu dokumentaciju kako bi se odmah nakon 1. siječnja 2015. mogli javljati poslodavcima

Članovi Udruge slijepih Varaždinske županije su proteklih dana pripremali dokumentaciju te slušali savjete kako napisati živo-topis i molbu za posao. S prvim danom nove godi-ne počinje primjena novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljava-nju osoba s invaliditetom.

Ima nejasnoćaZa članove Udruge slijepih,

kao i za sve druge osobe s invaliditetom bez posla, to donosi nadu da će se uspjeti zaposliti. Svi poslodavci koji imaju 20 i više zaposlenika od 1. siječnja 2015. imaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ogluše li se na to, morat će plaćati penale.

- U ovom trenutku još je uvijek puno nejasnoća, ali novi Zakon svakako je korak naprijed. Članovima smo pomagali napisati životopise i molbe, te smo ih uputili da prikupe dokumentaciju kako bi ih odmah s počet-kom nove godine mogli po-slati poslodavcima – rekao nam je Davor Janjušević, predsjednik Udruge slije-pih Varaždinske županije.

U županiji, prema poda-cima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, živi 10.288 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi od 20 do 64 go-

dine. I dok je zaposleno oko 500 osoba s invaliditetom, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područnog ureda Varaždin u prosjeku je 250 do 300 nezaposle-nih osoba s invaliditetom.

- Poslodavci ne moraju nužno zaposliti osobu pri-

javljenu na Zavodu. Zbog toga smo poslodavce, koji su nas kontaktirali, uputili da se jave i u udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom kako bi našli profil radnika koji im je potreban. Naš područni ured će, naravno, pomagati i posredovati pri zapošljava-nju – kaže Jasenka Hutinski, predstojnica varaždinskog područnog ureda HZZ-a.

Od 1. siječnja 2015. oče-vidnik zaposlenih osoba s invaliditetom vodit će Hr-vatski zavod za mirovinsko osiguranje. - U očevidnik se upisuju osobe s invaliditetom koje su prijavljene na miro-vinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja dje-latnosti i kojima je status

osobe s invaliditetom priznat na osnovi različitih propisa – pojašnjavaju u HZMO-u na svojim web-stranicama.

Sa mo one osobe koje će biti upisane u očevid-nik ubrajat će se u kvotu zaposlenih osoba s inva-liditetom kod poslodavca.

Više mogućnosti Jedno od otvorenih pitanja

je hoće li svi poslodavci, koji će poštovati zakon, uspje-ti pronaći profil radnika koji im je potreban. Prema podacima HZJZ-a, oko 73 posto osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnov-noškolsko obrazovanje, 20 posto ima SSS, dok je 2 posto osoba s visokom ili višom stručnom spremom.

- U našoj udruzi bilo je upi-ta poslodavaca. One koji će teško moći naći profil radni-ka koji im je potreban uputili smo na Zakladu za školo-vanje slijepih Marko Brkić, dakle na to da stipendiraju slijepe učenike i studente – rekao je Davor Janjušević.

Poslodavci koji neće moći pronaći radnika, mogu se odlučiti na stipendiranje, a imaju i druge mogućnosti. Kako će primjena novog zakona teći, tek će se vi-djeti, no za vjerovati je da će poslodavci radije zapo-šljavati osobe s invalidite-tom, nego plaćati penale ili tražiti “rupe u zakonu”.

Kazne za sve one koji neće zaposliti invalide

Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom vodit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Janjušević: Poslodavce koji ne mogu pronaći potrebni profil radnika, uputili smo na stipendiranje

Godinu dana zgrada u Hrašćici stajala je gotova i prazna. U subotu se u stanove konačno uselilo 13 varaždinskih obitelji slabijeg imovinskog statusa. Useljenje u zgradu kojoj će se mjesečni najam po kvadratu plaćati 2,72 kune (za stan od 50 kvadrata najamnina iznosi 135 kuna) čeka još 15 obitelji, kada riješe papirologiju.

- Bilo je dosta problema s ovom zgra-

dom čija je gradnja počela 2009., a postupak dodjele dugo je trajao zbog strogih kriterija – rekao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš.

Problema je bilo - zgrada je trebala biti useljena još krajem 2012. Gradsko vijeće još prošle godine donijelo je odluku o najmu zgrade, a onda da će je kupiti od Gradskih stanova. Netom prije useljenja vijećnici su van snage stavili odluku o na-

jmu zgrade uz mogućnost kupnje. Novac za ovu zgradu bio je i prenamijenjen za izgradnju POS zgrada u Vilka Novaka.

Habuš je potvrdio da je zgrada sada u vlasništvu Grada, a rekao je i da je revizija ostalih stanova u tijeku. - Počeli smo rješavati stanje i probleme u Gradskim stanovima, a revizijom treba utvrditi da li obitelji koje žive u drugim stanovima u vlasništvu Grada još uvijek zadovoljavaju

kriterije. Moguće je da se u pet godina promijenio status tih obitelji, da su djeca odrasla i zaposlila se. U tom slučaju te stanove treba dati na korištenje ljudima kojima je to najpotrebnije, s postojeće liste - rekao je. Inače, revizija je najavljena još u siječnju ove godine, a u evidenciji korisnika iz studenog prošle godine bilo je vidljivo da je mnogima još prije 10 godina istekao ugovor. (td)

Godinu dana od završetka zgrade Grad podijelio ključeve socijalnih stanova

POREZI S prvim danom siječnja na snagu stupaju nove porezne izmjene, koje građanima donose nešto veće plaće

�Od 1. siječnja iduće godine, prema Zakonu o porezu na dohodak, iznos osnovnog osobnog odbitka povećava se s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike osobni odbitak povećava se s 3.400 kuna na 3.800 kuna mjesečno

Građanima s minimalcem od 3.000 kuna plaće rastu za svega 40 kuna

Za velike obrtnike

izmjene Zakona o porezu na dobit dobra su stvar, no za nas male obrtnike ustvari se ništa ne mijenja

Mario Milak

obrtnik

Iako bi iduće godine plaće trebale rasti, a i umirovljenicima se povećava osobni odbitak, svi strahuju od poskupljenja komunalnih usluga

koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjedna-čenih djelatnosti, obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit i vođenja dvojnog knjigovodstva.

Tri kriterijaTako fizička osoba koja

ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit ako je u prethod-nom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od tri milijuna kuna, a ne dva milijuna, kao što je to bilo dosad.

- To je dobra stvar za veli-ke obrtnike, no za nas male obrtnike, ovim se izmjena-ma ne mijenja ništa. Nas stalno muči nelikvidnost - kaže novomarofski obrtnik Mario Milak.

Pored spomenutog kri-terija, fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja pore-za na dobit ako ispuni još

neka dva od tri kriterija, a to su da mu je vrijednost dugotrajne imovine veća od dva milijuna kuna, da u prethodnom poreznom raz-doblju prosječno zapošljava više od 15 radnika ili da je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila dohodak veći od 400 tisuća kuna.

IZMJENE

Povećat će se neoporezivi dio plaće odnosno osobni odbitak, što znači da će osnovica za porez biti manja i da će, po novom izračunu, za istu plaću biti obračunat manji porez. Minimalne plaće u Hrvatskoj (3.017,16 kn bruto za prošlu godinu) ne bi bile oporezivane

Neki će obrtnici od iduće godine morati voditi i dvojno knjigovodstvo

Piše: Vesna MargeTIć[email protected]


Novomarofčani će na pro-ljeće na izvanredne lokalne izbore. Posljedica je to po-sljednje sjednice Gradskoga vijeća, na kojoj većinom gla-sova HDZ-a, HSS-a i labu-rista nije izglasan proračun za iduću godinu. Marijan Kopjar, bivši SDP-ovac i bivši Hrenićev zamjenik, kod izglasavanja proračuna bio je suzdržan. Novi Marof tako je prvi grad u Varaž-dinskoj županiji koji će na prijevremene izbore jer nije prošao proračun.

- Nisam ni ljut ni uzbuđen, jer o tome smo dugo vreme-na čitali. Nažalost, politika koju HDZ vodi u Novom Marofu je politika rušenja i

jedini cilj bio je srušiti mene kao gradonačelnika. Klju-čeve Grada u veljači sam predavao maškarama, sad ću povjereniku. Vidjet ćemo tko će ih uzeti natrag – re-kao je gradonačelnik Darko Hrenić nakon glasovanja.

U Novi Marof s drugim danom siječnja dolazi povje-renik, a na Vladi je da odredi datum izbora. Hrenić je dodao i da povjereniku Grad ostavlja u dobrom stanju, bez minusa i s kontrolira-nim dugovanjima prema dobavljačima.

Koči investicije- Grad će novi izbori ko-

štati minimalno 200.000 kuna, ali koštat će i 400.000 kuna, jer će tu biti sigurno još svega.

No, sve je to nevažno. Da

KRIZA Novomarofčani s proljećem na prijevremene izbore, jer vijećnici nisu podržali proračun

�Glavna zamjerka proračunu je izostanak ulaganja u poduzetničke zone, a vijećnici HDZ-a su optužili Hrenića i da koči investicije, jer dva mjeseca uskraćuje potpis za ulaganje vrijedno oko 50 milijuna kuna. - Nisam ni ljut ni uzbuđen. Nažalost, jedini cilj novomarofskog HDZ-a bio je srušiti mene kao gradonačelnika - rekao je Darko Hrenić

HDZ, HSS i laburist srušili Hrenića, na čelo grada dolazi povjerenik

Novomarofski gradski vijećnici nisu podržali proračun za iduću godinu, pa će Novomarofčani na proljeće na prijevremene izbore

Gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić i dogradonačelnik Ne-deljko Mihalić u Gradskoj su vijećnici pri-mili ukrajinske vojnike koji su se nedavno liječili u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama.

U Varaždinskim se Toplicama liječilo i rehabilitiralo osmero pripadnika ukra-jinske Nacionalne garde. U Hrvatsku su stigli sukladno ponudi hrvatske vlade o

pomoći hrvatskih liječnika u oporavku ranjenih vojnika, objavljenoj na rujanskom summitu NATO-a. U Varaždinskim su Toplicama, na teret hrvatskog državnog proračuna, boravili dvadesetak dana.

U Ukrajini je u sukobima u dvije istočne županije, u Donjecku i Luhansku, do sada poginulo više od četiri tisuće ljudi, vojnika i civila.

Do primirja 5. rujna poginulo je naj-

manje 3660 ljudi, a od tada oko 400. To su samo procjene, jer se tvrdi da postoje i masovne grobnice. U borbama koje traju od proljeća gotovo je devet tisuća ljudi ranjeno.

Susretu topličkih čelnika i vojnika na-zočili su i predstavnici Udruge branitelja. Tijekom sastanka razgovaralo se o proble-mima s kojima se svakodnevno susreću ukrajinski borci. (vg)

Ukrajinski vojnici bili na rehabilitaciji u bolnici u Varaždinskim Toplicama

Ovo je kulminacija

jedne promašene politike. Izlaskom gradonačelnika iz HNS-a izgubili smo vertikalu prema vlasti.”

Siniša Jenkač, HDZ

Većina vas bi me

rado vidjela ne u Remetincu, nego u Sibiru, no na vašu žalost, Grad sam vodio dobro i mogu mirno spavati.”

Darko Hrenić, gradonačelnik

Svašta bi se moglo ostvariti, samo da postoji dogovor između vlasti i oporbe, rekla je Mirjana Kuzelj

Kakvog će izbora imati Marofčani na izborima?

Da je novomarofski gra-donačelnik slušao pamet, a ne srce, još bi danas bio gradonačelnik. Da je ostao u HNS-u, a ne prešao u re-formiste, valjda bi ga HDZ i HSS ostavili da vodi Novi Marof do kraja mandata. Jer upravo je to jedan od razloga za njegovu smjenu, odnosno za prijevremene izbore u Novom Marofu. Nije ostao u HNS-u, pa je izgubljena vertikala vlasti. Kaže to prvi čovjek no-vomarofskog HDZ-a. Koji bi, ruku na srce, sebe rado vidio u gradonačelničkoj

fotelji. Zato valjda u Novom Marofu ništa nije štimalo unatrag šest godina. Otkako HDZ nema gradonačelnika. Jer je samo u njihovo vrije-me, onih gotovo 20 godina, sve bilo sjajno. Oni koje pamćenje služi, sjetit će se i onoga kad je HDZ u Novom Marofu bio u koaliciji s da-nas mu mrskim HNS-om te HSLS-om, a grad je vodio haeselesovac. To, naravno, nije potrajalo, jer gradona-čelnik nije bio hadezeovac. Pa su na brzaka raskinuli koalicijski sporazum i spet-ljali se, kao i sad, s HSS-om i dobili gradonačelnika.

Obračun s njomA haesesovac, koji je pri-

je nekoliko mjeseci držao stranu sad već bivšem no-vomarofskom gradonačel-niku, ali se u međuvremenu predomislio, pa prešao k hadezeovcima, iskoristio je posljednju sjednicu Grad-

skoga vijeća za obračun s gradskom službenicom. Zato jer mu je otvorila poštu i nije ga istoga trena obavije-stila o sadržaju. Umjesto da fino i kulturno to raspravi s njom nasamo. Ali mu se valjda lijepo vidjelo što su na sjednici kamere i novinari, pa ajmo iskoristiti svojih pet minuta. Koje su potrajale sat i pol. Tko je, kako i za-što otvorio poštu, po čijem nalogu i što se tu i koga opstruira. Da je na mjestu te gospođice bio muškarac iz HDZ-a ili HSS-a, od cijelog tog showa na Gradskom vijeću ne bi bilo niš. Ali eto, neka se pokaže moć, pa makar i na taj način.

Drži se HSP-aZahvaljujući HDZ-u i

HSS-u, ali i laburistu te bivšem esdepeovcu, koji čak nije mogao reći je li za ili protiv proračuna, već se suzdržao, kao da je to manja šteta, Novomarofčani će na nove izbore. Na kojima će opet birati i gradonačelnika i gradske vijećnike. Ako je suditi prema dosadašnjim izborima, neće imati baš što birati, jer se u novomarof-skoj politici godinama vrte jedni te isti ljudi. Možda bi zato bilo najbolje da ovaj povjerenik kojeg će imeno-vati Vlada u Marofu ostane dovijeka. Ili da svi glasaju za HDZ, jer će samo tada sve biti u redu.

A da će u jednoj stranci ostati dovijeka, nadao se jedan županijski vijećnik, haespeovac. Nitko, naime, nije znao da ga se iz te stran-ke izbacilo još u veljači, jer on javno još uvijek djeluje kao stranački čovjek. Drži se HSP-a, iako ga stranka neće. Ali on hoće nju. Jer nema pojma da su ga izbacili.

Tko je, kako i zašto otvorio poštu predsjednika Vijeća, pitanje je sad

Piše: MIHaela ZaGORšćaK

KomenTAR

�Oni koje pamćenje služi, sjetit će se i onoga kad je HDZ u Novom Marofu bio u koaliciji s danas mu mrskim HNS-om te HSLS-om, a grad je vodio haeselesovac. To, naravno, nije potrajalo, jer gradonačelnik nije bio iz HDZ-a

Piše: MIHAELA ZAGORŠĆ[email protected] izbori koštaju i 20.000 kuna,

to je 20.000 kuna potroše-nih nizašto, jer u nijednoj riječi nismo čuli što će se to događati u Novom Marofu iduće godine ako pobijedi netko drugi.

Vrlo sam zabrinut i neka se ne vade na mene, da sam ja nešto kriv, ako dođu na vlast - rekao je Hrenić. Na pitanje hoće li se ponovo kandidirati, odgovorio je da će najprije razgovarati sa svojom obitelji, “ jer u Marofu baviti se politikom je strašno”.

- Osjetio sam to na svojoj koži. To su stalni stresovi i napadi na osobnoj razini. Mislim da mi to više ne treba i dobro ću razmisliti o tome, ali neću izaći iz politike - rekao je Hrenić.

Prvi čovjek novomarof-skog HDZ-a Siniša Jenkač, pak, nakon što su srušili proračun, rekao je da na propuste vlasti HDZ upo-zorava već godinama.

- Ovo je kulminacija jedne promašene politike. Izla-skom gradonačelnika iz HNS-a izgubili smo verti-kalu prema vlasti, pa time nemamo mogućnosti ni prema EU fondovima, ni prema ministarstvima, a vrlo malo mogućnosti ima-mo i prema Županiji - rekao je Jenkač.

Glavne zamjerke prora-čunu, kako su hadezeovci rekli na sjednici, jesu neula-ganja u poduzetničke zone u Možđencu i Oštricama, zbog čega potencijalni in-vestitori odlaze u druge sredine.

Optužili su Hrenića da koči investicije, jer “dva mjeseca iz neobjašnjivih razloga uskraćuje potpis tvrtci Knauf Insulation čime usporava i ugrožava investiciju vrijednu oko 50 milijuna kuna”, a zato što nije otkupljeno zemljište za srednju školu, Aquatehnika ne može nastaviti s grad-njom kanalizacije.

Marof opet rugloProračun su branili HNS-

ovci, Hrenićevi bivši stra-nački kolege, pa je tako Dra-ga Bitar rekla da proračun može biti i gori i slabiji, ali da njegovim izglasavanjem žele osigurati stabilnost, dok je Mirjana Kuzelj upi-tala vijećnike zar idu rušiti proračun, jer “jednostavno njime nisu zadovoljni?”.

- Proračun je sada kriv za sve. Njegovi su prihodi nikakvi, jer nema novca. Koliko nam je firmi ostalo u gradu, koliko je ljudi ostalo bez posla? - upitala je M. Kuzelj.

Rekla je i da bi se svašta moglo ostvariti, samo da postoji dogovor između vlasti i oporbe, a proračun

5AktuAlno 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

KRIZA Novomarofčani s proljećem na prijevremene izbore, jer vijećnici nisu podržali proračun

�Glavna zamjerka proračunu je izostanak ulaganja u poduzetničke zone, a vijećnici HDZ-a su optužili Hrenića i da koči investicije, jer dva mjeseca uskraćuje potpis za ulaganje vrijedno oko 50 milijuna kuna. - Nisam ni ljut ni uzbuđen. Nažalost, jedini cilj novomarofskog HDZ-a bio je srušiti mene kao gradonačelnika - rekao je Darko Hrenić

HDZ, HSS i laburist srušili Hrenića, na čelo grada dolazi povjerenik

U Varaždinskoj županiji Ivi Josipoviću 50,26 posto glasova, a Kolindi Grabar Kitarović 27,24 posto

Novomarofski gradski vijećnici nisu podržali proračun za iduću godinu, pa će Novomarofčani na proljeće na prijevremene izbore

Hoće li Hrvatska dobiti predsjednicu ili će i dalje imati predsjednika, bit će poznato tek nakon drugog kruga predsjedničkih izbora koji će biti održani 11. siječnja. Birači će moći birati između Ive Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović. Prema privremenim neslužbenim rezultatima, u prvom krugu izbora u nedjelju Josipović je “tijesno” po-bijedio s 38,46 posto glasova ispred Kolinde Grabar Kitarović, koja je osvojila svega

jedan posto glasova manje ili 37,22 posto.U Varaždinskoj županiji izborni rezultati su drugačiji: Ivo Josipović osvojio je 50,26 posto glasova, Kolinda Grabar Kitarović 27,24 posto, Ivan Sinčić 17,91 posto, dok je Milanu Kujundžiću pripalo svega 3,22 posto glasova. Kad su u pitanju Varaždin, Ivanec i Ludbreg, Josipović je osvojio natpolovičnu većinu glasova, a u preostala tri grada – Lepoglavi,

Varaždinskim Toplicama i Novom Marofu - prestigao je protukandidate. Najtjesnije je bilo u Novom Marofu, gdje su birači Ivi Josipoviću dali 37,95 posto glasova, dok je Kolinda Grabar Kitarović dobila svega jedan posto manje ili 36,79 posto glasova. Kandi-datkinja HDZ-a je pobijedila u četiri općine – Breznici, Brezničkom Humu, Ljubešćici i Visokom, dok je u preostalim općinama najviše glasova pripalo Josipoviću. (vms)

odazovu predsjedničkim izborima 28. 12. 2014. i da svojim glasom podrže kan-didatkinju Kolindu Grabar Kitarović u njenim nasto-janjima da postane prva hrvatska predsjednica”.

- Mikec se lažno predstav-lja kao član HSP-a - tvrdi Mirela Bušljeta Felc, glavna tajnica HSP-a. Kaže i kako je Mikec 18. prosinca mogao

samo u svoje ime dati po-dršku kandidtkinji HDZ-a za predsjednicu. U ime HSP-a nije imao ovlasti niti je mogao, budući da nije ni član niti dužnosnik HSP-a. Istaknula je i da je takva podrška u suprotnosti sa stavom HSP-a, koji je svoju podršku kandidaturi za predsjednika dao predsjed-ničkom kandidatu Milanu Kujundžiću, što je poznato javnosti.

Zanimljivo je i kako je lani Mikec glasao za proračun za 2014. godinu, a gotovo istodobno s time, imenovan

SKANDAL HSP optužuje za lažno predstavljanje

Mikec 10 mjeseci nije član HSP-a, a to ni sam ne zna!

Županijski vijećnik Ivan Mikec nije član HSP-a! Pro-izlazi to iz demantija HSP-a koji potpisuje predsjednik stranke Danijel Srb, reagi-rajući na tekst objavljen u 7Plus Regionalnom tjedni-ku o donošenju županijskog proračuna, kada je Mikec digao ruku za proračun.

Lažno se predstavlja- Mikec nije član HSP-a

od 1. veljače ove godine te nema ovlasti nastupati uime HSP-a ni na Županijskoj skupštini ni u medijima, pa je proračun mogao po-držati samo u svoje ime, ali ne i u ime HSP-a - piše u demantiju.

Zanimljivo je da je Mikec, iako nije član HSP-a od veljače, 18. prosinca poslao priopćenje medijima u ko-jem navodi da “Hrvatska stranka prava Varaždin-ske županije ističe kako će na predstojećim predsjed-ničkim izborima podržati kandidaturu kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar Kitarović.

Ov ime pozivamo sve članstvo i simpatizere Hr-vatske stranke prava da se

�Mikec nije član HSP-a od 1. veljače ove godine te nema ovlasti nastupati uime HSP-a, kaže Danijel Srb, predsjednik stranke

Ivan Mikec (desno) ne zna da još od veljače nije član Hrvatske stranke prava

je u Nadzorni odbor Agen-cije za razvoj Varaždinske županije.

Nagrada AZRA- Lažno predstavljanje u

ime HSP-a kao i podrška proračunu Varaždinske županije ide na savjest Mi-kecu, koji je zbog te po-drške nagrađen ulaskom u nadzorni odbor tvrtke u suvlasništvu Županije. Stoga nas ne čudi što na stranicama Varaždinske županije nije navedeno da nije vijećnik HSP-a - kaže M. Bušljeta Felc.

Mikec, pak, nije imao pojma o tome da više nije član stranke.

- Nitko me o tome iz HSP-a nije obavijestio niti sam dobio kakvo rješenje. Za to prvi put čujem i ne znam što bih na to rekao - kaže Mikec dodavši i da su ga o dopisu HSP-a u kojem navode da on više nije njihov član obavije-stili na Badnjak iz Županije.

Kaže da je stranačke čel-nike zadnji put kontaktirao u veljači, kada je na Glav-nom stanu iznio svoj stav o “ famozna dva Sabora stranke i kandidatima za predsjednike”.

- Otada mi se nitko nije javio - rekao je Mikec.

Mikec: Nitko me nije obavijestio da nisam član HSP-a niti sam dobio kakvo rješenje

Draga Bitar (HNS): Proračun ne može biti gori i slabiji, ali izglasavanjem želimo osigurati stabilnost

Piše: MIHAELA ZAGORŠĆ[email protected]

je nazvala “siročetom koje nema ni oca, ni mater”.

- Da je bilo iskrenosti, mogli ste predložiti aman-dmane na proračun i vjeru-jem da bi ih gradonačelnik

usvojio. Odluka o rušenju gradonačelnika donesena je puno prije i nemojte od nas raditi budale.

Marof je opet ruglo i cijela

županija nam se smije - re-kao je, pak, Siniša Česi.

Prije nego što su vijećnici glasovali o proračunu, Hre-nić je rekao da je sve radio pošteno i transparentno, te da će građanima napisati sve što je radio u proteklih šest godina i to radi njih, jer su ga oni izabrali na mandat od četiri godine, “a ne vi, koji ćete me sada rušiti”.

- Većina vas bi me rado vi-djela ne u Remetincu, nego u Sibiru, no na vašu žalost, Grad sam vodio dobro i mogu mirno spavati, a i bilo tko može doći u kontrolu. Zanima me samo, ako po-bijedite, kako ćete doći pred Milanovića, a srušili ste mu dogradonačelnika iz SDP-a - rekao je Hrenić.

milijuna kuna trebao je iznositi novomarofski gradski proračun za iduću godinu, no većina vijećnika odlučila je da ga neće podržati, jer je “napuhan, nerealan i neprovediv”, pa se ide na izbore

26,8


Kad je napokon dočekala termin u Medikolu u Zagre-bu za pretragu PET/CT, teško bolesna Varaždinka (podaci poznati redakciji), znala je da o toj pretrazi ovisi daljnji tijek njezina liječenja. Nakon

operacije karcinoma debelog crijeva koji je metastazirao na jetru, jedino su ovom pretra-gom onkolozi mogli odrediti zdravstveno stanje i odrediti daljnju terapiju.

Šok u ZagrebuNo prije 20-ak dana – šok.

Mjesec dana nakon opera-cije, termin koji je HZZO dogovorio prema ugovoru s Medikolom, otkazuje se. Bez riječi objašnjenja. Vremena nije bilo. Čitateljica odlazi u Medikol privatno i pregled plaća osam tisuća kuna.

I nije jedina kojoj je otka-zana pretraga. Gotovo 1.500 pacijenata koji su u prosincu trebali obaviti neku od pre-traga u Medikolu, na treret HZZO-a, ostalo je zatečeno kad im je dan-dva prije ugo-vorenog termina iz Medikola javljeno da se on otkazuje. Pacijentima, među kojima mnogima pregled doslovno

znači život, ostale su dvije opcije. Ili pričekati da im HZZO odredi novi termin ili jednostavno – platiti pregled. Vesna je nekako “skrpala” novac, no što je sa svima onima kojima je ovaj iznos nedokučiv?

Medikol je, naveli su iz HZZO-a, još 27. studeno-ga obavijestio Zavod da su zbog prekoračenja ugovo-renog godišnjeg limita za 2014. godinu s navedenim datumom prestali provoditi zdravstvenu zaštitu na teret HZZO-a. Istovremeno su otkazali narudžbe već ranije zakazanih termina pregleda i dijagnostičkih pretraga. - Iz tog je razloga HZZO od Poliklinike Medikol zatražio žurno očitovanje s obzirom na činjenicu da je Poliklinika, u skladu s ugovornim ob-vezama, bila dužna tijekom cijele godine osigurati do-stupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama HZ-ZO-a. Isto tako, HZZO je od Poliklinike Medikol zatražio popis svih pacijenata kojima su zakazani termini pregleda i dijagnostičkih pretraga, a potom naknadno otkazani - istaknuli su iz HZZO-a.

Svi obaviješteni?Što s pacijentima koji, po-

put čitateljice iz Varaždina, nemaju vremena čekati novi termin? - HZZO je preugo-vorio dodatna sredstva za provođenje dijagnostičkih/terapijskih postupaka za razdoblje do 31. prosinca 2014. godine s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb, Općom bolnicom Čakovec, Općom bolnicom Varaždin i

DVOJBE Čitateljici iz Varaždina u Medikolu otkazali pretragu PET/CT na teret HZZO-a

Čitateljica je na pretragu PET/CT bila upućena nakon operacije karcinoma debelog crijeva koji se proširio na jetru

Otkazanu pretragu platila sama, a platio je i HZZO?!

� Iz HZZO-a navode da ih je Medikol još 27. studenoga obavijestio da su zbog prekoračenja ugovorenog limita za 2014. prestali provoditi zdravstvenu zaštitu na njihov teret. Napominju da su ugovorili dodatna sredstva do kraja godine. Varaždinka o tome nije bila obaviještena

Čitateljica uspjela “skrpati” novac i sama platiti, no kako su prošli oni koji nisu uspjeli naći novac?

Smoljanec: Od 1. siječnja sve će funkcionirati besprijekorno

Svi koji su u prosincu morali obaviti nešto u Općoj bolnici Varaždin, trebali su se obo-ružati dodatnim strpljenjem. Zbrku koja je, osim pacijen-tima, zadavala glavobolju i medicinskom osoblju, unijeli su novi računalni programi. Uputnice su “lutale” na krive odjele, pacijenti se odjavljivali umjesto da su se prijavljivali. Dok su pacijenti i medicinsko osoblje gubili živce, o čemu je zapravo bila riječ, objasnio nam je sanacijski upravitelj, Mladen Smoljanec. – Bolnica se morala integrirati u za-

jednički informatički sustav s bolnicama u Klenovniku i Novom Marofu čime će infor-matički sustav sve tri bolnice, osim medicinskog, biti proši-

ren i na poslovni dio - kazao je Smoljanec.

S implementacijom novog sustava započelo se početkom prosinca da bi se s kompletnom primjenom započelo s prvim

danom nove, 2015. godine. – Nije to baš tako jedno-

stavno. Ipak, ovo je bolnica i svaka pogreška može ugroziti nečiji život - govori liječnica varaždinske bolnice. Medi-cinsko osoblje imalo je najviše problema s integriranjem u novi sustav, s obzirom na to da upravo oni najviše vremena provedu radeći na računalima - kompletan unos podataka.No, bilo je dovoljno vidjeti re-dove na šalterima i neugodnu nervozu. Mladen Smoljanec tvrdi kako za svaku novost tre-ba vremena za prilagodbu te da će 1. siječnja sve funkcionirati besprijekorno. S njim se slaže i naša sugovornica, ipak malo

skeptičnija. – Treba vremena za prilagodbu. Jasno je da smo sada sporiji i da dolazi do češćih zabuna. Jedno vrijeme smo imali mogućnost, ako još nismo bili na „ti“ s novim programom služiti se starim, Ibisom, ali sad je s tim gotovo - veli liječnica. - Da je bilo zbrke, bilo je. Recimo, zatvorila sam pacijenta nepotrebno i time blokirala drugima ulaz - veli naša sugovornica. Na pri-mjedbu da medicinske sestre sve više vremena provode uz kompjutor, a sve manje uz pacijente, doktorica veli: – Na žalost, to je cijena informati-zacije. Kao da i ovako nemamo problema s manjkom osoblja.

Osoblje uči, pacijenti čekaju, a nervoza rasteNOVINE Gužve u varaždinskoj Općoj bolnici zbog uvođenja zajedničkog informatičkog sustava

Uputnice “lutale” na krive odjele, pacijente prijavljivali umjesto odjavljivali...

Piše: ViŠnja [email protected]

“Poz itronska emis ijska tomograf ija (PET/CT) je metoda kojom se pomo-ću radiofarmaka prikazuje funkcionalno stanje tkiva i organa, odnosno metabo-lička aktivnost stanica. To je najosjetljivija molekularna slikovna metoda današnjice, te je standardna metoda u praćenju bolesnika sa različitim tumorima. PET/CT je osobito koristan za lo-kalizaciju tumora, procjenu učinka provedene terapije, uznapredovalosti bolesti, detekciju lokalnog recidiva i udaljenih metastaza,a u novije vrijeme ova dijagno-stika ima sve veći značaj u preciznijem planiranju radioterapije. U rutinskoj dijagnostici glavnina PET/CT pretraga s 18F-FDG se radi u onkoloških bolesnika, a osim u onkologiji 18F-FDG primjenjuje se i u kardiolo-giji (za dijagnostiku ishemij-ske bolesti srca) i neurologiji (epilepsije, demencije).”

Izvor: Poliklinika Medikol

Što je PET/CT?

8.000kuna platila je teško bolesna čitateljica pretragu PET/CT u poliklinici Medicol u Zagrebu

Poliklinikom Medikol. Ugo-varanje dodatnih sredstava bilo je nužno kako pacijen-ti kojima su već zakazane nužne pretrage i pregledi u Poliklinici Medikol ne bi ostali bez zdravstvene zaštite - navode iz Zavoda.

Napominju da su regional-ni uredi i područne službe HZZO-a sve pacijente već

obavijestili u koju zdravstve-nu ustanovu se mogu javiti kako bi obavili potrebane dijagnostičke pretrage.

No Varaždinku nitko nije obavijestio da je njezin pre-traga otkazan, pa je sama platila 8.000 kuna znajući da joj svaki izgubljeni dan umanjuje šansu za uspješno liječenje.

- Sredstva su namijenje-na isključio za provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka onim pacijentima kojima su zakazani dijagno-stičko-terapijski postupci tijekom mjeseca prosinca u Poliklinici Medikol te potom naknadno otkazani. Odo-brena sredstva ne mogu se prenamijeniti na druge ugo-

vorene sadržaje pojedine zdravstvene ustanove - naveli su iz HZZO-a.

Što to konkretno znači za pacijenta? Ispada da je Varaž-dinka morala platiti pregled u prosincu iako ga je navodno, hitnim dogovorom, već platio HZZO. Iz Medikola ni nakon dva tjedna odgovore nismo primili.

Piše: ViŠnja [email protected]

7 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK OGLAS

8 Život REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

životwww.regionalni.com


Općina Gornji Kneginec neće organizirati doček Nove godine na svom trgu. Novac za vatromet i najam pozornice dali su djeci s teškoćama u razvoju, svakome po 500 kuna, što im je podijeljeno u ponedjeljak. - Ne bi bilo primjereno trenutku i situaciji u kojoj se nalazi cijela država trošiti sredstva na vatromet i najam pozornice. Dio sredstava predviđenih u proračunu za organizaciju dočeka isplaćeno je za dvadesetero djece s teškoćama u razvoju s područja općine, koja su evidentirana pri Centru za socijalnu skrb Varaždin - javili su iz Općine Gornji Kneginec. I prošle godine Općina je isplatila “božićnicu” djeci s teškoćama u razvoju u istom iznosu.

Umjesto vatrometa pomoć djeci

CENACCOLO U molitvenoj zajednici za ovisnike trenutno je 22 odraslih i osmero djece

Droge je danas najmanje, a sve je više internet-ovisnika

Najteže je prepoznati kad internet od zabave preraste u ovisnost. Trenutno ih kod nas nema, ali u drugim je našim zajednicama po svijetu priličan broj internet-ovisnika. To su ljudi koji po cijele dane vise pred kompjutorom. Internet, igrice... od sve mlađe dobi. Kad dođu u društvo, ne znaju prozboriti riječi, primiti metlu... Droge je danas najmanje, a sve više su problem druge ovisnosti. Onih klasičnih, starih ovisnika, kako ih ljudi percipiraju – neurednih koji žicaju po gradu i kradu na sitno – gotovo pa i nema. Ovisnike valja prije tražiti pred kompjutorskim ekranom, priča i u njegovoj priči sve više prepoznajemo neke drage nam ljude.

Internet-ovisnici

Kad jednom pronađeš svoje mjesto, osjećaš se dobro, smireno

Droge je danas najmanje, a sve više su problem druge ovisnosti

Žene nisu svjesne da imaju problem ovisnosti - kupovina, materijalizam...

„Budite budni“ – poručuje Ivica, voditelj varaždinske molitvene zajednice Cenacco-lo. Teško je opisati atmosferu u vrijeme našeg prvog, pred-božićnog boravka zajednici u kojoj je trenutno 22 odraslih ovisnika i njihovih osmero djece. Tradicionalno se izra-đuju jaslice za priredbe koje će

članovi održati Varaždincima. Sve je živo, no istovremeno, ondje se doslovno osjeća neki drugi svijet od onoga iz kojega smo došli, kročivši kroz širom otvorena vrata Cenaccola. Smireniji svijet.

Cenaccolo je poslije rata, devedesetih, bio klasična ko-muna za narkomane. - Rat je stvorio velik broj ovisnika. Sad se promijenila jedna cijela generacija, a mi smo postali molitvenom zajednicom - priča nam voditelj Ivica, koji u zajednici živi 13 godina, u njoj se oženio i dobio četvero djece. Nakon što je promijenio nekoliko zajednica, sada se s obitelji skrasio u Varaždinu. – Našli smo svoje mjesto. Kad ga jednom pronađeš, osjećaš se dobro - smireno govori. Djeca sada idu u vrtić kod uršulinki i nemaju problema s drugom djecom, ali iako Ivica ne želi priznati, rekla bih da se školskih dana i predrasuda ipak pribojava. Premda je sada u gradu otvorena i katolička škola, što ga smiruje.

On i supruga misle ostati u zajednici. – Zajednica treba ljude s iskustvom. Došli su novi klinci, nove droge, nove ovisnosti - govori i nemalo nas iznenađuje. – Uz kocku i depresiju, sve je više inter-net-ovisnika koji pokucaju na

vrata zajednice.Kako bi se uopće ušlo u za-

jednicu, rade se pripreme po većim hrvatskim gradovima. -

Za to se vrijeme, u svoje-vrsnoj izolaciji, „skidaš“ s ovisnosti. Ulazak u komunu uvjetovan je ranijim prekidom ovisnosti. Potom se razgo-vara. Na tim se razgovorima procijeni je li osoba spremna za život u zajednici ili možda boluje od nekih psihičkih pro-blema – ipak ovdje ima dosta djece, a mi nismo stručne osobe. Nekada je program trajao tri godine, sada je vri-jeme neodređeno. Po izlasku se ne preporuča povratak u svoj grad gdje ćeš susretati staro društvo, ne preporuča se niti povratak roditeljima, nego kompletan život iznova u kojem ćeš zasukati rukave i raditi da bi preživio. Biti sa-mostalan, odgovoran, stvoriti radne navike, biti iskren....

Miješana kućaCenaccolo ima sedam kuća

u Hrvatskoj. Ova, varaždin-ska, jedina je miješana. Ima još jedna kuća za djevojke u Vrbovcu, dok su preostale kuće muške. Na pitanje znači li to da je puno više ovisnika muškoga spola, Ivica prepu-šta riječ Danijeli iz Sremske Mitrovice. – Žene puno puta

ne priznaju problem. Nisu niti svjesne da imaju problem ovi-snosti. Dovoljno je spomenuti kupovinu, materijalizam - sve su to ovisnosti - veli. Iako, kad se spomene ovisnost i komuna, prva pomisao je droga. Danijela je došla iz Vrbovca. – Shvatila sam da sam na dnu i da mi je to zadnja šansa. U Varaždinu sam sada dvije godine – sviđa mi se ova realnost. U Vrbovcu smo, ipak,

�Po izlasku se ne preporuča povratak u svoj grad gdje ćeš susretati staro društvo, ne preporuča se niti povratak roditeljima, nego kompletan život iznova u kojem ćeš zasukati rukave i raditi da bi preživio

Piše: Višnja [email protected]

Potreba za miješanom kućom osjetila se u za-dnje vrijeme. – Mnogo mladih obitelji zajed-no nam je pokucalo na vrata. Obitelji razorene zbog kocke, ovisnosti. Sa-mohrane majke također su dobrodošle. Jednako tako, različitih smo vje-roispovijesti. Kršćani i muslimani zajedno mole. Nema ograde, vrata su širom otvorena – svatko je slobodan doći ili izaći. Nećemo ga sprečavati. Ovdje su oni koji to žele. Ne možemo mi vezati nekoga.

Vjera, spol, rasa - nebitno

Priredbu Rođenje Krista Cenaccolo je izveo na Božić i Štefanje te će ju odigrati još dva puta – za Novu godinu i Tri kralja

same djevojke što ne odgovara realnom svijetu u koji se kad-tad trebamo vratiti. Ipak, ono je za početak bilo, mislim, bolje – zatvorenije.

Bez poroka si dosadanDa sam odmah došla ovdje,

možda bih se izgubila, ne bih ništa napravila - kaže Danije-la, koja je nedavno bila doma dva mjeseca. – Ljudima si dosadan vani. Ako ne piješ, ne pušiš... još se sprdaju s tobom, kao, zovu te „opatica“ - veli. Ivica se nadovezuje: – Sve počinje u školi kad kao nisi

„in“ ako nemaš porok.Cure se u zajednici bave

kreativnim i kućanskim po-slovima, hlače ne nose kako bi se „naučile“ ženstvenosti. – Drukčije se morate kretati, drukčije sjediti, sagnuti se... - kaže Danijela. U to ne ulazi šminka s obzirom na to da se smatra kako je bitna unutarnja ljepota. Kreativnim figurama, suvenirima, svime što izra-de, zarađuju novac za svoju veliku obitelj. Dečki se bave poljoprivredom, kojom se velikim dijelom prehranjuju, pripremom drva, kućnim po-

pravcima... Posla uvijek ima. – Ljudi niti ne znaju koliko su kreativni dok to ne izvučeš iz njih. Kreativa te otvara, oživ-

ljava. Jedino što sam mislio u životu da znam je oprati čaše i natočiti pivo. Bio sam, naime, konobar. Ovdje sam otkrio

puno drugih stvari. Imam traktorčić, obrađujem zemlju, to mi je gušt - priča Ivica. Uz donatore, pomažu i roditelji koliko mogu. I živi se.

- Svoj križ uvijek nosimo sa sobom, ali naučimo živjeti s njim. Svojim primjerom po-kazuješ drugima da je moguće promijeniti se - kažu.

Najmlađa ovisnica, Klaudi-ja, prije nekoliko je dana napu-nila dvadesetu. U zajednicu je ušla sa 16 godina. - Nemojte se čuditi. Danas je normalno da klinci s desetak godina postaju ovisnici - ističe.

studenata potpisalo je prošlog utorka ugovore za korištenje sti-pendija s Varaždinskom županijom u akademskoj godini 2014./2015. Za nadarene studente i utvrđena zanimanja od posebnog interesa

za Varaždinsku županiju dodijelila se 31 stipendija, za studente loših socioekonomskih prilika dodijelilo se 25 stipendija, a učenici istog statusa dobili su ukupno 10 stipendija. Mjesečni iznos stipendija koje se dodjeljuju svih 12 mjeseci, za učenike iznosi tristo kuna, a za stu-dente sedamsto kuna.

66

9Oglasi 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

10 REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555općina martijanec

U općini Martijanec, na-domak Ludbrega, velika pa-žnja pridaje se društevnom i kulturnom životu. Na dan općine prije mjesec i pol otvoren je Kulturno-infor-mativni centar (KIC) koji vodi jedan od glavnih moti-vatora društevnog života u općini – KUD Martijanec. - KUD stalno koristi prostore, a počele su i aktivnosti na opremanju knjižnice i čita-onice te nam je u tu svrhu Zagrebačka banka donirala tri kompjutera za rad na čemu smo im zahvalni. Od-mah nakon otvorenja odr-žan je i velik broj programa. Udruga narcisa iz Ludbrega organizirala je predavanje

dr. Dragice Lukić o važ-nosti prevencije raka dojke, a za poljoprivrednike je organizirano predavanje za rukovanje pesticidima. Na kraju su i polagali ispite. Slijedi i daljnja edukacija po-ljoprivrednika s naglaskom oživljavanja poljoprivredne proizvodnje i oživljavanje sela – kaže načelnik općine Martijanec Marijan Horvat.

Očuvan okolišVeli, Martijanec je poljo-

privredni kraj, a sa stanjem u poljoprivredi, budućnost i ostanak mještana na zemlji vidi okretanjem ekološkoj proizvodnji, ali i drugim dohodovnim kulturama. - Ekološki smo očuvani i ima mjesta za takvu proizvod-nju. I ratarskih kultura, ali i peradi – objašnjava Horvat.

MARTIJANEC Marijan Horvat veliku važnost pridaje kulturnom i društvenom životu općine

Na proljeće će početi dogradnja škole, a u Martijancu se nadaju da će početi i izgradnja vrtića

U Općini financijski potpomažu studente i roditelje novorođene djece

Obrazovanje i poljoprivredanajbitniji su za razvoj općine

�U nedavno otvorenom Kulturno-informativnom centru općine Martijanec već je organizirano nekoliko predavanja, a radi se na opremanju knjižnice i čitaonice

Načelnik Martijanca Marijan Horvat smatra da ljude treba zadržati na zemlji, a mladima dati dobro obrazovanje od malih nogu

Na Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Martijanec u ovoj su općini posebno pono-sni. Oni su čuvari tradicije i oni koji najviše predstavljaju općinu Martijanec. U subotu su organizirali tradicional-ni Novogodišnji koncert u sportskoj dvorani Osnovne škole Martijanec. Uz KUD Martijanec nastupila su i dva župna zbora - župni zbor župe svetog Martina Mar-tijanec te zbor mladih župe

svetog Martina. Uz njih, na koncertu su nastupile i

mještanke Barbara Barica Dobrin, Terezija Krušec i Ines Grabarić.

Blagdani u Martijancu uz glazbu i plesNOVOGODIŠNJI KONCERT Tradicionalno uz KUD Martijanec

Prigodne pjesme otpjevala su dva župna zbora župe svetog Martina

vatnog partnerstva za koji je raspisan natječaj. To će nam omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu. Projekt izgradnje vrtića pak, naša velika želja, našao se na indikativnoj listi Ministar-stva znanosti, obrazovanja i sporta. Gradnja bi tako-đer trebala početi 2015. jer

ističe građevinska dozvola – objašnjava Horvat.

U Općini Martijanec nov-čano potpomažu i studente i roditelje novorođene djece.

- Podijelili smo studen-tima i novorođenoj djeci po 500 kuna. Svake godine imamo približno jednak broj novorođenih, ove godine

Načelnik Horvat Amerikancu čiji je djed porijeklom iz Sudovčine u samo nekoliko tjedana pomogao je naći njegove rođake. Dobre odnose održava i s francuskim hodočasnikom Hubertom Morelom koji je Martijanec posjetio na hodočašću putevima svetog Martina

KONTAKTI

Uz razvoj poljoprivrede, razvoj općine temelji se i na osiguranju obrazovanja.

- Trebamo zadržati mlade u mjestu i sve svoje snage unatoč skromnom prora-čunu tome usmjeravamo. Ovog proljeća kreće se u dugoočekivanu dogradnju škole po modelu javno-pri-

bilo ih je 22, a roditeljima sam poručio da se nadam da ćemo se vidjeti i sljedeće godine – naglašava Horvat.

Važni kontaktiU proteklih godinu dana

načelnik Horvat riješio je i jednu potragu za korije-

nima. - Preko e-maila ovog pro-

ljeća javio mi se Amerikanac u potrazi za korijenima. Njegov djed potječe iz Su-dovčine te me zamolio da mu pomognem naći rođake.

Uspjeli smo ga za samo ne-koliko tjedana spojiti s rođa-cima, dati mu kontakte kao i fotografije. Najavio je posjet prvom prilikom, a ostali smo u kontaktu – kaže Horvat.

Dobre odnose održava i s francuskim hodočasnikom Hubertom Morelom koji je prilikom obilaženja puteva svetog Martina prošle godi-ne prošao i kroz Martijanec. - Naša općina je član Kul-turnog centra Sveti Martin Hrvatska s kim u suradnji ovog ljeta planiraju posta-viti stopu svetog Martina u župnu crkvu u Martijan-cu. Ta je crkva, baš poput kapele svetog Benedikta u Hrastovljanu i kapele Sv. Križa u Križovljanu gdje su u toku restauratorski radovi, veliko povijesno blago naše općine – kaže Horvat.

U narednoj godini dosta ćemo uložiti u rješavanje pitanja odvodnje zajedno s Hrvatskim vodama. Najbitnija je regulacija toka Plitvice koja je unatrag dvije godine četiri puta nanijela velike štete mještanima u Hrastovljanu. Polja su bila poplavljena, a stradale su i kuće – ističe Horvat. Planira se

asfaltiranje dionice ceste Martijanec - Ma-draševec, a na proljeće će se izvesti završni radovi asfaltiranja obilaznice oko Čičkovine, a Školska ulica obnovit će se poslije teških radova na dogradnji škole. Planira se i ure-đenje grobne kuće u Križovljanu te uređenje groblja u Slanju i Martijancu.

U 2015. riješiti problem poplava!

PLANOVI

12 Poslovni svijet REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

poslovnisvijetwww.regionalni.com


Olakšan pristup natječajima Hrvatska gospodarska komora predstavila je novu uslugu, tenderi.hgk.hr, osmišljenu s ciljem da se svim tvrtkama članicama olakša i automatizira pristup dostupnim informacijama o konkretnim po-slovnim prilikama na inozemnim tržištima. Iz Komore pozivaju predstavnike tvrtki zainteresiranih za izvoz roba, usluga i radova na

inozemna tržišta da obave jedno-kratnu registraciju za besplatno korištenje ove usluge, nakon čega će im se, sukladno međunarod-nim javnonabavnim kodovima (CPV) koje odaberu, elektronskom poštom automatski direktno do-stavljati sve relevantne obavijesti o novoobjavljenim inozemnim javnonabavnim natječajima.

tisuća kuna na raspola-ganju je LAG-u PRIZAG iduće godine. LAG će novac iskoristiti za provedbu dvije

podmjere odnosno za aktivnosti animiranja stanovnika LAG područja, stjecanje vještina i provedbu lokalnih razvojnih strategija. Udruga će izdatke koji nisu prihvat-ljivi unutar IPARD programa financirati iz članarina i prihoda iz županijskih proračuna. LAG PRIZAG djeluje na području tri županije sjeverozapadnog dijela Hrvat-ske, odnosno u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

450

proizvoda, te zaokruživanju, novim članovima destinacije Sjever Hrvatske.

Očekuje se porast smje-štajnih jedinica na području grada, a temeljem jačanja tu-rističke ponude i povećanog broja kreveta, očekujemo porast broja dolazaka i noće-nja za pet posto. Očekivani porast noćenja i dolazaka temeljimo i na planiranoj promotivnoj aktivnosti u su-radnji s TZ-om Varaždinske županije, kroz projekt Hrvat-ska 365 i intenzivnim promo-tivnim kampanjama putem društvenih mreža - ističu u TZ-u grada Varaždina.

Bogata prošlostUz već postojeće projekte

i manifestacije, u Turističkoj zajednici za iduću godinu planiraju i nove proizvode, a jedan od njih je Varaždin - biser u habsburškoj kruni.

Inspiracija za taj proizvod je izložba koja prikazuje pri-sutnost vladarske dinastije Habsburg u životu grada Varaždina kroz više od če-

tiri stoljeća, čije je otvorenje planirano za listopad iduće godine.

- Turistička zajednica grada Varaždina će u suradnji s Gradskim muzejom Varaž-din, kulturnim i turističkim sektorom grada, razraditi program turističke ponude, baziran na enogastronomiji uz dodatan glazbeno-scenski program, koji će biti ponu-đen na turističkom tržištu. Interijer i eksterijer objekata uključenih u program bit će prigodno uređen - ističu u TZ-u grada.

Tu su i Priče (s) varaždin-skih prozora/Priče iza zida.

- Objekti unutar povijesne jezgre kao i bogata prošlost grada daju nam mogućnost spojiti značajne događaje i ljude iz prošlosti i kreativ-no umjetničko izražavanje suvremenih autora. U pro-gramu je i trodnevni Festival varaždinskih dvorišta kojim želimo prikazati mogućnost njihovog korištenja u razvoju turističke ponude. Predviđa se otvaranje šest dvorišta, u kojima će se organizirati različiti sadržaji i ponuda: od glazbeno-scenskih programa, multimedije, izložbe, ugo-stiteljske ponude i kreative - ističe se u programu.

Kako zaključiti ugovore

U Županijskoj komori Varaždin (Petra Preradovi-ća 17, Varaždin) u četvrtak 29. siječnja od 10 do 14 sati održat će se seminar Kako uspješno zaključiti pro-dajne ugovore. Seminar je namijenjen poduzetnicima, direktorima i rukovodite-ljima prodajnih odjela i cilj mu je upoznati polaznike kako efikasno voditi pro-dajni proces i u konačnici uspješno zaključiti prodajni ugovor. Seminar će voditi eminentna slovenska struč-njakinja u zaključivanju prodaje Metka Feher Pal.

Svi koji žele sudjelovati na seminaru, trebali bi se prijaviti najkasnije do 15. siječnja. Kotizacija za se-minar iznosi 50 eura. (mz)


Ove je godine Lepoglavu posjetilo oko 15.000 turista. Brojka je to koja se odnosi samo na registrirane turiste pa se može kazati da je broj turista koji je u 2014. godini boravio u Lepoglavi bio i veći. Taj podatak, koji Lepoglavu potvrđuje kao turističko mje-sto, iznesen je na skupštini Turističke zajednice Grada Lepoglave.

- Ovi rezultati pokazuju da je Lepoglava turističko mjesto. Posjetitelji velik interes po-kazuju za lepoglavsku čipku,

samostan i Gaveznicu. Ima i puno posjetitelja koji dolaze na područje Ivančice i Ravne gore - rekao je predsjednik Skupštine, lepoglavski gra-

donačelnik Marijan Škvarić, najavivši daljnje korake u realizaciji projekta koji će turističku ponudu Lepoglave

dići na veću razinu. Riječ je o Centru za posjetitelje - Centar pavlina.

- Krećemo s prvom fazom, a to je izrada arhitektonskog i idejnog rješenja Centra za posjetitelje koje nam finan-cira Ministarstvo turizma s 360.000 kuna. Nadamo se da će nam nakon dobivanja idejnog rješenja objekta Mi-nistarstva turizma sufinanci-rati ishodovanje građevinske dozvole kako bismo projekt aplicirali na EU fondove – re-kao je Škvarić. (mz)

U cilju održivosti i konku-rentnosti uzgajivača svinja Varaždinske županije, Župa-nija je sufinancirala nabavku, odnosno kupnju 103 nazimice za poljoprivredna gospodar-stva. - Gledajući unatrag, ovo je već treći puta da Županija u suradnji s Udrugom uzgajiva-ča svinja sudjeluje u procesu postupne zamjene genetskog materijala. Prije šest godi-na prijavilo se 17 obiteljskih gospodarstava koja su kupila ili zamijenila 215 nazimica, a 2009. godine realizirano je 11 zahtjeva za ukupno 93 nazimice.

Kako se u Varaždinskoj žu-paniji poljoprivredna gos-podarstva gase iz godine u godinu, cilj nam je svaku obi-telj koja želi živjeti i raditi na poljoprivredi zadržati na njihovom gospodarstvu te da iz poljoprivrede ostvaruju osnovni i dopunski izvor pri-hoda - priopćili su iz Županije. (mz)

Kreće prva faza realizacije Centra pavlina

Novac za nazimice

LEPOGLAVA Ove je godine lepoglavsko područje posjetilo otprilike 15.000 turista

POLJOPRIVREDA

SEMINAR

Glavni su nedostaci varaž-dinskog turizma nepostojanje cjelogodišnje atrakcije koja će produljiti vrijeme boravka turista u gradu Varaždinu, nedostatak različitih smje-štajnih objekata i nedovoljno umrežavanje turističke ponu-de u okruženju, prije svega na razini županije. Unatoč tome, u 2014. godini zabilježen je značajan porast dolazaka inozemnih turističkih grupa, dvoznamenkasti porast broja ostvarenih noćenja, kao i do-bivena priznanja - Turistički cvijet – za najbolju turističku destinaciju na kontinentu te priznanje za provedbu festivala Špancirfesta, nomi-nacija za najbolje turističko događanje.

Navodi se to u programu rada Turističke zajednice grada Varaždina za iduću godinu.

U projektu HTZ-a- Turistička zajednica pro-

gram rada provodit će u skla-du sa Strateškim planom te posebnim naglaskom na dalj-nji razvoj kulturnog turizma, kao i unapređenja i podizanja kvalitete ugostiteljske dje-latnosti. U narednoj godini aktivno ćemo sudjelovati u projektu Ministarstva tu-rizma i Hrvatske turističke zajednice Hrvatska 365, kao koordinatori PPS kluba – Sje-ver Hrvatske, s ciljem razvoja novih zajedničkih turističkih

TURIZAM Novi proizvodi varaždinske turističke zajednice za 2015. godinu

U programu je i trodnevni Festival varaždinskih dvorišta

Iduće bi se godine realizirao i projekt uređenja Gaveznice

Dinastija Habsburg kao motiv �U TZ-u grada Varaždina iduće godine očekuju i porast broja dolazaka i noćenja na području grada za pet posto

Ove je godine zabilježen značajan porast dolazaka inozemnih turističkih grupa

Marijan Škvarić zadovoljan je rezultatima Turističke zajednice

Piše: MIHAELA ZAGORŠĆ[email protected] 200

tisuća posjetitelja očekuje se

iduće godine na Špancirfestu

9tisuća noćenja trebalo

bi se ostvariti iduće godine u kolovozu

13Poslovni svijet 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

PODUZETNO Bernarda Cecelja rezimira godinu na izmaku i govori o planovima za nadolazeću

Bernarda d.o.o. otvara firmu i prodajni prostor u Bjelorusiji

�Država vam daje mogućnost jeftinog pristupa tržištu od 180 milijuna ljudi. Bjelorusija, Rusija i Kazahstan formiraju neku vrst euroazijske unije s istim sistemom kao u Europskoj uniji. Međusobno trgovanje bez carine i PDV-a

Za Bernardu Cecelja kraj godine završio je jednako kao što je i počeo – uspješ-no. Bernarda uvijek izne-nađuje svojom poslovnom logikom koja se ne može naučiti – čovjek se jedno-stavno mora roditi s njom.

Tako je, unatoč embargu, i dalje prisutna na ruskom tr-žištu na kojemu se milijuni bude na njenim krevetima, jastucima... Zajedno s 13

hrvatskih poduzetnika po-sjetila je bjelorusku pokraji-nu Brest, koja je na granici s Poljskom, 220 kilometara udaljena od Varšave. Cilj posjeta bio je potpisivanje slobodne zone između Va-raždina i Bresta te razgovor o obostranom investiranju.

Bernarda ide dalje od samo obilaska Bresta – otvorit će ondje firmu. – To je bescarinska zona s jako dobrim uvjetima. Primjeri-ce, jedan hektar zemljišta, znači 10 tisuća kvadrata s kompletnom infrastruk-turom, možete dobiti u najam na 99 godina za tisuću dolara godišnje. Mogu se kupiti i drvene hale jer nisu strogo vezani nekakvim ga-baritima. Država vam daje mogućnost jef-tinog pristupa tržištu od 180 milijuna ljudi. Bjelorusija, Rusija i Ka-zahstan formiraju neku vrst unije s istim sistemom kao u Europskoj uniji. Među-sobno trgovanje bez carine i PDV-a. Štite svoje tržište i proizvodnju i u te, nazovi-mo ih, zemlje euroazijske unije, mogu plasirati samo oni koji ondje i proizvode. Također ćemo otvoriti i pro-dajni prostor ondje - govori.

Dvije smjene?Tvrtka Bernarda prilično,

čak ako i zanemarimo ca-rine, osjeća ruski problem.

- Itekako. Kad sam počela, za jedan euro se dobivalo oko 40 rubalja, da bi sada tečaj bio čak i 80 rubalja za euro. Uvozna roba automat-ski poskupljuje. Plus carine i eto užasa. U novoformira-noj uniji isplati mi se izvoz u Rusiju jer je bez tih nameta.

Kako bi se radna mje-sta otvarala u Pušćinama, a ne u Bjelorusiji, većina proizvoda napravit će se

S obzirom na veliki izvoz, rekla bih da smo mi već 17 godina u Uniji

Otvaranjem firme u Bjelorusiji Bernardi će rusko tržište i dalje ostati otvoreno pod povoljnim uvjetima

Bernarda Cecelja niti sama ne zna broj osvojenih medalja

Antidekubitalni madrac, na tr-žištu tek od listopada, osvojio je medalju u Zagrebu, srebrnu me-dalju u Bruxellesu, zlatnu medalju rumunjskog ministarstva znanosti.

Evo, baš sada sam doznala da smo osvojili srebrnu medalju u Varšavi te Kini kao i brončanu u Seulu i medalju u Južnoj Koreji. - kaže Bernarda.

Medalja do medalje

Kad bih rezimirala godinu, unatoč krizi

ali zahvaljujući izvozu, godina je ipak bila

uspješna. Mislim da će rezultati biti i bolji

nego lani.”Bernarda Cecelja

POSPANKO

Bez jastuka Pospanko iz našeg

asortimana ne mogu zamisliti

spavanje. Čak ga sa sobom nosim i na put, pa su mi napravili manju

verziju

1000dolara godišnje

košta najam deset tisuća kvadrata

zemljišta u Bjelorusiji koji je tvrtka Bernarda

ove godine unajmila na 99

godina.

ovdje dok će se onda u Bje-lorusiji finiširati. - Mi smo jako knap s vremenom. Već sada imamo puno narudžbi za sljedeću godinu. Ako se ostvari taj plan, morat ćemo raditi u dvije smjene. Ber-narda ima svoje poslovne prostore u Makedoniji, Srbi-ji, Švicarskoj, Rusiji i evo sad otvaramo ovaj u Bjelorusiji.

Bolje nego laniKad bi rezimirala lanjsku

godinu, veli da je zahvalju-jući izvozu, unatoč svjet-skoj krizi, godina ipak bila uspješna. Ova će godina, nada se poduzetnica rodom iz Varaždinskih Toplica, biti još uspješnijom.

- Mislim da će rezulta-ti biti i bolji nego lani. O uspješnosti tvrtke Bernar-da govori već i podatak da punih 17 godina redovno ispunjavamo sve naše oba-veze, kredite, plaću... ispla-ćujemo 500 kuna božićnice, djeca naših radnika uvijek dobiju prigodne blagdanske darove, svake godine idemo na zajednički izlet na račun firme. Primjerice, ove smo

godine bili na Bledu. I to sve za 180 ljudi. K tome će još biti i nekakva dobit. Kad pogledate da čitav niz firmi,

na žalost, ne ispunjava svoje obaveze niti za desetak rad-nika, zaista možemo reći da poslujemo uspješno. Ipak, još nismo dosegnuli zadnju godinu prije recesije, 1998., ali smo blizu - ističe.

Na pitanje je li Europska unija unijela kakve pro-

mjene u tvrtku, Bernarda Cecelja veli da im je isto. - S obzirom na veliki izvoz, rekla bih da smo mi već 17 godina u Uniji. Niti velika dvorana ne bi bila dovoljna za izložiti sve medalje i priznanja kojima se okitila tvrtka iz Pušćina.

Na pitanje je li to po broju medalja, najuspješniji

proizvod, Bernarda veli: – Ne znam niti sama. Nisam brojala. Evo, antidekubitalni krevet je u roku od samo dva mjeseca dobio deset medalja.

Favorit - PospankoIako nema proizvoda koji

nije dobio barem neko od strukovnih priznanja, ipak

pitamo Bernardu Cecelja ima li ona svog favorita u asortimanu.

– Teško je izdvojiti, ali re-cimo bez jastuka Pospanko ne mogu zamisliti spavanje. Čak ga sa sobom nosim i na put, pa su mi napravili ma-nju verziju. No, ako je meni Pospanko dobar, to ne mora značiti da će biti i drugome.

Jastuk je zaista individualna stvar i teško je naći koji vam u svemu odgovara - ističe.

Kad sam prvi put, prije dvije godine, razgovarala s Bernardom Cecelja, spavala je na madracu Lahor. Spava i danas. Je li to vjernost i navika ili? - Moram pro-mijeniti madrac. Preći ću na Sportivo ili na Energy.

Čisto da probam - smije se Bernarda Cecelja.

Na ormariću iza nje tablica s natpisom “Tajna vječne mladosti krije se u radosti”. Ako je suditi prema njezinoj vitalnosti i izgledu, radosti joj sigurno ne nedostaje.

14 RotiRka - sudnica REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

rotirka -sudnicawww.regionalni.com/ crna-kronika

Požar koji se ove subote na-večer dogodio na ograđenom i zaključanom parkiralištu u Jal-kovečkoj ulici u Varaždinu, na-mjerno je izazvan. Varaždinska policija izvijestila je da je zasad nepoznati počinitelj otvorenim plamenom prvo zapalio trak-tor, a nakon toga i radni stroj u vlasništvu varaždinske tvrtke

te 25-godišnjaka. - Očevidom je utvrđeno da je požar na traktoru marke Steyr izazvan otvorenim plamenom nepoznatog izvora uslijed čega se zapalila unutraš-njost kabine traktora koja je u potpunosti izgorjela, te je ošte-ćena vodilica stranice prikolice. Također je na isti način izazvan požar i na radnom stroju, kojem

je djelomično nagorjela unu-trašnjost kabine - izvijestila je varaždinska policija. Požar koji se dogodio između 21 i 22 sata ugasili su varaždinski vatrogas-ci, a materijalna šteta procje-njuje se na oko sto tisuća kuna. Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje u cilju pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela.

Namjerno je zapalio traktor i radni stroj


Vitezu riješili voluharice, a Šimencu sve u reduAFERA PARKOVI Prošlog tjedna ispitani svi svjedoci bivšeg direktora Miljenka Ptičeka

- Bio sam načelnik PU varaž-dinske i smatrao sam da je zbog mog položaja “najčišće” da mi posao odrade radnici Parkova. Imao sam problema s održava-njem okućnice u Črncu zbog voluharica, pa sam angažirao Parkove putem ponude koju mi je dostavio tadašnji direktor Miljenko Ptiček. Imao sam i problema s navodnjavanjem, a uredili su mi i travnjak – rekao je na ročištu u utorak Dražen Vitez. On se uz druge Varaž-dince “s položaja” spominjao kao osoba kojoj su radnici Parkova besplatno uređivali dvorište, no baš kao i bivši šef

Sanaderova kabineta Ratko Maček, i Vitez je sudu pokazao račune o obavljenim uslugama, njih tri.

Bez problemaSvjedočio je i Borislav Ši-

menc koji je od 2004. do 2011. obnašao funkciju člana Nad-zornog odbora i predsjednika Nadzornog odbora. Iako je Šimenc bio član Nadzornog odbora za vrijeme kada se Ptičeku na teret stavlja više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, Šimenc tvrdi da nikad nije bilo nikakvih problema. - Na mene osobno

OPTUŽNICA

Optužnica podignuta kra-jem svibnja protiv bivšeg glavnog urednika i direktora Varaždinskih vijesti Ernesta Fišera, voditelja marketinga Davora Mašića te zamje-nika direktora i Fišerovog sina Svebora Fischera te poduzeća Varaždinske vi-jesti i Varaždinac plus nije potvrđena prošlog utorka na

varaždinskom Županijskom sudu. Razlog zbog kojeg je optužno vijeće odbacilo op-tužnicu bilo je, kako dozna-jemo, istek roka za njeno podizanje. No, ovo rješenje još je uvijek nepravomoćno, a varaždinsko Županijsko dr-žavno odvjetništvo na njega je uložilo žalbu.

Protiv Fišera i Mašića istra-ga je pokrenuta prije tri i pol godine, a optužnica ih tereti za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i utaju poreza. Pod tim se podrazumijeva korištenje službenog automobila u pri-vatne svrhe, nepostojeća službena putovanja, ali i ob-nova privatne kuće novcem Varaždinskih vijesti.

Fišerima na ruku - rokovi

Optužnica nije potvrđena, ŽDO najavilo žalbu

Možina pred stečaj izvukao 1,4 milijuna?

� Istraga koju je prošlog tjedna pokrenulo Županijsko državno odvjetništvo trebala bi dokazati da je Možina odgovoran za dva kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i utaju poreza

ISTRAGA Sumnjivo uređenje stanova i prodaja auta tvrtke sudskog vještaka

Piše: Tihana [email protected]

Državni proračun neplaćanjem poreza oštetio za više od 2,7 milijuna kuna

Protiv stalnog sudskog gra-đevinskog vještaka Antuna Možine (60) iz Varaždina varaždinsko Županijsko dr-žavno odvjetništvo, kako do-znajemo, donijelo je prošlog tjedna rješenje o provođenju istrage. Možinu se sumnjiči za dva kaznena djela zluporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te za utaju poreza.

Sebi i kćeriMožina je, sumnja se, kroz

svoju tvrtku Možina d.o.o. za vještačenje, projektiranje, consulting, inženjering, istra-živanje i razvoj, marketing

i posredovanje uredio stan sebi i svojoj kćeri. Naime, u listopadu 2009. je kao direk-tor sklopio ugovor o uređenju poslovnog prostora tvrtke, ali umjesto tvrtke uređen je

njegov stan kao i stan njego-ve kćeri. - Sve radove na tim stanovima platila je tvrtka u vrijednosti većoj od 1,3 milijuna kuna, a sumnja se da je okrivljenik neosnovano iskoristio račune izvođača radova ispostavljene njego-vom trgovačkom društvu za odbijanje pretporeza jer radovi nisu obavljeni u korist društva, ishodivši tako odbi-janje pretporeza za društvo u

iznosu većem od 200 tisuća kuna na štetu proračuna Republike Hrvatske – stoji u priopćenju ŽDO-a.

Pred stečajU odvjetništvu sumnjaju

da je tijekom 2011. Možina shvatio da mu je tvrtka pred stečajem te da mu je cilj bio izvući svu imovinu iz tvrtke da bi izbjegao platiti poreze i doprinose. - Umjesto plaćanja

poreza i doprinosa isplatio je sebi neto plaću od 1,4 mili-juna kuna što je iskoristio za davanje pozajmica svom društvu – navodi se u rješenju o istrazi.

Osim toga, kao direktor tvrtke te je iste godine prvo sebi prodao poslovni prostor i jedan automobil, a onda još po jedan automobil svo-joj kćeri i sinu, a plaćanje poslovnog prostora i vozila

Čuo sam nešto

o istrazi, ali ne bih htio ništa komentirati.”

Antun Možina

društvu kompenzirao svo-jim potraživanjem s osnova pozajmica društvu. - U tre-nutku otvaranja stečajnog postupka društvo nije imalo

više nikakve imovine niti novca na računu čime je, osnovano se sumnja, oštetio proračun Republike Hrvatske neplaćanjem poreza i dopri-nosa za više od 2,7 milijuna kuna – stoji na stranicama odvjetništva.

Kontaktirali smo i osum-njičenog Možinu, međutim, nije htio ništa govoriti. - Čuo sam nešto o istrazi, ali ne bih htio ništa komentirati – bio je kratak.

U Možininoj tvrtki stečaj je otvoren u ožujku 2013., a tvrtka je likvidirana u svibnju ove godine.

Antun Možina je bio stalni sudski građevinski vještak. Ukoliko istraga dokaže sumnje, i njemu bi se moglo suditi

nikad nije vršen pritisak, a ni-sam ni primijetio da bi Ptiček nad radnicima vršio nekakav mobing. Sjećam se samo jed-nom prilikom da sam rekao direktoru Ptičeku da sam vidio radnike kako u parku piju pivo te je on nakon toga oštro i bur-no reagirao – rekao je Šimenc.

Ptičeka jedna od točaka optužnice tereti i da je tijekom 2009. i 2010. naredio da mu se na ime posebne nagrade za 2008. isplati iznos od 623.220 kuna, što je pet posto iznosa prijenosa realizirane revalori-zacijske rezerve u zadržanu do-bit, iako je znao da nema pravo

na isplatu tog iznosa. Naime, zarada od blizu 20 milijuna kuna nije nastala iz redovnog poslovanja Parkova, već izvan-rednim priljevom od prodaje (gradskog) zemljišta trgovač-kom lancu – Mercatoru. No, za Šimenca tu ništa nije sporno. - Na toj sjednici Nadzornog odbora na kojoj se odlučivalo o bonusu bio je pravnik, dato nam je mišljenje revizora, a sjećam se da su rekli da je sve u skladu sa zakonom – prisjetio se Šimenc. U ovom slučaju ispi-tani su svi svjedoci, a proces se nastavlja u veljači ispitivanjem financijske vještakinje.

Imao sam problema

s održavanjem okućnice u Črncu zbog voluharica, s navodnjavanjem, a radnici Parkova uredili su mi i travnjak.”

Dražen Vitez

16 Kulturni obzor REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

kulturniobzorwww.regionalni.com/kultura

“Poslastica” - tom su riječju iz galerije Zlati ajngel nazvali 11. izložbu ove godine - izložbu crteža Ivana General ića iz kolekcije Vladimira Malogor-skog. Izložba velikana hrvat-skog sl ikarstva otvorena je dva dana prije 100. obljetnice njegova rođenja. Ivan Gene-ralić rođen je u Hlebinama

1914. godine, a preminuo 27. studenog 1992. godine. Za njegova je života otvoreno više od sedamdesetak samostalnih izložbi. Generalićeva su djela bila zastupljena i na više sto-tina grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Bio je i ostao prestiž izlagati djela barda hr-vatske naive, Ivana Generalića.

Izložba u Zlatom ajngelu bit će tek naznaka Generalićevog opusa od impozantnog broja umjetnina u posjedu varaždin-skog kolekcionara darovanih gradu Varaždinu. Neprocje-njiva donacija čeka adekvatni smještaj i prezentaciju. Pro-gram galerije Zlati ajngel po-država Ministarstvo kulture.

“Poslastica” - Generalić u Zlatom ajngelu


TRAKOŠĆAN Na rođendanskoj izložbi predmeti iz muzejske čuvaonice

Dvor Trakošćan proslavio je 60. rođendan. Rođendan-sko slavlje bilo je dobra prili-ka za pokazati čime su se sve restauratori u dvorcu bavili tijekom zadnja dva desetljeća kontinuirane restauracije muzejske građe. Tako će do

nove godine u dvorcu, zašti-ćenom kulturnom dobru, biti predstavljeni restauratorski predmeti zbirki slika i na-mještaja iz muzejske čuva-onice, koje nisu izložene u stalnom postavu.

Vrijedna zbirkaTrakošćan je prošao sve

povijesne turbulencije ovih prostora. Nastao je krajem 13. stoljeća kao manja osma-tračka utvrda u obrambenom sustavu hrvatskog sjeveroza-pada. Iz utvrde se nadzirao put od Ptuja prema bednjan-skoj dolini. Prema najvjero-dostojnijoj legendi, ime je dobio po tračkoj utvrdi – arx

Draškovići prikupili vrlo vrijednu zbirku umjetnina

�Dvorac Trakošćan, unatoč recesijskim vremenima kad se prvo štedi na kulturi, ne samo da nije izgubio publiku, nego je zabilježio porast posjeta za 15 posto u odnosu na lani

Mnoge od nas HTV katkad ra-zveseli dokumentarcima o velika-nima rock glazbe. Nedavno smo gledali film o Bruceu Springsteenu, socijalno osviještenom pjesniku čija je glazba već desetljećima sino-nim ne samo za žestoki rock, nego i za sjetne i iznimno promišljene kantautorske tekstove.

Zato je šteta što nam HTV ovaj put nije u titlovima pružio prijevod tekstova, kao što je to bio slučaj u dokumentarcu o grupi Pink Floyd. Naime, Springsteenovu liriku po-

nekad je teško pratiti i onima koji dobro znaju engleski, jer su mnogi kritičari odavno ustvrdili da u svojim pjesmama Bruce uspijeva izreći ono za što je drugim autori-ma potreban – cijeli roman.

Tako u jednoj svojoj poznatoj pjesmi, „Reason to believe“, Sprin-gsteen pjeva o tragičnima, beznad-nima ljudskim sudbinama, ali na kraju svake strofe kaže, otprilike: „Začudim se kako na kraju svakog teško zasluženog dana ljudi prona-đu razlog da vjeruju“.

Ove godine upravo mi je Sprin-gsteen (koji je inače katolik, ali to ovdje nije presudno) dao ideju za moju već tradicionalnu blagdansku kolumnu. Doista se ponekad čudi-mo – sami sebi i svojim bližnjima – kako još uvijek, unatoč svemu, imamo snage živjeti i nadati se svjetlu na kraju tunela. To je blisko božićnoj simbolici novoga života i nove nade. Bili vjernici ili ne, uvijek postoji razlog da vjerujemo – u bolje sutra.

„Hura, još živimo!“, kaže austrij-

ski pisac Simmel. Zato, na kraju svakog dana – kao i na kraju ove godine – zaboravimo sve što nas muči: neimaštinu, probleme, kre-dite, posao, politiku, birokratske zavrzlame, svjetske strahote, nepo-trebne prijepore, budale, zavidnike i sve druge koji nam crpe volju za život.

Sve je to manje bitno; prave vri-jednosti su negdje drugdje i iskreno vjerujem da su duboko usađene u sve ljude dobre volje. Stoga – sretna vam predstojeća 2015. godina!

„Razlog da vjerujemo…“

Muzej sa stalnim postavom osnovan je 1954. godine

Trakošćanski je posjed bio temelj rasta bogatstva i moći plemenitaša Draškovića

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Na ovogodišnjem Silve-starskom gala koncertu, uz Varaždinski komorni orkestar pod ravnanjem dirigenta Anđelka Igreca, na velikoj će sceni u 18 sati nastupiti Jelena Štefanić, Sofija Cingula, Blanka Tkal-čić, Armando Puklavec i Tvrtko Stipić.

Prvoga dana nove godine na istoj će se sceni u 18.45 sati održati novogodišnji koncert Valceri, polke i druge špelancije. Pod rav-nanjem Siniše Leopolda, nastupit će Tamburaški orkestar HRT-a s gostima.

Repertoar HNK-a cijeli će tjedan biti bogat kazališnim ostvarenjima. Primjerice, 23. prosinca ujutro u 9.30 na pozornicu će se uspeti glumci predstave “I ti ljubav nekom daj”. Istovremeno, u velikoj koncernoj dvorani na repertoaru je program Kazališnog studija mladih HNK Varaždin i podjela darova djeci socijalno ugro-ženog statusa. Istoga dana, u 17 i 18.30 sati odigrava se “Božićna priča”, program varaždinskog Društva Naša djeca. Na blagdane će kaza-lište biti zatvoreno, a vrata će ponovno otvoriti 28. pro-sinca, kada će i na jutarnjoj i večernjoj predstavi nastupi-ti Kerekesh teatar. U 11 sati Ljubomir Kerekeš i njegovi glumci odigrati će Grimmix, dok će u 20 sati nastupiti sa Skupštinom.

KoncertiPiše: Višnja [email protected]

HNK


Obnova Trakošćana tra-jala je desetljećima. Mi-nistrica je stoga ubuduće najavila oko milijardu kuna za slične projekte, no, kako je rekla, uz po-štovanje rokova obno-ve. Europska komisija, naglasila je ministrica, svake je godine za ob-novu dvorca i kurija u Hrvatskoj te restaurator-ske radove i radove na očuvanju kulturne bašti-ne Hrvatskoj dodijelila oko 150 milijuna kuna do 2020. godine.

DESETLJEĆA U OBNOVI

Thacorum, koja je navodno postojala u vrijeme antike. Trakošćanski je posjed bio temelj rasta bogatstva i moći plemenitaša Draškovića. Upravo to bogatstvo omo-gućilo im je stjecanje nepro-cjenjivih umjetnina. Važnost trakošćanske zbirke, osim u brojnosti i kvaliteti, jest njezina očuvanost, pa tako tvori jedinstvenu povezanost muzejske građe s dvorcem.

Draškovićima je Trako-šćan, bit će, dosadio, kad su se u drugoj polovici 18.

stoljeća odlučili preseliti. Onako zapušten, počinje naglo propadati da bi tek polovicom 19. stoljeća obitelj iznova pokazala interes za svoj titularni grad.

nacionalizacijaTo je bilo vrijeme povratka

prirodi i obiteljskim tradici-jama. U tom duhu podmar-šal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj.

Iduće generacije u Trako-šćanu borave samo povre-meno sve do 1944. kad se

iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je naciona-liziran. Muzej sa stalnim postavom, u kojemu su izlo-žene vrijedne zbirke oružja,

namještaja, slika i grafika te fotografija, osnovan je 1954. godine. Vlasnik dvorca da-nas je Republika Hrvatska.

Da dvorac Trakošćan, una-toč recesijskim vremenima kad se prvo štedi na kulturi, ne samo da nije izgubio publiku nego je zabilježen porast posjeta za 15 posto u odnosu na lani. Kriza je od Trakošćana ipak “udaljila” organizirane grupe školara-ca, pa se ovaj porast gostiju gotovo u cijelosti odnosi na strance.

18 REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555KNJIŽEVNOST

U ovom trenutku na Facebooku postoje 3282 osobe s ovim imenom i prezimenom: Mar-tin Martinez.

Ako se pozabavimo statistikom iz 2013. godine, po kojoj tu društvenu mrežu koristi nešto više od milijarde i stotinu milijuna ljudi, što iznosi otprilike sedmine čovječanstva, možemo pretpostaviti da na Zemlji živi oko 23.000 Martinā Martinezā. Taj se broj stalno mijenja, jer svakog tjedna zacijelo umre po jedan, ali neki novi Martin Martinez rodi se zasigurno svaki dan, ako ne i češće.

Neću vas gnjaviti onime što možete i sami naći na Wikipediji, ali znam da vas moram zainteresirati, jer vaš eventualni specifič-ni interes za Martine Martineze teško da je usporediv s mojim.

Stoga ću samo spomenuti da prezime Martinez znači „sin Martina“, a da ime Martin proistječe iz latinskog imena Marsa, rimskoga boga rata i plodnosti. No danas je ime Martin opće-prihvaćeno u kršćanskome svijetu ne zbog svojih poganskih korijena, nego zbog sv. Martina od Toursa, sveca iz 4. stoljeća, koji je rođen u (bliskom mi) Szombathelyu u Mađarskoj, potom je odrastao u također nam susjednoj Italiji, u Paviji, da bi veći-nu života proveo u Francuskoj, zbog čega ga se drži simbolom duhovnog jedinstva Europe. Tko-nam-je-u-kra-o-du-šu? Nisam to – duhovno jedinstvo – nikada odviše razumijevao, osim ako se takvo duhovno jedinstvo odražava u krštenju mladog vina, po čemu je sveti Martin itekako omiljen među našim stanov-ništvom, a još više među pasioniranim prometnim policajcima koji jedanaestoga dana u jedanaestome mjesecu obožavaju loviti zatravljene vinske krstitelje i pokrštenike. Do-šel-je-dooo-šel-sve-ti-Mar-tin…

Martinez, ili Martínez, je, naravno, u prvom redu španjolsko prezime, rašireno, dakle, ne samo na Iberijskom poluotoku, nego i po cijelome hispanskome svijetu, ponajviše u Latinskoj Americi, a posljednjih desetljeća, zbog prirodnog priraštaja „latinosa“, sve više i u Sjedinjenim Američkim Državama, ali, zbog globalizacije i imigracijskih putova, i u raznim zemljama Europske Unije.

Martinezā ima i u Hrvatskoj. Matična hispanska a i svjetska antroponimija, onomastika i genealogija začudo su zanemarile tu enklavu, tu neobičnu hrvatsku oazu Martinezā. A ona se nalazi u Hrvatskom zagorju, točnije u Varaždinštini, kraju koji gravitira baroknome gradu. Izvorište Martinezā je u Beletincu, naselku od nekih tisuću stanovnika, od kojih se barem stotinu – u sto godina proteklog stoljeća – prezivalo… znate već kako. Sada ih je manje, nekih tridesetak, jer su se većim dijelom od-selili u Varaždin, gdje ih je više od stotinu, a manjim dijelom u mjesto Sv. Ilija, gdje ih je nešto manje od stotinu; naravno, ima ih dvadesetak i u Zagrebu, što je razumljivo za svako hrvatsko prezime, ali i petnaestak u Beretincu, mjestu koje nipošto ne valja miješati s obližnjim, izvorišnim nam Beletincem.

Naravno, pretpostavili ste već: i ja se zovem Martin Martinez.Izgleda da je u hispanskoj tradiciji uobičajeno davati takva

(barem po meni) smiješna imena, kao što su „Petar Petrović“ ili „Bogić Bogićević“.

Ili, Martin Martinez.Upisom u Google s naznakom „Zemlja: Hrvatska“ ili provjerom

sajta „imenik.hr“ pronaći ćete mnoge Martineze, ali nijednog Martina Martineza, pa čak ni mene, jedinoga hrvatskoga Mar-tina Martineza: a i to je samo zato jer moj telefonski broj nije prijavljen i što svoje javno djelovanje potpisujem pseudonimom.

Da, malo se sramim spoja svog imena i prezimena, iako je, oči-to, moj pokojni otac mislio da je to baš dobra fora. No opraštam svom ocu: nikada nije bio u mojoj…

…oprostite mi sada i vi, jer malko sam zadrijemao……dakle, u mojoj koži.A u mojoj koži nitko ne bi želio biti.Ja, naime, patim od narkolepsije. I to od rođenja.Ukratko… oprostite, opet sam nakratko zadrijemao, samo

na trenutak… obećavam, bit ću kratak: naučio sam, naime, u životu biti razuman. Sve što radim mora biti brzo, kratko, jasno, promišljeno i učinkovito, jer nikada ne mogu znati kada ću zaspati – bilo na nekoliko sekundi, bilo, ponekad, i na više od dvadeset i četiri sata.

Narkolepsija je, ukratko, teški poremećaj spavanja, kojemu se ne zna ni uzrok niti za nj postoji pravi lijek. „Pretjerana pos-panost“ i „iznenadni napadaji sna“ u primjerenim, ali i u nepri-mjerenim situacijama, to su dobre definicije. Za detaljniji uvid u problematiku rado bih vas uputio u svu onu stručnu literaturu koju sam iščitao – možda, ako vam se dadne, bacite pogled barem na: Nishino S, Mignot E. Pharmacological aspects of human and canine narcolepsy. Prog Neurobiol. 1997 May;52(1):27-78 – ali od toga za mene nikakve velike koristi nije bilo, a – s obzirom na to da svaki čas mogu opet zaspati, i to duboko – bolje bi bilo da vam opišem vlastita iskustva s narkolepsijom; iskustva koja slijede mogli biste upravo u nekim od tih stručnih radova detektirati kao ekstremne primjere jednog pacijenta: naravno da se tamo ne navode imena, ali taj, nenavedeni, sam baš ja.

I otkud to da pamtim tvoje snove? Kaže, mislim, Štulić. I još nešto kaže, u drugoj pjesmi: Idi za svojom sudbinom.

Moj narkoleptički poremećaj zamijećen je odmah po rođe-nju. Rođen sam u snu. Ne u majčinom snu – ona je bila itekako budna, danima prije i danima poslije moga rođenja – nego, kad sam izašao iz majčine utrobe, ja sam spavao. Nisam zakmečao, nisam zaplakao. Mislili su da sam mrtvorođenče. Trajalo je to, navodno, satima i satima.

Roditelji i liječnici već su bili izgubili svaku nadu, iako su mi pokazatelji vitalnih funkcija bili više nego uredni. Napokon, negdje kasno popodne – a rođen sam oko 8 sati ujutro – probudio sam se, i započeo živjeti. Kao da se ništa čudno nije dogodilo.

Sve do ponoći, kada sam opet duboko zaspao.

U prvim mjesecima i godinama života spavao sam krajnje isprekidano.

Ja se toga ne sjećam, nego su mi to govorili roditelji i liječnici. Nije to, isprva – ako izuzmemo spomenuto rođenje u snu – bilo baš tako neobično, jer se sva mala djeca svako malo bude i svako malo zaspu; noć ili dan, svejedno: što dijete zna što je noć ili dan?

I tako………sve dok uskoro nisam ušao u dob u kojoj bi se ta isprekida-

nost budnosti i usnulosti trebala iole već ujednačiti.To isprva i nije bilo zamijećeno zbog sljedeće neobične po-

jave: iako bih spavao znatno više od prosječna djetešca, noću bih uglavnom spavao, a danju, ma koliko kratko, ipak bih samo danju bio budan. Dobro, većim dijelom noći bih spavao, a ma-njim dijelom dana bih bio budan, i to je bilo važno, to što nije bilo – obrnuto.

Kada sam već prohodao, budio bih se uglavnom oko podneva. Zaspao bih nešto iza ponoći. Uz kratke stanke u budnome i usnulom stanju.

Kao da to već nije bilo dovoljno zabrinjavajuće… Trebam li reći da pretrage nisu ništa pokazale? Kaži barem pravu riječ…

S vremenom, sve je bilo gore… Tada sam već postao predme-tom interesa stranih znanstvenika, jer na našem tlu nije bilo specijalistā; ako ih je i bilo, nije bilo opreme. Besplatno smo bili po vrhunskim njemačkim i francuskim klinikama, štoviše, mo-jim su roditeljima i plaćali da me dovedu na ispitivanja. Koja sam ja, ispitivanja, uglavnom, prespavao. Jer stvari su kretale nagore.

Svakakvih je teorija bilo, ali ne i lijeka. Kljukali su me već i tada i kljukao sam se i sve donedavno s metifenidatima, amfetaminima, metemfetaminima, mofadafinilima, armodaflinima, kodeinima, seligilinima i amotoksetinima, ali, vjerujte mi na riječ – jer znam da ste u nekima od ovih farmaceutika prepoznali i teške droge – nikako u narkomanskom smislu, nego samo u propisanome, odnosno: neučinkovitome. S vremenom je sva farmakologija pala u vodu i preostale su samo, podjednako neučinkovite, teorije o autoimunima, stečenima i/ili psihogenim boleštinama. Kad sam malo stasao, najzanimljivija mi je bila ona koju je netko od francuskih doktora polušapatom izrekao: da bi to mogla biti neka kombinacija aspekata vezanih uz činjenicu da me majka rodila malko prerano. Trudovi i porođaj su, naime, počeli u 8 sati ujutro 21. kolovoza 1968. godine, nakon što se rodilištem pronijela vijest da su Rusi ušli u Prag i da je svijet na pragu Trećega svjetskog rata.

Nipošto ne želeći umanjiti majčin razumljiv stres, mislim da bi bilo idiotski da svoje boljke pripisujem takvoj nekoj gotovo biblijskoj situaciji. Naučio sam, naime, u životu biti razuman. Itekako. I uzduž ulice poteći će moj dah…

Iznenada, u dobi kada sam trebao poći u osnovnu školu, nešto se ipak promijenilo. Mogao sam se probuditi, recimo, oko 5 sati ujutro, pa bih pristigao na prve satove. Prisustvovao bih im s punom budnošću i pozornošću; samo tu i tamo bih klonuo, tek na nekoliko sekundi ili minuta; potom bih se posve razbudio i na-dalje pratio nastavu ili se normalno družio s vršnjacima tijekom odmorā. Čak bih i stizao kući – moji roditelji dolazili su autom po mene – oko 13, 13.30 sati, da bih, ne stigavši do kraja ručati, opet padao u dubok i trajan, rijetko tek isprekidan san, koji bi trajao barem 7 sati, do navečer, a nerijetko i do ponoći.

No, bila su to lijepa vremena, važna upravo za mene. Kada bih i za-spao nakratko u toku sata (školskog sata), nastavnici, a ubrzo i vršnjaci iz škol-skih klupa, imali su za to razumijevanja; ako su se i smijali, ja to nisam čuo, a kada bih se probudio, nisu me ismijavali. Čuli su već za moj poremećaj, a u socijaliz-mu se nisi smio javno smijati poremećenom. Kakav sam nedvojbeno bio. Poremećen. Tko-nam-je-u-kra-o-du-šu?

Dobra je stvar pritom bila da sam mogao razmjerno kvali-tetno pratiti nastavu pa su već zarana do izražaja došle neke moje sasvim osobne komparativ- ne prednosti, kojima se – eto, reći ću i to: ni u snu – nadao nisam.

No, tu nije kraj iznenađenjima, jer da mislim da je moja priča dosadna, onda vam je ne bih pripovijedao. Dakle, osim što sam jedan od tolikih tisuća Martinā Martinezā na svijetu, jedini od više stotina Martinezā u Hrvatskoj koji se još i zove Martin, i što bolujem od možda najtežega i najčudnijega oblika narkolepsije ikada zabilježenoga, ja sam, usto, i lingvističko čudo.

Nekad lingvističko čudo od djeteta, a sada lingvističko čudo od sredovječnog dosadnjakovića. Ili, bolje rečeno: glosolalijsko čudo.

Koja je razlika između lingvističkoga i glosolalijskog čuda? Lin-gvisti su poligloti, nevjerojatno talentirani pojedinci koji zarana uviđaju strukturalne veze između jezika, istražuju te jezike, uče ih i upijaju te time stječu logičnu nadgradnju za usvajanje novih i novih jezika. Ja sam više glosolalijsko čudo, iako i u mene ima elemenata lingvističkoga talenta, poliglota.

Rekao sam vam maloprije da sam zzzz… za ono… pardon, ma,

„Tijelo od snova“ je priča za koju je varaždinski pisac (i naš kolumnist) Denis Peričić 23. svibnja u Umagu dobio ugled-nu književnu nagradu „Lapis histriae“.

Na 9. Međunarodni književni natječaj za kratku priču Lapis Histriae 2014 s temom “Hod po rampi” ove su godine pristigle 173 priče na hrvatskom, srp-skom, slovenskom, talijanskom, bosanskom i crnogorskom jezi-ku. Pošiljke su stizale iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Her-cegovine, Italije, Crne Gore, Njemačke, Švedske, Francuske, Češke, Poljske i Mađarske! Žiri književnog natječaja Lapis Hi-striae 2014 činili su spisateljica i anglistica dr. sc. Daša Drndić, talijanistica dr. sc. Elis Degheng-hi Olujić i književnik i slovenist dr. sc. Marcello Potocco.

Obrazloženje žirija: „U priči Tijelo od snova Denisa Periči-ća narkoleptični prevoditelj iz jednog varaždinskog nasel-ka, po imenu Martin Martinez, uvodi čitatelja u „otajstvenost“ povezanosti vlastite egzisten-cije s djelovanjem istoimenog

glavnog bossa argentinskog narkokartela. Hiperbolična, iro-nična, vrtoglava fantastika ovog pripovjednog hoda po rampi između sna i jave ostvaruje se na više razina, zahvaljujući auto-rovom umijeću povezivanja vrlo raznorodnih elemenata: medi-cinskih dijagnoza, citata iz knji-ževne tradicije, parapsiholoških fenomena, rock stihova, prizora iz hrvatske provincije i senzacio-nalističkih opisa života jednog argentinskog narkobosa. Autor se poigrava s identitetom i statu-som pripovjedača, suočavajući svog Martina Martineza, kao i svoje potencijalne čitatelje s crnohumornim pitanjem: Tko nam je ukrao dušu?“

Samo nekoliko dana nakon ovog uspjeha, Denis Peričić je u varaždinskoj Gradskoj knjižnici predstavio još 17 drugih kratkih priča ukoričenih u svojoj knjizi „Ljubav, zlo i naopako“ (infor-macije i narudžbe putem: http://www.hena-com.hr).

Zajedno s još sedam priča koje su ušle u najuži izbor, Peri-čićeva priča je tiskana u knjizi Lapis Histriae 2014.

Have I not indeed been living in a dream? And am I not now dying a victim to the horror and the mystery of the wildest of all sublunary visions?

Edgar Allan Poe, William Wilson

Bioy Cesares večerao je sa mnom, i nas dvojica dugo smo se zadržali za stolom, vatreno raspravljajući o pisanju romana u prvom licu, pri čemu bi pripovjedač izos-

(Doppelgänger story)

Objavljujemo nagrađenu priču

Ilustracija: Vjeran Miljenović

hoću reći, da mi je bilo dobro – najbolje, mogu reći – u osnovnoj školi. To su, kažu, formativne godine, i u smislu edukacije, i još važnije, u smislu socijalizacije. Dobro, nisam se baš puno igrao nakon nastave, jer bih tada već tvrdo ćorio, a navečer s roditeljima pisao zadaće ili prolazio gradivo, ili samo gledao televiziju, što je sve smanjivalo zabrinutost započetu onima mojima najprvijima trenutcima na ovome svijetu.

Takvo, ma koliko i nadalje teško narkolep-tičko stanje, nastavilo se i u gimnazzzz…

……

…i u gimnaziji, da. Nisam stigao reći – malo me opet shrvalo – da sam bio odličan učenik u osnovnoj školi i da sam bio izvan-redan u njemačkome. Bili bi me slali i na državna natjecanja iz njemačkog jezika, ali kud ćeš sa mnom? Da zaspim usred držav-nog finala? Usput sam, malo preko televizije, malo preko nekih vježbenica koje sam čitao kada bih se noću iznenada probudio, usvojio i engleski, a onda u gimnaziji, kada sam nakon samo pola semestra razgovarao s profesorom latinskoga na mrtvom jeziku starih Rimljana, u jutarnjem terminu gledao neki Buñuelov film koji nisam shvatio, ali sam odmah shvatio jezik, i počeo govoriti španjolski kao da sam odvajkada „hablao espanjol“.

Tada kada su se u nas počele prikazivati prve meksičke i ine latinoameričke telenovele – I bogati plaču, Divlja ruža, Marisol, Esmeralda – ja sam već zarađivao za život prevodeći ih.

Bog uzima, ali Bog i daje. Ako Ga ima. Ako mi je već uzeo toliko toga, onda mi je i dao puno. Jer da nije bilo španjolskoga, toga moga upravo glosolalijskoga znanja tog jezika – jer usvajanje njemačkoga, engleskoga i latinskoga zacijelo je bio plod nekih

Tijelo od snovaDENIs PERIčIć

19 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK KNJIŽEVNOST

(Doppelgänger story)

Objavljujemo nagrađenu priču

Tijelo od snovaDENIs PERIčIć

tavio ili izvitoperio činjenice ili zapao u proturječja, što bi neke – doduše vrlo rijetke – čitatelje navelo da sa-gledaju užasan ili banalan rasplet. Iz udaljenog kraja hodnika vrebalo nas je zrcalo. Otkrili smo – a takvo je otkriće u pozno doba noći neizbježno – da zrcala imaju u sebi nečeg čudovišnog. Bioy napomenu da je jedan od herezijarha iz Uqbara rekao kako su zr-cala i spolni čin odvratni, jer umnožavaju ljude.

Jorge Luis Borges, Tlön, Uqbar, Orbis tertius

MIJA

T GA

VRAN

mojih lingvističkih talenata, ali hitro usvajanje španjolskoga moralo je biti plod nekakvoga otkrivenja – onda nikako ne bih mogao preživjeti studentske godine, kojih jedva da se sjećam, jer sam na prvoj godini studija – hispanistike i anglistike, narav-no – počeo spavati po 17, 18 sati dnevno, i to uglavnom danju.

Hvala svima… iz vremena ruža… u ondašnjem visokoškolskom sustavu koji su mi omogućili da steknem diplomu razumijevajući moju neobičnu zdravstvenu dokumentaciju i omogućivši mi da ispite polažem i bez slušanja obaveznih predavanja; ne znam bi li takvo što bilo moguće u današnjim „bolonjskim“ uvjetima. A i ne zanima me.

I zato živim čudan život.Prvo, žene nemam – žene nemaš i teško da ćeš je i steći, veli

Štulić – ni djece. Neću tajiti da katkad „imam“ pokoju damu, u intimi. Ali bile to dame boljega ili lošijega soja, odavno si već ne utvaram da ću s ikojom – ikakvom – od njih ostvariti trajniji odnos. Je li vam se ikada dogodilo da zaspite na dami? Ili čak – bit ću krajnje otvoren – u dami? Možda, ali tada je ta vaša dama to mogla i očekivati, puno prije nego što se ista s vama, pijanim ili drogiranim, u to uopće upuštala. Uostalom, kaže Dylan, true love tends to forget… but every day of the years’ like playing Russian roullette. Dakle, od toga, što se mene tiče, ništa; uostalom, rekao sam već da nemam vremena zzzz…

…za naširoko pojašnjavanje. Stoga, drugo: primijetili ste mož-da već da mi svako malo na um padaju neke pjesme. Ja ih stalno čujem, čujem i neke glasove, i u glavi „vidim“ neke slike: to vam je, naime, karakteristika hipnagogijskog stanja. A to je stanje kada ste stalno na rubu između sna i jave. Ja mogu razaznati da su mi neke slike i glasovi plod toga stanja, ali zarazne melodije i stihovi javljaju se i mnogima – tako su mi rekli – koji nemaju problema poput mojih, zar ne? Pa, ako vam se sada u glavi možda vrti novi hit Jelene Rozge ili Severine, onda se nemojte

čuditi meni: meni je u svijesti – kakofonija. Kao! Kao-ka-ka-o…Treće, i najvažnije: da, budan sam, prosječno, samo 6 do 7 sati

u okviru kalendarskog dana. Neobično sam to izrazio? Neo-bičnije je ono što sam time izrazio. Zar sam mogao reći da sam budan samo 6 do 7 sati dnevno? Nisam, jer nije tako. Ovako je: budan sam, prosječno, samo 6 do 7 sati u okviru kalendarskog dana, a kada će to biti – ta velika „šihta“ – to nikada ne znam. Uglavnom je to po danu. Ali, kakve su to varijacije! Potpuno nepredvidljive! Barem dva-tri puta mjesečno znam biti budan i 15 sati u kontinuitetu, ali i spavati 20 sati u komadu; jednom sam spavao 30 sati, a jednom čak i 35 sati, tek se tu i tamo na tren ili dva nakratko budeći, nedovoljno da taj detalj i zapamtim kao bitan podatak.

Četvrto, možda ne toliko važno, ali za mene jest važno: od studentskih dana morao sam svoj kratkodnevni život pomno organizirati. Ako sam budan samo 6 do 7 sati dnevno, morate razumjeti da barem 2 do 3 sata od tog Bogom danog vremena moram posvetiti radu na prijevodima sa španjolskoga, koji mi osiguravaju sredstva za život – pa ma kako mi život skraćen bio. U ostatku tog i takvog života moram nešto pojesti, neko vrijeme posvetiti higijeni (sjećate li se kako ste se prljavo osjećali onda, jednom ili dva puta kao mladci, kada ste se probudili nakon 11, 12 ili 14 sati mamurnoga sna? Pa zamislite onda još da zaspite, duboko, tijekom obavljanja velike nužde!), a moram i nešto pročitati ili pogledati. Da, doslovce od svojih prvih studentskih godina pomno sam birao što ću čitati i gledati. Premalo mi je vremena preostalo za gluposti. Na sreću, dovoljno sam se već bio obrazovao – i oblikovao – da sam znao koje su bitne knjige koje valja pročitati i koji su bitni filmovi koje valja pogledati, a da se to ne ispostavi trošenjem vremena na popularne trendove ili banalne serije: sa takvima sam, uostalom, u redovitom kontaktu, jer mi njihovo prevođenje osigurava egzistenciju.

S glazbom nisam imao takvih problema; glazba je uvijek oko mene kad sam budan; stalno je slušam; iako, s obzirom na ono moje gotovo pa trajno hipnagogijsko stanje, kada mi se sva glazba vrti u glavi, ne znam koliko je to dobra odluka; ali bez glazbe ne mogu, glazba je moj prijatelj, kažu Doorsi: Let the music be your friend… untill the end, untill the… eeeeeend!

E sad, nemojte mi reći da ste sve shvatili. Zzzz……zar ste mislili da je to sve? Dosadno vam je? O, da znate kako

je tek meni, koji svaki čas zapadam u san? Izdržite, vrijedit će! O, kažu Bachman Turner Overdrive: You ain’t seen nothing yet! Ništa još niste vidjeli!

Jer, uhapsili su me.I to je bilo pravo otkrivenje.Nisu me uhapsili onak’ kak’ hapse ove naše, političare vrle:

trla baba lan, pa ti dođe ekipa na vrata, kamere skupa s njima. Ne, kod mene je bilo u velikom stilu, doslovce. Kornjače (spe-cijalci potpuno oklopljeni), duge cijevi, s „ovnom“ kroz vrata, ne samo MUP, nego i EUROPOL, INTERPOL i FBI. Legni na pod, ruke na potiljak, ovo-ono, američki film. U mom malom hrvatskom gradu.

Onda je bilo: ne smijem reći da su me tukli, pa ću vam onda reći ono što je bilo. U najzadnjem trenutku sam uspio spriječiti da me odvuku u Guantanamo ili Abu Ghraib ili bogtepitajgdje. Ne pretjerujem.

Osnovana sumnja? Oni tvrde: da sam ja ne ovaj nego onaj Martin Martinez, nedavno utvrđeni boss narkokartela u Ar-gentini, rođen 21. kolovoza 1968. godine, istog dana kao i ja, iako ne u Varaždinu nego na Uskršnjem otoku, i čija rijetka ali vjerodostojna fotografija pruža lik čovjeka koji je, s razlikom njegove malo jače kose i tipičnih latinoameričkih brčića (ja ne gajim nikakve brkove), potpuno identičan meni. Štoviše, i DNK nam je – isti.

Rekao sam vam: You ain’t seen nothing yet!No, nisam završio u Guantanamu, niti u Abu Ghraibu, ali da

su ubili boga u meni, e jesu, bogami. A kako to ukratko opisati? Sve, sve, ama baš sve je dokazivalo da sam baš ja onaj Martin Martinez, megaboss argentinskoga narkokartela, čovjek koji je skidao glave kao od šale, pa čak i mnoge glave operativaca CIA-e.

S druge strane, moje se male i kratke dnevne putove može lako utvrditi. Čak i kad sam budan, uglavnom sam doma; svakodnevno šaljem mailove s prijevodima i čujem se s naru-čiteljima poslova; odem svaki dan u usrani dućan; tu i tamo se nađem s nekom damom, uvijek onom koja to ne treba tajiti nego naš susret može potvrditi; ostatak dana spavam, i to svi znaju, prvenstveno moji (neuspješni) liječnici. Pa kako ćete mene poistovjetiti s čovjekom koji žari i pali po Južnoj Americi?!

Da, izgledam isto kao on. Da, imamo isti DNK. Rođeni smo istog dana, ali ja u Varaždinu, a on na prokletim jebenim (opro-stite mi, vi ne biste bili izvan sebe?) Uskršnjim otocima. Imam prijatelja koji ima dva sina, jednojajčane blizance, i otprije znam da takva braća imaju isti DNK. Naravno, nisam ja pitao, nego sam rekao tima svakovrsnima i svevišnjima istražiteljima da pitaju moju majku je li, Bože dragi, moguće rodila dvojicu, ne samo mene? Čak me to i zaintrigiralo, čitao sam Tamnu polovicu Stephena Kinga, o zlobratu iskoprcanomu iz tijela glavnoga lika, a znam osobno i profesoricu, u mom malom gradu, kojoj su, umjesto pretpostavljenog tumora na mozgu, iz glave izvukli oko i neke još druge ostatke prvotnoga blizanca koje je njezino tijelo apsorbiralo još dok je bila fetus, možda čak i embrio.

Naravno, moja majka je sve te superpolicajce istjerala van, rekavši da je to – glupo. Reagirala je, unatoč godinama, onako kako treba reagirati kad vam tko dođe s glupošću. Dobro, tada nije bilo ultrazvuka, trudnice nisu išle doma od ginekologa mužu sa sličicom mališa u utrobi, ali neke stvari su itekako provjerljive: na primjer, još su živi neki doktori i neke sestre koje su me prije 45 godina iznijeli na svijet, i oni su ispitani, i grohotom su se nasmijali. Jer, „halo, dajte, najte“…

Da, i?Pustili su me. Očito je netko „preuzeo moj identitet“. Danas je

sve moguće. U ovo doba koje nam je Snowden opisao.Ali mene to nije zadovoljilo.Saznao sam, naime, da je Martin Martinez, taj moj dvojnik

iz Argentine, nakon što je proveo djetinjstvo na prokletom jebenom Uskršnjem otoku, preselio. Taman tada kada se meni dogodila promjena u ritmu spavanja.

I onda mi je nešto sinulo.Primijetio sam da se frajer selio u Argentinu taman tada kada

su moji duži napadi spavanja točno odgovarali vremenskim razlikama kada je on bio budan.

Tada sam shvatio da moja narkolepsija nije od ovoga svijeta.Ja sam spavao kada je on bio budan. I bio budan kada je on

spavao.Vrag mater.Nije bilo druge nego poći za njim.Kako sam ja to mogao?Ne znam. Ali kako sam mogao 45 godina živjeti tako da spa-

vam kada je on budan, a da sam budan kada on spava?Zar to nije dovoljno otajno?Mislim da jest. Pa onda, ako sam osjetio nekakav sudbinski

zov, zov da pođem za njime, i da ga nađem, onda je i taj zov bio podjednako otajan. I neobjašnjiv. Idi za svojom sudbinom…

…i ne vraćaj se više.Nije to, gospodo moja, bilo lako.Prvo, trebalo je sve ove policije svijeta uopće uvjeriti da mi

ostave putovnicu.Kada su ipak shvatili da ja nisam The Martin Martinez, osta-

vili su mi putovnicu, a ja sam odletio za Buenos Aires. Izabrao sam let koji kreće, preko Frankfurta naravno, tada kada sam predmnijevao da on spava. Sletio sam manje-više dobro, u argentinskoj noći – mom danu.

O da, trebalo se drndati tim autobusima. Trebalo je znati da ću zaspati možda i na cesti, ili, dao Bog, u ocvalom hotelčiću. I događalo se to, uhaj! mnogo puta. Trebalo se znati zaštititi od lopova koji bi vam uzeli sve i kada ste potpuno čili. Zato sam – možda je banalno – jeo čili, misleći da ću od njega biti budniji. A znao sam da mogu biti budan samo dok on spava.

Kako sam prošao sve, kako sam ga našao?Pa rekoh vam: ako mi se to dogodilo, ako me to mučilo 45 go-

dina, onda me valjda nešto i vodilo do njega. Nešto što ni sebi ne mogu rastumačiti, pa ne očekujte stoga da to rastumačim vama.

Zanimljivo: u njegovu skrivenu hacijendu, koju ni agenti CIA-e, sa svim svojim usranim satelitima i dronovima nisu mogli (ili nisu htjeli? ne zanima me) locirati, ja sam ušao kao Pavao u Damask. Malo su me čudno pogledali njegovi čuvari, jer su (ispravno) mislili da on spava, ali ja sam bio – on. Izgledao sam isto, imao sam isti DNK, pustio sam brčiće i nalijepio nešto kosice, pa da su mi i rožnicu oka na biometriju stavili… Nije im palo ni na pamet. A kako bi im i moglo?

I eto, gledam ja, Martin Martinez, narkoleptični prevoditelj rodom iz nekoga obližnjega varaždinskog naselka, Martina Martineza, glavnog bossa argentinskoga narkokartela, kojega ni CIA ni FBI ni EUROPOL ni INTERPOL a kamoli hrvatski MUP ne mogu locirati, gledam ga kako sam, bez očekivanih krasnih uslužnih dama, spava pod svojim svilenim plahtama. Ne izgleda moćan, nimalo. Sitan je kao i ja, čovječuljak obični. Ali znam da ako se malo zakašlje u snu, ako se na trenutak probudi, tada ja padam u san, i stvar je svršena.

Stoga, gledam ga, vadim pištolj i mislim si:Što ćemo sada, prijatelju Martine? Što će se sada dogoditi?

Smjestit ću ti metak u glavu sada dok spavaš, to sigurno. Moram biti brz, da mi se ne zakašlješ i nakratko probudiš. Zašto mi tek sada pada na pamet činjenica da zapravo ti vodiš priču? Ti nikada nisi zaspao kada sam se ja probudio. Nikada nisi ovisio o meni. Nego samo ja o tebi. Što to znači? Da si ti glavni, a ja neka lošija verzija tebe? Zao i dobar blizanac, iako nismo blizanci? Zašto se toga nisam dosjetio prije? Koji je nebog to osmislio? Ne, molit ću Boga. Ne želim u ovim trenucima griješiti dušu. Ako se i nisam puno molio u životu, molit ću se sada. Ali što će se dogoditi kada ti smjestim metak u čelo? Hoćeš li samo ti umrijeti, ili ću istovremeno umrijeti i ja, tvoj astralnom pup-čanom vrpcom vezani blizanac, tvoja zrcalna hrvatska preslika? Pa ćemo se onda naći zajedno u Paklu, jer tebe Pakao sigurno čeka, a mene, kojega bi čekao Raj, ako postoji, ali morat ću i ja u Pakao jer ću te sada ubiti? Hoćemo li se možda naći u nekom desetome svijetu, ti i ja, sretni, zajedno, i zajednički ostvareni? Cjelina zrcalnih polovica, savršena kugla dviju polutaka, spo-jeni, ostvareni, kao jedno do sada odvojeno biće? Ili te uopće neću ubiti, nego ću ubiti sebe?

Ili ću te ubiti, vrag ti mater, Martine Martinezu, pa ću onda jednostavno izići i zamijeniti te, nastaviti sve tvoje narkokar-telske kriminalne poslove? Ne bi mi bilo teško. Znam dobro španjolski. I odlično znam tebe, Martine Martinezu. Nitko te tako dobro ne razumije kao ja. Kaže Štulić.

Ima jedan krasan film od Hitchcocka, kada frajer uperi pi-štolj sebi u glavu, zapravo u kameru, ali kamera stvara privid njegova izravnog pogleda u crnu rupu cijevi. To ja sada činim. Ima krasna Carpenterova verzija starog filma The Thing, gdje na kraju, na rubu svijeta, ostaju samo Kurt Russell i Keith Da-vid. Oni znaju čije je od njih obličje poprimio Stvor, ali mi ne znamo. Ja ne znam tko je od nas dvojice Stvor.

Dakle, sada, kada se Martin Martinez, argentinski narkoboss, polako već trza iza sna, a ja istovremeno gubim budnost, ja okrećem pištolj malo prema sebi, malo prema njemu, malo ustranu…

Sudbina će dati…Uostalom, svaki dan u životu je ruski rulet.

20 Duplerica REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Jako sam zadovoljna svojim životom iako je bilo dobrih i loših trenutaka. Nemam neostvarenih želja. Kada bih se ponovno rodila, sve bih ponovila kako je bilo. - Meni je navek bilo lijepo - otkrila je gospođa Terezika

Još uvijek vozi tačke. - Kad radim vani, jako sam smirena – objasnila je

SUPERBAKA Terezika Pavković iz Čukovca rođena je 1912., a u životu ništa ne bi mijenjala

Baka Terezika ima 102 godine i sve radi sama

Iako živi sama, ne osjeća samoću. S njom je stalno pas Petrica, a pomažu joj susjedi

Terezika Pavković iz Ču-kovca ništa ne bi mijenjala u svom dosadašnjem životu. Izjava kao izjava i nije toliko raritetna. Ali kad znate da je Terezika Pavković rođena 1. rujna 1912. godine, pa shvatite da ima 102 godi-ne, njene riječi poprimaju drukčiju notu. Baš ništa ne mijenjati u 102 godine?

- Jako sam zadovoljna svojim životom iako je bilo dobrih i loših trenutaka. Nemam nikakvih neostva-renih želja. Kada bih se ponovno rodila, sve bih po-novila kako je bilo. Meni je navek bilo lijepo – istaknula je baka.

Draga i lucidnaIako baka živi sama, ne

osjeća samoću. S njom je stalno Petrica, crni mješa-nac koji nije prestajao lajati

jer ga je baka ostavila vani dok je pričala s nama. Po-mažu joj, kako kaže, “dečki” i dobri susjedi.

Nas je do bake doveo Va-lent Pavković. Ona mu je strina, a pazi na nju baš kao i svi susjedi. Premda se ne bi reklo da baku uopće

treba paziti. Istina je da su godine donijele svoj danak i da se Terezika teže kreće, ali većinu stvari u svakodnev-nom životu odrađuje sama.

Kad smo stigli, u nevjerici smo gledali u dvorište: baka u 103. godini je baš bila gurala tačke! - Dela sam na tačke zemljicu kaj su

�Vitalna i lucidna Terezika rođena je u Globočecu. S 20 godina, daleke 1932., se zaljubila, udala za Valenta i preselila u Čukovec, gdje je ostala do danas. U sretnom braku je rodila četvero djece. Nadživjela je supruga i tri kćeri, dok sin živi u Njemačkoj, pa je financijski zbrinuta

krti nakopali, da zamećem grabice di su bili oleandri – objašnjava nam.

Gospođa Terezika ima tri oleandra koje svake jeseni vadi iz zemlje, pa ih u pro-ljeće iznova sadi. – Dečki mi izvade oleandre, to je ipak teško za mene, ali ovu šakicu zemlje valjda mogu sama maknuti. Kad radim vani, na svježem zraku, pa dođem unutra, jako sam smirena - veli nam baka.

Tako lucidnu i inteligen-tnu osobu rijetko sretnete i među onima dvostruko mlađima. Kad nam je govo-rila kada je rođena, prvo je rekla godinu, a onda stala i rekla da je pogriješila jer “datum ide najprije”. Tere-zika Pavković jednako se sjeća onoga što je bilo prije 95 dana, kao i onoga prije 95 godina. Svoju je biografiju ispričala ukratko.

– Rođena sam u Globoče-cu od dobrih roditelja koji

U životu ima radosti i žalosti. Rakijica za dobro jutro pomaže. Ne valja

se previše žaliti.”

RECEPT ZADUG ŽIVOT


21Duplerica 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

- Kad si zdrav, možeš sve. Samo ovisi hoćeš li to iskoristiti – poručila je baka

Baka Terezika ima šestero unučadi i jednako toliko praunučadi

Odgojena je da živi pošteno i poštuje starije, a ističe da tako treba djecu i danas odgajati

Tereziki Pavković je papa Benedikt XVI. prije šest godina dodijelio apo-stolski blagoslov kao zalog milosti i nebeske pomoći za dugogodišnji doprinos u životu i radu.

A 102-godišnjakinja se doista trudi-la živjeti skromno i pošteno. Cijeli je život pjevala u crkvenom zboru.

Kad nam je zapjevala, teško je bilo povjerovati da taj glas, intonacija, pje-

vačka vještina pripadaju ženi od 102

godine. Kao da se vratila u dvadesete.

Od današnje mlađe generacije pjevača ne može izabrati koga bi favorizirala, ali nam je otkrila da je nekada jako voljela Ivu Robića, Gabi Novak, Terezu Kesoviju.

Na pitanje bi li voljela da je mogla postati pjevačicom, jer to joj je oči-gledno jedna od najmilijih ljubavi, odgovara nam kratko i jasno:

– Dosta sam se ja napjevala i ovako.

Papa joj dodijelio apostolski blagoslov

su me naučili svemu što bi trebala naučiti i današnja djeca. Biti poštena, pošto-vati starije, odbaciti zlo i takve stvari. Ljepše se živi tako - priča baka.

Udala se s 20 godina, a u braku je bila 40 godina, sve do suprugove smrti. Valent Pavković, u čiju je kuću u Čukovcu doselila nakon udaje, bio je postolar. - Bilo mi je lijepo i uvijek smo si bili dobri. Radili smo, ali smo uvijek našli vremena za zabavu – kaže nam kratko i jasno.

U sretnom braku rodilo se četvero djece. Tri je kće-ri nadživjela, a najmlađe dijete - sin - živi u Njemač-koj, pa je baka financijski zbrinuta. Jer kad bi ovisila o 500 kuna koliko dobiva od države...

Ima šestero unučadi i jed-nako toliko praunučadi. Na naše pitanje njezinom neća-ku je li dobro zbrojila, baka nas je pogledala sućutnim pogledom i nabrojala jedno po jedno unuče i praunuče.

Odličan đakNa našu pretpostavku

kako u vrijeme njezine mladosti nije bilo škole za djevojčice, baka je prvi i jedini put žešće reagirala. – Kako nije bilo škole? Još i kako smo išli u nju. Morali smo biti pametni, mirni, poštovati druge, pozdrav-ljati ljude koje smo sretali – prisjetila se vremena prije

90-ak godina kada je bila odlična učenica četvero-godišnje pučke škole. Još i danas čuva svjedodžbu zadnjeg, četvrtog razreda, u kojoj su sve ocjene „veoma dobar“. Pandan današnjem odličnom.

Na pitanje je li se brzo nakon školovanja udala, energično odgovara: – Ma kakvi, imala sam pu-nih 20 godina. Već sam skoro bila stara cura! - kaže.

I dok je na početku 20. stoljeća 20-godiš-njakinja već spadala u “stare cure”, brakovi po dogovoru roditelja nisu dolazili u obzir. Barem kad su u pitanju bili Terezika i Valent.

– Ne daj Bog! Moj Va-lent i ja smo se zaljubili i jako sretni oženili - veli.

U dobrim odnosima je bila i sa svojom svekr-vom, koja im je kuhala sve dok se nije razbo-ljela i završila u krevetu. Gospođa Terezika ju je njegovala punih sedam godina, a uz to i radila na zemlji.

Nekad bolje Kako u današnje vrijeme

doživjeti 102 godine, pitali smo za savjet baku Tere-ziku. – Ima tu i radosti i žalosti. Rakijica za dobro jutro pomaže. Ne valja se previše žaliti – otkriva nam “recept” za dugovječnost.

Na pitanje o usporedbi

nekadašnjeg i današnjeg života, bez razmišljanja veli da je nekada bilo bolje.

– Djeca su se znala ljepše igrati. Lijepo nam je bilo i u školi. Imali smo dobru ali strogu učiteljicu, jako dobro je podučavala. Zvao je mene i ondašnji ravnatelj Gra-đanske škole Miškulin da idem na daljnje školovanje, ali odgovorila sam da me mamica ne pusti. Nisam mu htjela reći da imam jake gla-vobolje. Voljela sam puno čitati, ali glava me zaista jako boljela – govori nam baka i otkriva da je najviše voljela čitati bajke.

- Onda su se kod nas u selu teško i nabavljale druge, naučne knjige - dodaje.

Čukovec je multikultural-no selo u kojemu nikada nije bilo nacionalnih tenzija. – Oduvijek mi je, kao i danas, svejedno tko je pravoslavac, a tko katolik - veli baka koja je prošla tri rata. Najgori joj je ipak bio Drugi svjetski rat.

Istančani ukusIako baka djeluje krhko i

veli da je uvijek bila malena, Terezika Pavković snažna je i inteligentna žena koja sa svoje 102 godine (upozora-va nas da će 1. rujna 2015. napuniti 103) razbija pre-

drasudu za predrasudom. - Brzo sam shvaćala sve što sam čula, ali mislim da su drugi to malo preuveliča-vali, uzdizali me više nego što jesam - veli skromno o svom intelektu.

Mi ne bismo rekli da je bilo tko preuveličavao kad je Tereziku Pavković nazvao iznimno inteligentnom. A uz to i iznimnom doma-ćicom. U njezinoj kući je kao u “apoteci”. Svaka stvar na svome mjestu, uredno, spavaća soba je predivni primjerak starinskih soba koje bi danas koštale bogat-stvo. Tu i tamo neki šlingani milje... Vidi se da baka ima istančani ukus i ne dozvo-ljava da se kuća zapusti.

– Održavam kuću koliko mogu. Dva puta na mjesec dođe žena koja mi opere prozore ili obriše paučinu, što ja više ne mogu – rekla je baka, čijeg bi se doma-ćinskog umijeća posramile i puno mlađe žene. Izvlači iz ormara prekrasan veliki pokrivač za krevet koji je izradila kad je dolazila u Čukovec, dakle prije 83 go-dine. Kao da je rađen jučer.

Kad smo odlazili, vitalna baka nam je rekla kako ništa čovjeku ne treba poželjeti osim zdravlja.

– Kad si zdrav, možeš sve. Samo ovisi hoćeš li to isko-ristiti - još jednom nas je začudila svojom lucidnošću.

Osim reume koja ju muči “tu i tamo”, Terezika Pav-ković je zdrava. Zdrava, lucidna i žilava starica čije bi bore na licu ispričale tko zna koliko priča.

Baka, koja je cijeli život pjevala u crkvenom zboru, i danas prekrasno pjeva

22 Sport REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

sportwww.regionalni.com/sport

Održano je 3. kolo 18. Fit-sport zimske brdske lige Ivančica 2014/15. Nastupila su 72 natjecatelja, a pobi-jedili su Josip Lacković i Valentina Belović. Oni vode i u ukupnom poretku s maksimalnim brojem bodova, s po tri pobjede. Do sada su nastupila 93 natjecatelja u muškoj i 16 u ženskoj konkurenciji. Organizator ZBL Ivančica 2014/15 TK Marathon 95 najavio je 4. kolo, od ukupno sedam, za 4. siječnja 2015. godine na standardnoj stazi duljine 10 km, a starta se u 8 sati ujutro iz Prigorca dok je cilj na samom vrhu Ivančice.

U vodstvu Lacković i Belović


D r a ž e n B e s e k potpisao je jedno-godišnji ugovor s kineskim drugoli-gašem Songijang Tianjinom. Nakon razlaza s dosadaš-njim klubom Wu-han Zallom, Besek

ostaje i dalje u Kini. Novi Besekov klub je u prošloj sezoni osvojio 7. mjesto u drugoj kineskoj ligi, a cilj za sljedeću je viša pozicija i možda jedno od dva mjesta koja vode u prvu ligu. Bese-ku će asistirati kondicijski trener Nikola Jaroš.Songijang Tianjin je mlad klub, osnovan je prije osam godina, ali ciljeva ne ne-dostaje. Nalazi se u gradu Tianjina sa 7,5 milijuna stanovnika, 300 km južno od Pekinga.

Tanja Perec ostvarila je normu za Europsko prvenstvo u kategoriji zračna puška 10 meta-ra, koje će se održati u ožujku u Nizozemskoj. Perec je normu za naj-veće europsko natjecanje izborila na tri kvalifika-cijska natjecanja. Naj-bolji rezultat ostvarila je na posljednjem koje je održano u Osijeku gdje je osvojila prvo mjesto s 415 pogođenih krugova. Uspjeh je tim veći jer je u plasmanu bila ispred sre-brne hrvatske olimpijke Snježane Pejčić.

Perec ide na EP

U mlađejuniorskoj konkurenciji čak 5 normi isplivao je Martin Kocijan

PLIVANJE Vrlo dobri rezultati PK Barok na Ekipnom C prvenstvu Hrvatske u Zadru

Šest novih normi članova PK Barok za pojedinačni PH

�Već otprije isplivane norme potvrdile su i mlađe juniorke: Leu Ćelić na 200 prsno i Martinu Štefinec na 100 prsno

U Zadru je održano Eki-pno C prvenstvo Hrvatske u plivanju na kojem su na-stupili i plivači i plivačice varaždinskog PK Barok.

PojedinciU konkurenciji 10 ekipa

plivači su zauzeli 4. mjesto, dok su se plivačice plasirale na 5. mjesto u konkurenciji 9 ekipa. Za žensku ekipu nastupile su: Stela Grobo-tek, Maja Berkopić, Martina Štefinec, Lea Ćelić, Dora

Mihinjač i Elena Škrapec. Muški dio ekipe činii su: Mario Vlahinja, Gregor Stadaas, Martin Kocijan i Neven Lončarić.

Plivači i plivačice Baroka na ovom natjecanju isplivali su dobre pojedinačne rezul-tate čemu u prilog govori podatak da je ukupno njih šest ostvarilo norme za nastup na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske koje se održava u Rijeci od 19.

Piše: Damir ivanČić[email protected]

do 22. ožujka 2015. Velik uspjeh isplivavanjem A-normi ostvarili su seniori Mario Vlahinja i Gregor Stadaas, mlađa seniorka Maja Berkopić te mlađi juniori Martin Kocijan, Lea Ćelić i Martina Štefinec. Mario Vlahinja je ostvario dvije A-norme u discipli-nama 100 i 200 delfin, a Gregor Stadaas u disciplini 200 prsno.

Mlađa seniorka Maja Ber-kopić A-normu je isplivala u disciplini 200 prsno. U mlađejuniorskoj konku-renciji čak 5 normi isplivao je Martin Kocijan i to u disciplinama: 50, 100 i 200 slobodno te 100 i 200 del-fin. Već otprije isplivane norme potvrdile su i mlađe juniorke Lea Ćelić na 200 prsno i Martina Štefinec na 100 prsno.

CiljOvo natjecanje označilo

je vrhunac zimske sezone natjecanja u 25-metarskim bazenima. Sezona natjeca-nja se nastavlja, ali od sada uglavnom u 50-metarskim bazenima.

Ciljano natjecanje zimske sezone za Barok je Prven-stvo Hrvatske koje se odr-žava u Rijeci u ožujku.

Prvo sljedeće natjecanje članove Baroka očekuje krajem siječnja.

U Bresciji je održano 5. međunarodno plivačko natjecanje za osobe s invaliditetom na kojem se okupilo više od 100 plivača i plivačica iz 41 talijanskog kluba te četiri reprezentacije (Češka, Kamerun, Slovenija i Hr-vatska).

Natjecanje se održalo u 50-metarskom bazenu i rezultati su priznati za IPC ranking listu. Kako su se prema propozicijama

Rajković na 5. međunarodnom mitingu Brescia

natjecanja rezultati bodo-vali samo ekipno, nije bilo individualnih plasmana. Iz

Hrvatske su nastupile četiri ekipe s ukupno 18 natjeca-telja (11 muških i 7 ženskih). Osim dviju ekipa HPO-a, još su nastupili i PK Forca te PK Natator.

Plivač PK Baroka Karlo Raj-ković bio je član prve ekipe hrvatske reprezentacije koja je ukupno zauzela 2. mjesto. Karlo je nastupio u disci-plinama: 50 slobodno, 400 slobodno, 100 prsno i 100 delfin. U svim disciplinama isplivao je osobne rekorde.

OK Varaždin Volley or-ganizira Školu dobojke za najmlađe. Poz ivaju se učenic i osnovnih škola da se tijekom zimskih prazni-ka uključe u rad škole u sportskoj dvorani VI. OŠ Varaždin, utorkom i pet-

kom od 9,30 sati. Sve informacije možete dobiti i na broj mobitela 098/379-446.

U Bowling centru Stadium odi-gran je 1. Božićni bowling turnir u organizaciji BK Stadium. Odaziv igračica i igrača bio je puno veći od očekivanog, pa su se igrala dva kruga kvalifikacija. Nakon kvalifikacija šest igrača se plasi-ralo izravno u završnicu, dok su se preostala dvojica tražila u do-datnim kvalifikacijama nazvanim „Djed Mraz kvalifikacije“. Borba u četvrtfinalima i polufinalima je bila vrlo nepredvidljiva i puna pre-

okreta. Najprecizniji i najsmireniji bili su Karlo Kreš iz BK Stadium te Željko Barunčić iz BK Zagreb koji su odigrali finale na dvije dobivene igre. U vrlo uzbudljivom finalu slavio je Karlo Kreš s 2:1 i time osvojio naslov prvaka. Od domaćih igrača visoko 5. mjesto osvojio je Vjekoslav Kovačić, 6. mjesto Davor Fučkar, dok je 7. mjesto osvojio Dario Čop.

Tim rezultatom je za BK Stadium zaokružena vrlo uspješna godina. BK Stadium, sudionici 1. Božićnog turnira

BOWLING U Bowling centru Stadium održan 1. Božićni turnir

Karlo Kreš osvojio Božićni turnir

Članovi PK Barok koji su sudjelovali na Ekipnom C prvenstvu Hrvatske u Zadru

23Sport 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Odigran je i 5. krug 1. HMKRL - Sjever. Utakmice su se odigrale u sportskoj dvorani srednje škole u Ivancu, a “mladi dabrovi” GRK Varaždin 1930 ostali su i dalje neporaženi u ovoj ligi. U derbiju s RK San sport, susjedima iz Čakovca, slavili su 22:17, a utakmicu s RK Varaždinom nisu odigrali jer protivnička ekipa nije došla.

Za GRK Varaždin 1930 igrali su: Vresk, Tači 4, Stolnik 4, Voj-nović 3, Divjak 2, Car, Cerovečki, Risek, Buljubašić 3, Puček 1, D.Artić, Vugrinčić, Žganec Brajša 1, Bobičanec 4, Baranašić, Šantek.

Mladi “dabrovi” i dalje neporaženi Nikola Frančić, iz ludbreškog aeromodelarskog kluba Rudolf Fizir, na osnovu postignutih natje-cateljskih rezultata na domaćim i inozemnim natjecanjima osvojio je drugo mjesto za 2013. godinu, a u 2014. godini plasirao se na treće mjesto prema izboru Hrvatskog zrakoplovnog saveza. Nikola se

već više godina bavi aeromodelarstvom i postiže zapažene rezultate na svim na-tjecanjima.

Dnevni program počinje u 16 sati

MALI NOGOMET 35. Zimsko prvenstvo Varaždina u malom nogometu

Uskoro slijedi drugi krug natjecanja za najbolje ekipe

�U utorak su na rasporedu posljednje utakmice prvog dijela natjecanja, a zatim slijedi najzanimljiviji dio turnira

Ponedjeljak i utorak zadnji su dani utakmica prvoga kru-ga po skupinama. Skraćeni nedjeljni program pak obilje-žila je zadnja utakmica večeri i ugodno iznenađenje topličkog CB Bolera.

IznenađenjeU toj posljednjoj utakmici

Automobilu Lončar trebala je pobjeda, bilo kojim rezul-tatom, za izravni plasman u osminu finala varaždin-

skog turnira. Dvije prethodne pobjede uz gol-razliku 11:0 značile su u slučaju trećeg troboda uzimanje broja 2 za nastavak natjecanja. Sve u sve-mu, „automobilistima“ bi bio trasiran vrlo povoljan put čak do polufinala, s malim šan-sama da prije same završnice nalete na nekog od velikih papirnatih favorita.

Bilo kako bilo, CB Bolero iz Varaždinskih Toplica imao je svoju računicu, dobrim rezul-tatom uzeti što bolji broj za sebe (prolaz su već osigurali), možda čak i pobijediti, pa

uzeti i prvo mjesto u skupini. I zaista, već u 5. minuti Zlat-ko Planinc je jedan ubačaj s desne strane prsima ugurao

iza leđa Lončarova vratara Hranića – 0:1. Momčad Au-tomobila Lončar htjela je što brže izjednačiti, preuzela u potpunosti dominaciju na terenu, ali Bolero je toj am-biciji suprotstavio odlično

organiziranu obranu, pravi bedem ispred svojeg vratara Modrića. Napadi Lončara i udarci prema golu redali su se kao na tekućoj vrpci, među-tim, u pravilu su završavali ili u bloku ili daleko iznad ili po-kraj gola. Sve do osam minuta prije kraja, kad je Bruno Piskać ipak uspio pogoditi s nekih 11-12 metara za poravnanje. I završnica utakmice protekla je u uzastopnim napadima varaždinske momčadi, među-tim Bolero se uspio obraniti i skratiti Automobil Lončar za dva zlata vrijedna boda.

Emil Milihram, član KKK Varteks, ukupni je pobjednik tradicionalnog 44. štefanjsko-novogodišnjeg spusta na Savi u Zagrebu. Milihram je u konku-renciji kajakaša, na stazi dugoj 12 kilometara, zauzeo prvo mjesto ispred Sudića iz Bosne i Hercegovine. Uspjeh Varaž-dinaca upotpunio je Damir Kukec, također iz KKK Varaž-din, koji je osvojio treće mjesto. Pobjedom je Milihramu pripao tradicionalni prijelazni pehar Sportskih novosti. Na 44. šte-

fanjsko-novogodišnjem spustu nastupilo je oko 90 posada. Osim iz Hrvatske nastupili su natjecatelji iz Srbije, Slovenije te BiH.

Pobjednik 19. memorijala Tibor Šaramo, voženog tako-đer u sklopu tradicionalnog štefanjsko-novogodišnjeg spu-sta na Savi, je Zagrepčanin Tomislav Lepen. Organizator štefanjsko-novogodišnje utrke bio je Hrvatski kajakaški savez, Kajakaški savez Zagreba i Ka-jak kanu klub Zagreb.

Piše: DamIr IvanČIć[email protected]

Solomun seli u Sloveniju

Šesto Otvoreno prvenstvo Ljubešćice

Ivica Solomun u narednom razdoblju vodit će slovenskog prvoligaša NK Zavrč. Dosadašnji trener Željko Orehovec nije se dogovorio oko produljenja ugovora, a iz kluba odlazi i šest bivših varteksovaca Šafarić, Antolek, Kresinger, Kristić, Jertec i Mrmić. NK Zavrč se nalazi na petom mjestu 1. slovenske nogo-metne lige, a prvi Solomunov cilj je pomladiti ekipu i napraviti selekciju za sljedeću sezonu. Među igračima koji su ostali u klubu još je nekoliko igrača s varaždinskog područja, a već se govori i o dovođenju novih mladih igrača. Ovo je novi trenerski izazov za Solomuna, koji je u svojoj trenerskoj karijeri do sada vodio mlađe uzraste Varteksa, bio pomoćnik Zlatka Dalića u Saudijskoj Arabiji, a posljednji angažman bio mu je NK Varaždin u 3. HNL Istok.

6. otvoreno prvenstvo Ljubešćice u stolnom tenisu na kojem se očekuje nastup oko 250 igrača i igračica iz Hrvatske i Slovenije održat će se 3. i 4. siječnja 2015. To je jedinstveni turnir u Hr-vatskoj na kojem se igraju sve kategorije - od onih naj-mlađih (2006. i mlađi) do najstarijih kategorija (preko 60 godina). Propozicije za turnir s popisom kategorija koje se igraju te okvirnim satnicama mogu se vidje-ti na web-stranici kluba: www.stk-ljubescica.hr.

U Lepoglavi, Eu-r o p s ko m g r a d u sporta 2015. godine, u siječnju će zapo-četi tradicionalnoi 11. otvoreni zimski turnir u malom no-gometu - Karlovač-

ko kup Lepoglava. Ovaj malonogometni

turnir, vrlo po-pularan u varaž-dinskom kraju , organiziraju Klub igrača malog no-gometa Lepoglava i Zajednica sport-skih udruga Grada Lepoglave, a igrat će se u Školskoj sportskoj dvora-ni u Lepoglavi od 10. siječnja do 22. veljače.

Sve malonogo-

metne ekipe zainteresira-ne za nastup na lepoglav-skom turniru moraju se prijaviti organizatorima na broj telefona 098/806-370, najkasnije do 8. siječ-nja. Za pobjednike ovog prestižnog turnira osigu-rane su nagrade.

KAJAK I KANU 44. štefanjsko-novogodišnji spust na Savi u Zagrebu

Ukupni pobjednik Emil Milihram

Malonogometna ekipa CB Bolero iz Varaždinskih Toplica pokazala odličan mali nogomet

Emilu Milihramu povijesni peti uzastopni naslov svjetskog prvaka

nedolazakJuniori MNK Ljubešćice

nisu se pojavili u dvorani na terminu odigravanja utakmice s trnovečkim Auto Florijanićom, izravno gurnuvši svoje sumještane iz ekipe Transporti Horva-tić na drugo mjesto skupine i plasman u idući krug. Naime, kako su Transporti Horvatić i Auto Florijanić međusobno remizirali (4:4), a juniori Ljubešćice u pe-tak izgubili od Transporta Horvatić 0:7, Florijaniću je trebala uvjerljivija pobjeda od tih sedam razlike. Ne-dolazak znači (samo) 0:5 b.b. i Trnovčani su ostali na trećem mjestu, bez prilike boriti se za drugo mjesto koje sigurno vodi u 1/16 finala.

24 REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555SPORT

Enes Garibović u finalu je pobijedio Hrvoja Đukića iz KK Susedgrad

RAFTING Ženska ekipa Rafting kluba Matis nabavila novu opremuKARATE PH za mlađe seniore i seniorke

KUGLANJE 15. Trofej grada Varaždina KUGLANJE Božićni tandem turnir i kup

U pobjede i uspjehe s novom opremom

�Od sada će djevojke nove pobjede i nove uspjehe postizati u novoj opremi u čiju se nabavku uključila i Zajednica športskih udruga Grada Varaždina

�Ovaj PH bio je i izborno natjecanje za predstojeće Europsko prvenstvo u Švicarskoj

Rafting klub Matis u samo nekoliko godina trenira-nja i djelovanja postao je jedan od najzanimljivijih sportskih predstavnika gra-da Varaždina, a pogotovo mlada ženska ekipa koju čine najbolje raftingašice u Hrvatskoj.

Za djevojke iz RK Matis pročulo se širom Hrvatske kad su ovo proljeće spasile utopljenika iz Drave.

OpremaUnatoč tome što su naj-

bolje u Hrvatskoj, djevojke su dosada trenirale i s više nego skromnom opremom, a često se događalo da na natjecanja dolaze u različi-toj opremi.

Odsada će djevojke nove pobjede i nove uspjehe po-stizati u novoj opremi u čiju se nabavku uključila i Zajednica športskih udruga Grada Varaždina. Zahva-ljujući donaciji, nabavljeni su oprema, odijela i kacige za trening i natjecanje, koje su na nedavnom druženju u prostorijama Zajednice djevojkama iz kluba preda-

Piše: Damir ivanČić[email protected]

Garibović zlatni, a Kanjir srebrni

Medalje za domaće Željezničari najbolji

U Rijeci je održano Prven-stvo Hrvatske u borbama za mlađe seniore i seniorke. Natjecanje se odvijalo u novoj sportskoj dvorani na riječ-kom Zametu. Nastupilo je 128 natjecatelja iz 52 kluba.

UspjehBoje Karate kluba Varaždin

branili su prošlogodišnji dr-žavni prvaci: Eugen Kanjir u

kategoriji mlađi seniori -75 kg i Enes Garibović u kategoriji mlađi seniori -84 kg.

Eugen Kanjir je prvo kolo bio slobodan, a u polufinalu je pobijedio predstavnika KK Hercegovina Zagreb Vinka Smoljana. U finalu je izgu-bio od drugog predstavnika Karate kluba Hercegovine Zagreb Ivana Martinca, inače prošlogodišnjeg juniorskog

prvaka Hrvatske.Enes Garibović je prvo kolo

bio slobodan. U drugom kolu je pobijedio predstavnika karate kluba TAD Rijeka Zvonimira Živkovića rezul-tatom 2:0, prošlogodišnjeg državnog prvaka u toj kate-goriji. Treće kolo, polufinale, susreo se s predstavnikom Karate kluba Hercegovina Zagreb Ivanom Kvesićem kojeg je pobijedio rezultatom 3:2. Ivan Kvesić je ovogodišnji seniorski viceprvak Balkana i član je seniorske ekipe koja je nastupila na Svjetskom pr-venstvu u Bremenu. U finalu je pobijedio člana Karate klu-ba Susedgrad Zagreb Hrvoja Đukića rezultatom 3:0 i tako postao državni prvak za 2014. godinu.

Ovo državno prvenstvo ujedno je bilo i izborno na-tjecanje za predstojeće Eu-ropsko prvenstvo koje će se održati u Švicarskoj - u Zürichu - od 5. do 8. veljače 2015. Osvajanjem 1. mjesta Enes će tako nastupati na Europskom prvenstvu u ka-tegoriji mlađi seniori -84 kg.

U kuglani Gradske sportske dvorane Varaždin održan je tradicionalno kuglačko natje-canje 15. Trofej grada Varaž-dina na kojem je nastupilo 50 mladih kuglača i kuglačica iz Čakovca, Koprivnice, Zaboka i Varaždina u šest uzrasnih kategorija.

Varaždinski kuglači osvo-

jili su osam medalja. Medalje su osvojili Barbara Stričak, Mihaele Habunek, Vladimir Vrbanec U-12, Vana Varga, Mirna Petrinec U-14 i Mia Še-stak, Ema Hofer i Lucia Hojski U-18. Turnir je organizirao Kuglački savez Varaždinske županije i Škola kuglanja Varaždin.

Kuglači su bili aktivni do sa-moga kraja prosinca. Održan je 1. Božićni tandem turnir, na kojem je bilo prijavljeno 19 tandema, 16 najboljih iz kva-lifikacija ušlo je u završnicu gdje se igrao kup sistem na ispadanje. Ljubomir Pintarić i Samir Borčak pobjednici su 1. Božićnog tandem turnira.

Odigrao se i 19. Božićno-novogodišnji turnir narodnim načinom. Prijavljeno je deset ekipa, a najbolji rezultat posti-gli su kuglači KK Željezničar oborivši ukupno 542 čunja. Najboljim igračem proglašen je Bojan Plevnjak sa 136 čunje-va, a kod kuglačica Valentina Milak sa 110 čunjeva.

Rafting klub Matis prilikom dodjele nove opreme

Ekipa Rafting kluba Matis na natjecanjima

Varaždinski gradonačelnik organizirao je prijem za članice RK Matis

li predstavnici Zajednice sportksih uduruga grada Varaždina.

- Ovo je lijepa božićna priča. Ponosni smo na dje-vojke i zbog njihovog hra-brog čina i zbog sportskih rezultata. Iskoristili smo priliku i da ih malo promo-viramo predajom skromne donacije. Najviše veseli kad sportašima damo nešto što im treba - rekao je Goran Vučetić, predsjendik ZSU-GV i dodao da se i ovim primjerom razbijaju pre-drasude da se u Varaždinu sve vrti oko dva-tri sporta.

Rafting klub Matis postoji pet godina, a ženska ekipa oko godinu i pol.

- U Hrvatskoj rafting nije jako proširen, ali postaje sve više. Samo su dvije ženske ekipe. Nadam se da će ih biti više. Ove godine osvo-jile smo dva natjecanja, na Cetini i u Donjoj Dubravi, u obje kategorije sa šest i četiri veslačice - rekla je članica kluba Anamarija Bunić, koja se ženskoj eki-pi priključila prije osam mjeseci.

Samo dvije ekipeDodala je da je u čamcu

najbitnija usklađenost, što je slučaj u varaždinskom klubu u kojem se djevojke druže i privatno i na sport-skom planu.

U Raftingu klubu Matis i sljedeće godine očekuju dobre rezultate s natjeca-nja u čemu će im pomoći i donirana oprema.

Za djevojke se pročulo širom Hrvatske kad su ovo proljeće spasile utopljenika iz Drave

Održano je 2. klupsko natjecanja plivača Plivačkoga kluba Varaždinske Toplice. Nastupilo je ukupno 35 pliva-ča, a nakon natjecanja podijeljene su medalje najboljima. Postignuto je čak 38 osobnih rekorda.

Plivački klub Varaždinske Toplice obavještava i sve zainteresirane, po-sebno djecu koja žele plivati i naučiti plivati da upisuje polaznike za novu

plivačku godinu. Treninzi su od pone-djeljka do petka u trajanju od 18.15 do 19.55 h, a cijena je 170 kn mjesečno.

Upisati se može svakog radnog dana od 18.30 sati na bazenima Mi-nerva u Varaždinskim Toplicama na 099/24 666 51 kod tajnice kluba ili kod Autotihi d.o.o. na autobusnom kolodvoru Novi Marof i na mail [email protected].

Na turniru 12 najboljih mlađih kadeta u stol-nom tenisu po službe-nim rang-listama HSTS odlične rezultate postigli su mladi stolnotenisači MGK Drava Žabnik. U kategoriji najmlađe ka-detkinje: 2. je bila Lucija Sitar, a 4. Sara Marčec,

dok je kod najmlađih kadeta osmi bio Simon Vincek.

PK V. Toplice održao klupsko natjecanje

Enes Garibović, Eugen Kanjir i trener kluba i izbornik reprezentacije Esad Garibović

Pobjednička ekipa KK željezničar


PUČKO OTVORENO UČILIŠTE VARAŽDINHallerova aleja 1/II Varaždin

Objavljuje upis polaznika u besplatni tečaj :

1. Osnove komunikacije u poduzetništvu

- u trajanju od 8 sati -

Prijave se primaju do 16. siječnja 2015. godine.

Početak edukacija u veljači 2015. godine.

Pozivamo sve zainteresirane da se prijave osobno u

Pučko otvoreno učilište Varaždin ili na broj telefona

042/313-191

Edukacija se provodi uz financijsku pomoć iz EFRR fondova u okviru Operativnog programa

Slovenija – Hrvatska 2007.-2013. - projekt akronima „Mala škola poduzetništva SI–HR“

26 REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555Općina cestica

Skupili 19.720 kuna!OŠ CESTICA Božićnim druženjem do modernizacije nastave

Učenici i djelatnici Osnov-ne škole Cestica u petak 19. prosinca priredili su mani-festaciju Božićno druženje koja je bila humanitarnog karaktera, a u sklopu koje su se na brojnim štandovima svojim radovima predstavili polaznici škole.

Božićni štihUčitelji i učenici potrudili su

se urediti štandove, njih uku-pno 14, u blagdanskom duhu, a ukrašavala ih je prava čaro-lija božićnih ukrasa, čestitki, nakita, vjenčića, proizvoda od lavande, aranžmana, jaslica i drugih proizvoda. Na jednom od štandova mogla se kupiti

i domaća tjestenina koju su pripremile kuharice i čistačice OŠ Cestica!

O vom hu m a n it a r nom druženju svojim proizvodi-ma uključile su se i udruge: Udruga mladih Hiperaktivni, Udruga umirovljenika i Udru-ga ručnih radova Vezilje i In-teresni odbor mladih HNS-a Cestica.

Drugo Božićno druženje otvoreno je nastupom škol-skog zbora, a sve je pozdravila ravnateljica škole Nevenka Turščak. Nastupili su i članovi Dječjeg zbora župe Križov-ljan, ženske klape Angeluš i

Freske furlanskih majstora u Križanču, u crkvici Uznesenja Marijina dobile su novi sjaj. Ovaj mjesec završila je obnova i restauracija zidnog oslika uz potporu Općine Cestica, ali i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Posao je povjeren akadem-skim slikaricama i restauratoricama iz Zagreba, Ivi Prpić i Dubravki Uvodić, a injektiranje i po-stavljanje skele preuzeo je Zlatko Genc iz Bednje.

Crkvicu Uznesenja Marijina su na svojem

posjedu, u pograničnom dijelu općine Cestica i župe sv. Barbara Natkrižovljan, 1872. godine dali izgraditi supružnici Ana i Tomo Mikl, a potom su je 1896. godine, dali ukrasiti i freskama. Izradili su ih poznati majstori iz obitelji Brollo iz talijanske pokrajine Furlanije. Prema istraživanju Andreje Žigon, objavljenom u Zborniku za umjetnost i povijest u Ljubljani 1976., na oslikavanju kapele radili su otac i sin, Jakob i Antun, a do tog vre-

mena, od 1861. godine otac Jakob je samostalno ili u suradnji s ostalima, oslikao 69 crkava, kapela i zidova u ostalim zgradama i izradio brojne slike različitih svetaca i veličina za oltare te napravio 15 kompleta križnoga puta. Po završetku oslika u Križanču Jakob se 9. kolovoza 1896. vratio u domovinu, a poslove je prepustio sinu Antunu koji je 1911. godine oslikao i crkvu sv. Filipa i Jakova u Vukovaru.

Jedanaesti puta u župi Kri-žovljan održan je božićni koncert, na kojem je u ne-djelju 21. prosinca izvedeno 15 božićnih pjesama, a uz tradicionalni nastup zbora Kulturno umjetničkog druš-tva općine Cestica, zapjevali su i mladi iz župe Uzvišenja

Svetog Križa te muški zbor i ženska klapa Angeluš. U jednosatnom programu predstavili su se i mladi či-tači, a na kraju programa svi su uz pratnju na orguljama Marijana Županića, zapjevali pjesmu Narodi nam se kralj nebeski. U sklopu programa bile su i žive jaslice, a uz malog Isusa, Mariju i Josi-pa bili su i anđeli koji su s

upaljenim svijećama bili iza svete obitelji.Svim sudionicima ovogo-dišnjeg božićnog koncerta zahvalio je župnik, velečasni Zorislav Šafran, a nakon toga mogle su se razgledati i postavljene jaslice u kapeli Majke Božje koje je ove godine restaurirao Antonio Kišić. U župi Križovljan su ove godine prvi puta bile uprizo-rene i žive jaslice. Vlč. Šafran zahvalio je svim mještanima koji su sudjelovali.Po završetku programa u crkvi za sve izvođače i po-sjetitelje pred crkvom u Radovcu organizirano je druženje koje su priredili članovi Udruge zbor Sancta Crux župe Križovljan, a u pripremi kuhanog vina bi-jelih i crnih sorti grožđa pomogli su i članovi KUD-a, kao i posluživanju gemišta, sokova i čaja.

Ove godine prvi put žive jaslice

Freske furlanskih majstora u crkvici u Križanču dobile novi sjaj

TRADICIJA Božićni koncert u Križovljanu

�Na štandovima je bila prava čarolija božićnih ukrasa, čestitki, nakita, čak i domaća tjestenina koju su pripremile kuharice i čistačice OŠ Cestica

�Mještani su uživali u 15 božićnih pjesama, a potom i u uprizorenju jaslica

U sklopu Božićnog druženja održan je i prigodni program

Po završetku programa održano je druženje

Muški vokalni ansambl župe Križovljan, dok su se učenici 7. c razreda OŠ Cestica pred-stavili recitacijom “Svjetlo se ne smije ugasiti”. Na kraju programa sve posjetitelje su

razveselili učenici PŠ Lo-vrečan pjesmom i plesom. Svi su se posjetitelji mogli okrijepiti toplim napicima, klipićima, langušima, mini pizzama, domaćim štrukli-

ma, kobasicama i grahom te nezaobilaznim kolačima koji su pripremile vrijedne ruke učiteljica, mama i baka.

- Na druženju se prikupilo 19.720 kuna koje će se upo-trijebiti za modernizaciju nastave i nabavu informatičke opreme i pomagala - zadovolj-na je ravnateljica OŠ Cestica Turščak koja je zahvalila svi-ma koji su na bilo koji način sudjelovali u realizaciji ovog Božićnog druženja: Općini Cestica, srednjim i osnovnim školama i brojnim sponzori-ma i podupirateljima, kao i učenicima i djelatnicima škole koji su osmislili i sudjelovali u realizaciji božićnog programa i druženja.

U župnoj crkvi svete Barbare u Natkrižovljanu, koja broji oko 1.200 vjernika, u subotu 20. prosinca održan je božićni koncert. Do crkve na 325 me-tara nadmorske visine popeli su se brojni izvođači i župljani, koji su crkvu dupkom ispunili. Prvo se, pod ravnanjem prof. Gordane Kos Kolar, pjesma-ma “Oj djetešce moje drago” i “Pristupite vjerni” predstavio zbor KUD-a općine Cestica. Zbor je nastupio uz klavirsku pratnju Lucije Vočanec, koja je potom pratila i izvođenje pje-

sme “Mary did you know” koju je otpjevala mlada glazbenica Martina Sabljak iz Varaždina.

Uslijedio je nastup svih uče-nika škole iz Natkrižovljana, a djeca su uz podršku vjerouči-teljice Sandre Priher otpjevala pjesmu “Aleluja” te nakon toga u pauzama glazbenog dijela recitirala božićne pje-sme. Potom je na programu bio zbor Sancta Crux iz župe Križovljan. Nastupio je muški zbor i ženska klapa Angeluš, a zatim se pjesmama “Kad zazvone zvona” i “Sad pjevaj-

mo” predstavio mješoviti zbor crkve sv. Antuna Padovanskog iz Tužnog, iz župe Margečan. Uz pratnju Lucije Vočanec

(klavir), Martine Sabljak (vio-lina) i Danka Furjana (sakso-fon), posljednji dio programa bio je rezerviran za Gabrielu

Hrženjak iz Vinice, a potom je svim izvođačima na pjevanju i sviranju te vjernicima na dolasku zahvalio vlč. Mario Filipović, župnik župe sveta Barbara Natkrižovljan.

Na kraju koncerta svi izvo-đači i vjernici otpjevali su uz pratnju na orguljama Marijana Hutinskoga pjesmu “Narodi nam se kralj nebeski”, a vri-jedni župljani nakon toga su na parkiralištu kod crkve za sve pripremili domjenak uz vino sa svete Barbare, sokove i topli čaj.

Božićni koncert na 325 metara nadmorske visineJEDINSTVENO Brojni izvođači nastupili na koncertu u dupkom punoj župnoj crkvi svete Barbare u Natkrižovljanu

Nastupili KUD Cestica, zborovi Sancta Crux, Angeluš...

28 Zdravlje REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

U Općoj bolnici Zabok prošli t jedan službeno je obilježen početak rada te ustanove kao bolnice hrvat-skih veterana. Tamo se još od rujna mogu liječiti ratni vojni invalidi te svi koji imaju braniteljski status i ostvaruju svoja prava kroz Zakon o braniteljima. - Prva iskustva

branitelja su pozitivna – ista-knuo je predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine Đuro Glogoški.

Ministar zdravlja Siniša Varga je napomenuo da je u tijeku ugovaranje zdravstve-nih usluga za 2015. godinu te da će zabočka bolnica

svakako dobiti značajnija sredstva. - U tijeku je surad-nja sa švedskom vladom i dva kirurga zabočke bolnice idu na edukaciju u Švedsku u tamošnji centar izvrsnosti za dekubitalne rane, što je jedna od tegoba branitelja stopostotnih invalida – rekao je Varga.

Bolnica Zabok – bolnica hrvatskih veterana

EKSTREMNO Varaždinski liječnik dr. Pavao Vlahek bio na Konferenciji ekstremne medicine u Londonu

Kad na Antarktici pacijent oboli, doktor se oslanja samo na znanje

U baznom kampu Himalaje iznad 5.000 metara nema trča-nja na Hitnu kada temperatura naraste iznad 37,5 stupnjeva, u prašumama Papue Nove Gvineje nema pregleda grla koje boli nekoliko dana, a na Antarktici nema lista čekanja kojom bi se preko interneta provjerilo koliki je red za ultrazvuk.

Ljudi svejedno odlaze na takva mjesta, u ljudskoj prirodi je da se istražuje, putuje, otkriva nove prostore, događaje i iskustva. Iako to nije bitno za preživ-ljavanje, ljudi se i dalje penju preko najviših planina, zaviruju u dubine, kreću se u uvjetima ekstremnih temperatura i još uvijek ekstremnih krajolika gdje civilizacije nema tisućama kilometara. Pa tako ni dostu-pne zdravstvene skrbi kakvu poznajemo.

Teško do iskustvaTu nastupaju liječnici koji su

spremni pružiti medicinsku pomoć u takvim uvjetima, a svake godine oni se okupljaju na jednom od najvećih stručnih događaja - Svjetskoj konferenciji ekstremne medicine.

Ovogodišnjoj je konferenciji u Londonu prisustvovao i va-raždinski liječnik fizijatar dr. Pavao Vlahek.

- Ovo je bila prilika slušati svjetsku kremu po pitanju lije-čenja u ekstremnim uvjetima budući da je takva iskustva teško

steći čitanjem udžbenika ili stručnih članaka na internetu. Sâm sam trkač, nekoliko puta sam završio utrku Ironman (uključuje 3,6 kilometara pli-vanja, 180 kilometara vožnje na biciklu te 42 kilometra trčanja), a kao liječnik bavim se sportaši-ma i trkačima koji preživljavaju velike napore što također spada

�Ljudi se penju preko najviših planina, kreću se u uvjetima ekstremnih temperatura i još uvijek ekstremnih krajolika gdje civilizacije nema tisućama kilometara, pa tako ni dostupne zdravstvene skrbi kakvu poznajemo. Tu nastupaju liječnici koji su spremni pružiti medicinsku pomoć u ekstremnim uvjetima

Švedska liječnica Anna Bagenholm na skijanju je pala pod ledenu koru. Pola sata je disala u le-denoj vodi, a gotovo sat vremena bila je poto-pljena. Kada su je izvu-kli, bila je mrtva. Nakon intenzivne reanimacije, pet sati nakon pada u vodu, počela je disati. Dva tjedna nakon inten-zivnog liječenja probu-dila se i bila je oduzeta od vrata naniže. Godinu dana intenzivne reha-bilitacije vratilo ju je u normalan život. O svo-jem iskustvu održala je predavanje. Ovaj slučaj promijenio je medicinu i ušao u sve medicinske udžbenike.

SLUČAJ

Na 5.000 metara ambulanta je šator, a oprema su liječnici

U Hrvatskoj jedino slično ekstremnoj medicini postoji u okviru GSS-a

u ekstremnu medicinu. U Hr-vatskoj ne postoji neka uska specijalizacija na medicinskom fakultetu jer su situacije u koje spada ekstremna medicina vrlo rijetke. Jedino slično u Hrvatskoj je djelovanje liječnika i medicin-skog osoblja u okviru Hrvatske gorske službe spašavanja – kaže Vlahek.

Ledena vodaTrodnevna konferencija uklju-

čivala je niz tema, kaže Vlahek, od predavanja o kanibalizmu, postupaka što učiniti s osobom koja padne u ledenu vodu sve do toga što učiniti s ultramaraton-cem koji danima trči u pustinj-skim uvjetima, dehidrirao je i ne želi odustati i otići u bolnicu. Ipak, Vlahek izdvaja predavanje dr. Suzy Stokes, mlade liječnice koja je ove godine radila u am-bulanti na baznom kampu na putu za Mt. Everest iznad 5.000

metara. - Ambulanta je zapravo jedan šator s crvenim križem na bijeloj podlozi, a oprema su osnovni lijekovi, glave i ruke mlade liječnice. Doduše, bio je prijenosni ultrazvuk na bateri-je, ali baterijama je u hladnim uvjetima rok trajanja kratak. I baš tada se u travnju ove godine dogodila velika nesreća s mnogo ozlijeđenih i poginulih osoba u lavini koja se sručila malo iznad kampa. A ona je bila jedan od dva liječnika koji su organizirali skrb o ozlijeđenima – veli Vlahek.

Izdržljivost tijelaImao je priliku i uživo čuti

predavanje o primjeru koji je promijenio paradigme reani-macije i koji je pokazao koliko je izdržljivo ljudsko tijelo.

- Mlada švedska l iječnica Anna Bagenholm je prilikom skijanja na sjeveru Norveške 1999. pala u potok ledene vode

Dr. Vlahek je slušao i predavanja o tome što učiniti s osobom koja padne u ledenu vodu, kao i što s maratoncem koji ne želi odustati

Sat vremenapod ledom

Piše: TIhAnA [email protected]

Dr. Pavao Vlahek kao liječnik bavi se trkačima

koji proživljavaju ekstremne napore. Zna što proživljavaju, i sam

je završio nekoliko utrka Ironman koje uključuju 3,6 km plivanja, 180 km vožnje bicikla i 42 km

trčanja.

Kako je najboljeodgajati dijete?

Jedan je stručnjak drže-ći seminare o odgoju djece jednom rekao: “Kad sam bio mlad, imao sam šest teorija o odgoju djece. Danas imam še-stero djece i niti jednu teoriju“. Prolazeći kroz obrazovanje, čini mi se da smo učili mnoge nepotrebne stvari, a da nas nitko nije naučio o onoj naj-bitnijoj, kako dobro odgajati vlastito dijete.

Mogao bih pisati o mnogim teorijama, no budući da to moram sažeti, reći ću samo ono najvažnije. Budite emoci-onalno topli i otvoreni prema svojem djetetu, izgrađujte međusobnu komunikaciju od malih nogu. Budite otvoreni za njegove pogreške, ali i svo-je. Uvijek se ispričajte svojem djetetu ako pogriješite, tako ga učite da i on bude samokriti-čan prema sebi i da je ljudski pogriješiti. Jedno istraživanje je pokazalo da prosječni rodi-telj provede dnevno u prosjeku 14,5 minuta komunicirajući sa svojim djetetom.

Od toga 12,5 minuta potroši

na kritiziranje djeteta i njego-vog ponašanja. Nije čudo da mnoga djeca zaključe kako roditeljima nisu važna i kako ništa ne mogu učiniti kako treba. Roditelji koji svoju djecu odgajaju kroz prihvaćanje, ohrabrivanje, odobravanje, razumijevanje i općenito po-našanje usmjereno na dijete, i koriste puno objašnjavanja u discipliniranju djeteta, kod većine djece ima za posljedicu pojačavanje odgovornosti, sa-mopouzdanja i samokontrole.

Roditelji koji su previše kri-tični, skloni su omalovažava-nju i vrijeđanju, pa i fizičkom kažnjavanju „proizvode“ agre-sivnu djecu koja se stalno bune protiv autoriteta. Ako želite da vam djeca budu moralno i socijalno zrela kad odrastu, odgovor je jednostavan: Volite ih, uživajte u njima, budite u njihovom društvu. Nemojte stvarati dom koji će samo vama biti ugodan. Nemojte djecu gledati kao teret koji pod svaku cijenu treba kon-trolirati.

SINIŠA ČESImag. socijalne pedagogije, univ. spec. soc. rada

ŽIVOT I SOCIJALNA SKRB

Članovi Udruge drago-voljaca i veterana Domo-vinskog rata – podružni-ce Varaždinske županije na Badnjak su Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Varaždin donirali tele-vizor i prigodne darove. Riječ je o samo jednoj

humanitarnoj akciji ove udruge, koja je bolesnoj djeci željela olak-šati dane koje provode na liječenju.

te zaglavila gornjim dijelom tijela ispod ledene kore. Na sreću imala je mali prostor sa zrakom koji ju je održavao na životu još pola sata, nakon čega je izgubila svijest i utonula u vodu. Sve vrijeme je kraj nje bio kolega anesteziolog koji nije mogao ništa učiniti jer je bila zaglav-ljena ispod leda i vode. Ubrzo je došlo još ljudi, s obzirom na to da je skijalište kilometar od gradića, koji su je pokušali izvući i osloboditi. Dok im to nije uspjelo, prošlo je još dodatnih 60 minuta gdje je bila pod vodom. Kada su je oslobodili, srce nije radilo i nije disala – pokazivala je sve znakove smrti. Započeli su reanimaciju te je helikopterom prebacili u bolnicu gdje su joj izmjerili tjelesnu temperaturu od 14 stupnjeva. Počeli su s grijanjem tijela ostalim reanima-cijskim intenzivnim postupcima te kad se tijelo zagrijalo na 28 stupnjeva, njeno je srce počelo raditi. To se desilo pet sati nakon pada u vodu! Potrebna su bila dva tjedna intenzivnog liječenja da bi se probudila. Probudivši se,

29Zdravlje 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

- U 2015. godini HZZO će i dalje financirati pre-ventivne nacionalne pro-grame: Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, Nacionalni pro-gram prevencije raka dojke te Nacionalni program ra-nog otkrivanja raka debelog crijeva. Provođenje nacio-

nalnih programa važan je dio preventivne zdravstve-ne zaštite, te je važno da se građani odazovu na pozive za preglede jer pravovreme-no otkrivanje bolesti u po-četnom stadiju može spasiti ljudske živote – istaknuli su iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U 2015. godini na preventivne preglede!

EKSTREMNO Varaždinski liječnik dr. Pavao Vlahek bio na Konferenciji ekstremne medicine u Londonu

Kad na Antarktici pacijent oboli, doktor se oslanja samo na znanje

�Ljudi se penju preko najviših planina, kreću se u uvjetima ekstremnih temperatura i još uvijek ekstremnih krajolika gdje civilizacije nema tisućama kilometara, pa tako ni dostupne zdravstvene skrbi kakvu poznajemo. Tu nastupaju liječnici koji su spremni pružiti medicinsku pomoć u ekstremnim uvjetima

Dr. Vlahek je slušao i predavanja o tome što učiniti s osobom koja padne u ledenu vodu, kao i što s maratoncem koji ne želi odustati

U ambulanti na Himalaji zbog hladnoće ne može raditi ni prijenosni ultrazvuk na baterije

bila je oduzeta od vrata naniže, međutim s vremenom se funk-cija živaca počela oporavljati te se kroz godinu dana rehabili-tacije vratila u normalan život. Njezin je primjer ušao u mnoge medicinske udžbenike, a zemlje gdje postoji mogućnost da oso-

be dožive slično (skandinavske zemlje, Kanada) promijenile su svoje algoritme liječenja. Najimpresivnije je bilo da je upravo ona održala to predava-nje. Njezin slučaj je pokazao da osobe koje se pothlade i stanu im životne funkcije imaju veće

šanse za preživljavanje uz du-gotrajne postupke reanimacije i intenzvnog liječenja jer prilikom pothlađivanja dolazi do sma-njenja metabolizma, pa mozak duže vrijeme može izdržati bez kisika da se ne ošteti - ispričao je Vlahek.

UZV srca i kolor dopler su neinvazivne metode pre-gleda srca. Predstavljaju gotovo rutinske postupke u obradi i dijagnostici kardio-vaskularnih bolesti.

Najznačajnije od tih bo-lesti su dilatativna kardio-miopatija, popuštanje srca kao pumpe, povišen krvni tlak, bolest srčanih zalista-ka, sumnja na upalu srčane ovojnice, kao i moguće pri-sustvo trombotskih masa unutar srčanih šupljina.

U 2D prikazu dobije se uvid u veličinu srčanih šu-pljina, debljinu i pomičnost srčanih stijenki, kao i vizu-alna informacija o stanju srčanih zalistaka.

Kolor dopler vizualizira protok krvi, čime se vrlo uspješno dijagnosticiraju bolesti srčanih zalistaka.

Mjerenjem brzine protoka krvi vrlo se uspješno regi-striraju moguća postojeća suženja (stenoze) srčanih zalistaka.

Može se odrediti i elasti-citet srčanih stijenki koji, ako je smanjen, također dovodi do popuštanja srca kao pumpe.

Parametrima koji se do-biju ultrazvukom srca, u velikoj mjeri olakšava se postavljanje dijagnoze ra-zličitih bolesti srca i krvnih žila i određivanje pravilne i uspješne terapije.

Piše: DAMIR VARGA, dr. med.internist kardiolog

POlIKlINIKA ŽIVA

Što su UZV srca i kolor dopler i zašto su te pretrage uspješne?

Poliklinika Živa, Optujska 52, Varaždin, tel: 042 303 979, fax: 042 303 989,

Preventivni sistematski pregledi:Klinički pregled, dijagnostika, zaključno mišljenje, savjetovanje.

Bolesti srca i krvnih žila:UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu, 24-satno mjerenja tlaka, EKG i 24-satni EKG, ergometrija.

Bolesti živčanog sustava:EMNG, kronična bol, neuropatska bol, križobolja, išijas, periferne polineuropatije, bolna dijabetička polineuropatija, posther-petička neuralgija.

Bolesti probavnih organa:UZV trbušnih organa, gastroskopija, rekto-skopija, kolonoskopija.

Ultrazvučna dijagnostika:UZV prostate, UZV štitnjače, UZV dojke.

Psihijatrijski poremećaji:Nemir, tjeskoba, sniženo raspoloženje, tje-lesni znaci i psihološki simptomi tjeskobe, panični poremećaj, nesanica, nezadovolj-stvo, kronični stres, psihoterapija.

ZDRAVSTVENI PROGRAMI POLIKLINIKE ŽIVA

30 Ženski svijet REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

ženski svijetwww.regionalni.com


Kada nakon pranja osje-tite da vam kosa škr i -puca jer je

p o t p u -no čista, z n a j t e da šam-pon koji

ste koristili ima veliku količinu sul-fata, sredstva za čišćenje, odnosno, deterdženata koji vežu nečistoće i uklanjaju prljavštinu iz kose. Interne-tom kruže razne priče da su sulfati kancerogeni, ali to još uvijek nije dokazano. Istina je da vam sulfati mogu smetati i iritirati kožu ako ima-te osjetljivo vlasište ili izrazito suhu kosu. Sulfate je u šamponima skoro

nemoguće zaobići, ali možete oda-brati šampone koji ne sadrže toliko agresivne deterdžente! U frizerskom salonu Gloss možete pronaći novi Revlon 2 u 1 šampon i regenerator bez sulfata posebno formuliran kako bi zadovoljio potrebe svakog tona. Ne samo da čisti i njeguje vašu kosu, nego i stvara zaštitni sloj koji čuva intenzitet boje do sljedećeg bojenja.

Mogu li se sulfati u šamponima izbjeći?

Čak 33 hrvatska dizajnera predstavila su nove, jesen-sko-zimske kolekcije u lo-okbooku hrvatskih modnih dizajnera portala među ko-jima se našla i varaždinska dizajnerica Ana Kraš-Šo-

štarić. Ideje što obući za svakod-nevne prilike, kako dnevni pretvoriti u večernji look ili

što obući za novogodišnji party mo-žete doznati u najnovi-jem lookbooku jesen/zima koji u vaše domo-ve stiže neposredno pred novu, 2015. go-dinu kao svojevrsna čestitka svim čitate-ljicama i čitateljima, poručuju s portala moda.hr. Fotografije

ove sezone potpisuje Fra-njo Matković, a stylinge Željka Kosanović i Ivana Pavić.

Kreacije predstavila i Ana Kraš-Šoštarić

MODA Lookbook hrvatskih dizajnera

Novo istraživanje koje je naručila tvrtka za intimnu njegu Wet pokazuje da bi barem 33 posto žena novogodišnju zabavu moglo završiti u krevetu s potpuno nepoznatim muškarcem. Time se potvrdilo da je Nova godina proslava tijekom koje će žene vjerojatnije završiti u krevetu nepoznatog muškarca nego bilo kojeg drugog dana u godini, piše portal magazin.hr.

UDRUGA ŽENA KELEMEN

I Viski za rođendan

Udruga žena Kelemen iz općine Jalžabet u subotu 29. studenog proslavila je 10. godišnjicu postojanja uz pjesmu i ples. Nakon igrokaza “Radio-nica” na scenu su stupile plesačice s dvije koreogra-fije: “Balada Boa” i “Viski”,

a održana je i modna revija na kojoj su članice Udruge žena Kelemen prezentira-le odjeću kakva se nosila nekad. Uz članice udruge, proslava 10. rođendana okupila je i žene iz susjednih općina te su se svi dobro zabavili.

Piše: MARIJANA GREGURIĆFrizerski salon GlossIve Režaka 4a, Varaždintel. 042/200-420

� - Zadovoljna sam jer sam u poslu uspjela spojiti svoje dvije ljubavi: novinarstvo i sport, koji sam oduvijek voljela i rado ga pratila kada sam radila kao novinarka – otkrila je Jelena Toth, koja radi za K99 Viziju, službenu agenciju Hrvatskog rukometnog saveza, i zna sve o hrvatskim rukometašima

ŠMINKANJE Poznate Varaždinke na stolici varaždinske vizažistice Mirele Magdić-Fotak

Zavodljivo u novu, 2015!

Volim se šminkati, ali imam jednu dobru vrlinu: gotova sam za 10 minuta!

- Oduvijek se volim šmin-kati. Kroz dan to je sasvim lagana šminka, malo sjenila zemljanih tonova, maskare, rumenila i sjajilo. Za večernje ili svečane prilike jače nagla-sim oči i obavezno stavim ruž, a crveni jednostavno obožavam. No, iako se volim šminkati, mislim da imam jednu dobru vrlinu: gotova

sam za 10 minuta! - otkrila je Varaždinka Jelena Toth, diplomirana novinarka, du-gogodišnja zaposlenica Radija Sjeverozapad koja sada radi za K99 Viziju, službenu PR agenciju Hrvatskog rukomet-nog saveza.

Dvije ljubaviUpravo je naša sugrađanka

bila dio ekipe zaslužne što će se EP u rukometu za muš-karce 2018. godine održati u Hrvatskoj, a u rodnom gradu nedavno je boravila i zbog utakmica koje su se igrale u

varaždinskoj

A r e n i u sklopu Europskog ruko-metnog prvenstva za žene. Jer sve što se tiče hrvatske muške ili ženske rukometne repre-zentacije i njihove prezenta-cije u javnosti prolazi kroz njezine ruke, od organizacija konferencija za novinare do eventa.

- Dobar je to posao, zani-mljiv i dinamičan. Definitivno se u njemu vidim i idućih go-dina iako je totalno drugačiji

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ[email protected]

JELENA TOTH

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy FotoTrg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždinhttp://www.facebook.com/gettzy, tel. 042/200-161

SAVJET PLuSŠljokice su dobrodošle u šminci za najvažniju noć u godini! Ipak, budite umjerene i imajte ih samo na jednom mjestu - licu, kosi ili haljini. U protivnom, izgledat ćete kao blještavo božić-no drvce!

od novinarstva. Zadovoljna sam jer sam u poslu uspjela spojiti svoje dvije ljubavi: novinarstvo i sport koji sam oduvijek voljela i rado ga pratila kada sam radila kao novinarka. Vjerojatno zato i imam dosta solidarnosti

prema novinarima, kao i moj direktor, pa im volimo pripre-mati materijale, a i ne šaljemo im pozive baš u zadnji tren – našalila se Jelena koja je prije dvije godine rodni grad zamijenila Zagrebom i već se naviknula živjeti s koferom u

jednoj ruci. Zadaci u PR agen-ciji Hrvatskog rukometnog saveza u zadnje dvije godine odveli su je u brojne zemlje svijeta.

Otkako živi u Zagrebu, Jele-na u Varaždin ne dolazi često. No, božićne blagdane provela

31Ženski svijet 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Zimi se temperature spuštaju i ispod nule, a to uveliko utječe na vašu kožu lica i tijela. Više vreme-na boravimo u zatvorenim pro-storima gdje ugrijani zrak isušuje našu kožu bez obzira na tip kože jer i masna koža dehidrira zimi. U dodiru s hladnim zrakom koža gubi svoju prirođenu sposobnost zaštite te stoga izlučuje manje vode i zaštitnog sebuma. Zbog toga koža pati, ali ne pokazuje to odmah, no kad primijetite peru-

tanje, osjećaj zategnutosti ili više sitnih bora, koža se već napatila. Kako biste spriječili preuranjeno starenje i ostale posljedice zime, preporučujem vam da ove zime preduhitrite takve štete i pomo-gnete svojoj koži na vrijeme. Rje-šenje je njega lica koja uključuje nježan piling lica, vrata, masažu lica kremama na bazi morskih algi i prirodnih lipida koji joj upravo sad nedostaju i na kraju topla, baršunasta maska od koje

će vaše lice blistati, a koža trenutno postaje mekša, po-datnija i ima veću toleranciju na zimske uvjete. Osim profesionalnog tre -tmana njege lica, po-mozite svojoj koži odabirom Thalgo profesionalnih, hranjivih krema za ekstremne uvjete koje će rezultate pokazati odmah!

I ove godine većina građa-na Hrvatske dočekat će novu godinu u svojim domovima ili domovima svojih prijatelja, kao i na gradskim trgovima. Razlog za to je, što drugo, nego loša ekonomska situacija u zemlji i većina ljudi nema novaca pri-uštiti si lude i nezaboravne do-čeke. Ipak, ima i onih koji će se

počastiti i u 2015. ući na nekoj od organiziranih zabava. No, što obući? Modni stilisti poručuju da bi žene svakako novu godinu trebale dočekati u haljini koja će ih istaknuti. Jedna od takvih haljina je ona napravljena od imitacije kože bez naramenica. Takva ženstvena i seksi haljina privlačit će poglede i omogućit

vam sretan ulazak u 2015. Za one koje vole romantični štih, dobar izbor je haljina s deta-ljima od čipke koja simbolizira sretne i vedre početke, a uvijek prolazi i mala crna haljina. Za djevojke koje vole biti elegantne u crnom, ovo je idealan izbor, a mala crna haljina je, poručuju stilisti, nepogrešiv izbor za

brojne svečane prilike, pa tako i za lude novogodišnje tulume! Možete odabrati onu koja je u kombinaciji s perlicama, čipkom ili perjem, no jedno je sigurno: s malom crnom haljinom dobit ćete sve: eleganciju i seksepil. Razlog više za ovu haljinu je što ćete je moći koristiti i nakon Nove godine.

Zašto naša koža traži više njege tijekom zime?

U novu, 2015., uđite u koži, čipki ili jednostavno u maloj crnoj haljini!

SPECIJAL Što se nosilo 2014.?

VARAŽDIN

� - Zadovoljna sam jer sam u poslu uspjela spojiti svoje dvije ljubavi: novinarstvo i sport, koji sam oduvijek voljela i rado ga pratila kada sam radila kao novinarka – otkrila je Jelena Toth, koja radi za K99 Viziju, službenu agenciju Hrvatskog rukometnog saveza, i zna sve o hrvatskim rukometašima

ŠMINKANJE Poznate Varaždinke na stolici varaždinske vizažistice Mirele Magdić-Fotak

Zavodljivo u novu, 2015!

Jelenine oči naglašene su crnim tušem, a ruž je sjajan crven

Šminka:

MIrElA MAgdIć FotAKprofesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK Varaždin e-mail: [email protected]

je u krugu obitelji i malo napunila baterije za izazove koji su pred njom, a mi smo iskoristili priliku i posjeli je na stolicu varaždinske vizažistice Mirele Magdić-Fotak. Jelena priznaje da još ne zna hoće li novu godinu dočekati u Va-raždinu ili Zagrebu, no Mirela Magdić-Fotak pobrinula se da zabljesne u novogodišnjoj noći gdje god je provela.

Bez šljokica?- Šljokice su uvijek dobro-

došle u novogodišnjoj noći! Međutim, za Jeleninu novogo-dišnju šminku neću ih koristi-ti te sam, umjesto blještavog, radije odabrala mat makeup.

Decentno a svečano moj je izbor za Jeleninu šminku za najvažniju noć u godini, pa sam tako na oči nanijela bijelo sjenilo čime sam postigla pro-

finjenost te ih naglasila debe-lom linijom crnog tuša i puno slojeva crne maskare. Rume-nilo je neutralno, a ruž sjajan i jarko crven ruž – ispričala je vizažistica Magdić-Fotak.

Piše: Petra KolaK ĐinĐićBeauty centar Čarolija, Varaždin

Krešimira Filića 78,mobitel: 098/168-6705

32 Oglasi REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Ovo je mali znak pažnje i dokaz da ljudi nisu sami u nevoljama, kažu u Kitrou

TRGOVINA IZ SUSJEDSTVA Više od 100 humanitarnih paketa podijeljeno potrebitima

Humanitarna akcija Kitroa �Pred sam Božić Bernarda Kramar iz trgovine Kitro uručila pakete Šestom mjesnom odboru (Banfica) i samohranoj majci Ireni Kolenko

Svake godine Kitro tije-kom prosinca tradicionalno daruje poklon-pakete po-trebitima. - Naše poduzeće tijekom cijele godine pomaže ljudima i udrugama kojima je to potrebno proizvodima iz svojeg asortimana, a akciju božićnog darivanja provo-dimo već nekoliko godina –

rekla je Bernarda Kramar iz trgovačkog lanca Kitro.

U ovo božićno vrijeme podijelili su preko 100 paketa pomoći, a kod odabira kome će ih podijeliti, traže pomoć od Crvenog križa i Centra za socijalni rad.

- Naše trgovine nalaze se u četiri županije te nastojimo obuhvatiti što više obitelji kojima treba pomoć – poja-snila je Kramar.

Uoči Božića tako je po-klonima Kitroa razveselila Pokloni u Kitro centru pripremljeni su za darivanje U Šestom mjesnom odboru darovi će otići djeci u potrebi

Irena Kolenko, majka dviju djevojčica, već tri godine ne može naći posao. Kitro joj je pomogao da ima ljepši Božić

majku dviju djevojčica u dobi od 3 i 10 godina, Irenu Kolen-ko. - Jako sam zahvalna, ovo će mi puno pomoći. Neza-poslena sam već tri godine i jako je teško naći posao kada poslodavcu kažeš da imaš dvoje male djece. Puno hvala Kitrou na ovim paketima – veli Irena.

Znak pažnjePakete je primio i Ivan

Škorjanec iz Šestog mjesnog odbora, u čijoj blizini se na-lazi još jedan Kitro market.

- Puno nam znači ova donacija. Svake godine sku-pljamo po tvrtkama darove i dijelimo djeci kojoj je to najpotrebnije. Na područ-ju našeg mjesnog odbora imamo 17 obitelji slabijeg imovinskog statusa – kazao je Škorjanec.

Iz Kitroa naglašavaju da im je čast što mogu pomoći ljudima kojima je pomoć najpotrebnija.

- Ovo je mali znak pažnje i dokaz da ljudi nisu sami u svojim nevoljama te im želimo obilje zdravlja i sreće u novoj godini – poručila je Kramar.

33Mali oglasi 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

7Plus Regionalni tjednikVaraždinAugusta Šenoe 10(kod gradske tržnice)Tel.: 042/290-774Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 8 - 12 hUtorak: 8 - 13 h

Sri - pet: 8 - 16 h

Ostala prijamna mjesta:VaRaždinBLUKidSKapucinski trg 5(ulaz iz Blažekove ul.)pon - pet: 8 - 20 hsubotom: 8 - 13 h

nOVi MaROFBenjaKRemetinec 290pon - pet: 7.30 - 15 hsubotom: 7.30- 12 h

LUdBReGCVjeĆaRniCa „RUža“ P. Krešimira 19Radno vrijeme: od 8 do 16subotom od 8 do 14 sati

iVaneCPOLjOdOM Gospodarska 2,TRGOVaČKi OBRT „BaGReM“Trg hrvatskih ivanovaca bb

VaRaždinSKe TOPLiCeCVjeĆaRniCa BeŠeniĆBana Jelačića 3Telefon: 671 160

LePOGLaVaTRGOVaČKi OBRT „BaGReM“Hrvatskih pavlina bb

Za sadRžaj oglasa ne odgovaRamo!www.regionalni.com

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

mali oglasiwww.regionalni.com


LEGALIZACIJABESPRAVNOIZGRAĐENIHOBJEKATA

KOMPLETNA USLUGAAKODA d.o.o. Varaždin

098-222895, [email protected]

LEGALIZACIJA BESPRAVNE GRADNJE(dopunite zahtjev, ovjerite izjavu ovlaštenog projektanta)

PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI(zamjena stolarije, fasade....)MOGUĆNOST BESKAMATNOG PLAĆANJA NA VIŠE MJESEČNIH RATA

KONTAKT:490-710, 099/8729-555ADRESA: Primorska 28, Varaždin

Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

KUĆE

„LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina : kuća, stanova, poslovnih prosto-ra, zemljišta, apartmana po SU-PER CIJENAMA! 042/321-635, 091/784-48-68, 098/162-14-32. Ured agencije : A. ŠENOE 10, VARAŽDIN, www.lucerna-nekretnine.com. ozn.62c

MEN-ARS NEKRETNINE kup-nja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaž-din, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – po-sredujemo u prodaji nekretni-na. Mob. 098/267-070, e-mail: [email protected] ozn.335c

KATNICA s 2 stana, podrum, balkoni, terasa, struja, voda, nedovršena. Tel. 042/212-675 ozn.325/2/1

KUĆA u Varaždinu, 90 m² (Vi-dovski trg 9/1), 62.000 eura. Tel.: 098/852-402 ozn.2758e

STANOVI

STANOVI U NOVOGRAD-NJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNI-NE, Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/412-682, 098/164-4483 ozn.141c

PRODAJE se novi dvosobni stan od 50 m² u Dravskoj ulici. Mob. 098/867-079 ozn.5563

ZEMLJIŠTA

PRODAJEM građevinski te-ren, Sv. Ilija, 1.600 m², pogled na Varaždin, građ. projekt. Mob. 091/1152-928 ozn.954a

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2757e

POSLOVNI PROSTORI

PRODAJEMO poslovni prostor u Varaždinu, Jalkovačka 100a, prizemlje, 85,55 m², roh-bau. Mob. 098/568-455 ozn.534c

NAJAM

IZNAJMLJUJEM namještenu kuću u B. Radića, Jalkovec, 3 km od grada, na dulji period. Mob. 095/542-8538 ozn.5580

IZNAJMLJUJEM sobu stu-dentu/studentici u obiteljskoj kući, u Varaždinu, cent. grij., internet, korištenje kuhinje i kupaonice, blizina Veleučilišta. Mob. 091/300-1113 ozn.2759e

POSAO

HITNO SE traži pekar-pe-karica. Upit: 091/509-6601

ozn.252c

USLUGE

GARAŽNA VRATA – sekciska termoizolirana vrata po mjeri – motorni pogon s dva daljinska upravljača – veliki izbor panela – višegodišnje jamstvo – osigu-ran servis i ugradnja – automa-tika za dvorišna vrata (krilna i klizna) – najbolje cijene! Mob. 091/5041-218, www.garazna-vrata.hr ozn.566c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta od-voda specijalnim strojevima, odvoz fekalija, 0-24 h. Mob. 098/962-1694 ozn.146/3/1

TINA UJEVIĆA, jednosobni stan 28 m², en. razred D, 23.000 €; Ludbreška ulica 72 m², etažno g., 49.900 €, en. razred C. Wens ne-kretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/830-6645 ozn.378c

KROVIŠTA: pokr ivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesar-ski, limarski i manji zi-darski radovi. Uređenje potkrovlja knauf ploča-ma. KROV ČAKOVEC. Tel. 098/744-980 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARAŽ-NIH VRATA --Se kcijska i krilna, vrhunske njemač-ke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodiš-nje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugrad-nja i servisi. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

„NEKRETNINE DOMINUS“ Prodaja, kupnja, na-jam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktiv-nim lokacijama !!! www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140-200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

EUROEstate– ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; ODLIČNA PONUDA i POVOLJNE CIJENE na www.eu-roestate-nekretnine.hr ; URED: Zagrebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652-059; EUROE-state - SIGURAN IZBOR ! ozn.556c

34 Mali oglasi REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

ODČEPLJIVANJE odvoda stro-jem (wc,kuhinje...), garanci-ja, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf, ter-mofasade…Mob. 097/654-5646 ozn.503c

VODOINSTALATERSKE US-LUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje insta-lacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob.

095/ 8540-727 ozn.69c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob. 098/284-922 ozn. 205c

V O D O I N S TA L AT E R o d 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sa-nitariju -25%. Više na www.aquainstal-dakovic.hr, mob. 095/906-3361ozn.231c

VODOVOD, centralno g., kana-lizacija, vodomjeri, elektroinsta-lacije, odštopavanje. Mogućnost plaćanja American, Diners, na rate. Mob. 091/734-0043 ozn.298c

AKCIJA! Žičane ograde visina 1,5 m, stup čelični, pocinčani, bojani, s betonskim parapetom; cijena s postavom 125 kn duž-ni metar. Betonske ograde od pranog kulira dim 3,0 m x 1,5 sa stupom; cijena s montažom 550.00 kn dužni metar. Mob: 095/9154-977, mail - [email protected]. Besplatna izmjera i ponu-de. ozn.558c

BRAVARIJA KUSERBANJ – in-tervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

GRADNJA KOJIĆ – visoko-gradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adap-tacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

GRADNJA KOJIĆ – niskograd-nja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kana-lizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zele-nih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

FOTOGRAFIJE ZA DOKU-MENTE: 29 kn – 8 fotografija! – Studio Nuvola, Varaždin, T. Blažeka 3, www.nuvola.hr ozn.510c

STANKO d.o.o. - Kompletno uređenje Vašeg doma, adaptacije kuća i stanova,knauf i podopola-gački radovi. Mob. 097/660-2525 ozn.517c

STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, ličilački radovi. Mob. 095/9170-675 ozn.517c

AKCIJA – fasada, stiropor, vuna. Soboslikarski radovi, knauf, kompletna uređenja kuća i sta-nova. Garancija! Mob. 095/9077-070 ozn.193/1/1

BRAVARIJA-MAČEK: Novo inox! Spavaće kabine u kombi-jima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c

SOBOSLIKARSKO – FASA-DERSKI obrt : sve vrste sobosli-karskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, ka-mena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tape-cirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne pro-store. Završno čišćenje poslije

građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

METALNE konstrukcije, ograde i nadstrešnice. RECON d.o.o., 098/227-024 ozn.48c

PROMO d.o.o.: završni gra-đevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podo-pokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

ISKOPI, navozi, rušenje objeka-ta, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sje-nice, stubišta, građevinska li-marija, gromobrani, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fa-sader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjere-njem! Tel. 040/682-988, mob. 098/242-190 ozn.564c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Režeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200-713, e-mail:[email protected]. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c

FAJNA j.d.o.o. – Montaža dimnjaka, postavljanje kerami-ke, laminata i klupčica, obrada

špaleta, zidanje roštilja, malarski radovi, električarske instalaci-je. Informacije: 098/852-935 ozn.542c

IZRADA dokumentacije za legalizaciju objekata, komplet-na usluga. Mob. 099/215-2936, 099/215-2065 ozn.411c

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: sti-ropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574

ozn.5242

VOZILA

AUTO FLORIJANIĆ - Nudimo velik izbor rabljenih vozila (cca 60 automobila). Auto krediti, kartice, leasing…Uvoz po na-rudžbi, staro za novo. A clasa 2008, C clasa 2010, Golf VI 2009, Berlingo 2011, Mazda 6 2010…Kontakt: 098/390-644, 098/379-885 ozn.52c

ART-LAB SERVIS raču-nala, Tome Blažeka 3, Varaždin - Reparacija matičnih ploča, čišćenje računala i instalacije op. Sustava, asus, acer, hp, lenovo, toshiba. www.pcserviser.com, 321-702 ozn.365c

ODČEPL JIVANJE od-vodnih c ijev i sa po -sebnim strojem; adap-tacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodo-voda…Mob.098/783-060 ozn.107c

35 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK Mali oglasi/zahvale i sjećanja

TUŽNO SJEĆANJE

TOMISLAVA ŠČULECA8. 1. 2014. – 8. 1. 2015.

Bio si poseban, jedinstven i neponovljiv. Ni cijena vječnosti neće umanjiti tugu,

popuniti prazninu, umiriti dušu, izbrisati sjećanje.

Tvoji najmiliji: mama, tata, brat s nevjestom i nećakinjom, dida, baka i Tvoja voljena Marta

na voljenog

S ljubavlju i ponosom ostat ćeš uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Hvala svima koji neizbrisiv trag Tvoje dobrote i ljubavi zauvijek nose u srcu.

IN MEMORIAM

TOMISLAV ŠČULEC

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Obitelj Đinđić i Obajdin

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

KUPUJEM traktore, kombije, automobile, oldtimere, poljopri-vredne strojeve. Mob. 098/927-9560 ozn.5122

ŽIVOTINJE

PRODAJU se odojci oko 25 kg. Tel. 042/657-402 ozn.5570

OSTALO

UGLJEN za loženje, visoko kalo-ričan, 30/1, 150 kg, za 300,00 kn s dostavom. Mob. 091/9191-998 ozn.425c

PRODAJEM benkovački lomlje-ni kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; ot-kupljujem drvene jednokratne palete 800x1200 (10 kn). Mob. 098/9828-338 ozn.147c

DRVA za ogrjev, bukva, grab, agacija. Besplatna dostava.

Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555-522 ozn.5112

DRVA za ogrjev bukva-grab-agacija. Brza i besplatna dostava. Mob. 095/5130-088 ozn.5316

BOBIČEVA indust. drva pogod-na za centralno i kamin, 750 kn. Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.153/3/1

VINO – muškat žuti, poluslatko, izrazite arome. Mob. 095/9030-911 ozn.5579

KREDITI

NOVO – KREDITI!! Samo jed-nim pozivom? Odobrenje u dva dana, Zatvaranje - postojećih zaduženja (blokada). Na duži rok manja kamata. Pomoć kod otplate. Info.: 099/579-5712, 095/658-9000 ozn.138c

DOČEKAJTE božićne blagdane bez financ. briga. Zatvaramo postojeće kredite, ovrhe, finu, male mirovine, pozajmice. S nama rješenje uvijek postoji! Mob. 099/7777-150 ozn.138c

KREDITI! Nova godina bez ovrha. Jedna rata. Pomažemo kod dobivanja kredita na duži rok. Zatvaranje svih neželjenih. Mob. 097/904-8722 ozn.138c

BRZE KREDITNE POZAJMI-CE zatvaranje ovrha, blokada, zaposleni i umirovljenici do 85 g. starosti. Mob. 099/790-6381 ozn.460c

BANKOVNI KREDITI sma-njena kamata - zatvaranje svih nepovoljnih zaduženja - BRZI KREDITI na ostatak primanja. POZAJMICE U 24 h! Mob. 099/407-1634 ozn.460c

EXSPRES POZAJMICE na za-štićeni račun, zatvaranje blokada Fine. KREDITI na 15 godina. Mob. 095/790-6522 ozn.460c

NAJPOVOLJNIJI krediti obu-stave 2/3 p, umirovljenici od 1 100 p, do 78. g. Novo – gotovin-ski do 15 g., bez HROK-a, za-tvaranje nepovoljnih zaduženja, pozajmice - uplatnice. Šenoina 3, I. kat, Andreja 099/837-1958 ozn.430c

KREDITI - zaposleni i umirov-ljenici od 1.100 kn bez HROK-a. Zatvaramo ovrhe. Pozajmice – trajni nalog. Mob. 097/772-3592 ozn.470c

NOVAC za nezaposlene, zapo-slene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, sta-rina, rabljenih vozila u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

TR-AG – informacije o pozajmi-cama – T. Blažeka 3, Varaždin, T: 042/321-701 ozn.284c

NOVO! Danas poziv - sutra kredit! Rješavamo i pronala-zimo najpovoljnije kredite za zaposlene i umirovljenike. Mob. 098/1777-541 ozn.5531

NAJBOLJE rješenje kreditira-nja i pozajmica! Zaposleni na određeno, stalno i umirovljenici! Ovrhe, zaštićeni račun, CL,

ne smetaju! Mogućnost bez HROK-a , bez ovjere, vraćanje uplatnicama! Mob.: 091/194-6993 ozn.5551

POZNANSTVA

VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min. ozn.166c

„DVOJE” za osamljene, po-sreduje pri odabiru životnog partnera. Tel: 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

STRIPTIZ! Zgodna crnka koja zabavlja na momačkim večerama i rođendanima. Mob. 099/777-9597 ozn.5483

KREDITI BEZ JAMCA DO 30.000,00 €, na 15 g.. za zaposlene i umirovljeni-ke. Zatvaranje blokada i ovrha, krediti na osta-tak primanja. Krediti za umirovljenike do 78 g., reprogram postojećih kredita mirovine ispod 1.500,00 kn, krediti na inozemne mirovine. Tel. 091/49-09-296 ozn.568c

NAJPOVOLJNIJI licenci-rani krediti! NOVO! – GOTOVINSKI KREDITI NA 15 G. ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE! Za za-tvaranje blokada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipotekarni na 20 g.! Reprogram po-stojećih! Umirovljenički do 78 g.! Krediti za ino-zemne mirovine! Umi-rovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Splitska, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! Mob. 098/987-0078 ozn.5557

NIGDAR NI BILO, DA NE-KAK NI BILO. Krediti bez jamaca, na trajni nalog, na ostatak primanja do 30.000,00 €, inozemne mirovine, umirovljenici do 78 g., mirovine ispod 1.500,00 kn, pozajmice do 50.000,00 kn odmah, za-tvaranje blokada i ovr-ha. Tel. 091/20-34-666 ozn.568c

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE!• izmjena i popravak au-tostakala• triplex i plexiglass • parking senzori• zatamnjivanje autosta-kala • poliranje farova• plaćanje u ratama• za osiguranike osigura-vajućih kuća BESPLATNO.Čakovečka 25, Varaždin. Tel/fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

MALI OGLASI

već od

40 kuna!!!

36 REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555ZAHVALE I SJEĆANJA

SJEĆANJE

STJEPANA ANU † 1. 1. 1998. † 3. 10. 2013.

U mislima i molitvama uvijek ste s nama.

Sin s obitelji

na drage roditelje

BOŽIĆ

SJEĆANJE

ZOJA PALJ 26. 12. 1991. – 26. 12. 2014. 10. 2. 2009. – 10. 2. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem,

vaši najmiliji

na dragu mamu i brata

KERHONI

SJEĆANJE

IVANA FRANCU † 12. 12. 1972. † 2. 1. 2012.

Sin Josip s obitelji

na voljene roditelje

ROŽĐAK

TUŽNO SJEĆANJE

FRANJO FUTAČ31. 12. 1984. – 31. 12. 2014.

Uvijek s Tobom u mislima i molitvama.

Tvoja Sofija

SJEĆANJE

ČIRIL FILIPAŠIĆ30. 12. 2010. – 30. 12. 2014.

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

SLAVICA KOBAL29. 12. 2006. – 29. 12. 2014.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ELIZABETA KANIŽAJ2. 1. 2014. – 2. 1. 2015.

Zauvijek u našim srcima.

Suprug Martin i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

KREŠIMIR ŽITNJAK1. 1. 2013. – 1. 1. 2015.

Tvoju ljubav i dobrotu čuvamo u srcima.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ZLATKA PETRIČIĆA31. 12. 2012. – 31. 12. 2014.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Tvoja obitelj

na voljenog

SJEĆANJE

ŠTEFICU POSAVEC28. 12. 2009. – 28. 12. 2014.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcima čuvamo.

Tvoji: suprug, kćeri, zetovi i unuci

na

TUŽNO SJEĆANJE

ALOJZA MRKOCIJA5. 1. 2014. – 5. 1. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i kći s obitelji

na dragog

SJEĆANJE

MIJU TELEBARA1. 1. 2014. – 1. 1. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Jela, djeca Pavao i Marija s obiteljima

na

SJEĆANJE

RUDOLFA CRNČECA28. 12. 2011. – 28. 12. 2014.

Stalno si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

na našeg dragog supruga, tatu i djeda

TUŽNO SJEĆANJE

NADA ŠEMIGA3. 1. 2014. – 3. 1. 2015.

Tvoja obitelj

Mjesto gdje snivaš mirno je i tiho, samo se čuju koraci naši,

to dolazimo mi, Tvoji najmiliji.

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN VINCEK1. 1. 2005. – 1. 1. 2015.

Tvoja obitelj

Godine prolaze, sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

SJEĆANJE

LJUBICU DEVENIČAR2. 1. 1999. – 2. 1. 2015.

Stalno si sa mnom u srcu i mislima.

Suprug Alojz

na voljenu suprugu

TUŽNO SJEĆANJE

IVANKU FRANČIĆ30. 12. 2012. – 30. 12. 2014.

Sin Zdenko

na voljenu majku

SJEĆANJE

IVANA LADIĆA27. 12. 2007. – 27. 12. 2014.

Obitelj Ladić

na

SJEĆANJE

FLORIJAN PERIN31. 12. 2008. – 31. 12. 2014.

S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

Supruga Katica

SJEĆANJE

RUŽICA TOT30. 12. 1996. – 30. 12. 2014.

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvamo Te u svojim srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

FRANJO KOŠĆAK30. 12. 2009. – 30. 12. 2014.

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ostaje.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJANU BRDARU† 19. 12. 2014.

Zamolit ćemo anđele da nam Te vrate, da nas u krilu maziš,

nitko ne zna kao Ti da nas paziš.

Ožalošćeni: supruga Slavica, sinovi Mario i Goran, snahe Natalije, unuci Ivano i Ema i ostala tugujuća rodbina

dragom suprugu, ocu, djedu i bratu

Tvoj vedri duh i ljubav koju si nam pružio vječno žive u našim srcima.

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIPA ZADRAVCAiz Tužnog

29. 12. 2006. – 29. 12. 2014.Nije Te izbrisalo vrijeme,

niti Te sakrila tama, zvijezda si koja nas prati

i vječno ćeš živjeti s nama.Tvoji najmiliji: supruga Agata, sin Nenad, kći Željkica i zet Vladimir

na voljenog supruga, oca i tasta

ZAHVALA

MARIJE POCEDULIĆ preminule 22. prosinca 2014.

u 83. godini,

Iskreno dirnuti pažnjom i iskazanim suosjećanjem u trenucima bolnog

oproštaja od naše mame, bake, sestre, tete i svekrve

Mladen, Zlatko, Martin, Viktor i Renata

od srca zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, vijencima i cvijeću te ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo i medicinskom osoblju koje joj je pomagalo u trenucima bolesti te vlč. Žmegaču na molitvama i

riječima oproštaja.

Dani su čovjekovi kao sijeno, cvate kao cvjetak na njivi,

jedva ga dotakne vjetar i već ga nema…Ali milost je Božja vječna…

Psalam 103

* * * * *

* * * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj mami, baki i svekrvi

dragoj seki

MARIJI POCEDULIĆ

MARIJI POCEDULIĆ

Hvala Ti za život, ljubav i dobrotu koju si nam dala!

Neka Tvoja duša sada uživa u nebeskim cvjetnim livadama!

Ljubav i sjećanje na Tebe živjet će zauvijek.

Tvoja Štefica

37 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK ZAHVALE I SJEĆANJA

SJEĆANJE

MIJO i BARICA 27. IX. 1924. – 10. I. 1991. 26. X. 1925. – 23. III. 2011.

S ljubavlju i velikim poštovanjem nosimo vas u srcu.

Kćeri Dragica i Vera s obiteljima

KUZMINSKI

SJEĆANJE

TEREZIJA KAPEŠ26. 12. 2012. – 26. 12. 2014.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

DRAGUTINA ŠPREMA2. 1. 1983. – 2.1. 2015.

Prolazi vrijeme i život dalje teče, al’ sjećanje na Tebe nikad proći neće.

Tvoji: supruga Terezija, kći Miljenka s obitelji, sinovi Željko i Darko s obitelji

na dragog

POSLJEDNJE ZBOGOM

LJUBI RADULOVIĆ preminuloj 22. 12. 2014.

u 87. godini.

Tvoji ožalošćeni: sin Ivan Bahun i snaha Marija, unuk Rajko, supruga Nikolina, djeca Petar, Mihael, unuk Vladimir, supruga Tihana, kći Rajka Jendričko, zet Slavko, unuka Tihana

našoj mami, baki i prabaki

SJEĆANJE

STJEPANA HAJSOKA3. 1. 2013. – 3. 1. 2015.

Dani i godine prolaze, a sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

Tvoji najmiliji

na

SJEĆANJE

STJEPAN MARCIUŠ6. 1. 2008. – 6. 1. 2015.

Godine prolaze, ali ljubav i sjećanje na Tebe ostaje.

Supruga Božica i djeca

TUŽNO SJEĆANJE

ĐURĐICA CUKOR31. XII. 1989. – 31. XII. 2014.

S tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Cukor i Golubić

POSLJEDNJI POZDRAV

VJEKOSLAVU JURIĆUOstat ćeš vječno u

našim mislima.

Obitelj Švarc i Ipša

dragom

U SJEĆANJE

IVICU VLAŠIĆA6. 1. 2012. – 6. 1. 2015.

Ana i Marija

na

SJEĆANJE

DANICU LESKOVAR30. 12. 2002. – 30. 12. 2014.

Mirjana i Robert

na

ZAHVALA

Dirnuta iskrenim suosjećanjem i pažnjom u trenucima bolnog rastanka

od mog voljenog supruga

najtoplije zahvaljujem rođacima, prijateljima, susjedima, znanci-ma i svim dobrim ljudima koji su ga poštovali, izrazili mi saučešće i ispratili ga na vječni počinak te mu tihi dom okitili cvijećem i svijećama. Posebna hvala našoj dragoj prijateljici Barici koja je sa mnom proživljavala moje najteže trenutke u životu. Veliko hvala kapelanu župe sv. Nikole Marku Zadravcu na dostojanstvenom

ispraćaju.

Neutješna supruga Biserka

DANE MAJSTOROVIĆA

ZAHVALA

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda, svekra i brata

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti i utjehe, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala ordinaciji dr. Knapić i obitelji dr. Kolara. Također zahvaljujemo Crkvi Dobrog pastira na toplom ispraćaju.

Ožalošćena obitelj

VJEKOSLAVA JURIĆApreminulog 23. 12. 2014.

u 74. godini života.

ZAHVALA

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i prabake

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svima koji su nam izrazili sućut te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: suprug Stjepan, sin Ivica, kćeri Terezija i Ana, snaha Snježana, zetovi Krešimir i Josip, unuci i praunuci

JOSIPE MARTINEZ preminule 23. 12. 2014. g.

u 75. g. života.

ZAHVALA povodom smrti voljene

supruge, majke, bake i prabake

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svima koji su nam izrazili sućut te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Tugujuća obitelj

IVKE BARIĆ (LIBER) preminule 22. 12. 2014.

u 80. godini života nakon duge i teške bolesti.

ZAHVALA

povodom iznenadne smrti našeg dragog

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i poznani-cima na pomoći i izraženoj sućuti, a posebno na pomoći susjede

Štefice.Ožalošćena majka Ana, sestra Marija,

šogor Željko, nećakinje s obitelji

VLADIMIRA VUGRINCApreminulog 24. 12. 2014.


ZAHVALA

U dubokoj boli koja nas je zadesila gubitkom dragog nam supruga, tate,

svekra, tasta, djeda i pradjeda

iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima, prijateljima, kumovima te djelatnicima Conssorsa, Midala, Gradnje Mikulić te Exkluziv imobilije na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tvoji najmiliji: supruga, sinovi, kćeri, snahe, zetovi, unuci i praunuk

STJEPANA HRENA preminulog 24. 12. 2014.

u 71. godini života nakon duge i teške bolesti,

ZAHVALA

U povodu smrti drage mame, sestre, bake i prabake

najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima i prijateljima koji su s nama podijelili tugu i bol. Posebno zahvaljujemo osoblju Doma za stare i nemoćne, kao i djelatnicima Zavoda za mirovinsko osiguranje te vlč. Tihomir Kosecu na dostojanstvenom ispraćaju

drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: kći Zdenka, zet, unuci i praunuci

MARIJE CESAR preminule 23. 12. 2014.

u 83. godini,

ZAHVALA povodom smrti našeg

supruga, oca, tasta i djeda

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znanci-ma na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom

ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga, kći, zet i unuka

VLADIMIRA MATIJAŠECA preminulog 20. 12. 2014.

POSLJEDNJI POZDRAV

DANI MAJSTOROVIĆU Srest ćemo se opet, Ti mi vrata otvori i više neće biti ni tuge, ni jada, ni boli.

Tvoja Biserka

* * * * *

Neki ljudi čine svijet posebnijim time što žive u njemu.

S poštovanjem, Tvoji Aneta, nećakinje i nećaci s obiteljima

dragom suprugu

gospodinu

POSLJEDNJI POZDRAV

DANI MAJSTOROVIĆU

POSLJEDNJI POZDRAV

ANTUNU MEŽNARIĆU

Od Jakoba, Anke i obitelji

dragom bratu

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na pruženoj pomoći, iskazanoj sućuti, položenom cvi-jeću i svijećama. Posebno zahvaljujemo djelatnicima Koke farma 4 i NK Majerju. Veliko hvala vlč. Siniši Dudašeku i vlč. Slavku Gabudu na molitvi i dostojanstvenom ispraćaju na posljednje počivalište.

Svima od srca veliko hvala.

Ožalošćeni: supruga Zdenka, sinovi Zlatko i Branko, kći Nada, snaha Miljenka, unuci te praunuci

ANTUNA MEŽNARIĆA preminulog 23. prosinca 2014.


* * * * *

Neka Te naše molitve prate, kad suze ne mogu da Te vrate.

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPANA BERGERA6. 1. 2007. - 6. 1. 2015.

Utjeha ne postoji, bol je teška, a tuga za Tobom bit će vječna.

Počivao u miru Božjem.Tvoji najmiliji

na našeg

38 REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555S RAZNIH STRANA

www.regionalni.com

s raznih stranawww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777

Iako su mnogi priželjkivali bijeli Božić, snijeg je zakasnio koji dan, no pokrivačem kojim je u nedjelju prekrio Varaždinsku žu-paniju, napravio je pravu blagdansku atmosferu. Crkva u Klenov-niku obavijena svjetlom i omotana pahuljama snijega strpljivo čeka svoje hodočasnike, a bor i lampice na centralnom mjesnom trgu pokazuju raskoš i blještavilo novogodišnjeg ambijenta.

Povodom 22. obljetnice osnutka 7. gardijske brigade Puma, župan Predrag Štromar i njegov zamjenik Alen Kišić u Županijskoj su palači upriličili prigodni prijem za pripadnike te brigade. Pred-sjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade Puma Robert Puja zahvalio je županu na prijemu te istaknuo kako Županija uvijek pomaže radu udruge.

- Suradnja s Varaždinskom župa-

nijom je jako dobra i siguran sam da će tako i ostati. Nas kao udrugu ne zanima politika jer želimo promovirati sve vrijednosti za koje smo se borili u Domovinskome ratu, a one nadilaze svaku politiku - rekao je Puja.

Sedma gardijska brigada Pume, inače, bila je gardijska motorizirana brigada Hrvatske vojske ustrojena 23. prosinca 1993. godine.

IdIla u KlenovnIKu

Božićne pjesme na - 17!TRADICIJA Koncert u Svibovcu Podravskom kraj jaslica u prirodnoj veličini

Ni temperatura koja se u subotu spustila na minus 17 stupnjeva nije u subotu odgo-dila već tradicionalni, šesti po redu Božićni koncert u Svi-bovcu Podravskom. Nastupili su Župni zbor Sračinec, KUD i crkveni zbor iz Donje Voće te domaćini iz KUD-a Benedikt iz Svibovca Podravskog. Ugo-đaj je bio poseban, jer su izvo-đači nastupili pokraj božićnih jaslica u prirodnoj veličini.

EntuzijastiJaslice su postavljene sedmu

godinu zaredom, za što su za-služni entuzijasti Ivan – Krpo Jeretić, Andrej Crnčec, Dra-gutin Kovačić, Ivica Crnčec i Branimir Crnčec predvođeni

glavnim majstorima Antunom Đurasekom – Tondorom i Vladimirom Đurasekom – Čadijem. Odlučili su postaviti fiksnu kućicu, a pri montaži su im pomogli članovi udruga iz Svibovca, kao i mještani. Čla-nice KUD-a Benedikt predvo-đene predsjednicom i idejnom začetnicom ovog projekta Ljiljanom Jeretić zaslužne su pak za postav jaslica.

- Izuzetno smo ponosni na rad naših udruga s područja općine Sračinec. Ove je godine prvi put u organizaciji svih

Prijem povodom 22. obljetnice Puma

Nakon katastrofalnih po-plava koje su zadesile Gunju i okolicu, potrebno je učiniti još mnogo toga kako bi se mjesto vratilo u svoju rutinsku sva-kondnevicu.

Uništene kuće i nedostatak novca za potpunu obnovu samo su neki od problema s kojima se susreću napaćeni stanovnici.

Tvrtka Schiedel d.o.o. odluči-la je pokloniti izuzetno korisne blagdanske darove stanovni-cima Gunje – pet vrijednih

dimnjaka. – Bilo bi lijepo kad bi što više

stanovnika zimu dočekalo u što toplijim uvjetima. Schi-edel, kao lider u proizvodnji i prodaji dimnjaka u zemlji i svijetu, odlučio im je to omo-gućiti. Želimo u ovo vrijeme blagdanskog darivanja osigu-rati tople i bezbrižne blagdane onima kojima je trenutno to najpotrebnije. Najvažnije je sjetiti se onih kojima je potreb-na pomoć te odvojiti dio svog vremena i novca kako bismo

napravili pravu stvar i poku-šali i drugima stvoriti sretan Božić - istaknuo je direktor tvrtke Schiedel d.o.o. Damir Matijević. Direktor je s pred-stavnicima tvrtke i poznatom televizijskom voditeljicom Mirnom Maras obiteljima u Gunji uručio dimnjake.

Toplija zima- Kad vidim sreću na nji-

hovim licima, znam da smo napravili najbolje što smo mogli odrekavši se naših tra-

dicionalnih darivanja i preu-smjeravajući sva ta sredstva ljudima kojima će zima sada biti ipak toplija i blagdani bezbrižniji. U ovo zimsko vri-jeme trenuci topline, obitelj na okupu i sretna lica nešto su što je najbitnije i što čini blagdane blagoslovljenima - rekao je Damir Matijević. S obzirom na to da pet sretnih obitelji koje je darivao Schiedel sveukupno imaju 14-ero djece, predstavni-ci Schieldela i njima su uručili božićne poklon-pakete.

varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posjetio je na Badnjak Caritasovu pučku kuhinju u varaždinu gdje se susreo s predstavnici-ma lokalne civilne vlasti, donatorima i karitativnim djelatnicima i volonterima te tom prigodom zahvalio svima koji pomažu potre-bitima koji su u ova krizna vremena u osobito teškim životnim prilikama.

- Božićni su blagdani prilika da darujemo one kojima je pomoć najpotrebnija. drago mi je da su korisnici pučke kuhinje osjetili da nisu sami te se nadam da smo im barem malo uljepšali pred-stojeće blagdane - rekao je biskup. u pučkoj kuhinji svakodnevno se priprema 330 toplih obroka, dok za blagdane korisnici dobiju gotove pakete.

“Želja nam je osigurati tople i sretnije blagdane”

Biskup uz potrebite

HUMANO Tvrtka Schiedel d.o.o. odlučila je pokloniti korisne blagdanske darove stanovnicima Gunje - pet dimnjaka

PUČKA KUHINJA

�Na šestom koncertu po redu nastupili su Župni zbor Sračinec, KUD i crkveni zbor iz Donje Voće i domaćini, KUD Bendikt

u Sračincu je Božićni koncert održan u organizaciji Kud-a Zavičaj

udruga iz Svibovca, a pod vod-stvom umjetnice Nine Šobak, napravljen veliki adventski vijenac, uslijedilo je Nikoli-nje kad je Općina pripremila 1.000 poklona za svoje najmla-

đe. KUD Benedikt uz Udruge žena Preslica organizirali su Večer smijeha, Udruga žena Preslica organizirala je jubi-larni deseti Božić v Sračincu uz pregršt događanja za sve,

Općina je darivala više od 80 studenata i pomogla umirov-ljenicima s malim mirovinama u Sračincu - naglasio je zamje-nik načelnika općine Sračinec Krunoslav Lukačić.

No nije to bilo sve. Na Šte-fanje je i u Domu kulture u Sračincu održan Božićni koncert u organizaciji KUD-a Zavičaj Sračinec. Nastupili su folkloraši koje je uvježbao koreograf Pjerino Hrvaćanin, a pratili su ih tamburaši pod vodstvom Franje Plantaka. Predstavila se ponovo oku-pljena vokalna ženska i mje-šovita skupina KUD-a Zavičaj, koju vrlo uspješno vodi prof. Zdenka Knapić. Nastupili su i Prvi srakarski tamburaši, koji su sastav osnovali točno na Štefanje prije osam godina.

S obzirom na to da pet sretnih obitelji koje je darivao Schiedel sveukupno imaju 14-ero djece, oni su dobili poklon-pakete

39Vodič 30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

VARAŽDINKAZALIŠTE31. prosinca (srijeda)• Silvestarski gala koncert (Velika scena) u 18.00 horganizatori koncerta: Varaždin-ski komorni orkestar, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu i Koncertni ured Varaždin; ulaznice u slobodnoj prodaji1. siječnja (četvrtak)• Novogodišnji koncert 2015. - valceri, polke i druge špelancijeTamburaški orkestar HRT-a i gosti, dirigent: Siniša Leopold; ulaznice u slobodnoj prodaji

KNJIŽNICA• Odjel za odrasle (Trg slobode 8 a) OPON – PET 7.30 – 19.30 hSUB 7.30 – 13.00 hOdjel za djecu i Odjel za mlade i stranu literaturu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) te Ogranak Banfica (N. Tesle 20)PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 hČET, PET 7.30 – 15.00 h

SUB 7.30 DO 13.00 h

MUZEJIStari gradUTO – PET 9.00 – 17.00SUB i NED 9.00 – 13.00Ponedjeljkom i blagdanom za-tvorenoPalača Sermage• Stalni postav - Galerija starih i novih majstoraUTO – PET 9.00 – 17.00SUB i NED 9.00 – 13.00Ponedjeljkom i blagdanom za-tvorenoPalača Herzer• Stalni postav – Svijet kukacaUTO – PET 9.00 – 17.00SUB i NED 9.00 – 13.00Ponedjeljkom i blagdanom za-tvoreno

GALERIJEGalerija starih i novih majstoraUTO – PET 10.00 – 14.00 hSUB i NED 10.00 – 13.00 hponedjeljkom zatvorenoGalerijski centar Varaždin• Stalni postav – zbirka Miljenka

StančićaUTO – NED 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00Ponedjeljkom i blagdanom za-tvorenoGalerija K 10 Varaždin• Izložba Hrvatska keramika u IrskojUTO, SRI i PET 18.00 – 20.00ČET, SUB i NED 10.00 – 12.00Ponedjeljkom i praznikom za-tvoreno (grupe mogu dogovoriti posjet izvan radnog vremena na 091/1744-000)

KINO GALERIJA3. siječnja (subota)• Ruka u ruci, francuska roman-tična komedija u 19.00 h (ulaznica 15 kuna)

ČAKOVECCENTAR ZA KULTURU30. prosinca (utorak)• Novogodišnji koncert u 20.00 hTradicionalni Novogodišnji kon-cert Simfonijskog orkestra HRT donosi nam glazbu obitelji Stra-

uss, prigodne melodije koje su rado slušane u blagdansko vrije-me, ali i bisere svjetske klasične glazbe. Dirigent je Ivan Repušić, a solisti Sara Domjanić (violina) i Marin Maras (violina).2. siječnja (petak)• Noć u muzeju: Tajna grobnice u 18.00 h• Samba u 20.00 h3. i 4. siječnja (subota i nedjelja)• Medvjedić Paddington u 16.00 h• Noć u muzeju: Tajna grobnice u 18.00 h• Samba u 20.00 h5. siječnja (ponedjeljak)• • Medvjedić Paddington u 18.00 h

• Noć u muzeju: Tajna grobnice u 20.00 h

TJEDNI VODIČ

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – LEDENI ULAZAK U 2015.U utorak većinom suho uz promjenjivu naoblaku i vrlo hladno. Ponegdje slab snijeg. Bit će vjetro-vito. Jutarnja temperatura od -13 do -6 °C. Danju od -7 do -3 °C. U srijedu bi trebalo biti suho, djelomično sunčano i vrlo hladno. Puhat će povremeno umjeren SI vjetar. Novogodišnja noć nam donosi većinom vedro, suho i ledeno vrijeme. Temperatura zraka u ponoć mogla bi biti oko -16, a do jutra čak i -20 °C. Četvrtak suh i hladan uz sunčana razdoblja. Tijekom dana će tempera-tura porasti do -5 °C. Od petka će hladnoća polako popuštati. Za vikend više oblaka, ponegdje uz slabe oborine. Nije isključena ni pojava poledice. Želimo vam sretnu i zdravu 2015. godinu! Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu Kad će Kiša. (Za detaljniju vremensku prognozu nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 29. 12.)

VAŠE FOTOGRAFIJE Svoje fotografije šaljite nam na [email protected]

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije

tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zado-voljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Lidija Rijavec

UMRLI: Marijan Brdar (68), Ivan Škerbić (71), Draženka Levačić (52), Zdravko Sršen (66), Vladimir Matijašec (78), Julijana Verži (87), Stjepan Željezić (84), Vjekoslav Jurić (73), Marija Pocedulić (82), Vjekoslava Kolarić (92) i Marija Cesar (82).

ROđENI:DJEVOJČICE:Stela Majcen, Lara Vugrin, Anja Đurđek, Ida Domiter, Lorena Završki, Nikki Medved, Mia Novak, Kaja Habek i Lora Novak.DJEČACI:Jan Kolarić, Ivan Žitnjak, David Posavec, Erik Vuradin, Danijel Borovec, Fran Jug, Mihael Stepančec, Luka Posavec, Emanuel Benjak, Fran Šipek, Dino Sulima i Mak Kurolt.BLIZANCI:Matija i Antonija Rabuzin.

BERETINEC EU projekt zove: Volontiraj!

Bart je veliki bijeli mačak s narančastim oznakama star oko godinu dana. Izuzetno je umiljat i zahvalan, uredan je i zdrav, naučen na suživot sa psima i drugim mačka-ma. Bart je spašen s ceste u teškom stanju, udaren au-tomobilom s posljedicama povrede oka, repa i čeljusti. Liječen je i oporavio se, no Bart zbog toga slabije vidi. Zbog toga mu tražimo dom gdje bi bio kućni ljubimac i boravio isključivo unutra. Pružite Bartu dom i uljep-šajte si novu godinu novim članom obitelji.

MAČAK BART TRAŽI DOM, A VOLI I PSE

Zapošljavanje mladihBeretinečka udruga mladih (BUM) i Općina Beretinec započeli su provedbu par-tnerskog projekta “Volontiraj! Pokreni sebe, pokreni ljude oko sebe”. Načelnik te opći-ne Igor Kos navodi kako je projekt financiran u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF), sheme za dodjelu bes-povratnih sredstava “Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih orga-nizacija civilnog društva za lokalni razvoj”. Svečano pred-stavljanje projekta održano je 22. prosinca u prostorijama Vlade. Vrijednost projekta je 199.535,84 kuna, a ciljevi su ojačati kapacitete Beretineč-ke udruge mladih – BUM za neposredan rad s mladima iz ruralnih sredina u Općini Be-retinec te u susjednim općina-ma (Općina Vidovec, Općina

Sveti Ilija) kako bi se povećala njihova zapošljivost te jačanje resursa, umreženost i praktič-na znanja članova BUM-a za osmišljavanje većih projekata na području zapošljivosti i socijalne uključenosti mla-dih u skladu sa standardima Europskog socijalnog fonda i primjerima dobre prakse iz Hrvatske/drugih zemalja članica EU.

UPRAVAZdenka JagićSandra Hrman

GLAVNA UREDNICAVesna Margetić[email protected]

ZAmjENICAGlAVNE UREDNICEIrena Harači Pintarić[email protected]

NOVINARKE Tihana [email protected]

Višnja [email protected]

Mihaela Zagoršć[email protected]

SURADNICIDamir Ivančić

Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević[email protected]

FOTOREPORTERI

Siniša SovićIvan Agnezović[email protected]

GRAFIČKA REDAKCIjA

Vlatka Lešić[email protected] Mirta Brozičević[email protected] [email protected]

PRODAjA:

Zdenka Jagićvoditeljica [email protected]@regionalni.com Tel. 042/290-778Mira Ljubić[email protected]. 042/290-775

mALI OGLASI:

[email protected]. 042/290-774Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja:

VARAŽDIN7Plus Regionalni tjednikAugusta Šenoe 1opon: 8 - 12uto: 8-13sri - pet: 8 - 16 BlukidsKapucinski trg 5

NOVI mAROFBenjakRemetinec 290

LUDBREGCvjećarnica RužaPetra Krešimira 19Radno vrijeme: od 7 do 16 h

IVANECPoljodom Gospodarska 2 Trgovački obrt BagremTrg hrvatskih ivanovaca bb

LEPOGLAVATrgovački obrt BagremHrvatskih pavlina bb

TISKARA Novi list

REDAKCIjA:

Tel. 042/290-777

Fax 042/290-789IMPRESSUM

IZDAVAČ

Regionalni tjednik d.o.o.Augusta Šenoe 1042000 Varaždin

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

40 Zadnja REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Stara godina do 17:00

do 18:00

Sveta tri kralj a do 14:00

SupernovaVarazdin

www.SUPERNOVA.hr

KARIKATURA

Baš kao u davna vremena, na sam Badnjak s gornjo-voćanskih brda spustili su se bakljari. Dolaskom do kapele svetog Ivana vatrenim bakljama osvijetlili su prostor oko štalice. Pod takvom su svjetlosti žive jaslice upri-zorili glumci glumačke skupine Stare Brvi, a zbor umirovljenika popratio je događaj predivnim božić-nim pjesmama. Ovakav Badnjak nije mo-

gao proći nezapaženo, a oduševljeni mještani na-gradili su glumce i pjevače gromoglasnim pljeskom.

Nakon polnoćke organizi-rano je druženje uz kolače, kuhano vino i čaj.

Spustili se s brda i svijetlili bakljama

GORNJA VOĆA Žive jaslice uprizorene na Badnjak

Atrakcija u ZbelaviZA BOŽIĆ Djed Đuro i unuk Dominik već godinama zajednički slažu jaslice

� Jaslice su počeli graditi prije mjesec dana i uspjeli ih završiti na vrijeme – na Badnjak!

- Imao sam sedam godina kad sam sjeo na vlak za Varaž-din i uputio se na varaždinski plac po prve figurice za jaslice. To je bilo prije više od 50 godi-na – ispričao je Đuro Kobal iz

Zbelave. Otada, pa sve do da-nas, Đuro za Božić slaže jaslice.

- Iako je u tih pedeset godina bilo godina kad ih nisam radio, kao kad sam bio u vojsci, otkako se rodio moj unuk Dominik Višnjić, prije 14 godina, svake godine slažem jaslice. Naravno, sada mi je i Dominik glavni pomagač u gradnji i slaganju – ponosan je djed Đuro.

Zapeli pred krajDjed i unuk u početku su

jaslice slagali u kući, no kako se njihova veličina iz godine u godinu povećavala, morali su za njih pronaći novo mjesto.

Dok se jaslice grade, nitko ne može blizu, takva su pravila

- Jaslice sada slažemo u sje-nici u dvorištu naše kuće. Sami radimo figurice od gipsa, ima-mo i drveni mlin, a koristimo stiropor te mahovinu. Svake godine imamo nešto novo, a ove godine svoje smo jaslice još malo povećali u odnosu na prošlu godinu – ispričao je Đuro.

Kad se jaslice grade, nitko, otkrivaju, ne može blizu. Tek kad su gotove, ukućani ih mogu vidjeti. Ni ove godine nije bilo drugačije.

- Počeli smo ih raditi prije mjesec dana i nitko nije smio

blizu! Takva su pravila. Svaki dan nešto smo napravili i slo-žili, a bilo je i dana kada nismo ništa složili. No, zadnjih dana prije Božića dobro smo zapeli i uspjeli ih složiti na vrijeme – ponosni su unuk i djed.

Tako su i ove godine Domi-nik i Đuro na sam Badnjak slo-žili nove jaslice. Uz ukućane i članove obitelji, ovih su se dana i mnogi mještani Zbelave upu-tili do njihovog dvorišta kako bi vidjeli jaslice čija se prava ljepota, ističu “graditelji”, u potpunosti može doživjeti na-večer, zbog svjetlosnih efekata.

DOČEK 2015. GODINE

Na trg prije ponoći

U Varaždinskim Toplicama za sve građane pripremili su zabavu za ulazak u 2015. Na Trgu Republike od 22 sata sve do jutarnjih sati svirat će Fenomen band. Doček za građane pripre-mili su i u ostalim grado-vima: u Ivancu, Novom Marofu, Ludbregu i Lepo-glavi, kao i u Varaždinu.

Varaždinci će ove godine slaviti na Kapucinskom trgu. Pripreme počinju već tijekom dana. Na Staru godinu u 11:30 građanima će biti podije-ljeno 1000 porcija sarmi, a navečer od 20 sati kreću pripreme za doček. Nakon DJ-a svirat će Ex Zodiac bend.

prosinca, na Staru godinu, u 11 sati po 17. put motorizi-rani djedice dobrujat će na Kapucinski trg gdje će malo predahnuti kod kućice Djeda Mraza. Članovi Moto kluba Baroker iz Varaždina organizi-raju Moto Mrazeve te pozivaju svu djecu na bombone i voće koje će dijeliti Djed Mraz, a roditelji će se moći ugrijati uz kuhano vino i čaj. Nakon Kapucinskog trga djedice na motorima tradicionalno će posjetiti i darivati korisnike Doma za starije i nemoćne Varaždin kamo stižu u 13 sati.

31.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ[email protected]

crta: Željko Pilipović

RT_ 554-555

Documents

Transcript of RT_ 554-555