Royal Seeds 2015

Semina Semina

RS Katalog 2015_HR_Layout 1 12/5/14 10:03 AM

SEMINA I SJEMENA ROYAL SEEDSSemina d.o.o mlada je slovenska sjemenarska tvrtka s vlastitom robnom markomsjemena Royal Seeds. Sjemena, pakirana u vrećicama, proizvedena su u europskimdržavama te dorađena u najvećoj i najmodernijoj sjemenarskoj tvrtki u Italiji (SUBASEEDS). Talijanska tvrtka se nalazi u regiji Emilia Romagna koja je tradicionalno poz-nata po kvalitetnoj proizvodnji sjemena povrća koje odlično uspijeva zbog klimatskihi vremenskih uvjeta, odgovarajućeg tla i odlične tehnološke infrastrukture. U toj regijiproizvode sjemena povrća za sjemenarske tvrtke s cijeloga svijeta. Naš dugoročnicilj je razviti kvalitetnu proizvodnju sjemena primjernog povrća i u regionu.Sorte sjemena povrća stare su europske sorte u koje ubrojavamo autohtone te udo-maćene sorte. Sve se održavaju bez uporabe biotehnoloških metoda. Sorte povrćaNISU GENETSKI PROMIJENJENE. Prilagođene su našim uvjetima rasta, dajuukusne proizvode, bogate hranljivim tvarima. Nisu zahtjevne za uzgoj pa će raz-veseliti svakog ljubitelja vrtlarenja. Sjeme je prije pakiranja kontrolirano u laboratoriju (zdravstveno stanje, klijanje,čistoća, vlaga). Pakiramo samo sjeme, koje odgovara propisanim međunarodnimstandardima, a vrstu sorte provjeravamo na polju za testiranje.

DOMAĆE SORTE V SORTIMANU ROYAL SEEDS:

Repa Kranjska okrogla; salate Ljubljanska ledenka, Dalmatinska ledenka, Unicum,Posavka, Majska kraljica; matovilac Ljubljanski; paprika Šorokšari, Kurtovska kapija,Botinečka žuta; kupus Varaždinski, Futoški i Ditmar; pasulj Trešnjevac, boranija/grahJeruzalemski; žuta mrkva; cikla Egiptovska.

LINIJE PROIZVODA

• Vrećice Royal Seeds STANDARD(sjemena povrća i cvijeća)

• Vrećice Royal Seeds MAXI Hobby(sjemena povrća)

• Vrećice Royal Seeds Herbal Line(sjemena začinskog i ljeko-vitog bilja)

• NOVO 2015 Vrećice Royal SeedsTomato & Chili Line(sjemena rajčica i čilija)

• NOVO 2015 Vrećice Royal SeedsBio Line (ekološki proizvedenasjemena)

• Travne smese Royal Seeds(sjemena za tratinu u vrtu)

NOVO U 2015: EKO AMBALAŽA- PLASTIFICIRANA PLASTIKOM, IZRA-ĐENOM OD POVRĆA – PRVI U REGIONU

Sjeme mora biti hermetički pakirano kako bi duže vrijeme sačuvalo svoje karakte-ristike. Obično je pakirano u papirnatu ambalažu, koja je plastificirana. No, mi smoprvi u regionu koji sjeme pakiramo i u papirnate vrećice koje su plastificiraneUNIKATNOM i INOVATIVNOM plastikom od povrća. Ova je plastika izra-đena od povrća pomoću najmodernijih proizvodnih postupaka.Vrećice možemo reciklirati jer su biorazgradljive,što znači da ih možemo baciti na kompost iliu biološki otpad.Vrećice su označenelogotipom:

Za sve, koji volite vrtlariti!


MOJI PLANOVI ZA OVOGODIŠ-NJU VRTLARSKUGODINUProšle sam godine dosta pričala s ljudimakoji vrtlare. NEKOLIKO njihovih iskustavamožete naći već u ovoj brošuri, a ja ću utekućoj godini s vrtlarskim čavrljanjemnastaviti i dalje.

Prošlo me ljeto iznenadilo vremenom.Kad počnem vrtlariti, ne znam kakvome ljeto očekuje, ali unatoč tome posi-jem sve što želim proizvesti. Kakvo godbude vrijeme, prilagodit ću se.

I ove godine kombiniram i isprobavamna gredicama nove kombinacije povrća,cvijeća i svih mogućih vrsta začinskogbilja. Neću zaboraviti posijati povrćekoje imam u vrtu sve od jeseni pa do

proljeća. Znam da je kombinirani vrti ljepši i zdraviji.

U svom povrtnjaku želim isprobati štoviše novih biljki. Na taj će način biti bo-gatiji, a da jela, čajeve i bukete ni nespominjem.

Prošla godina nije bila naklonjena rajčici,ali će zato biti ova! Uzgojim što više raz-ličitih vrsta rajčice iz sjemena. Različitesorte različito podnose različito vrijeme.Bez obzira ne vrijeme, ja ću, dakle, neštosigurno proizvesti. Uz rajčice posijem i po-koji vražje ljuti čili koji ću uzgajati u tegli.

Vrtlarit ću urbano. Veće tegle, koritaili drugu ambalažu napunit ću zemljomi u njoj posijati različito sjeme povrća izačinskog bilja.

Kao svake godine vrtlarit ću ekološki:pravovremeno ću sijati, neću zaboravitina koristi koje donosi miješani usjev,koristit ću različite kod kuće pripreml-jene mješavine koje ubrzaju rast i otpor-nost te će štititi moje povrće od napadabolesti i štetnika, pokriti tlo, pažljivozalijevati te se veseliti ukusnih proizvoda.

Za svoj povrtnjaku ću izdvojiti više vre-mena, u njemu uživati, iako ne budesve raslo prema mojim očekivanjima,a cijeli ću vrt malo i dekorirati.

Isprobat ću nova jela od povrća i čajevete napitke od začina i začinskog bilja kojeću sama proizvesti u svom eko vrtu. Po-sebno me privlače one eksotične vrste- a to podrazumijeva i što više čatnija!

3

SEMINA.SI – WEB STRANICAOd ove godine možete nas pratiti i na web stranici: www.semina.si

SEJMO.SI – WEB TRGOVINA SJEMENASve sjeme BZ Royal Seeds možete kupiti putem interneta: www.sejmo.si


KORJENASTO POVRĆE 5Mrkva 5Rotkvica i rotkva 6Korabica 6Keleraba podzemna 6Postrna repa 7Cvekla 7Stočna repa 7Celer 8Pastrnjak 8LISNATO POVRĆE 8Salata 8Radić 9Endivija 10Matovilac 10ŠPINAT I BLITVA 11PLODOVITO POVRĆE 13Paradajz 13Patlidžan 14Paprika i feferoni 14Krazstavac 16Tikvice i tikve ili bundeve 16Lubenica 18Dinja 18KUPUSNJAčE 18Karfiol 18Brokula 19Kupus 19Crveni kupus 20Kineski kupus 20

Kelj 20Kelj pupčar 20Stočni kelj 20LUKOVIčASTO POVRĆE 21Praziluk, prasa 21Luk 21MAHUNARKE 22Baroanij / Pasulj / Grah 22Pasulj mogocvjetni 24Limski grah 24Bob 24Duga vigna 24Niska vigna 25Grašak 25Slanutak 25Leća 26Soja 26OSTALO POVRĆE 27Kukuruz šećerac 27Špargla 27ZAčINSKO BILE 28HERBAL LINE 32TOMATO & CHILI LINE 38BIO LINE 42CVIJEĆE 46TRAVNE SMJESE 54MJESEčEV KALENDAR 58PODATKI O SJEMENU 64MJEŠOVITI USJEVI 66

Sadržaj

4


MRKVADaucus carota L.

Raste najbolje na lakim pjeskovitimi dubokim tlima. Gredicu NE gnojimos gnojem, nego sa kompostom ilinekim posebnim mineralnim gnoji-vom za povrće. Sijemo je od početkamarta do juna.Vrlo dugo klija: 3-4 sedmice. Rastenajbolje u mješovitom usjevu s lukom,salatom, rotkvicom, graškom, pori-lukom, kupusom i paradajzom.Najbolje klija ako se sije skupa sasjemenom kopra. Međutim, da bismoznali gdje smo je sijali, sijemo je sasjemenom rotkvice. Tokom rastaprekrivamo gredice, da spriječimorast korova i držimo korijene u hladu.Za pokrivanje gredica odlični su lis-tovi špinata koji nam raste unakrsnopo vrtu.Mrkvu možemo koristiti cijelo ljetodo snijega. Mrkvu možemo zamrz-nuti, kiseliti ili konzervirati kao sokod mrkve.

NANTES 3Srednje rana sorta(ca. 100 dana).Narandžasto crvenikoren, valjkasts tupim vrhom,dužine 16-20 cm.

FLAKERKasna sorta.Narandžasto cr-veni koren, dužine22-24 cm.

KURODARana sorta.Narandžasto cr-veni koren, hrskavi ukusan, dužine14-18 cm.

DUGA TUPABEZ STRŽENAStara je europskasorta. Kasna je ivrlo rodna mrkva.Korijeni su dugi stupim vrhom.

Odlična je svježa, za konzerviranje,zamrzavanje i za cijeđenje.

ŽUTA JAUNE DUDOUBS Koren je svjetlo žutdužine do 30 cm.Kasna sorta po-godna za svežuupotrebu, skladiš-tenje i ishranu domaćih životinja.

MINI CARACASKratka šiljastamrkva. Dobro seuzgaja i na teškimtlima. Odlična jeza sjetvu u posu-dama kao BABYMRKVA ili MINI MRKVA. Sočne naran-džaste je boje, hrskava i veoma ukusna.Dobro se skladišti. Prvi put je razrjeđu-jemo kada je visoka 2-4 cm i dvije sed-mice kasnije još jednom. Najbolji razmakizmeđu biljaka je 5-8 cm.

LJUBIčASTACOSMIC PURPLEMrkva koja izazivapozornost samimtim što je svijetloljubičaste pokožicea mesa intenzivnonarandžaste i žute boje. Ima posebanukus. Jednostavna je za uzgoj. Prvi putje razrjeđujemo kada je visoka 2-4 cm idvije sedmice kasnije još jednom. Naj-bolji razmak između biljaka je 8-10 cm.

KORALNOCRVENIATOMIC REDSazri oko 75 dananakon sjetve.Briljantna koralnocrvena mrkva,unikatnog izgleda. Hrskava je, inten-zivnog ukusa, odlična je sirova i kuhana.Ova sorta je posebno bogata s antiok-sidantom likope-nom, koji sprečavanastanak raka.

5

Korjenasto povrće

NOVO!

NOVO!

NOVO!


ROTKVIcARaphanus sativus L.

Sijemo je od marta do septembra.Ljubitelji rotkvice siju je svakih14 dana - za cijelo ljeto. Raste naj-bolje u mješovitim usjevima sa sala-tom, mrkvom i paradajzom, ili na rubugredica. Zahtijeva tla pognojena sakompostom i da su dovoljno vlažna,tako da se spriječi napad buhača i darotkvice ne odrvene. Kako brzo rastetreba je pravovremeno razrijediti.Rotkvice beremo dok su još mlade.

NON PLUS ULTRARana sorta. Korenje velik, okrugao,intenzivno crven,sočan.

FLAMBOYANT 3Rana sorta. Korenje velik, izdužen,crven sa bijelimvrhom, sočan.

ROTKVA Raphanus sativus L.

CRNA ROTKVACRNA ZIMSKAKoren je pljosnatookrugao s bijelim,blago ljutim me-som. Ljekovitopovrće.

Uspeva u humusnoj, gnojnoj i vlažnojzemlji. Sjetva u julu.

KORISTAN SAVJET

SIROVO POVRĆE S MASLINOVIMULJEM – TALIJANSKI SPECIJALITET

Na duge kriške narežemo: mrkvu svihboja, celer, korijen celera, žutu korabu,korabicu, rotkvu, repu, rajčicu, papriku,mlade tikvice, salatne krastavce, cvje-taču, kupus, brokulu, kelj, poriluk itd.(DAKLE, SVE ŠTO JEDEMO SIROVO).U posudici pomiješamo maslinovo ulje,

malo soli i papra. Komadiće povrća uma-čemo u ulje te ih užitkom hrskamo jedanpo jedan. Ovo može biti ukusan prigri-zak između obroka, dok gledate tele-viziju ili može poslužiti i kao predjelo.JEDNOSTAVNO, UKUSNO, ZDRAVO!

KORAbIcABrassica oleracea L. convar. acephala

Korabica se uzgaja u Europi već stol-jećima. Jednostavna je za uzgoj, si-jemo je od proljeća do ljeta.Odrvenjelost sprječavamo redovnimzalijevanjem i prekrivanjem (malčo-vanjem). Možemo je presaditi po ci-jelom vrtu i tako popuniti praznamjesta. Najbolje raste uz salatu,grah, grašak, ciklu, poriluka, špinati paradajz.

BEčKA BELARana sorta, dužinevegetacije od40-55 dana. Jesvetlozeleno-beleboje, blago spljoš-tenog oblika, bezdrvenastog dela.

KELERAbA PODZEMNA Brassicanapus L. var. napobrassica (L.) Rchb.

ŽUTAŽuto zelene bojesa žutim mesom.Bogata je mineral-ima. Daje velikprinos. Pogodna jeza svežu potrošnjui skladištenje.

Korjenastopovrće

6


POSTRNA REPABrassica rapa L.

KRANJSKAOKROGLAKoren je pljosnatookrugao, crvenoljubičaste boje.Dobra je za kisel-jenje i svežu pot-

rošnju. Uspeva u svakom dovoljnovlažnom tlu. Sjetva u julu, prinos sep-tembar, oktobar.

KRANJSKAPODOLGOVATARana domaćasorta brzoga rasta,upotrebljiva svježa,za ukiseljavanje ikrmu. Repa je iz-

dužena s nježno crveno-ljubičastomglavom. Dobro uspijeva u svakome tlu,mora imati dovoljno vlage.

cVEKLABeta vulgaris L. var. conditiva

Veoma zdravo povrće jer sadrži punoželjeza i silicija, tako da bi bilo po-željno imati je na jelovniku baremjednom sedmično. Podnosi hladnijuklimu. Zahtjeva tla koja su rahla,hranjiva, humusna i vlažna.Ne zaboravite da je razrijedite.Mlade biljke jedemo sirove, po mo-gućnosti zajedno sa salatom.Odlična za pripremu voćnih sokova.

EGIPATSKASrednje ranasorta, pljosnatookrugli koren jetamno crveneboje.

BIKORSrednje rana sorta,okrugli koren jetamno crvene boje.

CYLINDRASrednje rana sorta,izdužen koren jetamno crveneboje.

STOČNA REPABeta vulgaris L.

Stočna repa je tradicionalna ratarskakultura ovog regiona. Podnosi oštrijuzimu, ali osjetljiva je na niske tem-perature u kasnijoj jeseni. Bolje us-pijeva u područjima s više padalina.Odgovaraju joj duboka, plodna tla,dobro strukturirana i vodo propusna.Jako dobro reagira na gnojidbu sta-jskim gnojivom. Količina dušika možeiznositi oko 150 – 200 kg/ha, fosfora150 kg/ha i kalija oko 250 kg/ha. Tlasiromašna borom treba gnojiti formu-lacijama mineralnih gnojiva s borom,osobito ako se ne gnoje stajskimgnojem. Sije se u drugoj polovicimarta do kraja aprila, kada se tlo usjetvenom sloju (2 – 3 cm) zagrije na5 °C. Količina sjemena iznosi oko15 – 20 kg/ha. Korovi se uništavanjuherbicidima, kultivacijom, okopa-vanjem i plijevljenjem. Repu trebaizvaditi prije jesenjih mrazeva jer sesmrznuta repa u trapu kvari. Vadi seručno ili linijama za vađenje repe.Glave se ne režu, samo se odsječelišće, a korijen se očisti od zemlje.

ECKENDORFŽUTAKorijen je valjkas-tog oblika i izdužen,u osnovi vretenasti narančaste boje.Daje visoke i kvali-tetne urode, te ima visoki sadržaj suhetvari. Zbog toga se odlično uskladištava.

7

NOVO!


cELER Apium graveolens L.

Izuzetno osjetljivo povrće, zahtijevapuno njege. Treba puno hranjivih tvarii vlage, a tlo između biljaka celeraprekrivamo, u ljeto pri suši obaveznoga zalijevamo. Na otvoreno ga pre-sadimo u maju (ne prije) a gomoljevadimo u oktobru. Sadnice sadimoplitko, inače drugačije ne formiragomolj. Sadimo ga na rub gredicasalate i krastavaca.

PRAŠKI KRUPNIVeliki gomolj sukusnim bijelimmesom.

PASTRNJAKPastinaca sativa L.

Veliki, krem beljikoreni, dugi do40 cm, su jakoslatki i imaju po-sebnu aromu.Sadrži veliku koli-činu vitamina i mi-

nerala. Upotrebljava se koren kao svježzačin ili kuhan. Traži plodno, humusnoi vlažno tlo. Prezimljava. Koren vadimood jeseni do ranog proljeća, kada tlo nijezamrznuto. Korene čuvamo na hladnomili ga držimo u pijesku.

SALATA Lactuca sativa L.

Salata zahtijeva sunčan položaj,hranjiva i vlažna tla. Sijemo je u višenavrata u razmaku od sedmicu dana.Raste najbolje u mješovitom usjevusa mrkvom, špinatom i lukom. Možese presaditi bilo gdje na prazanprostor u vrtu (npr. između plodovi-tog povrća i kupusnjača). Salate di-jelimo na: mekolisne glavate salateili maslenke ili puterice, krhkolisneglavate salate, kristalke ili ledenke,salate s otvorenom rozetom ili gen-tiline. Listovi salata mogu biti razli-čitih boja i oblika.

MAJSKAKRALJICAČvrste glavice, ma-se od 250-300 g.Pogodna i za uzgoju stakleniku i naotvorenom.

LJUBLJANSKALEDENKALjetna salata kris-talka ili ledenka savelikim i tvrdimžuto zelenim gla-vicama.

DALMATINSKALEDENKALetna salata kris-talka sa velikim itvrdim glavicamatamno zelene boje.

UNICUMLetna krhkolisnasalata, kristalka,sa velikim i tvrdimglavicama zeleneboje sa smeđe cr-venim pjegama.

GENTILINA DIANAJe nova sorta sa-late gentilina, kojase također gaje kodprofesionalaca.Stvara velike, kom-paktne glave sapoluotvorenom rozetom sa hrskavimisvetlo zelenim lišćem. Podnosi letnjevrućine i ne ide u cvat, tako da je sije-mo uzastopno od proljeća do jeseni.

CATALOGNAPosebna salata sazanimljivim krhkimi vrlo ukusnim liš-ćem. Može se bratipojedinačne listoveili čitavu otvorenuglavicu. Ne ide u cvet, tako da je odličnaza uzgoj od proljeća do jeseni.

Korjenasto povrće~ Lisnato povrće

8

NOVO!


KORISTAN SAVJET

HOTEL ZA INSEKTE

Prirodan biotički ili organski povrtnjakbogat je insektima. Što više insekataimamo u domaćem vrtu, to bolja će bitiravnoteža između „štetnih“ i korisnih“i to manje agresivni će za naše povrćebiti oni štetni insekti. Zato insektimapostavimo HOTEL koji možemo napra-viti sami ili ga kupiti. Ovi su hotelčićiizrađeni jako promišljeno, zavisi odtoga kakav životni prostor određeniinsekat traži.

BERIVKAUkusna krhkolis-nata, brzo rastućasalata. Listoverežemo pri visinibiljke 15-20 cm.Ukusna je tokom

čitave godine.

MJEŠAVINASALATA ZA»BABY LEAF«Mješavina sjemenasalata su 4 sortesa različitim obli-kom i bojama lis-

tova. Sijemo više puta godišnje i režemomlade liste.

NANSENSpada u grupu zim-skih, glavičastihsalata tipa mas-lenke (puterica).U proleće oblikuježuto zelene gla-vice. Seje se uzastopnim setvama od15.8.-15.9. kako bi prezimila u razli-čitim razvojnim fazama.

POSAVKADomaća zimskakrhkolisnata sorta,koja u proleće ob-likuje lepe hrskaverumeno zelene,pomalo crveneglavice. Zimi je štitimo od mrazaprekrivanjem.

RADIĆ Cichorium intybus L.

Zahtjeva sunčana područja, hranjivai vlažna tla. Radić sijemo u redovebilo gdje na prazne gredice u vrtu.Odaberemo nekoliko sorti, tako daga imamo svježeg iz vrta tokom ci-jele godine. U proljeće zasadimosorte Verona i Tržaški salatnik, os-tale u ljeto. Radić sorte Palla Rossa5- Mesola može se sijati u augustu,jer prezimi. U jesen moramo biti str-pljivi s radićem, jer formira glavicukada je dovoljno hladno. Radić jeizvrsna i zdrava salata. Sadrži ljeko-viti gorki intybin, što mu daje speci-fičan okus i pospješuje probavu.

PALLA ROSSA 3– jesenski radićU jesen, zavisnood vremenskihuslova, stvara cr-vene glavice. Neprezimi.

PALLA ROSSA 5(MESOLA)– zimski radićU kasnu jesen iproljeće stvara cr-vene i kompaktneglavice.

9


CASTELFRANCO– jesenski radićU jesen, zavisnood vremenskihuslova, stvara cr-veno pjegave gla-vice. Ne prezimi.

BIANCAINVERNALE– zimski radićU kasnu jesen i u

proljeće stvara ze-lene kompaktneglavice. Prezimi.

PAN DI ZUCCHERO– jesenski radićU jesen, u zavis-nosti od vremen-skih uslova, stvarazelene kompaktneglavice. Ne prezimi.

VERONA – radićza čitavu godinuUzastopnim sijan-jem od marta doaugusta celo suleto na raspolaganjusveži, zeleni listovi.

Ujesen listovi pocrvene, a u kasnu jeseni u proljeće oblikuju crvene glavice,koje su odlične i blago gorkog ukusa.Pogodan je i za forsiranje.

TRŽAŠKI SALAT-NIK – radić začitavu godinuJe radič za reza-nje, čiji se ukusnisvetlozeleni listovirežu cele godine.

Seje se gusto, kako bi listovi ostalinežni i svetli. Dobro prezimi.

ENDIVIJACichorium endivia L.

Endiviji je potrebno je dobro nađu-breno vlažno tlo. Sadi se na mesturanih vrsta kupusa, ranog krumpira,graška, niskog pasulja, luka, cvekle.

DJEčJA GLAVASrednje rana sortaza gajenje kasnoleti i ujesen.Ne prezimi.Formira velikurozetu sa širokim,žuto-zelenim listovima.

MALANKvalitetna endivijakoja oblikuje rozeteveličine 40-45 cm,s kompaktnimsrcem zelene boje.Uzgaja se na otvo-renom, od ranog proleća do kasnejeseni, a u staklenjaku zimi i u ranoproleće.

ENDIVIJACORNET DEBORDEAUXStara je francuskasorta. Valoviti lis-tovi oblikuju rahluglavicu koja je uobliku korneta. Listovi su masleno žutedo zelene boje, veći su od nama znanihendivija i izvanredno dobrog slatkastogukusa. Režemo još mlade listove jer seobraste, a pustimo je i da se razvije dopune veličine. Za jesenju i zimsku pro-izvodnju, jer podnosi niske temperature.Posebno dobro podnosi zimu u folijskimtunelima.

MATOVILAcValerianella locusta L.

Sijemo ga od sredine augusta dokraja septembra i to ravnomjerno pocijeloj površini ili u redove (lakšeokopavamo). Zasijanu površinu pre-krijemo sa nešto zemlje ili slamom,tako da do klijanja osiguramostalnu vlažnost. Listove beremo po-jedinačno ili čak odrežemo cijelurozetu i pustimo da izrastu novi lis-

Lisnato povrće

10

NOVO!

NOVO!


tovi. Da bolje prezimi, pokrijemo gas termo pokrivačem. Ne voli korovzato ga treba redovno plijeviti.

HOLANDSKIRani ukusni ma-tovilac. Listovi suzeleni, dugi, široki,blago hrapavi, mat.

LJUBLJANSKIRani ukusni ma-tovilac. Listovi susrednje veliki,duguljasti, uski,glatki, sjajni, ze-lene boje.

VERTE DECAMBRAI– u tipu ŽLIčARAUkusni matovilac.Listovi su srednjeveliki, ovalni, tam-no zelene boje.

ŠPINAT Spinacea oleracea L.

Najbolje ćemo ga iskoristiti ako bu-demo sijali u proljeće i jesen svudapo vrtu, na prazne gredice ili praznamjesta između već rastućeg povrća.U rano proljeće kada posijemo prvopovrće posijemo između nekih odnjih i sjeme špinata. Budući da nje-govi korijenovi luče saponine, kojepotpomažu rast svog povrća i posp-ješuju rodnost tla, što ima povoljanučinak na svo povrće. Njegovo lišćese koristi kao malč, površinsko kom-postiranje i za zelenu gnojidbu. Mirisšpinata također odvraća insekte, po-sebno buhača. Prilikom sjetve moramouzeti u obzir da špinat ne smije rastiu zemlji koja je pognojena sa svježimstajskim gnojem. Ako ne uberemo savšpinat, ima stoga nekoliko načina daga iskoristimo u povrtnjaku. Užitanje sirov ili kuhan neposredno iz vrta.

MATADORDobro podnosiniske tempera-ture, pogodna jeza proljećnu i je-senju setvu.

bLITVABeta vulgaris L. ssp. vulgaris

Blitva vrijedi za delikatesno povrće.Poznata je u primorju, ali odličnoraste i u kontinentalnom, hladnijempodneblju. Stabla s okusom šparogakuhamo na pari kao korabu. Lišćeupotrijebimo kao špinat. Prikladna zauzgoj u staklenicima, tunelima i naotvorenom. Također za uzgoj u ukras-nim posudama. Odlično prezimi.Potrebe za hranjivim tvarima na100 m2: 1,2 kg N, 1,2 P2O5 i 2,4 kg K2O(kao kalijev klorid).Povrće koje ne traži puno.

SREBRNOLISNABiljka formira krup-no i široko lišće nadugim i mesnatimdrškama bele boje.Nema velike zah-teve za toplotomi svetlošću. Najbolje uspeva na srednjeteškom, plodnom zemljištu.

ARCOBALENOMIXOblikuje stablai rebra u različitimbojama, s velikimzelenim lišćem.Obojene biljkeu vrtu su vrlo dekorativne.

11

Lisnato povrćeŠpinat i blitva

NOVO!


KORISTAN SAVJET

POVRĆE U LONCIMA – URBANO VRTLARJENJE

Što traži povrće u loncima:SUNCE • Da bi povrće moglo roditi, treba mu najmanje 6 sati direktnog sunca,pogotovo preko podneva. Iznimka su špinat i salata, kojima odaberemo sjenovitijipoložaj na terasi ali balkonu.PRAVI LONAC • Neka bude što veći, ispod mora imati drenažne rupe i ako jemoguće podmetak. Za povrće su prikladni i plastični lonci te veće plastične vreće.Ali budimo radije EKO; reciklirajmo i posadimo povrće u nešto što drži zemlju i štoispod ima rupe za odvod suvišne vode.KVALITETNA ZEMLJA • Kupimo kvalitetnu zemlju odn. supstrat (najbolje univer-zalni ili za povrće).VODA, VODA • Kako se zemlja u kojoj raste naše povrće ne smije osušiti, potrebnoju je pravilno i redovito zalijevati. Poznavatelji vole koristiti kako na balkonu takoi na terasi navodnjavanje kap po kap.GNOJIDBA • Kupimo odgovarajuća gnojiva i redovito gnojimo (slijedeći upute).

POVRĆE KOJE SADIMO U LONCE - U loncima možemo zapravo posaditii uzgajati sve vrste povrća.

Zašto bi uzgajali povrće na balkonu ili na terasi:• Na taj smo način samoodrživi.• Iskoristimo prazan prostor na balkonu ili terasi.• Svoj balkon ili terasu poljepšamo – ozelenimo.• Svježe povrće uvijek je na dohvatu ruke te ga možemo brati kad je za to

najugodnije vrijeme. • Domaće povrće je nedvojbeno ukusnije.• Uštedimo novac.• Ne koristimo pesticide.• U trendu smo; uzgajamo i jedemo lokalnu hranu; živimo dakle ekološki.• Iskorištavamo sunčevu energiju koja se u biljkama pretvori u hranu.

Opet živimo ekološki.• Isprobavamo nove vrste povrća i začinskog bilja. Što može biti ljepše i bolje od toga?

12


RAJČIcA/ PARADAJZLycopersicon eculentum Mill.

Zahtijeva puno sunca, dobro pogno-jena tla (kompost, stajsko gnojivo)i dovoljno vode. Raste uz potporu(plastične ili bambus). Dobri susjedi:kupus, peršun, grašak, celer, poriluk,špinat, dragoljub.

ZDRAVI PLODOVI BEZ PRSKANJA. Sadimo ga svake godine na istommjestu u gredici. Odaberemo musunčano i toplo mjesto. Prednostimaju dijelovi vrta koji su najvišezaštićeni od kiše. Da biste ga zašti-tili od plijesni koja napada u vlažnomljetu, biljke paradjza pokrijemo, alii da imaju puno prostora (zraka)i svjetlosti. Folija koja ne propuštakišu trebala bi biti zategnuta što višeiznad biljaka, tako da paradajz imadosta prostora za rast. Svaki danpregledamo biljke i lišće na kojima

se počnu da pojavljuju sivo-zelenemrlje, otrgnemo i uništimo (po moguć-nosti zapalimo).PARADAJZ U POSUDAMANe zaboravite da paradajz raste vrlodobro i u posudama. Iskoristite ovunjegovu prednost i sa njim "uljepša-jte" terase i balkone. Miris parada-jza odbija muhe!SADNICE SADIMO KOSO I DUBOKO.Sadnice paradajza sadimo što jemoguće dublje, jer iz stabla koje jeu zemlji izbijaju bočni korijenovi.Kada biljka ima više korijenova jačaje i zdravija.PAžNJA - TEMPERATURA!Paradajz ne stvara plodova na tem-peraturi ispod 13 °C i iznad 32 C.MALI PLODOVI POPUT TREŠNJE ISLIVE – PARADJZ ČERIMali plodovi kao trešnja i sliva suidealni za zamrzavanje. Takve ihcijelu zimu dodajemo uma-cima, supama i drugimjelima. Mali para-dajz ČERI jepraktičan zajelo, uzga-jamo ih u po-sudama i cijelejedemo.Osvježe nas a dase ne pokapamo sanjihovim sokovima.

VOLOVSKO SRCEVisoka bujnasorta. Vrlo krupniplodovi (do 800 g)su karakteristič-nog oblika “srca”,sjajno crvene boje,mesnati, sočni i ukusni.

SAINT PIERREVrlo bujna biljka,visokog rasta. Plodje okrugao do malopljosnat, sa 3-4rebra, prosječnetežine 200 g, vrloukusan. Za potrošnju u svežem stanjui za spremanje soka te koncentrata.Kasna proizvodnja na otvorenom poljuuz oslonac.

13

Plodovito povrće


NOVOSADSKIJABUčARSrednje rana doma-ća sorta. Plodovi suokrugli (130-150 g),glatki, intenzivnocrvene boje.

FINNY F1– paradajzu grozduVisok (indetermi-nantan), otporan,vrlo rodan i zdravparadajz.

Ima okrugle, intenzivno sjajno crvene,ukusne plodove, teške oko 120 grama.Za uzgoj na otvorenom, u tunelima istaklenicima.

CHERRY BALL F1– paradajz čeri Visok (indetermi-nantan), srednjerani, otporan, vrlorodan čeri (cherry)paradajz, koji se

dobro prilagođava na različite klimat-ske i vremenske uslove. Ima okrugle,sjajno crvene, ukusne plodove, teškeoko 20 grama. Za uzgoj na otvorenom,u tunelima i staklenicima. Koristi sesvež i smrznut.

HEINZ 1370 Niskaili determinantnarajčica. Plodovi suglatki, okrugli, teš-ki oko 180 g i vrlomesnati. Sazrije-vaju u oko 90 dana

nakon presađivanja. Odlični u svježi ilise koriste za pripremu kečapa, umakaili sokova. Plodovi ne pucaju.

RIO GRANDEAutentična talijan-ska sorta rajčice,odomaćena i unašim krajevima.Niska ili determi-nantna rajčica.

Plodovi su glatki, duguljasti (8 cm dugi),teški 80-90 g, lijepe tamno crvene boje.Sazrije u oko 120 dana nakon presađi-vanja. Biljka je moćna, obilno rodi i dob-ro je otporna na bolesti. Odlična kaosvježa, za kuhanje (umaci), konzervi-ranje i sušenje.

PATLIDžANSolanum melongena L.

DOMAĆISREDNJE DUGIRana sorta.Biljke su visine od60-70 cm sa 3-4grane sa 5 plodo-vima. Plod je izdu-ženo kruškastog oblika, tamno ljubi-čast, jakog odsjaja. Meso je tvrdoi zeleno belo. Zahteva zemlju đubrenustajskim đubrivom i sunčano mesto.

PAPRIKAI fEfERONICapsicum annuum L.

Najbolje raste na vlažnom, stajskimđubrivom nadžubrenom zemljištu ina suvom vazduhu. Neophodan joj jepoložaj na kome ima dosta sunčevesvetlosti.

ŠOROKŠARIDomaća, srednjekasna (100 dana)rodna sorta. Plodoviprizmatičnog ob-lika, belo žute boje,slatki i ukusni,mase 90-130 g. Koristi se u svežemstanju, za punjenje i konzervisanje.

KALIFORNIJSKOčUDOSrednje kasna(100 dana) rodnasorta. Plodovi priz-matičnog oblika,zelene i crveneboje, slatki i ukusni, mase 90-130 g.Koristi se u svežem stanju.

KURTOVSKAKAPIJADOMAĆA, kasna sor-ta (ca. 125 dni) zapečenje, zamrzava-nje i preradu. Biljkaje snažna, kompak-tna, visokog rasta, visećih plodova. Je dugakapija (12-16 cm), u tehnološkoj zrelostitamnozelene, a u biološkoj intenzivnocrvene boje, krupan, debelog perikarpa.

Plodovito povrće

14

NOVO!


SLONOVO UVOSlatka je paprika»ajvaruša« s veli-kim i mesnatimplodovima koji visena biljki. Zelenaboja se u zrelosti

promjeni u crvenu. Ima od 150 g pa do250 g. Otporna je na bolesti i daje sta-bilne plodove. Za svježe konzumiranje,pečenje i pripremanje ajvara.Sadrži dragocjene vitamine, pogotovovitamin C i puno minerala.

BOTINEčKAŽUTATip paradajz-pa-prike. Domaća je,srednje kasnasorta (110 dana).Plodovi su sočni,

srednje veliki, tipično mliječno-bijeledo žute boje. Okusna je i mirisna pa-prika. Odlična za svježe konzumiranje ikiseljenje. Sadrži dragocjene vitamine,pogotovo vitamin C i puno minerala.

FEFERONISLATKISladak je i dug fe-feron (15 cm dug,2,5 cm u promjeru).Ima tanku kožu.Svjetlo zelena bojau zrelosti se promjeni u crvenu, naran-častu ili žutu. Biljka je velika, kompaktna,vrlo rodna. Feferone možemo konzumi-rati svježe, sušiti ili ukiseliti.Sazrijevanjem počne oko 80 dananakon presađivanja.

FEFERONI LJUTIŽUTI – čILI Srednje rana sorta(oko 100 dana).U tehnološkojzrelosti plod jezelen a u fiziološkojintenzivno žute boje. Plod je sitan,tanak i gladak, oko 7-11 cm, sadržialkaloid kapsaicin, intenzivno ljutogukusa. Pogodan je za svežu potrošnjui industrijsku preradu.

15

KORISTAN SAVJET

ELEGANTNO OKOPAVANJE

Nemojte brinuti, i ja znam da je motika naš najdraži alat kad dođe do rada u vrtu jerje i moj najdraži alat. Sve radim motikom. No, tu bi naviku bilo dobro promijeniti,pogotovo kod okopavanja. Prvo motikom zamahujemo i krivimo kralježnicu (težačkirad), onda potpuno razbijemo zemlju te ju na kraju još gazimo po njoj. Uzmimo u rukeradije posebnu motiku s ravnim sječivom i dugom drškom, tzv. „vučnu motiku«.Vidi sličicu ! Kad radimo njome, hodamo unatraške i po prekopanoj zemlji ne gazimo,samo ju dignemo do visine koljena i povučemo, ukratko rečeno - ne zamahujemo.Držimo se ispravno i ne krivimo kralježnicu. Ključno je da rahljamo i prozračimogornji sloj zemlje, prekinemo dotok vode po kapilarama iz dubine te suzbijemokorov! Na ovaj način možemo vrt ljeti okopati svakih 14 dana. Oštrijim sječivom radje lakši i brži. Ako nastavak na drvenoj dršci nije dovoljno pričvršćen, stavimo gau vodu na dva dana. Drvo će nabreknuti pa će nastavak opet biti dobro pričvršćen.

NOVO!


KRASTAVAcCucumis sativus L.

Krastavac zahtijeva dobro pogno-jeno tlo, tako da prije sadnje obilnopognojimo sa kompostom ili sta-jskim gnojem. Čak i za vrijeme rastaga prihranjujemo sa stajskim gno-jem ili nekim drugim gnojivom.Dobro raste samo ako ima dovoljnotoplote i vlage, zato tlo oko biljakaobavezno prekrijemo sa biljnimostacima, slamom ili crnom plas-tičnom folijom. Zahvalni su nam nazavjetrini. Budući da su penjačice,možemo instalirati plastičnumrežicu uz koju se penju i kao takvisu zdraviji i duže rađaju. Uz kras-tavac obvezno posadimo različitebosiljke, jer privlače pčele i posp-ješuju rast, kao i celer i kopar.

DARINA F1Ran, rodan hibridotporan na bolesti.Plodovi su krupni,tamno zeleni i nedobijaju gorakukus. Gaje se na

otvorenom, u tunelu i stakleniku.

DOLGE ZELENEZa salatu sa krup-nim tamno zelenimsočnim plodovima.

TASTY KING F1 –HOLANDSKI TIPRani hibrid dugogholandskog tipakrastavca, koji jepoznat po prijat-nom ukusu. Kras-

tavci su tamno zeleni, glatki, dužine oko25 cm. Gajimo ih od ranog proleća dokasne jeseni na otvorenom, u tunelui stakleniku. Tolerantni su na bolestii otporni na vrućinu. Lako se uzgajajui obilno rađaju.

MARKETERZa salatu sa krup-nim tamno zelenimsočnim plodovima.

LEVINA F1– KORNIŠONOdličan je hibridkrastavaca za ula-ganje, koji je otpo-ran na bolesti inne dobija gorakukus. Redovno beremo sitne zeleneplodove, da bi izrastali novi.

PARIŠKIKORNIŠONOdlični, hrskavikrastavci za kisel-jenje.

TIKVIcE Cucurbita pepo L.

• duguljaste i pljosnate(cukini i patišonke)

• rastu grmoliko• nemaju posebnog okusa• ne skladište se

I TIKVE ILIbUNDEVE Cucurbitamaxima L. i Cucurbita moschata L.

• vrtne tikve ili bundeve ili zimsketikve

• rastu na dugim vriježama• različitih su oblika, boja i okusa• odlične su za skladištenje

Plodovito povrće

16

NOVO!


Uzgoja je jednostavna: sunčanomjesto, mnogo hranjiva i mnogovlage, stoga gnojimo, zalijevamopod list i tlo prekrijemo slamom ilidrugim biljnim ostacima. Pazimo daimaju dovoljno prostora za rast. Akoimamo malo prostora, popenjemobundeve na ogradu ili ih posadimona jednu od kompostnih gomila. Na-jbolje rastu u mješovitom usjevu sagrahom, kukuruzom, dragoljubom icvijećem koje privlači pčele (npr.suncokret, cinije, korijander).Tikvice redovno trgamo da rastunove, tikve pokupimo u jesen kadasazriju i skladištimo ih do proljeća

GREYZINI F1- TIKVICESvetlo zelenetikvice sa bjelimi tamno zelenimprugama.

DIAMANT F1- TIKVICETamno zelenei sočne tikvice.

INDATLANFEHER- TIKVICEBijelo zelenetikvice.

BIANCADI TRIESTETikvice su zelen-kasto bijelei ukusne.

SOLEIL F1- ŽUTE TIKVICETikvice suatraktivne žuteboje.Odlične su zapripremu salata,

raznih supa i testenina.

HOKKAIDOUCHIKI KURI- TIKVA ILIBUNDEVAHokkaido suodlične zimskenarandžaste tikvekruškastog oblika, težine 1,5-2,5 kg,s narandžasto crvenim mesom.Koriste se za pečenje, pohovanje, zavariva i supe. I za ukras.

BUTTERNUTWALTHAM- TIKVA ILIBUNDEVAZimske tikve sanarandžastim me-som posebnih suoblika, pa su prikladne za dekoraciju,a i odličnog su ukusa (poput lešnika).

MUŠKATNA TIKVAILI BUNDEVA Tikve imaju velikerebraste plodovetežine 5-25 kg, sanarandžastim, slat-kim mesom kojemožemo koristiti za spremanje različi-tih ukusnih jela. Zeleni plodovi tek ujesen za vreme čuvanja ili skladištenjadobiju narandžastu-žutu boju.

CONNECTICUTFIELD - TIKVA ILIBUNDEVAJe velika svetlonarandžastaglatka tikva sasočnim žutimmesom. Teška je 7-11 kg. Jestiva je zaljude i za životinje. Primerna je i za deko-raciju i za noć veštica. Sazri za 110 dana.

ATLANTIC GIANT- TIKVA ILIBUNDEVAJe velika, ovalnookrugla, blago reb-rasta i glatka, žuteboje sa sivim na-dahnućem. Meso je žuto. Sazrijevaod 100 do 125 dana nakon presađi-vanja. Koristi se kao hrana za ljude,stočna hrana i kao ukras. Težiti možei do 100 kg.

17

NOVO!


LUbENIcA Citrulluslanatus (Thunb.) Matsum et Nakai

CRIMSONSWEETSrednje kasna,bujna sorta(90 dana). Plod jeokrugao, svetloze-lene boje sa tam-

nozelenim prugama, sa masom 9-11 kg.Meso je tamno crveno, nežno i slatko.Za uzgoj u tunelima i na otvorenom.Otporna sorta, koja dobro podnositransport.

DINJA Cucumis melo L.

ANANASSrednje rana sorta(90 dana). Plodovi,teški 1,5 - 2,0 kg,su mrežaste kore,žute boje sa slat-kim i aromatičnim

narandžastim mesom. Biljci je potrebnodosta hraniva, vode i toplote (teren za-stiramo kompostom).

KORISTAN SAVJET

ČATNI OD POVRČA (CHUTNEY)Čatni (chutney) izvire iz Indije i izne-nadi nas svojim miješanim kiselim,slatkim, slanim i ljutim okusom.Jedemo ga kao dodatak jelima odpovrća ili mesnim jelima. Osnova supovrće ili voće s dodatkom raznih za-čina: korijandar, kurkuma, kari, kumin,šećer, cimet, kokos, metvica, čili, limun,limeta itd. Ulje i ocat dodaju se samozbog konzerviranja. Kako je izrazitogokusa, jelce ne ostavi ravnodušne: ili namse sviđa ili ga mrzimo. Neobične i naiz-gled nespojive kombinacije često izne-nade i u nama probude kreativni impuls.U biti je to idealan i kreativan načinkonzerviranja domaćeg vrtnog povrća!

ČATNI OD PARADAJZA I TIKVICASastojci: 700 g čvrstog paradajza,600 g tikvica (zucchini), 300 g luka,3 češnja češnjaka, 2 feferona (slatki ililjuti; po želji), 3 velike žlice sjemenki

gorušice, 300 ml jabučnog octa,1 štapić cimeta, 1 velika žlica soli,500 g šećera, 10 klinčića, 3 velikežlice peršina, 3 velike žlice bosiljka,2 velike žlice origana, 2 velike žliceljupčaca.Priprema: Paradajz na vrhu križnozarežemo, na kratko potopimo ukipuću vodu te ju potom olupimo.Nakon toga ju narežemo, uklonimo sje-menke i narežemo na kocke. Tikvice,luk, češnjak i feferone narežemo nasitno. Sjemenke gorušice brzoprepržimo i dodamo ocat, šećer, cimet,sol i klinčiće te ostavimo da zavri. Do-damo narezanu rajčicu, tikvice, luk,češnjak i feferone te lagano kuhamo.Na kraju dodamo narezane začine(peršin, bosiljak, origano, ljupčac). Os-tavimo da još jednom zavri i onda pre-točimo u čiste i dezinficirane tegle kojehermetički zatvorimo.

KARfIOLBrassica oleracea L. var. botrytis

Karfiol dobro raste na tlima sa do-voljno vlage i da nije prevruće.Potražuje mnogo hranjiva, veoma jezahvalan za kompost. Dobri susjediu mješanom usjevu: paradajz, celer(rastući skupa oba povrća daju boljiprinos), niska boranija i facelija.Slabi susjedi: krumpir, ostale ku-pusnjače i luk.

SNOWBALL- SNJEŽNAGRUDVAOvo je srednje kas-na sorta (110-120).Cvetna ruža jesnežno bele boje,

Plodovitopovrće

18


kompaktna i nežna. Prosečna masa je0,8-1,5 kg, s prečnikom 16-18 cm.

FUJIYAMA F1Odličan hibridnikarfiol, koji sazrioko 60 dana popresađivanju. Ob-likuje lijepe, snježnobijele glavice teške

oko 1,2-1,5 kg. Rodi pouzdano i obilno.Za kasno ljetnu i jesenju proizvodnju.

bROKULABrassica oleracea L. var. italica

Ukusna je, bogata vlaknima, mine-ralima i vit. C i A. Sjeme posijemo usanduk 5-7 sedmica prije presađi-vanja na otvoreno. Na otvoreno si-jemo (od marta do juna), čim semože obrađivati vrtno tlo. Presađu-jemo od aprila do jula na razmak40x50 cm. Nešto prije cvatnjeodrežemo glavnu mesnatu cvat, sastrane će izrasti drugi, manji. Čaro-bna brokula nam daje ukusne cvaticijelo ljeto do kasne jeseni. Na Pri-morju i zimi. Za zimu cvat možemozamrznuti. Dobar joj je susjed celer.Brokula voli puno svjetla i vlage, asuha pješčana tla nisu pogodna zauzgoj. Napomena: prilikom presađi-vanja sadnice posaditi tako da niželišće na stabljici dodiruje tlo, takozaštićujemo korijenski vrat i poti-čemo rast korijena.

CORVET F1Oblikuje sivo zele-nu ružu. Po rezanjuglavne ruže, obli-kuju se male spo-redne ruže koje serežu u kasnu jesen.

KUPUS Brassica oleracea L.convar. capitata (L.) Alef.

Kupus će rasti tamo gdje ima do-voljno vlage i nije prevruće. Trebapuno hranjivih tvari, vrlo će nam bitizahvalan za kompost. Najbolje pre-zimi u dobrom podrumu u drvenimgajbama sa ili bez glavnog korijena.Dobri susjedi u mješovitom usjevu:niski grah, grašak, mrkva, zelena

salata, celer, paradajz, facelia, kami-lica, kim (pojačivač ukusa).Slabi susjedi: češnjak, ostale kupus-njače, luk.ZA RANI KUPUS: za sadnice sijemou početku aprila u toplu gredu, gri-jan staklenjak ili u sanduk na pro-zoru i to 0,3-0,5 g na 10 m2.Na otvoreno sadimo aprila i maja narazmak 50x60 cm. Glave beremo ujunu i julu.ZA KASNI KUPUS: za sadnice sijemou početku maja na otvoreno i to0,3-0,4 g na 10 m2. Sadimo majai juna na razmak 50x60 cm. Glaveberemo od septembra do novembra.

NEW MIRODI-MARU F1Rani, otporni hib-rid (65-70 dana),koja obrazujeokruglu, kompak-tnu glavicu, plavo-zelene boje. Prosječna masa glavice je1,5 kg. Savršeno se prilagođava razli-čitim klimatskim i vremenskim uslovima.

DITMARSrednje rana sorta(90 dana), kojaobrazuje ovalnu,zbijenu glavicu,žutozelene boje.Prosječna masaglavice je 1 kg. Je tradicionalna europ-ska sorta.

FUTOŠKISrednje kasna pri-nosna sorta(90-100 dana),veoma ukusna.Glave su okruglopljosnate i čvrste,posebno zelene boje, teške 2-3,5 kg.Tolerantan je prema niskim temperatu-rama. Odličnog je kvalitetaza svežu potrošnju,a posebno zakiseljenje ujesenjemperiodu.

19

Kupusnjače

NOVO!


SLAVASrednje kasnasorta (120 dana).Glave su okruglopljosnate, žućkastozelene boje.Ukusan kupus za

svežu potrošnju i kiseljenje.

VARAŽDINSKIKasna domaćasorta (140 dana).Glava je okruglopljosnata, tvrda stankima listovimažuto zelene boje.

Odličan kupus za kiseljenje i skladištenje.

cRVENI KUPUSBrassica oleracea L. convar. capitata(L.) Alef.

ROXYKasna sorta(140 dana), kojaobrazuje ovalnuokruglu, zbijenuglavu, ljubičastocrvene boje.

Prosječna masa glave je 1,6-2 kg.

KINESKI KUPUSBrassica pekinensis L.

YUKI F1Rani hibrid, 70 dana.Glave, teške oko2 kg, su kompaktnei lijepe. Blagi okusi privlačni izgledčine kineski kupus

poželjnim povrćem za kuhanje, te sirovkao sastojak u salatama. Najbolje rastena humusnim, strukturnim, srednjeteškim tlima s većim vodnim kapacite-tom. Dobro raste u društvu graška, graha,korabice i špinata.

KELJ Brassica oleracea L.convar. capitata (L.) Alef.

VERTUSKasna sorta(140 dana), kojaobrazuje okrugluglavu, zelene boje.Prosječna masaglave je 1,8-2 kg.

KELJ PUPČARBrassica oleraceaL. var. gemmifera L. Alef.

CITADELKasna sorta(130 dana). Pupovisu mu svetlo zele-ne boje, jednoličnoraspoređeni dužstabljike. Otporanna mraz i trulež. Koristi se za svežupotrošnju i za industrijsku preradu(zamrzavanje).

STOČNI KELJBrassica oleracea L. var. medullosa

Visoka je biljka (do1,5 m) sa stablompoput srži i brojnimvelikim sočnim lis-tovima. Daje velikeplodove zelene ma-se, dobro prezimi ipreko zime ostane zelen. Odličan je zavoluminozno stočnu hranu od jeseni doproljeća (polaganje ili paša). Prikladanje i za gnojenje. Od sočnog lišća možemopripremiti i poneko zanimljivo jelo.

20

Kupusnjače

NOVO!


PRAZILUK,PRASA Allium porrum L.

Praziluk zahtjeva plodna srednje teš-ka zemljišta i dovoljno vlage. Sijemona gusto, razređujemo, uživamomladog ili ga presadimo svugdje naprazna mesta u vrtu. U mješovitomnasadu je odličan susjed jagodama,mrkvi, celeru, paradajzu, salatamai kupusnjačama.

CARENTANSrednje kasnasorta, vrlo ukusnai kvalitetna, kojamraz dobro pod-nosi.

DOMAĆI DUGIKasna jesenja sor-ta, vrlo ukusna ikvalitetna. Osetljivje na mraz. Beli deostabla je veomadug (do 60 cm).

LUK Allium cepa L.

Luk se dobro skladišti: ispletemo ple-tenice i objesimo jih preko zime u hlad-nom, prozračnom, ne previše svijetlomprostoru. Sijemo ga u vrste i cijelo ljetopolako razređujemo. Isčupane biljkepojedemo ili presadimo negdje u vrtu.Luk je dobar susjed krastavcu, mrkvi,salati, paradajzu i jagodama.

PTUJSKA CRVENALukovica je pljos-nato-okrugla,mase 80-120 g.Suvi ovojni listovisu čvrsti i dobroobavijaju lukovicu,

crveno smeđe crvene boje. To je ljutasorta. Dobro se čuva.

HOLANDSKAŽUTALukovica jepljosnato-okrugla,mase 80-120 g,slamasto žute boje.

KORISTAN SAVJET

DOMAČA VEGETA

Sastojci: 1 kg crvene mrkve, 1 kg žutemrkve, 1 kg žute korabe, 1 kg pastr-njaka, 1 kg cvjetače (po želji), 1 kg raj-čice, svežanj ili dva peršina (korijeni lišće), 3-4 celera korjenaša skupa slišćem, 5 komada srednje velikog luka,1/2 kg češnjaka, 4 stabla srednje ve-likog poriluka, 30-60 dag soli.Priprema: Sve povrće sameljemo umultipraktiku ili blenderu. Dodamo sol,promiješamo te ostavimo da stoji 24 sata(u to vrijeme par puta promiješamo).Sljedeći dan mješavinu napunimo učiste tegle koje hermetički zatvorimo.Čuvamo ih u hladnom i tamnom pros-toru. Rok uporabe je 1 godina. Kad tegluotvorimo, držimo ju u hladnjaku. Mješa-vina je odličan dodatak raznim jelima:1 žličica odn. po okusu. Ako nam kojavrsta povrća ne odgovara, izostavimoju iz recepta.

21

Lukovičastopovrće


bORANIJA/PASULJ/GRAhPhaseolus vulgaris L.

Ako je hladno, kad je posijan, pokri-jemo ga sa termo pokrivačem ili gasijemo u plastične tunele. Sa azotomse obezbijedi sam jer ga fiksira prekosvog korijena iz zraka. Zato ga negnojimo sa stajskim gnojivom.Za zalijevanje će nam biti zahvalan.Dobri susjedi: paradajz, krastavac,dragoljub, kupus, zelena salata,celer i cvekla. Timijan u njegovojblizini štiti ga od napada lisne uši.

BERGGOLD NISKIza žute okruglemahuneNiska, rana bora-nija (60 dana).Biljka je jakai zdrava. Svetlo

žute mahune su okrugle i ukusne.

SUPERNANO GI-ALLO NISKI zažute okruglemahuneNiska, rana bora-nija (60 dana).Biljka je jaka

i zdrava. Svetlo žute mahune su ok-rugle i ukusne.

čUDO PIEMONTANISKI za šarenemahune i zrnoNiska rana sorta(sazri za 55-60dana) za boranijui zrnje. Vrlo ukusne

mahune bez niti su pljosnate, širokei mesnate, ljubičasto mermerne.Kuvanjem se oboje žuto. Sjeme je šareno.Podnosi sušu.

STAROZAGORSKINISKI za zelenepljosnate mahuneNiska, rana bora-nija (60 dana).Biljka je visokai jaka. Zelenemahune su pljosnate i ukusne.

FRENCH NAVYNISKI za zelenepljosnatemahunePROFESIONALNASORTA. Niska, vrlorana boranija(50 dana). Biljka je jaka i zdrava.Svetlo zelen mahune su pljosnatei duge 15-16 cm te ukusne.

HARVESTER SEL.SAVIONISKI za zeleneokrugle mahunePROFESIONALNASORTA.Niska, rana bora-nija (60 dana). Biljka je jaka i zdrava.Zelene mahune su okrugle i ukusne.

TOP CROPNISKI za zeleneokrugle mahuneTRADICIONALNAEUROPSKA SORTA.Niska, rana bo-ranija (60 dana).Biljka je jaka i zdrava. Zelene mahunesu okrugle i ukusne.

TREŠNJEVACNISKIza šareno zrnoNiska, rodna sortapasulja, šarenkas-tog zrna za svežupotrošnju i suše-nje. Sazri oko 70 dana po setvi.

Mahunarke

22


BORLOTTOLINGUA DIFUOCO SEL.ESTREMONISKIza šareno zrnoPROFESIONALNA

SORTA. Niska, rodna sorta šarenkastogzrna za svežu potrošnju i sušenje.Mahune su duge 15-17 cm sa 7-8 zrna.Ubiranjem mahuna počinjemo 85-90dana po setvi. Za uzgoj na otvorenom,u tunelu i stakleniku.

BORLOTTO LIN-GUA DI FUOCOVISOK za šarenozrnoVisok, bujno rastućigrah, koji trebaoslonac. Koriste se

ukusne mlade mahune (20-22 cm) i suhozrno (crveno i bijelo šareno).

BORLOTTO LIN-GUA DI FUOCO 3SEL. EXTRAVISOK za šarenozrnoPROFESIONALNASORTA. Visok,

bujno rastući pasulj, koji treba oslonac.Koriste se ukusne mlade mahune(20-22 cm) i suvo zrnje (crveno-belošareno). Ubiranje mahuna počinjemooko 80 dana po setvi. Za uzgoj naotvorenom, u tunelu i stakleniku.

ANELLINO WAXYELLOWVISOK za žuteokrugle mahuneVisoka, bujno ras-tuća boranija, kojatreba oslonac.

Koristimo ukusne, okrugle i žute mahune.Ubiranjem mahuna počinjemo oko75-85 dana po setvi.

ANELLINO DITRENTO / VISOKza savijenešarene mahuneVisok grah, bujnograsta (2 m), kojiodlično podnosirazličito vrijeme. Mahune su savijene,okrugle, zelene su boje, išarane ljubi-častim linijama. Mahune nisu nitaste,odličnog su i ugodnog okusa. Zrna suišarana ljubičastim linijama. Konzumi-raju se mahune i zrna.

JERUZALEMSKIVISOK za žutepljosnate mahuneVisoka, bujno ras-tuća boranija, kojatreba oslonac. Koris-timo žute, mesnatei vrlo ukusne mahune. Ubiranjem mahunapočinjemo oko 90-100 dana po setvi.

MERAVIGLIADI VENEZIAA GRANO NEROVISOK za žutepljosnate mahuneVisoka, bujno ras-tuća, boranija, kojatreba oslonac. Koristimo ukusne, ve-like, široke i pljosnate žute mahune.Ubiranjem mahuna počinjemooko 80-90 dana po setvi.

SUPERMACONIVISOK za zelenepljosnate mahuneVisoka, bujno ras-tuća, boranija, kojatreba oslonac.Koristimo ukusne,velike i pljosnate zelene mahune.Ubiranjem mahuna počinjemooko 80-90 dana po setvi.

COCO BLANCA RAMESVISOK za zelenepljosnate mahunei bijela zrnaVisok grah, bujnograsta (2 m), kojiodlično podnosi različito vrijeme. Mahu-ne su pljosnate i zelene. U mahunamaobično ima 5-7 bijelih zrna. Konzumi-raju se mlade zelene mahune i bijelazrna iznimnog okusa. ZA PASULJ.

23

NOVO!

NOVO!


PASULJMNOGOcVJETNIPhaseolus coccineus L.

EMERGOOtporniji je na nižetemperature odpasulja, ali voli sun-čane položaje. Zaishranu se koristemlade mahune i

zrna, a zbog lepog cveta (crveni ili beli)koristi se i kao ukrasna biljka. Seje seu kućice (60x60 cm). Sadi se u krug(4-5 zrna) oko unakrst postavljenih pot-pornih kolaca, ili se seje uz severni ilijužni zid vrta i služi kao ograda.Mahune se ubiru mlade za 60-70 danaod nicanja. ZA PASULJ.

LIMSKI GRAhPhaseolus lunatus L.

Visok, bujnog rasta(do 4 m), limskigrah, tolerantan navrućinu. U pljosna-tim, pribl. 7,5 cmdugim mahunamanalaze se velika,

pljosnata, bubrežasta, ljubičasto-bijelasjemena. Sjemena imaju okus sličankestenu i glatku teksturu pa je grahidealan za spremanje čorbi. Sjemenakonzumiramo svježa ili sušena. Vrlozdrav grah (vrlo bogat bjelančevinama,vlaknom, fosforom i kalcijem). Tražipuno toplote. Dobro podnosi kraća raz-doblja suše. Podnosi sve vrste tla.Posadimo 6 zrna oko jedne potpornepalice. Kad naraste na 15 cm, zagrnemoga i tlo pokrijemo. Možemo ga gajiti uukrasnim loncima na vrućim terasama.Traži potporu. Mahune redovno beremoda bismo potakli rast novih.

bOb Vicia faba L.

AGUADULCAStablo je visoko oko 90 cm, zeleno,ponekad s crvenom nijansom. Mahunaje dužine 30 cm, u njoj je 4-7 sjemena.Koristimo mlade zelene mahune, ne-sazrela semena, a također i osušenokrupno seme. Dobro podnosi niske

temperature, pa gasejemo u ranoproljeće, a u toplimkrajevima i u jesen.Vrućina mu neodgovara: osipajuse cvetovi i na-padaju ga vaške. Sejemo ga zajednosa salatom, spanaćem i rotkvicama.U vrtu uspešno odvraća voluhare.

DUGA VIGNAVigna unguiculata subsp. sesquipedalis L.

Puzajuća tropskajednogodišnjabiljka. Oko 70-80dana nakon setve,mahune dužine do90 cm počinju darastu u paru. Naj-bolje je brati mlade i nedozrele mahune.Koriste se u kineskoj i orijentalnoj kuhinji.Treba joj sunce i toplina. U suši obaveznozalijevamo. Je osjetljiva na niske tem-perature.

NISKA VIGNAVigna unguiculata subsp. unguiculata

U 80 dana nakonsjetve na niskomkompaktnom gr-mčiću oblikuju seduge mahune sabež-bijelim sitnimzrnom s crnimokom. Najbolje je upotrijebiti još mladei nesazrele mahune, duge oko 30-40 cm.Konzumiramo ih sirove ili kuhane. Koristese u kineskoj (»stir fries«) i arapskojkuhinji. U različitim jelima možemo ko-ristiti i zrna. Traži puno toplote. Dobropodnosi kraća razdoblja suše. Podnosisve tipove tla. Kad naraste na 15 cm,zagrnemo je i tlo zastremo. Možemo jeuzgajati u ukrasnim loncima.

Mahunarke

24


GRAŠAK Pisum sativum L.

Grašak je OBAVEZAN u svakompovrtnjaku: jednostavan je za uzgoj,cijelo ljeto uživamo svježa sočnazrna a tokom cijele zime sušena ilismrznuta. Koristan je za vrtna tla jerih obogaćuje azotom. Sijemo ga odmarta do augusta, što je mogućegušće na raznim mjestima u povrt-njaku. Kad su biljke veličine oko15 cm moramo ih ogrnuti.Stavljamo mu potporu. Dobri susjedisu mrkva, krastavac, zelena salata,kupus i kopar. Rano i češće branjepospješuje stvaranje novih mahuna.

čUDO AMERIKEJe niska sorta vi-sine 40-50 cm,koja sazri za oko65 dana.Daje zelene ma-hune dužine 6-7 cm

sa naboranim ukusnim zrnima.

MALIPROVANSALACJe niska sorta vi-sine 45-50 cm,koja sazri za oko65 dana. Daje ze-lene mahune dužine

5-6 cm sa glatkim ukusnim zrnima.

KELVEDONJe niska sorta visi-ne 45-60 cm, kojasazri za oko 70 dana.Daje zelene mahu-ne dužine 6-7 cmsa naboranim

ukusnim zrnima.

RONDORondo je visokasorta visine80-90 cm, kojasazri za oko75-80 dana. Dajezelene mahune

dužine 10-11 cm sa naboranim ukus-nim zrnima.

SENATORJe srednje visokasorta visine90-100 cm, kojasazri za oko80 dana. Daje zele-ne mahune dužine8-9 cm sa naboranim ukusnim zrnima.

TELEFONJe vrlo visokasorta visine160-180 cm, kojasazri za oko85-90 dana. Dajezelene mahunedužine 11-12 cm sa naboranim ukus-nim zrnima.

SLANUTAKCicer arietinum L.

Plod je vrlo kratkamahuna, blijedožute boje te imaobično dva velikazrna. U optimalnimuvjetima možejedna biljka imatičak i do 100 mahuna. Redovito gnojimokompostom i specijaliziranim gnojivimaza povrće (mahunarke). Kako slanutakoblikuje jak korijenski sustav, podnosivrućinu i sušu, ali ga u velikoj suši ufazi cvjetanja i namještanja mahunazalijevamo. U hladno ljeto slabije rastei dozrijeva. Zrna su iznimno okusna teih uživamo slično kao grah (kuhana).Odlična su i za klice. Suha zrna slanut-ka namačemo 24 sata u hladnoj vodi.Onda ih operemo, ocijedimo i stavimou lonac pun vode, dodamo začinskobilje, luk i nekoliko češnja češnjaka.Ne solimo. Kad zavre, lonac pokrijemo.Kuhamo približno 2 sata, može i duže.Zrna za vrijeme kuhanja više puta pro-bamo kako se ne bi raskuhala. Kad jeslanutak mekan (ne smije izgubiti oblikte se promijeniti u pire), solimo. Sače-kamo 5 minuta i ocijedimo. Slanutak jetradicionalna osnovna hrana u Indiji ijugoistočnoj Aziji. Od tamo već se davnoproširio na Srednji Istok i kasnije u drugemediteranske države, Alžir, Maroko,Španjolsku, Portugalsku. Najpoznatijejelo od slanutka je humus.

25


LEĆA Lens esculentum L.

Leća je jednogo-dišnja lepirnjača,visoka 50 − 70 cmsa parno perastimlišćem. Cvjetovi serazviju u pazusimališća. Mahuna je

mala i sadrži 1 − 3 mala sjemena.Sazri u pribl. 100 dana nakon sjetve(kad se mahune ofarbaju). Traži punotoplote. Dobro podnosi kraća razdobljasuše. Podnosi sve vrste tla. Kad narastena 15 cm, zagrnemo je i tlo zastremo.Leću možemo uzgajati u ukrasnim lon-cima. Sadrži puno bjelančevina (esen-cijalnih aminokiselina), dobrih ugljiko-hidrata, do 2 % ulja, vitamine skupineB, željezo, kalcij, kalij, fosfor i cink. Vrloje aromatična te se koristi naročito zajuhe, čorbe, u salati i za kličice. Zelenuleću kuhamo od 30 do 40 minuta.

SOJA Glycine max.

SJEME NIJEGENETSKI PROMI-JENJENO.Sjemena počnusazrijevati 3 − 4mjeseca nakonsjetve. Nije zaht-

jevno povrće. Voli humusno i vlažno tlote puno sunca. U suši zalijevamo. Kadnaraste na 20 cm, zagrnemo je i zas-tremo tlo. Soja bogati tlo dušikom(poboljšava ga) pa uzgojimo pojedi-načne kompaktne grmčiće na više ra-zličita mjesta u vrtu.Beremo još zelene mahune s razvije-nim zrnima: operemo ih i kuhamopribl. 20 minuta. Kad se mahuneohlade, oljuštimo zrna te ih koristimaza različita jela. Također možemokuhati pojedinačna suha zrna (od po-sušenih mahuna). Zelena zrna možemoi zamrznuti. Kao kod svih mahunarkivažno je da soju prije kuhanja na-mačemo najmanje 12 − 24 sata (ljetimanje, zimi duže) u hladnoj vodi. Timesimuliramo ugodne uvjete za kaljenje,a također se većina zaštitnih tvari raz-gradi u vodi. Važno je da zrna na-mačemo u velikoj količini vode kakobismo otpadne tvari mogli kasnije odl-iti. U suprotnom slučaju one će se

ponovo upiti u zrno. Bitno je i vrijemekuhanja. Većinu sjemena kuhamo dokono nije mekano. Kod soje to ćemoteško postići – opet radi visokog udjelabjelančevina. Naime, i kad je kuhanaona još ostaje malo hrskava.

KORISTAN SAVJET

KIŠNE GLISTE U VRTUŠto više ima kišnih glista, to kvalitetnijeje tlo jer sadrži više organske mase,zračnije je, a rezultat svega toga su većii kvalitetniji proizvodi. O kišnim glistamau vrtu moramo stoga svjesno brinuti. U vrtu bi trebalo na 1 četvorni metarživjeti približno 200-400 kišnih glista.400 kišnih glista probavi 2 kg zemljekoju preradi u najfinije gnojivo za biljkeu vrtu te ga u obliku hrpica odlaže napovršini. Zovemo ga glistin te je punkorisnih tvari, kako za prehranu biljkitako za poboljšanje strukture tla. Kišnegliste žive na širokom području, sve domatične podloge, a njihovo preseljava-nje tijekom zime i ljetne vrućine stvoribezbroj rovova. Ti rovovi provjetravaju,odvode vodu i omogućavaju bolje raz-rastanje korijenovog sustava. Uz to kišnegliste jamče biljkama i većinu potrebnihhranljivih tvari koje su njihovom aktiv-nošću pristupačnije. Kišne gliste takođerpoboljšavaju zadržavanje vode u tlu,reguliraju pH vrijednost tla (kiselost ibazičnost) te sudjeluju u procesimanastanka humusa. Korijenje biljki imau zemlji koja je bogata kišnim glistamajako olakšan posao te se, jer ima naraspolaganju dovoljno hrane, zrakai vlage, u rahloj zemlji dobro razvija.

Mahunarke

26


NA KOJI NAČIN MOžEMO POVEĆATIBROJ KIŠNIH GLISTATamo gdje je zemlja dobro opskrbljenakompostom te je tlo pokriveno dijelovimabiljki, tamo se kišne gliste same od sebebrzo razmnožavaju. Briga i zaštita tihživotinja posebno je važna prije zime.Tlo, koje je preko zime pokriveno sa-čuva u usporedbi s nepokrivenim neus-poredivo više kišnih glista.Za kišne gliste brinemo se i tako da tloplitko obrađujemo te ne koristimo fito-farmaceutska sredstva. Kišne gliste možemo uzgajati i samiu toplom te tamnijem podrumskomprostoru.

KUKURUZŠEĆERAcZea mays L. convar. saccharata Koern.

GOLD CUP F1 Visok je 180-200 cmi ima klipove saslatkim zrnjem.Sazri oko 85 danaposlije sjetve. Zasvežu potrošnju te

konzerviranje. Dobri susedi: pasulj,krastavci, tikvice, dinje i paradajz.

ŠPARGLAAsparagus officinalis L.

PRECOCED'ARGETEUILPoznata starasorta cijenjena pocijeloj Evropi.Izdanci su lijepezelene boje, maloroza-ljubičasti. Zahtjeva laka, propusnatla, uspjeva i na težim ali ocjeditimtlima. Odaberite sunčanu gredicu.Šparglu prvi put ubiremo 3 godinenakon sadnje i režemo izdanke najviše2 sedmice. Godinu dana kasnije vrijemetrajanja rezanja izdanaka se povećavana 4-5 sedmica, sve ostale godinerežemo šparglu 8 sedmica godišnje.

27

Ostalopovrće

NOVO!


PERŠUNPetroselinum crispum (Miller) Nymanex A.W.Hill

Treba mu manja gredica, na gredicitri vrste peršuna, čije lišće se ubiracijelo ljeto do kasne jeseni. U jesenlišće odrežemo i zamrznemo. U kori-jenastog peršuna korijenje iskopamoi skladištimo u podrumu. Budući dapodnosi malo sjene (jedan od rijet-kog povrća), sijemo ga u bliziniparadajza, koji će mu obezbijeditisjenku kad bude previše vrućine,a peršun stimuliše rast paradajzui poboljšava mu okus.

DOMAĆI LIŠčARListovi su glatki,tamno zeleni i aro-matični. Pravovre-menim rezomlistova smanjujese udeo stabla.

Može se uzgajati u saksijama. Dobrouspeva na svim plodnim zemljištima.Peršun svake godine morate saditi nadrugom mjestu.

BERLINSKIPOLUDUGIUpotrebljivi su aro-matični zeleni malosvetliji listovi i aro-matičan koren.Svake godine se

seje na drugo mesto.Peršun voli duboko i vlažno tlo.

RUKOLA,DIVLJA RUKOLADiplotaxis tenuifolia (L.) DC.

NATURELLEPogodna za celo-godišnju proizvod-nju sitno nasec-kanog i vrlo aro-matičnog lišća.Ako je često ne

sečemo, onda ide u cvat.Na otvorenom je beremo od proleća dokasne jeseni. Može i prezimiti. Cele godine je možemo sijati u saksijama.

LUK VLAŠAcAllium schoenoprasum L.

Trajna je biljka.Veoma je bogat vi-taminom C i bla-gotvornim sluznimmaterijama tesadrži velikukoličinu gvožđa,što je odlično u borbi protiv umora.

MAJORANOriganum majorana

Majoran je jedno-godišnja biljka.Raste u formi ma-loga grma visine20-50 cm. Mirismajorana je jakoaromatičan i pre-poznatljiv, a ukus topao, malo gorak.Gaji se i u saksijama.

bOSILJAKOcimum basilicum

Sjeme bosiljka klija na svjetlosti, zatosjeme poslije sjetve ne prekrivamo.Bosiljak je vrlo osjetljiv na niske tem-perature, zato ga sijemo u najtoplijemdijelu vrta. Gajimo ga u ukrasnimposude (sa cvijećem) cijelu godinu,listove beremo i koristimo svježekao začin raznim jelima. U vrtu cvje-tovi privlače pčele, daje dobar skladsa paradajzom i krastavcima. Sasvojim mirisom odbija muhe.

GENOVESEIma veliko, vrloaromatične lišće.

SITNOLISTNIIma sitne listovei formira maliokrugli grm.

Začinsko bilje

28


MAJČINADUŠIcAThymus vulgaris

Trajna začinskabiljka. Mlade iz-danke otkidamotokom cele godine.Izdanci se režuneposredno precvetanja i suše.

MIROđIJAAnethum graveolens

Zbog arome, do-daje se čorbama,sosovima i varivi-ma (posebno graš-ku i tikvicama), kaoi turšiji. Domaćicedodaju lišće ove

biljke krastavčićima da bi imali bolji ukusi prijatniji miris. Celo ili samleveno sjemeupotrebljava se pri spremanju ribljih

specijaliteta, kelja, pite sa jabukama,dok se sušeno koristi kao pikantan do-datak salatama i sosovima, posebno ukulinarskim specijalitetima Mediterana.

KAMILIcAMatricaria chamomila

Sjeme klija nasvjetlosti. Kamilicaje jednogodišnjaukrasna i začinskabiljka s lijepim aro-matičnim cvjeto-vima. Neka rastena punom suncu, u humusnom zemljištu.Kamilica je odličan susjed kupusu,krumpiru, grahu, grašku, salati, blitvi,cikli, špinatu, celeru, luku i poriluku.Kamilica jača otpornost i ukus susjed-nim biljkama. Koristimo svježe ili os-ušene cvjetove u obliku čaja. Takođerje za parne kupke i obloge. Djeluje pro-tuupalno, ublažava bol i smiruje.Cvjetovi su izvrsni za potpurije.Cvjetove se bere u podne u suhomi toplom vremenu.

29

NOVO!


PISKAVIcAILI GRČKO SEMETrigonella foenum-graecum L.

Tradicionalna aromatična biljka,jednostavna za uzgoj i višenamjen-sku upotrebu: u vrtu za zelenu gno-jidbu, za krmu domaćih životinja, zaprehrambene i medicinske namjene.

Mahunarka koja naraste 40-90 cm vi-soko, ima male listove i bijele cvjetoveiz kojih se razvijaju mahune sa 10-20sjemenki. Cvjeta od juna do augusta,sjeme dozri u augustu i septembru.Pogoduje joj mnogo sunca, toplotei ocjedita tla.

Prije sjetve na 12sati sjeme natapa-mo. Sijemo naprazne gredice odproljeća do jeseni.Za zelenu gnojidbuje 2 sedmice prije

sjetve drugih povrća ukopamo u tlo.Upotrebljavamo njene aromatične izdrave listove (sirove ili kuhane) i kaozačin cijele ili smrvljene sjemenke.Sastavni su dio karija i mnogih drugihpraškastih začina. Seme koristimotakođer i za klice.

MATIČNJAKMelissa officinalis

Matičnjak je za-činska i ljekovitatrajnica, koja jakoprivlači pčele. Voliosunčano, zašti-ćeno mjesto.Svježi listovi kad

se protrljaju prstima imaju miris polimunu, svježi se dodaju u salate. Čaj odmatičnjaka odlično je sredstvo za smi-renje i lijek za glavobolju i nesanicu.U kulinarstvu se koristi OBAVEZNOsvježa (ne smije se kuhati), i to uz salate,rajčicu, sveži sir, sladolede i umake odzačinskog bilja. Je izuzetno ljekovitabiljka. Ona djeluje antibakterijski i anti-virusno, te kao blagi sedativ i anestetik.

bAMIJAHibiscus esculentus L.

SULTANIJAPre setve bamijesemena treba nav-lažiti. To je egzotična,dekorativna biljka,otporna na sušu.Vrlo mlade, nezreleplodove (dužine 6-7 cm) redovno paž-ljivo beremo (rukavicama). Jedemo jekao pečeno ili kuvano povrće ili je ko-ristimo za gustinu kod čorbi i umaka.

KORISTAN SAVJET

POBOLJŠAJTE TLO SA ZELENIMBILJKAMA – ZELENA GNOJIDBA

• Alternativna gnojidba• Ekološki i PRIRODNO• Povećava zalihe hranljivih tvari

i humusa u tlu• Dubok i razgranat sustav pobolj-

šava strukturu tla i sprječavaispiranje hranljivih tvari

• Ograničava rast i razvoj korova• Obogaćuje život u tlu i na njegovoj

površini• Stvara ravnotežu između korisnih

i nekorisnih organizama• Štiti tlo od jakog sunca• Na taj način proizvedemo puno

zelene mase kojom možemozasjeniti grede

• Korijenje lepirnjača veže dušikiz zraka

Od IV. do VIII. sjeme biljki za zelenognojidbu gusto posijemo na praznugredu. Već nakon 6 do 9 tjedana može-mo bujno raslinje pokositi, unijeti u tloi onda nastaviti sa sjetvom/sađenjempovrća.

BILJKE ZA ZELENU GNOJIDBU:grčko sijeno ili grčka piskavica, špinat,matovilac, neven, kadifica, facelija,uljana rotkva, goručica, heljda, sunco-kret, ječam, grašak, bob, lupina, inkar-natka, aleksandrijska djetelina, espar-zeta, seradela, lucerka.

30

NOVO!

NOVO!

Začinsko bilje


31


Izbor sjemena od HERBAL LINE ćevas razveseliti. Savršena je za sveistraživače ukusnih jela i ljubiteljeegzotičnog vrta.

Začinske ljekovite biljke su korisnekako u vrtu, tako i u kuhinji. U vrtu suobično dobri susjedi drugom povrću,zbog svog sastava stimulišu rasti odbijaju štetnike i bolesti.Egzotično dekorativne su, tako da namuljepšavaju vrt, terase ili balkone, jeruspijevaju i u ukrasnim posudama.Prikladne su za pripremu biljnihčajeva ili kao začini raznim jelima.Trajnicama namjenimo rub vrta, kojinam je u blizini gdje ih možemo pos-matrati, razmišljati, odmarati, a ujed-no će nas razveseliti svojim mirisom.Jednogodišnje biljke zasadimo bilogdje u povrtnjaku. Upotrebimo malomašte i vrt će biti zanimljiviji.

CRNI KUMINILI RIMSKIKORIJANDARNigella sativa

ARAPI GA ZOVUHABBATUL

BARAKAH - SJEMENA BLAGOSLOVAJER CRNI KUMIN NAVODNO ŠTITI ODSVIH BOLESTI, OSIM OD SMRTI.Nezahtjevno je, jednogodišnje, aroma-tično i ljekovito začinsko bilje koje sije-mo zbog crnog sjemena koje je začinskoi ljekovito. Sijemo ga u gredice u povrt-njaku. Traži sunce. Sijati ga možemoviše puta uzastopce kako bismo imalisjeme duže na raspolaganju. Cvjetovene beremo jer se iz njih razviju glavicesa sjemenom. Kad počnu glavice gubitizelenu boju, a nisu još suhe i otvorene,poberemo ih te osušimo. Sjemena ču-vamo u staklenoj tegli u tamnom pros-toru. Aromatična sjemena koriste secijela ili usitnjena (mužar) kao ljekovitizačin za različita jela po cijelome svi-jetu ili za izradu ulja.

RIMSKI KUMIN ILI KUMINCuminum cyminum

Jednogodišnja mirisna i ljekovita biljka,jednostavna za uzgoj i rast. Sijemo gau sunčane gredice. Od bijelih i ružičastihcvjetova ujesen se (približno 115 danaod sjetve) razviju ukusna i zdrava sje-mena koja se koriste u svim kuhinja

svijeta. Cijela sje-mena pečemo uskoro suhoj (maloulja) tavi dok nepoprime nježnosmeđu boju i oslo-bode svoju esen-ciju. Također ih možemo prije uporabesamljeti u prah.

KAPRICaparis spinosa

Prije sjetve sjemezajedno s finim pi-jeskom za 14 danasmrznemo.A druga mogućnost je da sjeme prijesjetve za 24 sata namočimo u toplojvodi, onda ga zamotamo u vlažnu krpukoju u plastičnoj vrećici za 6-8 tjedanadržimo u hladnjaku. Onda (nakon obapostupka) sjeme 24 sata namačemou toploj vodi te ga posijemo u teglicekoje bi trebali do vremena klijanja držatiu tamnom prostoru. Zemlja u teglici nesmije se osušiti. Kad prođe opasnostmrazova i kad je biljka dovoljno velika,presadimo ju na otvoreno u ukrasnuteglu koju stavimo na toplo i sunčanomjesto na balkonu ili terasi. Odličnopodnosi vrućinu. Preporučujemo da sepobrinete da biljka prezimi u hladnomi svijetlom prostoru jer podnosi tempe-raturu samo do -8 oC. Kapar je fantas-tični grmčić sa eksotičnim cvjetovimakoji rastu i nadolje. Zatvoreni cvjetnipupoljci, koji se kisele u octu, bit ćeprava delikatesa.

ANDSKA JAGODAPhysalis peruviana

Seme klija na svet-losti. To je jedno-godišnji grm, kojinajbolje uspeva nasuncu. Odlično raste i u saksijama.Mali narandžasti (žuti) plodovi imajuprijatan slatkast ukus (kombinacijaparadajza i ananasa) i odlični su zapripremu svežih zakuska, voćnihsalata, pita i marmelada.

Herbal line

32

NOVO!

NOVO!

NOVO!

POSEBNO ZAČIN-SKO BILJE


CRVENI DOMAĆIZIMSKI LUKAllium fistulosum

U familiji je sacrnim lukom ali neformira lukovice,

ima šuplje listove i šuplje bijelo»stablo«. Stalno zastupljena u azijskojkuhinji. Odličan kao dodatak salatama.Veoma dekorativna biljka. Nije kom-plikovana za uzgoj. Možemo je sejatipored mrkve i peršuna.

KINESKI LUKVLASACAllium tuberosum

Trajnica. Prisutnaje kao jednogodiš-nja biljka u povrt-

njaku. Nije zahtevna za uzgoj.Upotrebljavamo uvijek zelene, ravnelistove, koji imaju blag miris po češ-njaku. Sveže listove upotrebljavamo kaovlasac za supe, salate, sirne namaze iliga pripravimo kao povrće. Cvjetovi supogodni za ukrašavanje.

CELER LISNATIApium graveolensvar. secalinum

Ima jako nazublje-ne, sjajne i aroma-tične listiće. Upotreb-

ljava se kao peršun, iako ima ukus celera:za salate, supe, variva, umake. Listoveupotrebljavamo sveže ili osušene, kojiodlično održavaju aromu. Nezahtevanzačin, primeran za svaki povrtnjak.

KORIJANDERCoriandrumsativum

Korijander je jed-nogodišnja egzo-tična biljka.

Od biljke koristimo zrelo seme (braonboje) a može i lišće posebnog mirisa:kao začin u varivima i jelima od para-dajza, pirinča, mesa, peciva. Semena

su sastavni deo mešavine začina kari.Suva semena se dodaju kandiranomvoću ili likerima. Daje apetit i jača že-ludac. Važan je homeopatiji. U vrtu nje-govi cvetovi privlače korisne insekte.

ZIMSKI PRKOSClaytonia perfoliata

Na mraz otpornolisnato povrće. Ras-te cijelo ljeto nasjenovitom i vlaž-nom mestu. Uzgaja se i u posudama nasjenovitoj terasi. Zelene listove u oblikusrca cijelo ljeto koristimo kao svježusalatu, neutralnog, svežeg ukusa, blagozadebljani. Koristimo ih sve do predcvjetanje. Po obrezivanju biljka se ob-navlja. Listovi su bogati sa vitaminom C.

LEDENJAKMesembryanthe-mum crystallinum

Vrlo zanimljivaukrasna biljka.Plazeća je biljkasa sočnim lopatastim listovima sa valo-vitim rubom i na njima svijetle sa teku-ćinom napunjene žlijezde koje dajuizgled kao da se biljka smrzla. Ima ve-like bijele zvjezdaste cvetove. Malokiselkaste do slankaste listove, bogatevitaminom C beremo pred cvjetanje ikoristimo svježe ili pripravljamo kaošpinat. Zgnječeni listovi se mogu upo-trebljavaju kao sapun. Vrlo jednostavnaza uzgoj. Prenaša vrućinu i sušu. Takođermože rasti u ukrasnim posudama.

ZOP, OŽEPEK,MILODUHHyssopusofficnalis

Aromatična grmo-lika začinska tra-jnica, sa sitnim plavim, roza ili bijelimcvetovima na stablu. Mlade izdanke ilistiće malo gorkastog aromatičnogukusa upotrebljavamo sveže ili osuše-ne. Kao začin dodajemo mesu, divljači,ribama, supama, salatama i varivima.Takođe se koristi za roštiljanje, aroma-tiziranje ulja i sirćeta, za likere i pri-rodne rakije. Cvetove upotrebljavamoza ukrašavanje jela. Čaj je zdrav.Najbolje uspijeva na suncu.

33


ESTRAGONArtemisiadracunculus

Razrasta se u ob-liku gustog grma,listovi su usko ko-

pljasti lijepe zelene boje. Zahtijeva sun-čana i topla mjesta, gnojimo sa kom-postom, u jakim zimama ga zaštićujemo.Koristimo sveže ili zamrznute listove imlade pupoljke. Estragon je pogodan urazličitim salatama, supama i umacima.Takođe i za kiseljenje krastavaca, aro-mu sirćeta, ulja ili senfa i za kolačei knedle.

LIMUNSKI IN-DONEZIJSKIBOSILJAK Oci-mum americanum

Sjeme klija na sv-jetlosti, zato ga

prilikom sjetve na prekrivamo zemljom.Čudnovata, žbunasto rastuća jednogo-dišnja biljka sa ovalnim listovima, svjetloroza do ljubičastih cvetova. Ima jakmiris po vaniliji. Odlična je u ukrasnimposudama u kombinaciji sa drugimbiljkama. Odlično utiče na dobar rastdrugog povrća u vrtu. Listiće upotreb-ljavamo, kao kod svih ostalih bosiljaka,za salate, deserte i perad. Od svežeg iosušenog pravimo čaj, koji pomaže pritežoj probavi. Pogodan je za aromati-ziranje ulja i sirćeta.

CRVENA VRTNALOBODA ILIFRANCUSKIŠPINAT Atriplexhortensis

Visoka i veomadekorativna i nezahtevna jedno-godišnja biljka. Ima sjajne crvene lis-tove, sa blago kiselim ukusom kojeupotrebljavamo kao dodatak salatama,supama ili kao prilog povrću. Mladebiljke koristimo kao i špinat. Obavezu-juća novina u domaćem povrtnjaku.

POLAJEVA MAJčINA DUŠICAThymus pulegioides

Rasprostranjena cvjetajuća trajnica.Cvjetovi su roza ljubičaste boje. Veomamirisna biljka. Vrhove mladica i listove

odrežemo prijecvatnje. Sveža isuha je pogodnakao začin za mnogajela, uglavnom odnje pripremamočaj protiv kašlja itegobama sa želucem. Upotrebljavamoje za inhalaciju ili kao dodatak kupkamapri prehladi.

KLASASTA NANAMentha spicata

Žbunasto rastućatrajnica, sa zele-nim nazubljenimlistovima, blagoljubičasti do roze cvetova. Pupoljke ilipojedinačne listove odsječemo predcvjetanje i (sveže ili osušene) upotreb-ljavamo za čaj, začinjanje salata, umaka,poslastica, osvježavajućih pića, voćnihsalata i sladoleda. Pogodna je za prav-ljenje mirisne vrećice, cvjetne deko-racije i kao dodatak kupkama. Nijezahtjevna. Gnojimo je sa kompostom.Uzgaja se i u posudama.

KOREANSKANANAAgastache rugosa

Privlačna biljka saslezenasto plavimcvetom sa izrazi-tim mirisom i ukusom po nani. Rastena dobro sunčanim mjestima u povrt-njaku i ukrasnom vrtu, lijepa je takođei u ukrasnim posudama na terasama.Od nje pripravljamo čajeve, listovepomiješamo sa salatama ili pospemopo testeninama. Odlična za pčele.

MACINA TRAVANepeta cataria

Trajnica. Visokabiljka sa lijepimroza bijelim cjeva-stim cvetovimana virtualnom vretenu. Nije zahtjevna.Poslije cvjetanja je porežemo da ponovoprocvjeta. Biljka vrlo privlači mačke, sanjom se igraju, grizu i postanu razigrane.Mlade biljke i izdanke dodajemo svežeili osušene supama i umacima. Od njese pravi čaj protiv prehlade, kašlja i zasmirenje nervoze.

34

Herbal line POSEBNO ZAČIN-SKO BILJE


PERILAILI ŠISOPerilla frutescensvar. crispa

Zanimljiva jedno-godišnja biljka sa

crvenim listovima i malim klasastimcvastima. Listovi imaju kombinacijuukusa po korijanderu, cimetu i limunu.Mladi listovi i cvjetovi se upotrebljavajukao začin za ribu (suši), salate i teste-nine. Sjeme i crvene klice su jestivi. Salistovima sirće se oboji u ljubičasto. Jed-nostavna je za uzgoj. Uzgaja se i u ukras-nim posudama na sunčanim terasama.

RIMSKAKAMILICAAnthemis nobilis

Niska biljka kojase odlično razrastai obrazuje guste

cvjetne tepihe, zato je odlična za oze-lenjavanje negovane površine (umjestovrtne trave). Cvjetovi su na dugim pe-teljkama, srebreno bijeli sa žutom sre-dinom. Poslije cvjetanja je porežemo.Cvetove upotrebljavamo za mirisnebukete. Potpuno otvorene cvetoveupotrebljavamo sveže ili osušene zaspravljanje zdravog čaja, infuzija ili ra-zličitih kupki.

ŠAFRANIKACarthamustinctorius

Lijepa ukrasnabiljka s usprav-nom stabljikom,

ovalnim listovima, blago bodljikavi narubovima, sa narandžastim cjevastim

cvetovima združeni u glavičaste cvasti.Nezahtevna, odlična da obogati povrtn-jak i odlična je za rezano cveće i suhearanžmane. Cvetove i sjeme upotreb-ljavamo sveže ili osušene. Cvetovi suzamjena za šafran i upotrebljavajuse prehrambenoj i industriji i bojenjeprirodnih materijala. Sjeme može dase jede kao dodatak sa muslijem.

SPILANTESSpilanthesoleracea

Zanimljiva jedno-godišnja biljka sažuto-crvenim cve-tovima formiranim u cvastima. Radopodnosi toplotu. Uspijeva u ukrasnimposudama. Upotrebljavamo listove icvetove kao povrće ili kao dodataksupama, salatama itd. Ima malo šam-panjsko začinjen ukus. Žvaćući listoveosvježavamo dah, jačamo dlesnii umanjujemo zubobolju.

VRTNA RUTARuta graveolens

Kompaktna i deko-rativna, uvijek ze-lena trajnica, samalim sivo zelenimlistovima i žutim cvetovima. Blago gorkelistove beremo pred cvjetanje i sveže iliosušene u manjim količinama upotreb-ljavamo kao začin za salate, meso i ribu.Sa njima aromatiziramo likere i rakije.Najbolje da se uzgaja po rubovimaparcela jer na taj način odbija uši kojinapadaju povrće. Ima jak aromatičanmiris i u Južnoj Americi ga upotrebl-javaju za zaštitu od zlih duhova.

MUŠKATNAKADULJASalvia sclarea

Dekorativna, us-pravna biljka oval-no koničastihlistova sa smolastim mirisom. Cvjetovisu lila-rozi sa vinsko crvenim do lju-bičasto ovršnim listovima, duge razvi-jene svijetle cvasti. Mladi listovi iizdanci se upotrebljavaju zbog svogsmolastog ukusa kao začini za jela odjaja i deserte. Od njih pravimo čajeveali i aromatizirane napitke kao npr. vino.

35


EHINACEA Ecih-nacea angustifolia

Odlična, lijepocvatuća trajnica,čiji su cvjetovi(roza, ljubičasti i

bijeli) vrlo dekorativni i privlače pčele.Odlična je za rezano cvijeće. Nije zah-tjevna i otporna je na sušu. Perasti cv-jetovi su pogodni za ukrašavanje jela.Ekstrakt ili čaj iz korena, sveži ili osu-šeni cvjetovi biljke podržavaju djelo-vanje imunološkog sistema.

LIMUNOVATRAVACymbopogon sp.

Limunova trava jedekorativna i jed-nostavna biljka za

uzgoj. Ima svež miris i ukus limuna saprimesom mirisa ruže (sadrži eteričnoulje citral). Koristi se sveža ili mlevenakao suvi začin, koristi se kao čaj, začorbe i kari praškove. Možemo je do-davati piletini, ribi i plodovima mora.Upotrebljava se u kozmetičkoj industriji.

MAK Papaversomniferum

UKUSNA SEMENAZA RAZLIĆITA JELAJe dekorativna jed-nogodišnja biljka

sa nežnim cvjetovima na dugim cvjetnimstabljikama. Od osušenih sjemenskihglavica pravimo suhe bukete. Sjemenasu jestiva i upotrebljavamo ih za različitajela i za spremanje ulja. Nije zahtjevna,veoma dekorativna i korisna biljka.

DIVLJI DUHANNicotianasylvestris

Visoka jedno-godišnja biljka saimpresivno

ogromnim listovima i egzotičnim bije-lim cvetovima na dugim stabljikama.Dobro se kombinuje sa povrćem i cvi-jećem u povrtnjaku. Prilično je dobarna većim balkonima i terasama. Jed-nostavan je za uzgoj. Raste na suncu iliu polusjeni. Potražuje veći prostor,vlagu i dovoljno hrane.

Herbal line

36

MEKSIčKIESTRAGONTagetes lucida

Aromatična jedno-godišnja biljkaporeklom iz Mek-sika. Uspeva na suncu. Ima upadljive,sitne, žute cvetove. Listovi su muintenzivnog ukusa na estragon i anis.Osušeni listovi se koriste za čajevei kao začin za jela od ribe i jaja.Odličan za gajenje u bašti sa povrćem(tera štetočine).Raste i ukrasnim saksijama. Odličan iza osveženje buketa.

KORISTEN NASVET

OSVJEžAVAJUĆA VODASA ZAČINSKIM BILJEM S VRTA

Ljeti si natočimo u stakleni vrčhladnu vodu te joj dodajmo različitozačinsko bilje: mentu, melisu,limunsku travu, agastake, običnumačju metvicu, kamilice itd.Pijmo vodu s okusima domaćegvrta! Za dodatno osvježenje doda-jmo pokoji komadić limuna ililimete. Domaćim začinskim biljemmožemo pripremiti i koktel!

POSEBNO ZAČIN-SKO BILJE


37

NEVENKABLOUNACalendulaofficinalis

Obavezna cvjet-nica svakog povrt-

njaka, jer je dekorativna, odbijainsekte, godi vrtnom tlu, pospješujerast susjednih biljaka, za pravljenjeljetnjih buketa, jestiva je i ljekovita.Cvjetni listovi intenzivne boje i prijat-nog ukusa dodajemo salatama,omletima i siru. Iz cvetova pravimonevenovu mast. Sorta Kablouna imavelike, sjajne, pune cvetove.

STAHISILI JAGNJEĆEUHOStachys lanata

Kompaktna traj-nica odlična zaprekrivanje tla sa mesnatim srebrenimlistovima i dekorativnim cvetovima.Odličan je na škarpama i u ukrasnimposudama. Podnosi jako sunce,djelomičnu sjenu, sušu i siromašna tla.


PARADAJZILI RAJČIcAJe najomiljenijo povrće u cijelomesvijetu pa ju i kod nas možete naći usvakom povrtnjaku. Možemo je naćičak na balkonima! Zbog toga bismotrebali isprobati i njezine druge ob-like, boje i okuse. Za vas smo oda-brali nove eksotične vrste rajčice izcijeloga svijeta, sorte koje iza sebeimaju neku priču. Obogatiti će vašvrt i kuhinju.

PARADAJZ U BOJAMASjeme sijemo u različite posudice,teglice (25 oC). Sadnice uzgajamo usvjetlom prostoru (18-21 oC) te ihredovito zalijevamo/pršimo. Kad serazviju prva dva prava lista, prepiki-ramo ih u veće teg-lice. Kad mrazoviprođu, sadniceposadimo nasunčano i toplomjesto, kosoi duboko. Tlozasjenimo.Jako dobrouspijeva uteglama(miris tjeramuhe).

AURIGAOmiljen paradajziz Istočne Njema-čke, srednje visokza uzgoj na otvo-renom (potrebnapotpora). Dekora-

tivni okrugli paradajz svijetlo naran-džaste boje sočni su i veoma aromatični,teški 50-100 g. Najukusniji su svježeubrani za salate, sendviče.

BALKONZAUBERNizak (50 cm) irani, kompaktan,robustan i rodanparadajz. Za sjetvuu posude ali i naotvoreno. Zreli

plodovi su okrugli, glatki, lijepe crveneboje, sočni, ne pucaju, teški 30 gr.Pošto je rani i nizak možemo ga sijatidirektno na otvoreno.

BELMONTESel. RADEHJe najveći para-dajz, čiji su plodoviteški do 0,5-1 kgi biljka izraste do3m visine. Od rozaboje do crvene boje kada su plodovinajbolje zreli. Za sladokusce to je na-jukusniji paradajz! Srednje rani, visok,bujan, pogodan za uzgoj na otvorenom,pod plastenicima i u stakleniku.

BIRON F1 - PROFIJe klasičan sred-nje rani hibrid, vi-soke i jake stabljike,otporan na bolestii nematode. Plodovisu lijepe crveneboje, ukusni i čvrsti, teški 250-300 gr.Odličan za uzgoj na otvorenom. Visokje i potražuje potporu.

FIASCHETTEStara talijanskasorta, koja potičeiz okoline Napulja.Paradajz je nižegrasta, ali vrlorodan. IZRAZITOOTPORAN NA SUŠU! Plodovi su u oblikušljive, teški oko 15-25 gr, rubinastocrvene boje, dobre teksture i intenzivnoživahnog ukusa. Upotrebljava se zasalate, umake i za sušenje.

GOLDENEKONIGINVisoka sorta žutogparadajza porijek-lom iz Njemačke.Za uzgoj na otvo-renom. Plodovi suokrugli,srednje veliki, glatki i čvrsti,dobre arome i prijatnog ukusa. Postanuravnomjerno zlatno žuti kada su zreli.

ILDIMini paradajz sadekorativnimplodovima žuteboje (12-15 gr)slatkastog ukusa.Raste do visine150 cm (potrebna je potpora). Za uzgojna otvorenom u stakleniku ili u posu-dama. Koristimo ih svježe: pojedemokao trešnje, u salatama i sendvičima.

TOMATO & CHILI LINE

38

NOVO!


NOIRE DE CRIMÉESočan je paradajz za šarenilo proljećnogvrta. Visoka, jako prinosna sorta, kojapotiče iz ruskog Krima i prilagođena jena različite uslove uzgoja.Plodovi su težine od 100-200 gr, tamnocrveni-ljubičasti skoro crni i ukusni su

(odlična kombi-nacija kiselostii slatkoće).Upotrebljava seza salate, sokove,kiseljenjeili kuhanje.

SCATOLONE 2Unikatna talijan-ska sorta.Na visokoj i bujnojstabljici rastu pro-duženi plodovi,dugi oko 11-13 cm

intenzivno crvene boje. Plodovi su šu-plji, zato su odlični za salate, umake,punjenje i sušenje.

SUPERSWEET100Visoki koktelparadajz. Mali(promjera oko2,5 cm) aroma-tični i slatki,

crveni paradajz raste na 30 cm dugimgrozdovima. 100 paradajza u grozdu.Jedemo ih cijele svježe u salatama i zadekoraciju. Je veoma otporan na razli-čite bolesti. Za uzgoj na otvorenom i ustakleniku. Rani, brzo i obilno rodi. Čaki u posudama se odlično pokazao.

KORISTAN SAVJET

ČILIJI

Čili je povrće koje se jede po cijelo-me svijetu. Navodno je antidepresivte je općenito jako zdrav. Zbog togaje krajnje vrijeme da ga počnemouzgajati i sami.Oštrina čilija dolazi od alkaloida kap-saicina koji se ne nalazi u sjemenu,nego u dijelovima u kojima je sjemepričvršćeno na plod. Jačina i oštrinase mjere pomoću Scovilleove ljes-tvice. Npr. čili Jalapeno potrebno je10.000 puta razrijediti vodom da nebismo više osjetili njegovu ljutinu.Što je viši broj na ljestvici, to je čililjući. Oštrinu gasimo strpljenjem:pribl. 7-10 min, zavisi od količinei jačine pojedenog čilija. A možemoi popiti čašu mlijeka ili jogurta.

Čili su kao začin i lijek koristili većamerički starosjedioci:• Čili potiče rad želučane sluznice koja

počne izlučivati veće količine želu-čanog soka te na taj način štiti želu-dac. Poveća se i cirkulacija probavnogtrakta što ubrza probavu i osloba-đanje plinova (ODLIČNO ZA MRŠAV-LJENJE).

• Kapsaicin djeluje kao vazodilatator– širi kapilare po cijelom tijelu, odmozga do peta na nogama. Čili sni-žava kolesterol LDL, smanjuju agre-gaciju trombocita i na taj način štitiod arteroskleroze te srčanog i mož-danog udara.

• Čili je odličan antidepresiv.

Različite čilije, zavisi od veličine, debljinemesa te oštrine koristimo za punjenje,kiseljenje, dimljenje i sušenje. Zbogbogatog sastava i obilja vitamina naj-bolje je jesti sirove čilije. Čilije posušimotako da ih poredamo na konac te ihsušimo na suncu ili u sušioniku. Cijelisuhi čiliji će nam duže sačuvati aromunego samljeveni. Sušene čilije pripre-mimo na više načina. Prelijemo ih ki-pućom vodom, ostavimo 20 min te ihonda dodamo u jelo cijele, isjeckane ilisamljevene. Samljeti možemo i već po-sušene čilije (u starom mlinčiću zakavu) ili ih sami usitnimo u mužaru.

39

PARADAJZII ČILIJI SVIHOBLIKA I BOJA


ČILIČILI rajčicu dopunjuje. Nisu samorajčice raznovrsne, takvi su i čiliji.Za vas smo odabrali eksotične, izu-zetno ljute čilije koje možemo uzga-jati i kao trajnice u teglama.

AJ, LJUTI ČILIJISjeme posijemo u različite posudice,teglice (22-30 oC). Sadnice uzgajamou svjetlom prostoru (20 oC) te ih redo-vito zalijevamo/pršimo. Kad se razvijuprva dva prava lista, prepikiramo ih uveće teglice. Kad mrazovi prođu, sad-nice posadimo na sunčano i toplo mjes-to u gredi ili u velike tegle. Čilije mo-žemo u teglama uzgajati i više godina.

ANAHEIM

Blag i veliki čili, veličine 15-18x3-5 cm.U fazi zrelosti mijenja boju iz zelene ucrvenu. Dozri za 70-90 dana po presa-đivanju. Koristimo zelene i crvene plo-dove. Anaheim je vrlo ukusan svjež,osušen ili pečen (za filovanje). Upotre-bljava se u salsama i tex-mex jelima.

FIRE CRACKER (PETARDE)Spektakularni čiliji, vrlo dekorativniu bojama od bijele, ljubičaste, žute,narandžaste do crvene. Upotrebljavajuse za sva ljuta jela. Biljka izraste oko

0,5m i višegodišnja je, zato je obaveznouzgajamo u ukrasnim posudama. Čilijidozriju od 90-100 dana po presađivanju.

HABANERO CHOCOLATE

Spada među najbolje ljute čilije. Aroma-tični plodovi su prečnika 4 cm i dužine5 cm. Kada zriju prelaze iz tamno zeleneu čokoladno smeđu boju. Grmičastabiljka izraste do 90 cm. Višegodišnja jei uzgajamo je u posudama. Prvi plodovidozriju 100-110 dana po presađivanju.Za spremanje ljutih umaka, salsi i osta-lih meksičkih i karibskih specijaliteta.

HABANERO CRVENI

Crveni je tipičan Habanero čili i je naj-više raširen na svijetu. Svijetlo crveniplodovi su veličine 3,5-5x3-3,5 cm,biljka brzo izraste do visine od 50 do120 cm. Zbog tropskog vočnog ukusaobavezni su u svim salsama. Prije svegaje namjenjen za višegodišnji uzgoju posudama. Što je više vremena plodna biljci ljući je.

HABANERO ŽUTI

Žuti je tipičan Habanero čili i je najvišeraširen na svijetu. Svijetlo žuti plodovisu veličine 3,5-5x3-3,5 cm, biljka brzoizraste do visine od 50 do 120 cm.

40

TOMATO & CHILI LINENOVO!

500 - 1.000

Minimalno pekoči

SKOVILOVIH ENOT

40.000 - 70.000

Pekoči

SKOVILOVIH ENOT

200.000 - 350.000

Izredno pekoči

SKOVILOVIH ENOT

200.000 - 350.000

Izredno pekoči

SKOVILOVIH ENOT

200.000 - 350.000

Izredno pekoči

SKOVILOVIH ENOT


Zbog tropskog voćnog ukusa obaveznisu u svim salsama. Prije svega je nam-jenjen za višegodišnji uzgoj u posudama.

RED CAP MUSHROOM CRVENI

Porijeklom sa Kariba. Dozriju za ca.70-90 dana po presađivanju. Čili su uobliku gljive ili zvonca veličine 4x2,5 cm.Kao zreli imaju crvenu boju. Upotreb-ljavaju se za kiseljenje, sušenje i pri-premanje svih meksičkih i azijskih jela.Biljka izraste do visine 1 m. Višegodišnjerodne biljke nam daju plodove od prol-jeća do jeseni, zato ih uzgajamo u posu-dama na sunčanim terasama.

YELLOW CAP MUSHROOM ŽUTI

Porijeklom sa Kariba. Dozriju za ca.70-90 dana po presađivanju. Čili su uobliku gljive ili zvonca veličine 4x2,5 cm.Kao zreli imaju žutu boju. Upotrebljavajuse za kiseljenje, sušenje i filovanje i pri-premanje svih meksičkih i azijskih jela.

SERRANO (MINI JALAPENO)

Klasična sorta čilija iz Meksika. Srednjeljuti su. Biljka je robusna i izrasta vrlovisoko i daje velike prinose. Hrskavisvijetleći plodovi su dugi 2,5-5 cm (1 cmu prečniku) tamno zeleni su i crveni.Odlični su za spravljanje salsi i sušenje.

KORISTAN SAVJET

MIJEŠANI USJEVI SA ZAČINSKIMBILJEM

Krastavci vole blizinu bosiljka i koprajer ih ti štite od bolesti.Čubar štiti grah od napada uši i potičerast salate.Kamilica je odličan susjed krstašica,krumpira, graha, graška, salate, blitve,cikle, špinata, celera, luka i poriluka.Također jača otpornost susjednog povrćai odvraća lukov moljac.Češnjak, odn. doktor češnjak, kod sus-jednih biljki jača otpornost na pljesni,gnjiloću i ostale gljivične bolesti. Poje-dinačne glavice češnjaka posadimonaročito između salate, mrkve i jagoda. Majoran je odličan susjed luka jer ga štitiod pljesni i jača njegovu sposobnostskladištenja. Općenito majoran odvraćamrave. Isto vrijedi i za origano.Neven kao obavezni i najljepši cvijetpovrtnjaka utječe na dobro zdravlje tlai biljki. Posijemo ga svugdje po vrtu.Zasijati može i sam sebe. Tamo gdje musmeta rast ostalih biljki, uklonimo ga.Cvijeće stavimo u vazu, a preostatkomprekrijemo tlo između povrća. U svojojga blizini vole rajčica, kupus i grah.Jak miris timijana odvraća uši, mrkvinumuhu, kupusnog bjelca, buhače, puževei ostale nepoželjne životinjice u vrtu. Ako nam na naš povrtnjak zaluta sto-lisnik (hajdučka trava), tamo ga možemoi ostaviti jer će dobro utjecati na rastbiljki i cvijeća. Kadifica je još jedno obavezno cvijećeu povrtnjaku. Odvraća štetnike koji živeu tlu, nematode. Sadimo ju izmeđusalate i krstašica jer odvraća puževe.Puževi kadificu obožavaju, a ona štitipovrće od napada uši.Rutvicom otjeramo mrave, a poslje-dično i uši.

41

PARADAJZII ČILIJI SVIHOBLIKA I BOJA

200.000 - 350.000

Izredno pekoči

SKOVILOVIH ENOT

200.000 - 350.000

Izredno pekoči

SKOVILOVIH ENOT

10.000 - 25.000

Srednje pekoči

SKOVILOVIH ENOT


Za sve ljubitelje ekološkog odnosnoorganskog povrtnjaka pripremili smobogati asortiman ekološki proizve-denog sjemena. Sjeme je proizvedenoprema međunarodnim standardimaza ekološku proizvodnju bez koriš-tenja fitofarmaceutskih sredstavai mineralnog gnojiva. Sorte su tradi-cionalne europske koje u našim uvje-tima daju bogate i ukusne proizvode.Neka bude naš domaći vrt u najvećojmogućoj mjeri ekološki. Slušajmoprirodu, pobrinimo se za plodno tlo,ne koristimo fitofarmaceutska sred-stva, uzgojimo što više različitihbiljki skupa te se za zaštitu od štet-nika poslužimo različitih prirodnihmetoda zaštite. Na ekološki načinuzgojimo zdrave biljke; na taj će načinproizvodi biti ukusniji te bogatiji shranljivim tvarima i energijom. Kakodomaće proizvode na prodajemo natržnici, nikome ne trebamo dokazivatida smo ih proizveli prema principimaekološke proizvodnje. Bitno je, da tomi znamo.

BLITVASREBRENOLISNANajbolje raširenatradicionalna sortablitve u Evropi. Obli-kuje velike blagospužvaste tamno

zelene listove i srebreno bijele stabljikei rebra. Listove ubiremo kada su velikikao dlan pa do veličine 1m. Uberemovanjske listove tako da stimulišemo rastnovih. Potražuje hranjiva tla (kompost),sunčana mjesta (slabo podnosi sjenu).Prilikom suše potrebno je zalijevati. Zabolji rast zalijevamo je sa pripravkomod koprive i gaveza. Tlo između biljakaprekrivamo. Raste najbolje u mješovitimusjevima sa mrkvom, boranijom, rotkvi-com i salatom. Lijepa je na cvjetnojgredici unutar povrtnjaka ali i u ukras-noj posudi na terasi.

TIKVA MUŠKATNAPljosnato okruglajako rebrasta ZIM-SKA tikva, veličine25-50x15-30 cm,teške 7-40 kg.Meso je tamno

narandžasto, sočno, odličnog ukusa.Za pripremu supa, pita, marmelada ideserta. Dozri 125 dana po presađivanju.

Skladišti se 4-8 mjeseci. Potražuje mnogosunca, vlage i prostora. Tla obaveznoprekrivati. Redovno dodavati kompostili je posadimo na kompostnu gomilu.Za oprašivanje su neophodne pčelezato oko tikvica posijemo čim višemedonosne cvetnice i ljekovito bilje.

TIKVICA DIAMANTLijepa , srednjerana, rodna sortasa lijepim tamnozelenim tikvicama.Redovno je ubiramoda nastavi davatinove plodove. Raste grmoliko. Potražujemnogo sunca, vlage i prostora. Tla oba-vezno prekrivati. Redovno dodavatikompost ili je posadimo na kompostnugomilu. Za oprašivanje su neophodnepčele zato oko tikvica posijemo što višemedonosne cvjetnice i ljekovito bilje.

DIVLJA RUKVICANezahtjevno lisnatopovrće obavezanje dodatak različi-tim jelima. Posi-jemo 2 do 3 vrsticeoko peršina, reže-mo je ili strižemo tako bude gusta kao iperšin. Što je više režemo bolje se razvija.Listovi su jako narezani sa specifičnomaromom (ukus potočarke i oraha isto-vremeno). Ljubitelji je mogu lako uzga-jati u posudama na balkonu ili čak naprozorskoj dasci (vanjska). Ne voli sušu.

ENDIVIJAESKARIOL ŽUTAJe jesenska endi-vija koja oblikujevelike zelene gla-vice sa svijetlomsredinom. Nezah-tjevno povrće koje potražuje dovoljnosunca i vlage za rast i razvoj. Gnojimosa kompostom.Tlo između biljaka prekrivamo. Sijemoili sadimo sa grahom, ranom boranijom,rotkvicom, salatom.

NISKA BORANIJA SLENDERETTENiska je, rodna boranija koja zavisno odvremenskih uslova sazrijeva 60 dananakon sjetve. Dobijemo okrugle zelenemahune koje nisu vlaknaste. Mahuneza zimu zamrznemo ili ulažemo. Prijesjetve sjeme preko noći natopimo u čaj

Bio Line

42

NOVO!


od kamilice (kami-lica sjemenke za-štiti i ubrzavaklijanje). Boranijavoli humusna,hranjiva i vlažnatla. Sijemo svake

3 sedmice. Protiv uši se borimo sapripravkom od dragoljuba i pelina.

KORISTAN SAVJET

MULČENJE ODN. PREKRIVANJE TLA– ZELENI POKRIVAČ

Prekrivanje tla ima veliki broj pred-nosti. Zemlja, prekrivena biljnimostacima, ostane vlažna i zračna duževrijeme. Biljke su hrana za mikro-organizme u tlu koji proizvode vrlovažan humus, a zeleni pokrivačistodobno i suzbija korov.

• Kako ne bi došlo do truljenja stabla,pobrinimo se da se biljni dijelovi nedotiču stabla tamo rastućih biljki.Posebno nam je to važno ako imamodebeli zeleni pokrivač.

• Ako nemamo dovoljno zelene maseza zeleni pokrivač, tlo prekrijemo samoonim biljkama koje to najviše trebaju.

• Ako imamo puno puževa, tlo okomladih biljki NE prekrivamo! Prekri-jemo tlo oko onih biljki koje rastudugo, kao što su npr. kupus i celer.

• Prekrivanjem tla oko kupusa sma-njimo i napad buhača. Pokrivačizmeđu krumpira sprječava jakuzarazu krumpirovom pliješnju.

• Obavezno prekrijemo tlo izmeđurajčice i paprike jer one traže jedna-

komjerno vlažno tlo, koje omogućavaredovitu opskrbu hranljivim tvarima.

• Rajčica voli tlo prekriveno prapraćuglistovnicom i orlovskom bujađu jerone sadrže puno kalija i gavezom.

• Ako želimo malčiranjem i gnojiti, ondatlo prekrijemo koprivama, maslačkom,nevenom, špinatom, lobodama(Atriplex) i čestoslavicom iz šume.

• Moramo biti svjesni da je zelenipokrivač idealan za razvoj puževai miševa. Redovito ga pregledavamoi, ako je potrebno, uklonimo.

• Među biljkama možemo kao trajnimalč u vrste posijati špinat i djete-line. Kad su biljke visoke kao dlan,porežemo ih i njima prekrijemo tloizmeđu povrća. Vrste se obrastaju,a mi ih redovito režemo. Ove vrstebiljki tlo rahljaju i zasjenjuju te povrćeopskrbljuju hranom (djetelina je lepir-njača). Istodobno nam djetelina i špi-nat služe kao stazica po kojoj hodamo.

• Za zeleni pokrivač možemo koristitii pokošenu travu, ali obratimo pažnjuda bude sloj tanak!

• Za malčiranje je idealno i lišćerabarbare.

GRAŠAK RONDOSrednje je visokigrašak (70 cm)sa mahunom(10-11 cm) i tamnozelenim slatkimzrnima. Prije sjetvesjeme tokom noći natopimo u čaj odkamilice (kamilica sjeme zaštiti i pos-pješuje klijavost).U njegovu neposrednu blizinu posijemokamilicu, salatu, mrkvu i rotkvicu.

43

EKOLOŠKI PROIZVEDENASJEMENA


MRKVA NANTESSrednje rana mrkvaintenzivno naran-džasta i veomaukusna. Prije sjetvesjeme se možemiješati sa finim

šljunkom ili pijeskom i dva ili tri danaostaviti na toplo mjestu. Mješavinu sijemopo suhom i ne vjetrovitom danu u vrste.Mrkva voli vrlo rastresita, vlažna i hu-musna tla. Redovno je razrjeđivati a tloizmeđu biljaka prekriti. Redovno zalije-vati sa pripravkom od koprive. Najboljeraste u društvu sa: lukom, porilukom,majčinom dušicom (odbija mrkvinu muhu),nevenom, vlascom i bijelim lukom.

KRASTAVACMARKETMOREStara evropskasorta sočnog salat-nog krastavca.Krastavci zahtije-vaju sunčano i toplo

mjesto, humusna tla, redovno zalijevanjei gnojenje (kompost, proizvodi od koprivei kupusa), potporu (mrežu) i prekrivanjetla. Prije sjetve sjeme natopimo prekonoći u mlijeku ili u pripravku sa bijelimlukom. Između krastavaca čim prijeposijati bosiljak i kopar.

RAJčICA/PARADAJZ ACE55 VFSrednje visoki jeparadajz, sa pljos-natim okruglim,slatkim i sočnim

plodovima, teškim oko 190 gr. Odličanza salate i umake. Dozri za 90 dana popresađivanju. IMA PRIRODNU OTPOR-NOST NA PLIJESAN. Paradajz potražujemnogo sunca, redovno gnojenje (kom-post, te pripravak od koprive, gaveza,nevena i kupusa), redovno zalijevanje(nikako po biljkama) i prekrivanje tla(malčovanje).

PERŠINDOMAĆI LIŠčARStara evropskasorta peršina,kojeg su sijalenaše bake.Oblikuje velike

aromatične listove koje režemo cijeloproljeće do kasno u jesen. Obnavlja se.

Posijemo 2-3 reda gdje nam je najboljepristupačan. Dobri susjedi peršina suluk, poriluk, bijeli luk, paradajz, rotkvica,neven, kadifica. Slab susjed je salata.Nije zahtjevan. Lako se može uzgajatii u ukrasnim posudama.Listove upotrebljavamo svježe a za zimuih zamrznemo.

PORILUK/PRAZILUK/PRASACARENTAN 2Najviše poznataevropska sorta.Je lijepe sivo ze-lene boje sa debe-lim bijelimstablom. Dobroprezimljuje. Potražuje sunce, zato re-dove prorjeđujemo. Sadnice različitihveličina posadimo (duboko) na raznaprazna mjesta u povrtnjaku na gredicesa kupusnjačama, mrkvom, salatom,krastavcem, celerom. Pogodan je zazamrzavanje.

RADIĆ PALLAROSSA 3Radić u jesen kadasu temperatureznatno snižene,oblikuje okruglukompaktnu crvenuglavicu izrazitog ukusa. Nije zahtjevan.Posijemo ga i presadimo na praznegredice u mjesecu julu. Posle sjetvepazimo da se sjetvena površina ne osuši.Kasnije ga razrijedimo i presađujemo.Dobri susjedi su kupusnjače, krastavci,boreč i kopar.

CIKLA/CVEKLADETROITIntenzivno je crve-na i sočna. Uspi-jeva na sunčanimgredicama u hu-musnim tlima.Ciklu gnojimo sa kompostom, redovno jezalijevamo i prorjeđujemo. Mlade biljkepresadimo negdje u vrt ili ih pojedemosirove u salati. Najbolje raste u društvusa mirodijom, boranijom, lukom. Ciklanije u harmoniji sa špinatom, krumpi-rom, paradajzom, peršunom i blitvom,zato i ne raste u njihovoj blizini.Kuhamo je, kiselimo ili pravimo sok.

44

Bio LineNOVO!


ROTKVICATONDO ROSSOBrzo rastuća cr-vena rotkvica.Sijemo je rano ustaklenik ili natople gredice,

na otvoreno od marta do kraja jula.Rotkvice sijemo periodično svakih14 dana. Pogoduju joj sunčana mjestai humusna tla sa puno vlage. Najboljesu one koje imaju u prečniku oko 2cm.U ljeto dozri za četiri sedmice, u prol-jeće i jesen za osam.Sijemo je u gredice sa niskom borani-jom, salatom i paradajzom. Dok senavedeno povrće obilno razraste mismo rotkvice već ubrali.

SUSAMVisoka je i lijepabiljka, sa mirisnimbijelim ili rozacvjetovima kojiprivlače leptire iptice. Poboljšava

nam vrtna tla. Zahtijeva VEOMA topla isunčana mjesta i propusna, humusnatla (gnojimo sa kompostom). Sijemo gau vrste i kasnije ga razrijedimo, ili serazrijedi sam. Mladim biljkama je pot-rebno dovoljno vlage i zaštite od jakihvjetrova. Kada razvije jak korijenov sis-tem biljka je jaka i dobro podnosi suhatla. Sjeme poberemo kada su mahunesuhe a prije nego što se otvore.

SALATA LEDENAKRALJICALijepa glavičastasalata ledenka,koja brzo i dobroraste u svim vre-menskim prilikama.

Glavice su velike i kompaktne, svijetlo

zelene, sa nazubljenim, krhkim i slatkimlistovima. Sijemo je u redove i kasnijeprorjeđujemo (posijemo je ili presadimona bilo koje prazno mjesto u vrtu).Ako ima više prostora kasnije procvjeta.Potražuje sunčana mjesta, humusna ivlažna tla. Sijemo je na gredice skupasa kolerabom i rotkvicom.

SALATA MAJSKAKRALJICARana mekolisnataglavičasta salatasa kompaktnomsrednje velikomglavicom. Listovisu okrugli, meki, zelene boje sa blagocrvenkastim rubovima. Sijemo je u re-dove i kasnije prorjeđujemo (posijemo jeili presadimo na bilo koje prazno mjestou vrtu). Ako ima više prostora kasnijeprocvjeta. Potražuje sunčana mjesta,humusna i vlažna tla. Raste najbolje umješovitim usjevima sa paradajzom,lukom, grahom, graškom, korabom,špinatom.

SALATA REDSALAD BOWLCrvena hrastolisnasalata. Ima mekelistove sa osvježa-vajućim ukusom.Sijemo je u redovei kasnije prorjeđujemo (posijemo je ilipresadimo na bilo koje prazno mjestou vrtu). Ako ima više prostora kasnijeprocvjeta. Potražuje sunčana mjesta,humusna i vlažna tla. Raste najboljeu mješovitim usjevima sa paradajzom,lukom, grahom, graškom, korabom,špinatom.

ŠPINAT GIGANTEDE INVERNOŠpinat je sa velikim,svjetleće tamnozelenim listovima,koji su blago spuž-vasti i zaobljeni.Otporan na niske temperature zatodobro prezimi. Ukusan je špinat. Sirovomlado lišće dodajemo salatama. Špinatnije zahtjevna biljka. Posijemo ga štoviše poprečno po cijelom vrtu (ne izmeđucvekle, rukole i karfiola). Jedemo mladebiljke a sa velikim listovima prekrivamotlo (malčovanje), korijenje ne čupamojer poboljšaju tlo.

45

NOVO!

NOVO!

NOVO!


U svakom biološkom povrtnjakujednogodišnje cvijeće je obavezno,jer ga oživljava i uljepšava. Sijemoga ili presađujemo bilo gdje izmeđupovrća ili među povrtnim gredicamaoblikujemo cvjetne gredice. Izaber-emo ono cvijeće koje nam se sviđa,koje privlači pčele i koje je dobro zarezanje, da s njim pravimo živopisneljetne bukete. U biti, cvijeće treba punosvjetla, jer u sjeni ne cvjeta rado,osrednje hranjivo tlo i dovoljno vlageu sušnim mjesecima. Najbolje ih jesijati od aprila do maja direktno u vrt,a kasnije razrijedimo. Najljepše sukada porežemo procvjetale cvjetove.

PRKOS DUPLI,MJEŠAVINAPortulacagrandiflora

Visina: 10-15 cm;sijemo: od marta do

maja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od juna do oktobra. Jednogodišnjabiljna vrsta, koja izuzetno dobro izdržavajako sunce i sušu. Raznobojni, čestonijansirani cvetovi se otvaraju samo prisunčanom vremenu. Sadi se na cvetneleje, ivičnjake, škarpe i kamenjare.

LOBELIJA,PLAVALobelia erinus

Visina: 10-20 cm;sijemo: od martado maja; presađu-

jemo: od aprila do maja; cvjeta: od junado oktobra. Seme klija na svetlosti.Odgovara joj laka zemlja i sunčan ili polusenovit položaj u koritima i na lejama.

GORUĆA LJUBAV,PLAVA Ageratummexicanum

Visina: 25-30 cm;sijemo: od martado maja; presađu-

jemo: od aprila do maja; cvjeta: od junado oktobra. Je jednogodišnja biljka,cenjena u hortikulturi za pravljenjecvjetnih leja, ograđivanje cvetnjakai leja, a pogodna je i za uzgoj u žardini-jerama i saksijama na terasama. Trebahranjivi supstrat i dovoljno vode.

DRAGOLJUBNISKI JEWEL MIX,MEŠAVINA BOJATropeolum majusnanum

Visina: 30 cm; si-jemo: od marta do maja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od juna dooktobra. Dragoljub raste u obliku grma.Cvjetovi se razvijaju iznad listova otvo-reni ili poluotvoreni u različitim svijetlimbojama. Dragoljub sadimo svuda, alinajbolje raste na manje plodnim tlima.Možemo da ga sadimo skupa sa bal-konskim biljkama u žardinjere. Cijelabiljka je jestiva. Neizostavan je u organ-skom vrtu. U vazi su cvjetovi takođerizuzetno dekorativni.

KADIFICA NISKAFAVOURITE MIXTagetes patula nana

Visina: 20-30 cm;sijemo: od martado maja; presađu-jemo: od aprila do maja; cvjeta: od junado novembra. Cvjetovi su jednostruki,žute, narandžaste, crveno smeđe bojei posebnog mirisa. Odgovara joj sunčanpoložaj. Uzgaja se na lejama i međupovrćem jer odbija štetočine i uravno-težava plodnost zemljišta. Obilno cvetai na lošijem zemljištu.

KADIFICACHAMPION MIXTagetes patula nana

Visina: 20-30 cm;sijemo: od martado maja; presađu-jemo: od aprila do maja; cvjeta: od junado novembra. Punjeni cvetovi su naran-džasti, žuti, crveno smeđi.

KADIFICAILI TAGETESCALANDO,MEŠAVINATagetes erectanana

Visina: 30 cm; sijemo: od marta do maja;presađujemo: od aprila do maja; cvjeta:od juna do novembra. Niska kompaktna,bujno rastuća kadifica s velikim cvje-tovima u žutoj (limun ili zlatna), naran-

Cvijeće

46

NOVO!

NOVO!


džastoj i marelica boji. Boje koje oživ-ljavaju naš vrt. Pogodna za svaki vrt,povrtnjake, za ukrasne posude, pa čaki za balkonske biljke. Kadifica imaposeban miris koji se ne sviđa vrtnimštetnicima i odbija ih. Lijepa je u vazi.

KALIFORNIJSKIMAK, MEŠAVINAEschscholziacalifornica

Visina: 30-40 cm;sijemo: od marta

do maja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od juna do oktobra. Prelijep jed-nogodišnji cvijet, koji brzo raste i bujnocvjeta. Cvjetovi su odlični za vazu. Kadprocvjeta režemo ga i ponovo se obnovi.Ima pojedinačne cvjetove u narandžas-toj, žutoj, roza i crvenoj boji. Sijemo gavišekratno zaredom da nam od juna dooktobra krasi povrtnjak i ukrasni vrt.

PETUNIJA, MJEŠAVINAPetunia hyb.

Visina: 30-40 cm; sijemo: od marta domaja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od juna do oktobra. Cjvetovi su

pojedinačni, krupni,tubičastolevkasti,mirisni, raznobo-jni, jednobojni,višebojni, jednos-tavni i puni (dupli).Sadi se na leje ibalkonska korita. Odgovara joj sunčani provetren položaj u zavetrini.

PETUNIJAVISEĆASHOWERS,MEŠAVINA BOJAPetunia hyb.

Visina: 30-40 cm;sijemo: od marta do maja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od juna dooktobra. To je lijepa hibridna visećapetunija (slična surfiniji). Sadimo je ubalkonska korita, viseće posude ili nagredice gdje se po tlu bujno razraste.Tokom rasta redovno ih zalijevamoi gnojimo. Potražuje sunčana mjestai puno toplote.

NEVEN,MJEŠAVINACalendulaofficinalis

Visina: 40-60 cm;sijemo: od aprilado maja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od juna do novembra. Jedno-godišnje ljekovito cveće zlatno žutihi narandžastih cvetova. Biljka je kom-paktna i snažno razgranata. Seje sei raspršeno po celoj bašti, pre svegameđu povrće, jer deluje lekovito nazemljište i susedne biljke.

ZEVALICA,MJEŠAVINAAntirrhinum majus

Visina: 50-90 cm;sijemo: od aprilado maja; presađu-jemo: od aprila do maja; cvjeta: od junado oktobra. Skromna i obilno cvetajućajednogodišnja biljka. Sadi se na sun-čano i polusenovito mesto.

47

NOVO!

NOVO!


LEPA KATANISKA,MEŠAVINACallistephuschinensis

Visina: 40 cm;sijemo: od aprila do maja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od augusta dooktobra. Primenjuje se za sadnju cvetnihleja, žardinijera, posuda na balkonima.Cvetovi su dugotrajni od 10-20 dana,veličine 4-15 cm sa koloritom boja odbele, do roza, crvene, ljubičaste, plave,ređe žute. Odgovara joj sunčan položaji obična baštenska zemlja.

ASTRANOJEVOPERNA,MEŠAVINACallistephuschinensis

Visina: 50 cm;sijemo: od aprila do maja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od augusta dooktobra. Astra sa dekorativnim cvjeto-vima u različitim bojama. Rano cvata.

LEPA KATAMEISTER,MEŠAVINACallistephus chi-nensis

Visina: 50-60 cm;sijemo: od aprila do maja; presađu-jemo: od aprila do maja; cvjeta: od au-gusta do oktobra.

LEPA KATAPRINZESS,MEŠAVINACallistephuschinensis

Visina: 50-60 cm;sijemo: od aprila do maja; presađu-jemo: od aprila do maja; cvjeta: od au-gusta do oktobra.

ASTRAHI-NO-MARU,MEŠAVINA BOJACallistephuschinensis

Visina: 50-60 cm;sijemo: od aprila do maja; presađujemo:

od aprila do maja; cvjeta: od augustado oktobra. Unikatna jednogodišnjaPOMPON astra sa dekorativnim cvje-tovima s bijelim rubom.

ASTRA GREMLIN,CRVENACallistephuschinensis

Visina: 75 cm; si-jemo: od aprila domaja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od augusta do oktobra. Kasnaastra koja ima markantne i velike punecvjetove u crvenoj boji. Biljka je kompak-tna i vrlo ispravna. Odlična je za rezanje.Jednostavna je za uzgoj, zahtjeva mnogosunca i srednje vlažna, ocjedita tla. Cvje-tove redovno režemo da izrastaju novi.

ASTRA GREMLIN,PLAVA Callistephuschinensis

Visina: 75 cm; si-jemo: od aprila domaja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od augusta dooktobra. Kasna astra koja ima markantnei velike pune cvjetove u boji lavande.

ASTRA GREMLIN,RUŽIčASTACallistephuschinensis

Visina: 75 cm; si-jemo: od aprila domaja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od augusta do oktobra. Kasnaastra koja ima markantne i velike punecvjetove u ružičastoj boji.

LAN CRVENILinum grandiflorumRubrum

Visina: 50-60 cm;sijemo: od aprilado maja; presađu-jemo: od aprila do maja; cvjeta: od julado augusta. Nježan i izdržljiv cvijet kojiraste u gustim skupinama. Sijemo ga uukrasni vrt, još je ljepše sijati ga u povr-tnjaku. Svileni cvjetovi su intenzivnocrvene boje. Jednostavan i nezahtjevanjednogodišnji cvijet.

Cvijeće

48

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!


KORISTAN SAVJET

DOMAĆA KOZMETIKA

MACERAT NEVENA ili ULJE NEVENAU 1 l hladno prešanog maslinovog uljadodamo 10-20 dag posušenih cvjetovanevena i ostavimo 14 dana na sobnojtemperaturi ili suncu. Ulje nevena ondaprecijedimo te ga držimo u čistoj te dobrozatvorenoj boci u hladnom i tamnomprostoru. Koristimo ga za izradu neve-nove masti ili za čišćenje kože.

MAST NEVENA NA TEMELJU MACE-RATA / OSNOVA (približno 210 g): • 170 g macerata nevena• 20 g bijelog pčelinjeg voska• 15 g žutog pčelinjeg voska• 5 g kokosovog maslacaU staklenu posudu dodamo macerat, obavoska i maslo. Zagrijavamo na pari dase vosak otopi. Odmaknemo i dodamo6 kapi 100 % eteričnog ulja lavande ilibergamotke. Promiješamo te koristećilijevak ulijemo u čiste te dezinficiranestaklene bočice te hermetički zatvorimo.Čuvamo u tamnom i hladnom prostoru.Rok uporabe je 2 godine.

NEVENOVA MAST BEZ MACERATA2 dcl hladno prešanog maslinovog uljazavrimo i dodamo svježi neven (20 do 30cvjetova). Nakon dvije minute vrenja(smjesu miješamo), odmaknemo. Teksljedeći dan smjesu malo zagrijemo,procijedimo te cvjetove dobro stisnemo.Posudu s procijeđenim uljem stavimo uposudu s vrućom vodom (parna kupka),dodamo 2 dag voska i miješamo dok sene otopi. Onda dodamo 6 kapi 100%eteričnog ulja po želji (npr. od lavande) igustu tekućino natočimo u čiste (dezin-ficirane) čaše te ih hermetički zatvorimo.Rok uporabe masti je do dvije godine, akoju držimo u tamnom te hladnom prostoru.

Recepti za macerat nevena i nevenovu mast je sanama podijelila Simona. Simona Hafner proizvodidomaću kozmetiku.Njezin kontakt je: [email protected].

ŠABO KARANFIL,MEŠAVINADianthuscaryophyllusChabaud

Visina: 50-60 cm;sijemo: od aprila do maja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od jula dooktobra. Mirisnim cvetovima krasi lejei sveže bukete. Pogoduje mu blagokrečna zemlja i sunčan položaj.

SUNCOKRETNISKI SUNGOLDHelianthus annuus

Visina: 80 cm;sijemo: od aprilado maja; presađu-jemo: od aprila do maja; cvjeta: od julado do oktobra. Niski suncokret, bujnoraste, s punim lijepim i velikim cvjeto-vima u zlatnožutoj boji. Pogodan je zasjetvu u povrtnjaku i ukrasnom vrtu kaoi ukrasnim posudama na balkonima.Nezahtjevan cvijet, koji potražuje suncei vlagu. Jednostavan je za uzgoj zato jeodličan za „dječji vrt“.

49

NOVO!


UKRASNI SUNCO-KRET TWILIGHTZONE Helianthusannuus

Visina: 80 cm; si-jemo: od aprila do

maja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od jula do oktobra. Niski i bujnibaštenski suncokret. Pčele vole cvetovesuncokreta, zato ga sijemo po čitavompovrtnjaku ili ga koristimo za uređenjegredica i kao biljku za tegle. Odličan jeza rezano cveće.

UKRASNI SUNCO-KRET, MEŠAVINAHelianthus annuus

Visina: 180 cm; si-jemo: od aprila domaja; presađujemo:

od aprila do maja; cvjeta: od jula do ok-tobra. Visoki i bujan baštenski suncokret.Sadimo po obodu ili po čitavoj bašti.Odličan je za rezano cveće.

JEDNOGODIŠNJISLJEZMAJORETTEPUNJENI,MEŠOVITIHBOJA Alcea rosea

Visina: 80 cm; sijemo: od aprila do maja;presađujemo: od aprila do maja; cvjeta:od jula do augusta. Lijep visoki cvijet izvrtova naših nana. Sa svojim sjajnim ijarkim bojama ukrašava naše vrtove.Lijepi su na gredici uz kuće. Cvjetoviprivlače leptire i pčele. Potražuje ocjeditatla sa mnogo sunca. Gnojimo 1x godišnje,uglavnom sa kompostom. Jednogodiš-nje je ili višegodišnje cvijeće.

SALVIJA, CRVENASalvia splendens

Visina: 35-40 cm;sijemo: od aprila domaja; presađujemo:od aprila do maja;

cvjeta: od jula do oktobra. Jednogodiš-nja biljka, koja se sade u leje, žardinjerei balkonske posude. Cvetovi su crvenii najlepši ako se sadi u grupi. Odgovarajoj sunčan položaj i rastresita vlažnabaštenska zemlja.

KORISTAN SAVJET

DEKORACIJA U VRTUZašto ne bi sebi u vrtu priuštili i malodekoracije? Naravno, sve u skladu svašim željama. Poželjno je da ne pre-tjerujemo jer ćemo onda vrt više prib-ližiti kiču. Dekoracijom moramo vrtdiskretno ukrasiti, a ne od njega napra-viti izložbu svojih dekoracija. U našemprostoru često možemo u vrtovima naćipatuljke te druga bića iz priča i bajki.Je li moguće da to izvire iz mišljenja data bića navodno otjeraju zle duhove?Što sve možemo koristiti za dekoracijuvrta: inovativne kućice za ptice, zani-mljive klupice, stolice, stole, police, svje-tiljčice, kamene kipove i ostale proizvodeod kamena, plastične ili drvene kipove,ukrase od stakla, različite figure, bunare,strašila za ptice, a sadnice ili sjemenamožemo posaditi u neobične i ekso-tične tegle itd.

KOSMOSPICOTEE Cosmosbipinnatus

Visina: 110 cm; si-jemo: od aprila domaja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od jula do ok-tobra. Jedna je od najljepših i najelegan-tnijih jednogodišnjih cvjetova. Biljka jevisoka, jako se razvija, s ukrasnim lišćemi velikim bijelim cvjetovima, crvenkasteili ružičaste boje po rubu. Najbolje rasteu skupini, u sjevernom dijelu povrtnjaka,cvjetnjaka. Izvrsna za rezanje, u vazimože dugo izdržati. Vrlo nezahtjevancvijet i pogodan za svaki vrt, obavezan

Cvijeće

50

NOVO!

NOVO!


je u povrtnjaku jer privlači pčele. Sijemou vrste ili razbacamo po gredici. Gustisklop nije prepreka rastu (čak dobroraste u gustom sklopu).

CINIJA CANDYSTRIPEZinnia elegans

Visina: 60-80 cm;sijemo: od aprilado maja; presađu-

jemo: od aprila do maja; cvjeta: od julado oktobra. Veliki cvetovi su složeni (puni)bele, roza, oranž, žute ili crvene boje sacrvenim prugama, stabljike čvrste. Krasileje i bukete. Cveta od juna do jesenjihmrazeva, na sunčanim mestima, nadubokom, hranljivom i umereno vlažnomzemljištu. Veoma je otporna na sušu,na nisku zemljišnu i vazdušnu vlagu.

CINIJA LILIPUT,MEŠAVINA Zinniaelegans LILLIPUT

Visina: 60-80 cm;sijemo: od aprila domaja; presađujemo:

od aprila do maja; cvjeta: od jula do ok-tobra. Mali kompaktni cvetovi su jedno-stavni i složeni (puni) bele, roza, oranž,žute ili crvene boje, stabljike čvrste.

CINIJAKAKTUSNA,MJEŠAVINAZinnia elegans

Visina: 90 cm; si-jemo: od aprila do

maja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od jula do oktobra. Lijepa cvjetnajednoljetnica koja je prije svega nami-jenjena za rezanje. Veliki cvjetovi sukrem bijeli, žuti, narančasti crveni, lila,smećkasti, ružičasti. Jedinstvena jekao ukras gredica i obruba. Zahtijevasunčano mjesto te hranjivo lako tlo.Kad se dobro ukorijeni, podnosi i sušu.

CINIJA,MJEŠAVINAZinnia elegans

Visina: 60-80 cm;sijemo: od aprilado maja; presađu-

jemo: od aprila do maja; cvjeta: od jula

do oktobra. Veliki cvetovi su jednostavnii složeni (puni) bele, roza, oranž, žute ilicrvene boje, stabljike čvrste.

CINIJA, CRVENAZinnia elegans

Visina: 70-90 cm;sijemo: od aprilado maja; presađu-jemo: od aprila domaja; cvjeta: od jula do oktobra. Lijepacvjetna jednoljetnica koja je prije sveganamijenjena za rezanje. Veliki cvjetovi suintenzivno crveni. Jedinstvena je kaoukras gredica i obruba. Zahtijeva sun-čano mjesto te hranjivo lako tlo. Kad sedobro ukorijeni, podnosi i sušu.

CINIJA, ŽUTAZinnia elegans

Visina: 70-90 cm;sijemo: od aprilado maja; presađu-jemo: od aprila domaja; cvjeta: od jula do oktobra. Lijepacvjetna jednoljetnica koja je prije sveganamijenjena za rezanje. Veliki cvjetovisu sjajno žuti. Jedinstvena je kao ukrasgredica i obruba. Zahtijeva sunčanomjesto te hranjivo lako tlo.

RAZLIčAK DOU-BLE POLKA DOT,MEŠAVINA BOJACentaurea cyanus

Visina: 30-50 cm;sijemo: od aprila domaja; presađujemo: od aprila do maja;cvjeta: od jula do oktobra. To je staro-modan cvijet, ali još uvijek najbolji zašarene pastelne bukete kako svježe takoi suhe. Uz redovno rezanje dobro se ob-navlja. To je kompaktna biljka s mnoš-tvom cvijeća u prekrasnim nijansamaružičaste, plave, ljubičaste i bijele boje.Nije zahtjevno cvijeće, raste na svakomtlu, podnosi sušu. Najljepši je sunčanommjestu. Cvjetovi privlače pčele i leptire.

GOMFRENA, MEŠAVINA BOJAGomphrena globosa

Visina: 60 cm; sijemo: od aprila do maja;presađujemo: od aprila do maja; cvjeta:od jula do oktobra. Lijepa, manje poz-nata jednogodišnja biljka koja vas neće

51

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!


razočarati. Odličnaza svježe i suhe bu-kete (sušimo je kaoi ostalo cvijeće).Kompaktna biljka sokruglastom cvje-tovima u ljubičastoj,

roza, crvenoj i bijeloj boji. Lijepa je u uk-rasnim posudama u kombinaciji sa dru-gim balkonskim cvijećem. Redovno jerežemo (kad je cvijet u punoj boji)i dobro se obnavlja. Nije zahtjevan cvi-jet, voli sunce i podnosi vrućinu i sušu.Gnojimo kada počne cvjetati i to sakompostom.

SUVA RUŽA,MEŠAVINAHelichrysumbracteatumZA SUŠENJE

Visina: 60-100 cm;sijemo: od aprila do maja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od jula do ok-tobra. Odgovara joj sunčan položaj, lakai plodna zemlja. Lepa je na cvetnim le-jama, a posebno u suvim buketima.

STATICA,MEŠAVINALimoniumsinuatumZA SUŠENJE

Visina: 60-100 cm;sijemo: od aprila do maja; presađujemo:od aprila do maja; cvjeta: od jula do ok-tobra. Primenjuje se za ukras leja tesvežih i suvih buketa. Odgovara joj sun-čan položaj.

DRAGOLJUBOUT OF AFRICATropaeolum majusPUZAVICA

Sijemo: od aprilado maja; presađu-

jemo: od aprila do maja; cvjeta: od julado oktobra. Ima lijepe žute, narandžastei crvene cvetove. U vrtu obavezno se-jemo u susedstvo paradajza, krompira,visokog pasulja, ruža i stabala voća.Dragoljub je jestiva biljka. Listovi beruse u svežem stanju za salatu i kao do-datak svežem siru. Zatvoreni pupoljcii nezrele zelene semenke mogu sestaviti u sirće.

LADOLEŽHEAVENLY BLUEIpomoea purpureaPUZAVICA

Sijemo: od aprilado maja; presađu-jemo: od aprila do maja; cvjeta: od jula dooktobra. Ladolež ili ukrasni slak je jed-nogodišnja biljka penjačica koja veomabrzo raste i počne sa cvetanjem. Biljkase seje uz ogradu, žicu ili štap. Najboljeje seme namočiti u vodu da proklija,onda će brže porasti i bogato nas na-graditi svojim prelepim trubastim cve-tovima. Svako jutro se otvaraju novicvetovi koji se u podne ponovo zatvaraju.

UKRASNE TIK-VICE, MEŠAVINACucurbita pepoPUZAVICA

Izaberemo sunčanuleju i rodno tlo. Priv-lačne sitne plodove različitih boja i oblikaupotrebljavamo za ukrašavanje stanova.

TURSKI KARAN-FIL, MEŠAVINADianthus barbatusDVOGODIŠNJABILJKA

Visina: 40-60 cm;sijemo: od juna do jula; presađujemo:septembra; cvjeta: od aprila do juna.Gaji se kao dvogodišnja kultura. Cvetovisu skupljeni u štitaste cvasti, crvene,ružičaste, ljubičaste i bele boje, čestodvobojne u raznim nijansama. Najboljeuspeva na dobro osunčanim položajimauz zalivanje i plodno zemljište. Krasileje i bukete.

DAN I NOĆ,MEŠAVINAViola sp. SWISSGIANTDVOGODIŠNJABILJKA

Visina: 10-30 cm; sijemo: od juna dojula; presađujemo: septembra; cvjeta:od oktobra do decembra i od marta domaja. Cvetovi su mnogobrojni, jednobo-jni ili različitih kombinacija široke lep-eze intenzivnih boja. Sade se u leje,žardinjere i saksije.

Cvijeće

52

NOVO!


KORISTAN SAVJET

JESTIVI CVJETOVI

Puno cvijeća i začinskog bilja kojeraste u našem povrtnjaku možemojesti. Na tisuće godina koristimo ihzbog njihovih šarenih boja i zanim-ljivih oblika kao dodatke jelima i nji-hovu dekoraciju. Beremo ih nepos-redno prije uporabe. Uživamo cvje-tove sljedećeg cvijeća i začinskogbilja koje smo uzgojili u svomprirodnom domaćem povrtnjaku:

Bosiljak: Cvjetove možemo koristiti kaolišće, ali, kako imaju jaku aromu, u man-jim dozama. Odlični su kao dodataksalatama, juhama i tjesteninama.Klinčići: Većina klinčića ima cvjetove sugodnim, blago ljutim okusom. Idealnisu kao dodatak tortama, juhama, sala-tama i punču. Vlasac i kineski vlasac: Cvjetovi obavlasca imaju blagi okus koji spominjena luk te su izuzetno hrskavi. Dodajemoih salatama, omletima i kajganama.Njima možemo također obogatiti ribljajela ili umake od sira. Jelima dodajemopojedinačne cvjetove i ne cijeli cvast.Korijandar: Cvjetovi imaju sličan okuskao njegovo lišće te su izvrstan doda-tak različitim jelima: sipamo ih po cvje-tači, dodamo stir-fry (brzo isprženim)jelima ili umacima od sira, a možemoih i sipati po voćnoj salati itd. Tikvice i tikve: Cvjetovi svih tikvica itikva imaju sladak »nektarski« okus.Možemo ih puniti, pohati ili pirjati tedodati tjesteninama. Sitno narezanecvjetove možemo dodati juhama, omle-tima, kajganama te njima obojiti salate.Mirodija: Cvjetove dodajemo ribljimjelima, omletima ili ih sipamo po kuha-nom povrću. Cijele cvjetove dodajemo uki-

seljenim krastavcima i ukiseljenoj cikli.Izop, miloduh: Cvjetovi su odličandodatak juhama ili salatama. Koristimoih za pripremu osvježavajućeg čaja.Fino se dopunjavaju i s ribama temesom.Dragoljub: Svježe lišće i cvjetovi imajublago papren okus. Dodajemo ih sala-tama. Cvjetne pupoljke i zelena sjemenamožemo ukiseliti kao kapre. Cvjeto-vima možemo lijepo dekorirati čorbei odreske.Ljubičice odn. maćuhice: Cvjetovi imajuokus sličan salati te ih možemo koristitiza dekoraciju salata i poslastica. Možemoih kristalizirati i dodati kolačima, kek-sima ili kremastim poslastica.Neven: Cvjetovi nevena imaju blagopapren okus, njima možemo kruhu,juhama i salatama dodati boju te blagoljuti okus. Jestivi su kako svježi tako isuhi listići. Cvjetovi mogu biti nadom-jestak za šafran, a njima dodajemoboju riži i maslacu.Rotkva i rotkvica: Može nam se dogo-diti da nam ode rotkvica u cvijet. Upravozbog toga je dobro da cvjetove koris-timo, a njihova aroma je malo blaža odarome rotkvica. Cvjetovima rotkviceobogatimo i obojimo salatu, a možemoih posipati i po kuhanom povrću.Divlja rikula: Cvjetovi imaju sličan okuskao lišće i svojom žutom bojom oboga-ćuju salate i rižu. Pospemo ih po kuha-nom grahu mahunaru. Suncokret: Jestivi su cvjetni pupoljci,cvjetni listići i sjemena. Cvjetne listićesuncokreta dodajemo salatama kakobismo ih obojili te im dodali blagi okuslješnjaka. Sjemena možemo jesti sirovaili pržena.Meksički estragon: Žute cvjetove sablagim okusom estragona dodajemosalatama, a lišće juhama.Majoran: Cvjetovi se lijepo slažu s je-lima od piletine i ribljim jelima.

53


TRAVNJAK JE SASTAVNI DIO VRTA.ZA LEPU I DUGU GODIŠNJU TRAVUMORAMO SLJEDITI NEKOLIKOUPUTAMA.

Tlo dobro pripremimo • Tlo prekopamo.U zavisnosti od tipa tla dodamo kvali-tetnu zemlju, kompost (posebno u zem-ljištu sa malo humusa) i pijesak ( posebnona teškim tlima, da ih prozračimo).Tlo počistimo i poravnamo • Pokupimokamenje, ostatke korjenova i ostalihbiljnih ostataka. Površinu pregrabimoi poravnamo. Površinu ili povaljamo ilije pustimo 2-3 sedmice da se slegne. Gnojenje sa specijalnim gnojivimaza travu • Prije sjetve gnojivo ravno-mjerno raspemo po površini, pregrabimoi tu površinu još jednom poravnamo.Tekom vegetacije gnojimo 4x: krajemmarta, u maju, početkom jula i početkomseptembra. Gnojimo pred kišu ili po kiši. Sjetva travnog sjemena • Sjeme po-sijemo što bolje jednakomjerno po cije-loj površini. Sjetvenu površinu zatimpregrabimo, tako da sjeme neznatnoprekrijemo sa slojem zemlje. Površinupovaljamo ili je pritiskamo sa većomdrvenom daskom. S tim omogućujemobolji kontakt sjemena sa zemljomi bolju klijavost sjemena.Zalijevanje • U zavisnosti od vremena,3-4 sedmice posle sjetve redovno zali-vamo svaki dan, 10 minuta ujutro i nave-če. Ovo omogućuje bolju i bržu klijavostsjemena trava. Ljeti kada nema dovoljnopadavina zalijevamo naveče ili ujutro.Zaljevamo obilno i manje puta, tako da na-topimo sloj tla do dubine 15 cm (8-10 l/m2).Košnja • Prvo košenje je kad je travavisoka 6-10 cm i to na 2/3. Od martado oktobra kosimo redovno jednomsedmično ili češće ili barem najmanjetriput mjesečno. Travu kosimo uvijekjednako visoko, na 5,5 cm ili na 2/3visine trave, tako da odstranimo 1/3lisne mase. Pokošenu travu odstran-imo sa travnjaka.Prozračivanje travnjaka (vertikulira-nje) • U proljeće posebnim oštrim grab-ljama travnjak dobro pregrabimo i savilama za prekopavanje ravnomjernopo cijeloj površini napravimo rupe utlu. Sa time odstranimo biljne ostatke,prozračimo i osvjetlimo prizemni slojtla i trave čime stimulišemo biljni rast.Obnova postojećeg lošeg travnjakaTravnjak što niže pokosimo i duboko iintenzivno pregrabimo. Površinu pogno-

jimo sa specijalnim gnojivima za travu,posijemo izabranu travnu mješavinu,prekrijemo uz malo kupljene zemlje(specijalan supstrat za travu ili uni-verzalni supstrat) i po mogućnosti po-valjamo. Oko dvije sedmice travnjakredovno zaljevamo.

TRAVNA SMJESA MUNDIALLIMITED EDITION– ZA SPORTSKE TERENETravna smjesa MUNDIAL je profesion-alna smjesa namijenjena za obliko-vanje travnjaka okućnica, sportskihterena i parkova, jer odlično podnosiopterećenje i nakon košnje se brzoobnavlja.Travnjak je uz pravilnu njegu kompak-tan, zdrav i skladno zelene boje.1 kg = 40 m2

54

Travnesmjese

KADA SIJEMO:• Kada je umjereno toplo i dovoljno kiše• Izbjegavamo vrućinu• Optimalni mjeseci za sjetvu su

april, maj i septembar.


55

TRAVNA SMJESA TIVOLI – UNIVERZALNA SMJESAJe univerzalna, testirana travna smjesa. Sastavljena odkvalitetnih vrsta i sorti trava koje su namjenjene za za-travljivanje okućnica, rekreacijski površina i parkova.Oblikuje lijep, gust i otporan travnjak zelene boje.Pakovanja: 1 kg (za 40 m2) i 5 kg (za 200 m2)

TRAVNA SMJESA SPORT – ZA SPORTSKE TERENETravna smjesa namjenjena za zatravljivanje okućnica,sportskih terena i parkova, jer odlično podnosi optere-ćenja i poslije košnje se brzo obnavlja.Pakovanja: 1 kg (za 40 m2) i 5 kg (za 200 m2)

TRAVNA SMJESAMEDITERAN – ZA SUNČANEI SUHE POVRŠINEJe testirana travna smjesa, nam-jenjena za sunčane i sušnepovršine. Zbog posebnog sas-tava prilagođena je za sušu.Pri pravilnoj njezi oblikuje gusti kompaktan travnjak.Pakovanja: 1 kg (za 40 m2)i 5 kg (za 200 m2)

TRAVNA SMJESA SENKA – ZA SJENOVITE POVRŠINETravna smjesa namjenjena za sjetvu površina koje su dje-limično u sjeni. Sastavljena od visokokvalitetnih trava, kojepri pravilnoj njezi uspijevaju u manje povoljnim uslovima.Pogodna za domaće vrtove i parkove.Pakovanja: 1 kg (za 40 m2) i 5 kg (za 200 m2)


VRTLARSKA ZNANJA IZ STARIhVREMENA Izvor: Gartenwissen aus alter Zeit; Andrea Kern

Uspješna sjetvaLjudi su već u davnim vremenima znali što je potrebno da bi sjeme bolje klijalo pasu za sjemena raznih vrsta pripremali različite kupke koje ubrzaju klijanje i rastkličica.• Rimljani su prije 2.000 godina sjemena krastavaca, tikva i melona namakali

u mlijeku.• Sjemena mahunarki, npr. graška, graha, boba, leće i vigne namačemo najmanje

jedan sat u ekstraktu kamilice (2 žličice posušenih cvjetova kamilice ostavimo10-12 sati u vodi). Kamilica dezinficira i ubrza klijanje.

• Valerijana »grije« i ubrza rast korijenja kličica. Ovu kupku od začinskog biljakoristimo za sjemena luka, poriluka, rajčice, paprike, andske jagode i ljetnogcvijeća. Dužu kupku (više sati) priuštimo sjemenu povrća osjetljivog na nisketemperature: krastavci, melone, tikvice.

• S kupkom od češnjaka i hrena možemo sjemena zaštititi od napada različitihgljivica u tlu. 100-150 g češnjaka odn. hrena usitnimo i prolijemo kišnicom.Nakon 1-3 sati procijedimo. Kupka od češnjaka je dobra za sjeme rajčice,krastavca, cinije, nevena. Kupka od hrena dopast će se sjemenu svih vrstapovrća i cvijeća, ali ne i krstašicama.

• I kupka od poljske preslice je blagodatna za sva sjemena jer mlade kličicesilicij, koji se nalazi u preslici, ugrade u svoje stanične stijenke te se tako lakšebore protiv napada štetnih gljivičnih bolesti.

Supstrat za sjetvu zagrijemoKako sjeme bolje klije u toplijoj zemlji, kupljen supstrat za sjetvu par dana prijesjetve zagrijevamo (stavimo ga u vedro ili sandučić) u toplom prostoru (ložionicaili najtopliji prostor u kući).

Milovanje jača male sadniceMlade rastuće biljčice koje su upravo proklijale traže puno svjetlosti, ali ne voledirektno sunce. Ako neće imati dovoljno svjetlosti, slabo će rasti.

56


U Japanu uzgajivači svoje mlade biljčice 2-3 puta dnevno miluju jer time imitirajuvjetar u prirodi. Milovane biljke rastu kompaktnije te su otpornije na bolesti.

Sjeme za klijanje traži zrak, vodu i toplinuSjetvom na otvorenom započnemo u proljeće kad se tlo dovoljno osuši i kad namse zemlja prestane hvatati za cipele. Mlade biljke prvo razviju korijenje i tek ondališće. No, da bi korijenje raslo i razvijalo se ono traži vlagu pa zbog toga moramopaziti da nam se sjetvena površina ne osuši. Posebno problematično je sjeme povrćakojeg dugo klije, kao npr. mrkva. Zato sijemo sjeme u plitke jarke koje povučemodrškom motike ili grablja ili upotrijebimo posebni alat. Sjeme sijemo u te jarke,prekrijemo ih zemljom i sjetvenu površinu nježno pritisnemo (motikom ili grabljama)kako sjeme ne bi zapelo u zračnom džepu. U takvoj udubini odn. jarku vlaga seodrži duže nego na ravnoj površini. U sljedećim tjednima kiša će napuniti plitkejarke zemljom.

Dobre misli za rastSjetvu ispratimo pozitivnim mislima: RASTI I RAZVIJAJ SE!

Sjemena različitih vrsta povrća sijemo već pomiješana.• U starim vremenima skupa su sijali sjeme mrkve i poriluka. Poriluk raste sporije

od mrkve. Ne smijemo zaboraviti razrijediti vrste.• Sitno sjeme, kao što je sjeme peršina, mrkve i celera vrtlari su pomiješali

vlažnim sitnim pijeskom te smjesu ostavili par dana u toplom prostoru. A ondamožemo u mirnom danu tu mješavinu posijati na otvorenom.

VRTLARENJE I MJESEČEVSJETVENI KALENDARAntropozofkinja Maria Thun utvrdila je da postoji veza između rasta biljki ipoložaja planeta koji su djelovali za vrijeme sjetve. To znači da onaj koji sijeili sadi u vrijeme najugodnije konstelacija mjeseca i životinjskog kruga,može očekivati obilne proizvode. Prema kalendaru ge. Thun biljke se dijelena četiri grupe i svaka od njih spada u tri znaka životinjskog kruga; izmeđurasta biljki i položaja planeta koji su djelovali za vrijeme sjetve postoji veza.

• Lisnato povrće (salata, špinat, kupus, začinsko bilje, poriluk, korabica):RIBE, RAK, ŠKORPION

• Povrće sa plodovima (krastavci, grah, rajčica, grašak, jagode, voće):OVAN, LAV, STRIJELAC

• Korjenaste biljke (mrkva, celer, repa, cikla, rotkvica, krumpir):BIK, DJEVICA, JARAC

• Cvijeće odn. cvjetne biljke (sve vrste cvijeća): BLIZANCI, VAGA, VODENJAK.

Kako bi tlo bolje primilo ugodne kozmičke impulse, važno je da uz najugodnijukonstelaciju zvijezdi zemlju na gredi na kojoj ćemo sijati ili saditi ponovo pre-grabljamo odn. „pomjerimo“.

57


JANUARM J E S E Č E V S J E T V E N I

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

FEBRUAR1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

do 5h od 6h

KORIJEN

CVIJET

PLOD

KORIJEN

KORIJEN

CVIJET

PLOD

PLOD

KORIJEN

KORIJEN

do 24h

od 1h

od 7hdo 6h

do 23h

od 0h

do 22h od 23h

do 12h od 19h

do 18h od 19h

do 3h

od 17h

od 10hdo 9h

do 10h od 11h

do 8h

od 9h

do 23h

od 0h

do 7h od 14h

do 15h od 16h

od 11hdo 10h

do 6h od 7h

od 7hdo 6h

do 12h

CVIJET

LIST

PLOD

PLOD

KORIJEN

KORIJEN

LIST

PLOD

KORIJEN

CVIJET

od 13h

od 6hdo 5h

do 13h od 20h

do 1h od 2h

od 13hdo 12h

od 20hdo 19h

od 22hdo 21h

do 18h

od 20h

do 9h od 10h

19h - 21hdo 12h

od 1h do 23h

od 0h do 12h

od 15hod 0h do 14h

do 5h od 6h

od 13hdo 12h

PODJELA BILJAKA:

Biljke "CVIJETA" (Biljke koje uzgajamo radi cvijeta): jednoljetnice, cvatuće aro- matično bilje, većina ukrasnih trajnica, cvatući grmovi, lukovičarke, brokula i dr.

Biljke "LISTA" (Biljke kod kojih za prehrano koristimo list): kupus, kelj, salata, radič, endivija, matovilac, blitva, aromatično bilje i dr.

58


59

K A L E N D A R 2 0 1 5

MART APRIL1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

do 11h od 12h

do 7h od 8h do 17h od 18h

od 20hdo 19h

od 19hdo 18h

do 17h

od 0h

do 17h od 18h

do 9h od 10h

od 19hdo 18h

do 4h 5h - 8h

od 8h4h - 7h

do 5h od 6h

do 8h

od 12h do 23h

14h - 22h6h - 10h

od 10h2h - 9h

do 2h od 3h

do 9h od 10h do 23h

do 19hod 0h do 18h

do 24h

od 1h do 24h

od 1h do 10h 11h - 19h od 20h

do 1h od 2h do 20h 21h - 24h

od 0h

do 6h od 7h do 16h od 17h

do 24h

od 1h

do 10h od 11h do 20h

od 18h

do 4h

od 16h

do 7h 8h - 16h

16h - 22h

od 21hod 2h do 20h

do 10h od 11h

do 9h od 10h

od 17hdo 16h

do 3h od 4h

do 8h od 9h

do 2h od 3h

do 1h od 2h

LIST

PLOD

LIST

LIST

KORIJEN

PLOD

CVIJET

PLOD

PLOD

LIST

KORIJEN

PLOD

CVIJET

LIST

PLOD

PLOD

Pun mjesec Prazan mjesec

Biljke "PLODA" (Biljke kod kojih za prehrano koristimo plod): paradajz, paprika, krastavci, tikvica, tikve, kukuruz, žitarice, grašak, grah, voćke i dr.

Biljke "KORIJENA" (Biljke kod kojih za prehranu koristimo zadebljali koren, gomolj ili lukovicu): mrkva, rotkvica, keleraba, repa, krumpir, cvekla, luk, poriluk i dr.

Vir:

The

Mar

ia T

hun

Biod

ynam

ic C

alen

dar 2

015,

Mat

thia

s Th

un


MAJ1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

JUN1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

do 6h od 21hod 7h do 20h

KORIJEN

CVIJET

PLOD

KORIJEN

CVIJET

do 20h od 21h

do 5h od 13h

do 10h od 11h

od 16hdo 15h

do 20h od 21h

do 21h od 22h

do 15h od 16h

do 12h

od 14h

do 6h 7h - 11h 12h - 22h od 23h

do 22h od 23h

KORIJEN

KORIJEN

do 13h od 14h

CVIJET

do 11h

od 23h

do 10h od 11h

PLOD

PLOD

od 9hdo 8h

do 11h od 18h

KORIJEN

KORIJEN

od 5hdo 4h

do 9h od 10h

do 22h od 23h

PLOD

do 22h od 23h

LIST

od 15hdo 14h

KORIJEN

od 23hdo 2h

do 16h

17h - 20h

od 3h do 19h

od 14hod 0h do 13h

PLOD

od 7hdo 6h

od 6hdo 1h

do 22h od 23h

CVIJET

CVIJET

od 2hdo 1h

do 18h od 19h

PLOD

PLOD

do 16h od 21h17h - 20h

do 14h od 23h

KORIJEN

KORIJEN

od 13hdo 12h

od 23hdo 22h

LIST

LIST

PODJELA BILJAKA:



M J E S E Č E V S J E T V E N I

60


61

JUL AUGUST1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

do 9h od 10h do 20h

od 2hdo 1h

od 15h7h - 14hdo 6h

od 7h

od 3h do 22hdo 2h

4h - 10h 11h - 24h

od 5h do 19h od 20h

PLOD

do 4h

od 16h

do 8h 9h - 22h od 23h

do 5h od 6h

CVIJET

do 9h od 10h

LIST

od 3h do 22hdo 2h

od 3h

do 24h

4h - 13h 14h - 16h1h - 3h od 23h

do 10h 11h - 22 od 23h

KORIJEN

do 21h od 22h

CVIJET

do 7h od 8h

LIST

od 17hdo 16h

PLOD

od 20hdo 19h

KORIJEN

do 7h od 11h

od 7h

do 9h od 10h do 23h

od 22h

17h - 22hdo 16h

do 12h od 13h

od 19hdo 18h

KORIJEN

KORIJEN

do 11h od 12h

CVIJET

do 16h od 17h

LIST

do 9h od 10h

PLOD

PLOD

do 7h 8h - 17h

3h - 6h 7h - 10h

od 22h

KORIJEN

od 5hdo 4h

do 16h od 17h

LIST

LIST

od 2hdo 1h

PLOD

do 5h od 6h

KORIJEN

od 4hdo 3h

do 4h

od 13h5h - 9h




Vir:

The

Mar

ia T

hun

Biod

ynam

ic C

alen

dar 2

015,

Mat

thia

s Th

un K A L E N D A R 2 0 1 5


SEPTEMBAR1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

OKTOBAR1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

PODJELA BILJAKA:



od 16hdo 15h

od 1h

PLOD

do 8h od 9h

do 15h od 19h

do 2h 3h - 16h od 17h

CVIJET

do 21h od 22h

LIST

od 16hdo 15h

PLOD

PLOD

do 4h 9h - 13h od 14h

od 13hdo 1h 8h - 12h

KORIJEN

KORIJEN

do 10h od 11h

od 23hdo 22h

LIST

LIST

do 9h od 10h

PLOD

od 16hdo 15h

KORIJEN

od 15hdo 14h

CVIJET

do 6h 7h - 14h

14h - 22h

od 19h4h - 18h

PLOD

od 0h

do 23h

KORIJEN

do 9h od 10h

CVIJET

od 4hdo 3h

do 2h

od 21h

PLOD

do 19h od 20h

od 14hdo 5h

od 4hdo 3h

KORIJEN

od 17hdo 16h

od 16hdo 15h

do 7h od 8h

LIST

od 17hdo 16h

PLOD

do 23h

KORIJEN

do 23h

od 0h do 11h od 12h

od 17hdo 16h

do 1h

1h -5h od 6h

od 20hdo 19h

KORIJEN

KORIJEN

do 8h od 9h

M J E S E Č E V S J E T V E N I

62


63

NOVEMBAR DECEMBAR1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE

PE

SU

NE

PO

UT

SR

ČE




PLOD

PLOD

do 3h od 4h

LIST

do 11h od 12h

CVIJET

do 2h 3h - 12h od 19h

od 2hdo 1h

KORIJEN

do 23h

od 0h

do 10h od 11h

LIST

do 12h

od 22h

PLOD

do 4h od 5h

KORIJEN

do 6h od 7h

CVIJET

2h - 10h od 19hdo 1h

od 21hdo 17h

do 8h

od 8h

do 6h od 7h

KORIJEN

od 19hdo 18h

CVIJET

od 21hdo 20h

LIST

od 6h do 18hdo 5h od 19h

do 9h 10h - 15h od 23h

PLOD

PLOD

od 18hdo 17h

do 1h od 5h

od 20hdo 16h

8h - 16hdo 7h od 17h

LIST

LIST

LIST

do 4h od 5h

PLOD

do 10h od 11h

KORIJEN

do 11h od 12h

CVIJET

od 20h8h - 12hdo 7h

do 24h

od 4h do 21h

od 21h

od 16hdo 15h

KORIJEN

KORIJEN

do 4h 5h - 7h od 8h do 23h

od 0h

do 6h od 7h

do 21h od 22h

PLOD

PLOD

do 17h

Vir:

The

Mar

ia T

hun

Biod

ynam

ic C

alen

dar 2

015,

Mat

thia

s Th

un K A L E N D A R 2 0 1 5


64

Podatki o sjemenu

POVRĆE OPTIMAL. BROJ DUBINA TEMP. ZA SJEMENKI U SJETVE

KLIJANJE 1 GRAMU BAMIJA 15-30 18 2,5 cmBLITVA 10-15 50 3 cm BOB 10-25 0,5-1 4-5 cm BORANIJA / PASULJ NISKI 15-25 3-4 3-5 cm BORANIJA / PASULJ VISOKI 15-25 3-4 3-5 cm BOSILJAK 15-20 800 0,1 cm BROKULA 10-25 300-400 1-1,5 cm CELER 16-21 2. 500 0,5 cm CVEKLA 10-15 50-60 3 cmDINJA 24-35 20-30 1-1,5 cm ENDIVIJA 18-20 550-600 1 cm GRAŠAK 8-24 3-4 5 cm KARFIOL 10-25 300 1-1,5 cm KELERABA / KORABA 10-25 250-330 2 cm KELJ 8-25 300 1-1,5 cmKORABICA 10-25 330-500 3 cm KRASTAVAC 15-30 30-40 2 cm KUKURUZ ŠEĆERAC 16-21 5-7 2-3 cm KUPUS 17-28 250 1,5-2 cm LUBENICA 20-30 10-20 2-4 cm LUK 12-25 250-300 1 cm MATOVILAC 15-22 600 1 cm MRKVA 8-23 900 1 cm PAPRIKA 18-35 140-170 1,5 cm PARADAJZ 16-35 280-320 0,5-1 cm PATLIDŽAN 20-35 250-270 1 cm PERŠUN 13-20 450-600 1-1,5 cm PRAZILUK / PRASA 12-30 350-400 1 cm RADIĆ 15-20 500-600 0,5-1 cm REPA 15-25 400-500 1-2 cm ROTKVICA 7-32 100-140 2 cm SALATA 8-20 700-900 0,5-1 cm ŠPAROGA 20-25 40-50 3 cm ŠPINAT 7-24 80-100 1-2 cm TIKVE ILI BUNDEVE 20-35 5-7 2-3 cm TIKVICE 21-35 6-8 2-3 cm


65

RAZMAK IZMEĐU VRIJEME SJETVEBILJAKA (cm)

RAZMAK RAZMAK ZA UZGOJ DIREKTNO VRIJEME NORMA IZMEĐU U REDU SADNICA NA BERBE SJETVE

REDOVA U SANDUK OTVORENO (kg/ha) 60-90 40-60 III-VIII VII-X 8-10

40 30 IX-X X-III 15-20 60-80 20-30 II-IV VI-VII 200-250

40-70 5-8 IV-V VII-X 100-120 80-100 20-25 IV-V VIII-IX 90-100

30-35 20 III-IV V V-IX 3 60-80 50-60 III-IV IV-VI VI-XI 0,3-2,2

40-50 20-30 III-IV IV-V IX-X 0,3-1,5 40 15-20 IV VII-XI 15-20

150-200 50-100 III-IV IV-V VIII-IX 4-6 30-35 25-30 VI-VII XI-XII 0,8-4

60-80 6-8 II-VII VI-XI 160-220 60-80 50-60 III-IV IV-VI VI-XI 0,3-2,2

30 25 III-VIII V-X 4.5 50 50 III-IV IV-VI VIII-III 0,3-2,2

40 30 VII IX-X 2-3 150-170 80-90 III-IV IV-V VII-IX 3-5

80 30 IV-V VII-IX 15-20 50-70 50-55 III-IV IV-VII VII-XI 0,3-2,8 170-230 70-120 III-IV IV-V VIII-IX 4-5 20-25 7-10 IV VIII-IX 5-8 30 5 VIII-IX X-IV 10-12

25-35 3-5 III VII-XI 3-7 60-80 40-60 III-IV VII-IX 0,8-2,4 70-90 35-50 III-IV IV-V VII-X 0,4-2,2 60-80 40-50 II-IV VII-X 0,3-3 20-25 2-5 III-IV III-VIII IV-XII 10-20

35-50 10-15 IV-VI VII-III 3-5 20-25 18-20 VI-VIII VIII-III 8-20 40 25 VII X 3-5,5 15-20 3-5 IV-VII VI-XI 12-15 30-35 25-30 III-IV IV-VII VI-XI 0,9-3 130 30 V V 4-7 25-30 3-5 III-IV; IX-X V; IX-XII 24-30

150-200 100-150 II-IV IV-V IX 3-6 90-140 60-80 II-IV IV-V VII-IX 3-5


66

Mješoviti usjevi

POVRĆE DOBRI SUSJEDI BELI LUK PARADAJZ, CVEKLA, MRKVA, KRASTAVAC, JAGODE,

RUŽEBLITVA ROTKVICA, REDKEV, KUPUSNJAČE, MRKVA,

BORANIJA/PASULJBORANIJA/PASULJ BOREČ, KUPUSNJAČE, KORABICA, SALATA,

KRASTAVAC, CELER, KROMPIR, PARADAJZ, CVEKLA, JAGODE

CELER GRAŠAK, ŠPINAT, PARADAJZ, BORANIJA/PASULJ, PRAZILUK/PRASA, KORABICA, KUPUSNJAČE, KRASTAVAC, KAMILICA

CVEKLA NISKA BORANIJA/PASULJ, KUPUSNJAČE, KORABICA, BELI LUK, LUK, TIKVICE I TIKVE/BUNDEVE, KRASTAVAC, MIROđIJA, KUMINA, KORIANDER

ENDIVIJA BORANIJA/PASULJ, PRAZILUK/PRASA, KUPUSNJAČEGRAŠAK MRKVA, ROTKVICA, CELER, ŠPINAT, KRASTAVAC,

TIKVE/BUNDEVE, TIKVICE, KUKURUZ ŠEĆERAC, SALATA, KUPUSNJAČE, KORABICA

JAGODE BELI LUK, PRAZILUK/PRASA, SALATA, ROTKVICA, LUK BORANIJA/PASULJ, ŠPINAT, BOREČ, LUK VLASAC,

KORABICA BORANIJA/PASULJ, ŠPINAT, CELER, CVEKLA, ROTKVICA, PRAZILUK/PRASA, SALATA, KROMPIR, GRAŠAK, PARADAJZ

KRASTAVAC BOSILJAK, KUKURUZ ŠEĆERAC, BORANIJA/PASULJ, GRAŠAK, CELER, ŠPINAT, LUK, PRAZILUK/PRASA, CVEKLA, SALATA, KUPUS, MIROđIJA, KORIANDER

KROMPIR KUPUSNJAČE, KORABICA, ŠPINAT, KUKURUZ ŠEĆERAC, BOB, TAGETES, DRAGOLJUB, META, KAMILICA

KUKURUZ ŠEĆERAC PARADAJZ, SALATA, BORANIJA/PASULJ, KRASTAVAC, TIKVICE, TIKVE/BUNDEVE, MELONE, KROMPIR

KUPUSNJAčE BORANIJA/PASULJ, CELER, PARADAJZ, FACELIJA, ŠPINAT, KROMPIR, SALATA, PRAZILUK/PRASA, ENDIVIJA, GRAŠAK, KORIANDER, BLITVA

LUK MRKVA, CVEKLA, RADIĆ, SALATA, KRASTAVAC, JAGODE MRKVA LUK, PARADAJZ, RADIĆ, ROTKVICA, BLITVA,

PRAZILUK/PRASA, BELI LUK, GRAŠAK, SALATA, LUK VLASAC, MIROđIJA, KUPUS

PARADAJZ BORANIJA/PASULJ NISKI, MRKVA, KUPUSNJAČE, PRAZILUK/PRASA, PASTINAK, PERŠUN, SALATA, RADIĆ, CELER, ŠPINAT, DRAGOLJUB, ROTKVICA, KORABICA, LUK

PRAZILUK/PRASA CELER, MRKVA, PARADAJZ, SALATA, KORABICA, KUPUSNJAČE, JAGODE, ENDIVIJA, KAMILICA, ŠPINAT

RADIĆ PARADAJZ, VISOKA BORANIJA/PASULJ, MRKVA, SALATAROTKVICA I ROTKVA BORANIJA/PASULJ, MRKVA, SALATA, PARADAJZ,

ŠPINAT, BLITVA, KUPUSNJAČE, KORABICA, GRAŠAK, DRAGOLJUB

SALATA ROTKVICA, MRKVA, KRASTAVAC, LUK, RADIĆ, PARADAJZ, BORANIJA/PASULJ, CVEKLA, KUKURUZ ŠEĆERAC, PRAZILUK/PRASA, KORABICA, KUPUSNJAČE, GRAŠAK, MIROđIJA, META, BOREČ, ŠPINAT

ŠPAROGA PARADAJZ, PERŠUN, KRASTAVAC, SALATA ŠPINAT PARADAJZ, BORANIJA/PASULJ, REDKVICE,

KORABICA, KUPUSNJAČE, KROMPIR, JAGODE, GRAŠAK, SALATA

TIKVICE I TIKVE/BUNDEVE BOSILJAK, LUK, BORANIJA/PASULJ, KUKURUZ ŠEĆERAC,DRAGOLJUB, CVEKLA


LOŠI SUSJEDI BORANIJA/PASULJ, KUPUSNJAČE, GRAŠAK

GRAŠAK, BELI LUK, PRAZILUK/PRASA, LUK

KUKURUZ ŠEĆERAC, SALATA, KROMPIR

ŠPINAT, VISOKA BORANIJA/PASULJ,

KROMPIR, KUKURUZ ŠEĆERAC, PRAZILUK/PRASA

LUK, PRAZILUK/PRASA, BELI LUK,

BORANIJA/PASULJ, KROMPIR, PARADAJZ

KUPUSNJAČE

PARADAJZ, KROMPIR, ROTKVICA

SUNCOKRET, PARADAJZ, TIKVE/BUNDEVE, CELER, GRAŠAK CVEKLA

CELER, CVEKLA

LUK, BELI LUK, JAGODE, KUPUSNJAČE

KUPUS, BORANIJA, GRAŠAK, PRAZILUK

MRKVA

GRAŠAK, KROMPIR, KRASTAVAC, MIROđIJA

BORANIJA/PASULJ, CVEKLA, GRAŠAK

KRASTAVAC

CELER, PERŠUN

BELI LUK, LUK CVEKLA

KRASTAVAC


RUžE,KRALJIcE VRTAHIBRIDNE čAJEVKE imaju snažnijirast, grm dosegne visinu 100-150 cen-timetara. Cvjetovi su veliki, pojedinačnii bogato nanizani. Koristimo ih zaukrašavanje vrta i za rezano cvijeće.

VIŠECVJETNE dijelimo na poliantei floribunde. Rastu u obliku niskoga,50-80 cm visokoga grma. Cvjetovi suu skupini na kraju tankih izdanaka.Kod polianata cvjetovi su manji i manjebogati, a kod floribundi pak podsjećajuna čajevke. Koristimo ih prije svega zaukrašavanje vrtova.

PENJAčICE razviju snažne izdankekoji izrastu u visinu 2-4 metra. Trebajupotporu. Manji cvjetovi su u skupini nakraju bočnih izdanaka. Cvjetaju više putau godini, neke sorte samo jedanput.

KRATKO O SADNJI I UZGOJI• Ružu izvadite iz vreće i prije sadnje

obrežite predugo, suho i oštećenokorijenje.

• 2-6 sati namačite je u posudi s vodom,kompostom i glinastom zemljom.

• Iskopajte 40 cm duboku i 40 x 40 cmširoku jamu.

• U jamu stavite truli stajski gnoj i po-tom sloj zemlje.

• Ružu stavite u jamu tako duboko da jecijepljeno mjesto 3-5 cm pod zemljom.

• Zemlju lagano pritisnite uz korijen.• Ružu obilno zalijte i po potrebi oko

nje pospite rahlu zemlju.

LUKOVIcE,KOJE SADIMONA PROLJEĆEGOMOLJNE BEGONIJEBegonia x tuberhybridaGomoljne begonije sadimo I-III u tegle.Tegle postavimo na toplo i svijetlo (nena direktno sunce). Redovito zalijevamo.Odgovarajuće su prozorske police, kojesu okrenute na istok ili sjever. Kadaprođe opasnost od mraza, mlade biljkepresadimo u ukrasne tegle odnosnobalkonska tegle i u vrt. Begonije najl-jepše raste u POLUSJENI.BEGONIJA FIMBRIATA, GRANDIFLORA,MULTIFLORA, PENDULA, BERTINI PEN-DULA, PICOTEE i druge.

DALIJA Dahlia hyb.Dalije cvjetaju od sredine ljeta do prvihjesenskih mrazova. Žarkim bojama ul-jepšavaju vrt, a pogodne su i za rezanje.Sve su osjetljive na hladnoću zato go-molje prije zime moramo iskopati i doproljeća ih čuvati na suhom i hladnomemjestu na kojem ne mogu smrznuti.Dalije se dijele s obzirom na veličinu

Ružei lukovice

68


i oblik njihovih cvjetnih čaški: kaktus-dalije (visoke 75-100 cm), dekorativnedalije (visoke 100 cm), okrugle ili “ball”dalije (visoke 90 cm), pompon-dalije(visoke 90 cm), višebojne ili “collarette”dalije (visoke 50 cm), mignon-dalije(visoke 40-50 cm), niske anemon-dalije(visoke 35-40 cm), dalije za rubove ili“border” dalije (visoke 30-50 cm) i niskedalije za sijanje u posude ili “topmix”dalije (visoke 30 cm).

GLADIOLA Gladiolus hyb.Lijepi klasovi ljevkastih cvjetova najra-zličitijih boja na 1 m visokim stabljikamaprivlačna su slika po rubovima nasada.Najljepše cvijeće za rezanje. Ne prezime.

LILJAN Lilium sp.Ljiljani imaju neobično šarene cvjetovefantastičnih boja i egzotičnih oblika navitkim stabljikama. Trajne su. Sade seu skupinama. Lijepe su u kombinaciji sdrugim lukovicama ili trajnicama. Godiim da je tlo oko njihovih cvjetnih stapkiu polusjeni, rahlo i vlažno.

KANA Canna sp.Krajem februara kane posadimo u loncei presadimo ih na otvoreno kad prođeopasnost od mraza. Poznate su niskei visoke kane smeđih i zelenih listova.

KALA Zantedescia sp.Egzotična biljka. Iziskuje plodno tlo ipuno vode. Vrlo je lijepa za rezanje.

FREZIJA Freesia sp.

ASTILBA Astilbe sp.Astilbe uspijevaju u dobro pognojenojzemlji i u polsjeni. Najljepše su međuukrasnim drvećem i uz vodu. Astilbenas ljeti razveseljavaju cvjetnim lepe-zama koje čine sitni šareni cvjetići.

ŽABNJAK ILI POGAčICARanunculus sp.Sadimo u ukrasne posude.

HOSTA Hosta sp.Hoste sadimo u polusjenu, u tresetnu idonekle vlažnu zemlju. Do ljeta serazrastu u grmolike oblike.

KNIFOFIJA Kniphofia uvariaKnifofija je trajnica, koja uspjeva nasunčanom mjestu u suhim i vlažnimtlima. Ima zanimljive cvjetove u bojamakoje se prelijevaju od crvenih do žutihtonova. Odlična za atraktivne, samo-stalne nasade. Preko zime je zaštitimo.

SRDAŠCA Dicentra spectabilisSrdašca su trajnice seoskih vrtova.Svojim listovima i neobičnim cvje-tovima prelijep su dodatak

BOŽUR Paeonia sp.LIJEPI božuri uspijevaju u rahlim, tre-setom bogatim tlima. Zahtijevajumnogo prostora i sunca. Pred sadnjuzemlji dodamo. Božuri trebaju neštoviše vremena da se razrastu. Cvatudvije do tri godine nakon sadnje.

AMERIčKI SLAMNIKEchinacea purpureaAmeričkomu slamniku odgovara sunčanipoložaj i vlažno tlo. Trajnica je. Odličnabiljka za rubove i oblikovanje prirodnihvrtova te za svježe i suhe bukete. Cijelaje biljka ljekovita.

UKRASNELUKOVIcE,KOJE SESADE UJESENTULIPANI Tulipa sp.

Tulipane podijelimo u grupe, u glav-nom po obliku cvjetova i visinibiljke. Tulipane sadimo u grupama5-11 lukovica. Zasadimo više grupakomplementarnih ili kontrastnih boja.Niske tulipane sadimo na rubove,u alpinetume i dekorativne posude.Tulipani ne podnose svježi stajskignoj. Ne sadimo ih u nabijena, kiselai močvarna tla.

69


BOTANIČKI NISKI TULIPANIVrlo nizak i poseban tulipan primjerenza obogaćivanje kamenih vrtova irubova gredica.

TULIPANI KAUFMANNIANANiski i rani tulipani. Cvijeće se otvarasamo po sunčanome vremenu. Pogodnisu za u kameni vrt. Uz primjerenu njegui na odgovarajućemu mjestu neometanorastu više godina zaredom.

TULIPANI GREIGIINiski tulipani koji na laticama imajumramorne uzorke sastavljene od ze-lenih i tamno crvenkastih nijansi. Zbogtankih listova tulipani su ukras u vrtujoš i prije cvjetanja. I cvjetovi su lijepi.Sade se na gredice i na rubove.

TULIPANI FOSTERIANANiski vrlo dekorativni tulipani s lijepooblikovanim cvjetovima.

VIŠECVJETNI TULIPANIZanimljivi niski tulipani koji imaju višecvjetova na jednoj cvjetnoj stabljici.Sade se u kamene vrtove ili na grobove!

JEDNOSTRUKI RANI TULIPANIImaju kratku i kompaktnu peteljku,cvjetovi su vrlo lijepi.

PUNJENI RANI TULIPANINiski i rani tulipani s punjenim cvjeto-vima (s laticama u više redova).

PUNJENI KASNI TULIPANISrednje su visoki i kasni tulipani punje-nih (vrstnatimi) cvjetova.

TULIPANI TRIUMPHJednostruki i veliki cvjetovi na dugimstabljikama.

DARWINOVI TULIPANITulipani ove grupe imaju vrlo velikecvjetove živih boja i vrlo su bujnogarasta. Imaju sjajnu svilenkastu površinulatica. Primjereni su za uzgoj prvogarezanog cvijeća u proljeće.

PAPAGAJEVI TULIPANI (PAPAGAJKE)To su posebni tulipani za koje je karak-terističan svojevrstan valoviti oblik cvi-jeta. Sade se u vrtu i vrlo su lijepi i zarezanje!

RESASTI TULIPANIRubovi listića perigona (cvjetova) re-sasto su nazubljeni i naborani pa sečini kao da su vrhovi cvjetova posutiobojanim, nejednako velikim kristal-ićima. Sadimo za ukras u vrtu!

LJILJAN-TULIPANISvojim cvjetovima podsjećaju na nekeoblike ljiljana. Stabljike su visokei tanke, a snažne. Za ukras i rezanje!

TULIPANI VIRIDIFLORAVrlo su neobični jer u uobičajeno obo-janome cvijetu ima pjege u nijansamazelene boje. Za ukras u vrtu i u vazi!

JEDNOSTRUKI KASNI TULIPANICvjetovi su lagano okrugli, gotovočetverokutnoga presjeka, ovalno za-obljeni ili izrazito okomito izduženi.Vrlo lijepi za sijanje na otvorenom.

ZELENKADE – NARCISENarcissus sp.

U domaćem su vrtu za uzgoj najzah-valnije lukovice koje dobro prezime.Najljepše su u grupama na travnjaku!Kod narcisa morate paziti na otrovnelukovice (sadrže alkaloide), zbog kojihih ni razni glodavci (ni voluharice)ne podnose ih zaobilaze. Narcisi sedijele u više grupa. Poznajemo: nar-cise u obliku trubice, zdjelaste, pljos-nate, pune, odnosno punocvjetne tesitnocvjetne i višecvjetne.

70

Ružei lukovice


ZDJELASTE NARCISEImaju velik, zdjelasto raširen sulatičnivjenčić, koji je često vrlo velik i možebiti iste boje kao listići perigona (latice)ili u drugoj boji.

PUNOCVJETNE NARCISEImaju pune cvjetove s povećanim bro-jem latica.

BUTTERFLY NARCISEImaju posebne pune cvjetove!

VRTNA NARCISANarcissus cyclamineusImaju karakteristično oblikovaneSITNE cvjetove.

POETIČNA NARCISANarcissus poeticus

ŠAFRAN ili KROKUSCrocus sp.Proljetni šafran spada među prvo pro-ljetno cvijeće. Za njega moramo biratisunčano mjesto ili barem ono koje jeizloženo proljetnom Suncu prije negošto grmlje i drveće prolista.Pogoduju mu propusna tla, u proljećepuno vlage, a ljeto sušnije. Kod šafranana travnjaku s košnjom se čeka svedok lišće ne požuti.

ZUMBUL ILI HIJACINTEHyacinthus orientalisPunocvjetne hijacinte jako mirišu.Možemo ih uzgajati na otvorenomi u kući u posudi (u tu svrhu moramokupiti za forsiranje pripremljenelukovice).U vrtu ih sadimo u rahla i propusna tla.Ako ih ostavljamo u zemlji, prigodomcvjetanja pognojimo ih i pobrinemo seda imaju dovoljno vlage dok lišće nepočne žutjeti.

HOLANDSKA PERUNIKAIris sp.Holandske perunike sade se u pjesko-vita, propusna tla i na sunčanome mjestu.Zahtijevaju ljetno sušenje. Tako mogurasti kao trajnica! Također se režu!

CARSKI TULIPANFritillaria imperialisCarski tulipan uvijek uzgajajte na suncu.U zemlji ima kao šaka velike lukovicekoje su sastavljene samo od malo ljus-kavih listova i nemaju zaštitnu plutenuovojnicu. Oštećene lukovice imaju jak ineugodan miris koji tjera miševe i vo-luharice. Vijenac cvjetova (narančaste,crvene, žute boje) visi pod pršljenomzelenih listova na vrhu metar visokestabljike.

UKRASNI LUKAllium sp.Ukrasni luk je čudesna trajnica saznačajnim dekorativnim cvjetovima.Raste i na »nepokošenim« travnjacimana Balkanu. Cvjetovi privlače pčele.Odlični za rez.

LIMBAR LILJANLilium candidumLjiljan sadimo kasno u jesen. Najljepšisu posijani u grupama (ne u redove).Tlo oko cvjetnih stabljika neka budeu sjeni, nešto vlažnije i rahlije.

PRESLIčICAMuscari sp.Zahvalno nisko, snažno cvijeće koje pre-zimi i odlično buja pod grmljem. Cvje-tovi su živo plavi, plavo-ljubičasti i bijeli.Na istome mjestu raste više godina!

PROCIJEPAKScilla sp.Visok je 15 cm i u niskoj travi dobro seosjeća. Boje cvjetova: plava, roza, bijela.

ANEMONA GRčKAAnemone blanda

PROLJETNA ANEMONAAnemone sp.Sadimo ih u poroznu zemlju bogatuhumusom. Preko zime ih zaštitimopokrivačem od lišća ili napola raspad-nutim kompostom. U proljeće, nakoncvjetanja, kada listovi počnu žutjeti,iskopamo gomoljiće. Tako ljeto preživeu najdubljemu mirovanju.

71


Royal Seeds 2015

Documents

Transcript of Royal Seeds 2015