Šehid Murteza Mutahari rođen je 1920. godine u gradu Fariman, provincija Ho-rasan. U 12. godini prešao je u Mešhed radi vjerskog naučavanja, a odatle je – našavši se na udaru Šahovog režima – bio primoran otići u Kom i tamo nasta-viti studije. Mutahari je studirao u Komu petnaestak godina i u tom razdoblju pohađao je predavanja ajatullaha Bu-ruđerdija i Imama Homeinija. Njegova prva značajnija fi lozofska radnja, Princi-pi fi lozofi je i metod realizma, objavljena je 1953. g., kada započinje predavati na Teheranskom univerzitetu, a gostovao je i na drugim univerzitetima u Iranu i objavio velik broj knjiga. Šahov režim u dva maha ga je hapsio: prvi put zbog uče-šća u pobuni (1963.), a drugi put nakon zatvaranja Husejnije u Teheranu (1972). Nakon pobjede Islamske revolucije, Mu-tahari je bio imenovan za člana Savjeta revolucije. Ubijen je u terorističkom na-padu 1.maja 1980. g.

Knjigu Hafi zov irfan čini niz predavanja koja je rahmetli profesor Murteza Muta-hari držao na Teološkom fakultetu Tehe-ranskog univerziteta tokom 1980. godi-ne. Prva izdanja ove knjige objavljena su pod naslovom Mjesto posmatranja tajne. S obzirom na činjenicu da su prethodna izdanja sadržavala određene nejasnoće, pristupilo se ponovnom preslušavanju Mutaharijevih govora i uklanjanju ne-dostataka iz prethodnih izdanja. Knjiga Hafi zov irfan, kao i ostala djela rahmetli profesora Mutaharija, na najbolji način pokazuje njegovu učenost i stručnost, te u skladu sa odabranom temom obi-luje čestim ispoljavanjima irfansko-mi-stičnog naboja, što ukazuje na njegovu duhovnu i irfansku dimenziju. Možda je upravo to bio razlog zbog kojeg je ovo djelo naišlo na izuzetan prijem kod čita-laca.

Hafizovirfan

Murteza Mutahari

Mur

teza

Mut

ahar

i • H

AFI

ZOV

IR

FAN

Dvije KORICE.indd 1 6.4.2009 14:30:26

Naslov izvornika

Likovno oblikovanjeTarik Jesenković

UrednikMunib MaglaJlić

Naslov izvonika za Dove

اجلنان مفاتيح

Naslov izvornika za Hafizov irfan

رفان حافظع

Naslov izvornika za Adabi Božijih poslanika

الميزان فى تفسير القرآن Što se tiče autora tefsira Mizan (iz kojeg je izvučeno ovo o poslanicima) je Allame Muhammed Husejn Tabatabai. Međutim, tu kompilaciju je napravio Amar Imamović... Možda onda da stoji „preveo i priredio“ ili već kakva je praksa u sličnim slučajevima.

Šehid Murteza Mutahari

HAFIZOV IRFANPreveo s perzijskogsedad dizdarević

Fondacija “MULLA SADRA” u Bosni i HercegoviniSarajevo, 2009.

5

U ime Boga!

PREDGOVOR

Knjigu Hafizov irfančininizpredavanjakojajerahmetliprofesorMurtezaMutahari održaonaTeološkom fakultetuTeheranskog univerziteta tokom 1980. godine. Prvi put jeobjavljenanakonšehadetaprofesoraMutaharija.Prvaizda-njaknjigeobjavljenasupodnaslovomMjesto posmatranja tajne.Sobziromnačinjenicudasuprethodnaizdanjasadr-žavalaodređenenejasnoćeiprinjihovojpripremizaštampunijeobraćanapažnjana svepojedinosti,pristupili smopo-novnom preslušavanju Mutaharijevih govora i uklanjanjunedostataka iz prethodnih izdanja. Ovo izdanje, u odnosu na njihpredstavljaispravljenuiprečišćenuverziju.

Profesor Mutahari je na marginama Hafizovog Divana ispisivaozabilješkekojesukasnijeobjavljeneuknjiziOgle-dalo pehara.Naime,spomenutaMutaharijevapredavanja ibilješkenamarginamaHafizovogDivana predstavljaju dije-loveistecjeline,takodaponekadodređenetemeoveknjigepredstavljajutumačenjenavedenihbilješki.

Također,profesorMutaharijeuuvodnomdijeluknjigeMaterijalizam u Iranu,govorećiouzrocimanaklonostikamaterijalizmu,istakaodajepogrešnopredstavljanjeodređe-nihosobainjihovoprikazivanjematerijalistima–smiješno,nakončegaopsežnogovoriosamomHafizu.

Ovaknjiga,kaoiostaladjelarahmetliprofesoraMutaha-rija,nanajboljinačinpokazujenjegovuučenostistručnost,

6

teuskladusazadatomtemomobiluječestimispoljavanjimairfansko-mističnognaboja,štoukazujenaduhovnuiirfanskudimenzijupiščeveličnosti.Moždajeupravotorazlogzbogkojegjeovodjelonaišlonaizuzetanprijemkodčitalaca.

Nadamosedaćeovodjelo–kojejeustvariopsežnaela-boracija islamskogmisticizma, tj. irfana–predstavljatidu-hovnupopudbinuismirajsrcazaljubljenicimauBožijiput.

OdUzvišenogaGospodara tražimo da nas pomogne naputusluženja!

Vijeće za nadzor objavljivanja djela profesora MurtezeMutaharija.

7

PUTEVIUPOZNAVANJAHAFIZA

TemanašeraspravemožesenaslovitisaHafizov irfan. Poznato jedajeHafizovDivanoddavninasloviokaoirfanskodjelo.Uklasičnojperzijskojknjiževnostipostojivelikbrojsličnihdje-la,alijemalibrojonihkojasuistinskiirfanska.Naime,nemapunodivanailizbirkipoezijenaperzijskomjezikukojedrugismatrajuirfanskomičijijepisaczaistabioarif,tejesvojami-stičnaiduhovnaiskustvaiosjećanjapretočioupoeziju.Takvadjelasuuglavnomoponašanja,aneoriginali.Dakako,postojeioriginalnairfanskadjelameđukojimasvakakotrebaizdvojitiAttarov, Irakijev i Magribijev divan poezije, ali najpoznatiji i najistaknutijiiranskidivanisusvakakoHafizovDivan i Divan DželaluddinaRumijaMevlane.

UkolikoželimogovoritioHafizovomirfanu,trebamoseprije svega upoznati sa islamskim irfanom, koji ima svojuteorijskuipraktičnudimenziju.Unastavkućemogovoritiopraktičnomirfanu.

Praktični irfan

Praktičniirfanili,kakosejošnaziva,tarikat jeste putovanje čovjeka ka Bogu ili, drugim riječima, tumačenje različitihstanjaistepenanaputukaGospodaru–odprvederedže,tojest“stepenabudnosti”,doposljednjederedžeilispajanjasaBogom.Arifiovajputnazivajutevhidom.Pomišljenjuarifa,istinskitevhidnijemogućbezspajanjasaBogomiuskladustim,stepeniprijeposljednjegnemogubitinazvanitevhi-dom.PogledatelidjeloMenazilus-sairin Abdullaha Ensarija, kojejeprevedenonaperzijskijezik,vidjetćetedaseunjemu

8

govorioduhovnimpostajama,stepenimasalikâ,tj.duhovnihputnika. Ensari govori o stotinu duhovnih postaja, koje dijeli u zasebne skupine odpodeset i objašnjava ih donajsitni-jihpojedinosti.Pomišljenjuarifa,irfanjepitanjeiskustvaitruda.Uskladustim,praktičniirfanjenajbližinaucijerseupogleduoslanjanjanaiskustvenoieksperimentalnomožeuporeditisadanašnjimnaukama.NaZapaduovakvenaukenazivaju“unutrašnjimiskustvima”.UtompravcuAbdurah-manBadavi,1kojipoputIkbalaLahorijausvojimizlaganji-makoristizapadnjačkuterminologiju,nazivasufijskiduhov-niputunutrašnjimiskustvom.Sastanovištapsihologije,tojenepoznatadolina,kojunemožepojmitisvakipsiholog, jersvedokčovjeksamnestupinapoljeduše,nemožeotomedavatinikakvezaključke.Samoarifpsihologmožetvrditidaimamogućnostspoznatiiobjasnitipsihologijuirfana.Odsa-vremenih teoretičarapsihologije samose jedan–koliko jemenipoznato–bavio istraživanjemnaovompolju,a to jeistaknutiameričkifilozof ipsihologWilliamJames,koji jenanekinačinbioimojsavremenik.NapisaojeknjiguGno-stička istraživanja, a dio te knjige je preveden na perzijski jezikpodnaslovomVjera i psiha.Bio jeveomareligioznai općenito produhovljenaosoba, takoda je svoje pacijenteposmatraoupravostogstanovištaisamjedubokovjerovaou postojanje duhovnih stanja.

Usvakomslučaju, ovo jeveomaznačajno, jer osnovnopitanje praktičnog irfana jeste rasprava o čovjeku i njego-vojmogućnosti spoznaje: od njegove zemaljske dimenzijedo najuzvišenijih stepena, kojeKur’an naziva susretom saBogomiliviđenjemBoga:Ti ćeš, o čovječe koji se mnogo trudiš, trud svoj pred Gospodarom svojim naći.2

1 BadavijeoovojtemigovorioprijeprofesoraMutaharija.2 El-Inšikak, 6.

9

AkoseželigovoritioHafizuinjegovomirfanu,moramoprije svega znati kakva su njegova iskustva u toj “nepoznatoj dolini”, na putu duhovnog uspinjanja, te kakva je duhovna stanjaiiskustvaodslikavaousvojimpjesmama.Najprije,po-trebnojeuporeditiHafizovaduhovnaiskustvaitemeokojimgovoriusvojimpjesmamasaonimočemusupisalivelikiislamskimistici.Onikoriste specifičnu terminologiju i po-sebanjezik,aHafizbezsumnjeslijediistiobrazaciistuter-minologiju.Hafizovavrijednostiznačajpostajujasnijiondakadashvatimonakojinačinjeunosioovaduhovnaiskustvau svoju poeziju.

Teorijski irfan

Drugi dio islamskogmisticizma predstavlja teorijski irfan.Teorijski irfan jeste gnostičko-mistički pogledna svijet, tj.mišljenjekoje jedanarif imao svijetu i egzistenciji, što jesvakakosuprotnomišljenjufilozofa,aposebnoobičnihljudi.Islamskimistici,tj.arifi,imajusamosvojanpoglednasvijet,upotpunostirazličitoddrugih,kojiseodnosinarazmišlja-njeoBogu,egzistenciji,Božijimimenimaiatributima,teočovjeku.Sateorijskogstanovišta,tičeseiznošenjairfanskogstavaoBoguinačinaNjegovogspoznavanja,tenatokakoarifvidiiodređuječovjeka.Utemeljiteljirfana,tj.islamskogmisticizma,kojegnekinazivajuifilozofskiirfan,čovjekkojijeuokvirioikodificiraoirfankaojedinstvenfilozofskiiin-telektualninazorpopitanju egzistencije i bitka (mada su iprijenjegapojedini islamskimisticinepovezanogovoriliotojtemi),dakleprvikojijeirfanodrediokaozasebnunauč-nudisciplinuili,kazanofilozofskimrječnikom,uokviriogakaojedanfilozofskipravacmišljenjaitakoporaziofilozofeiostavio dubokuticajnacjelokupnufilozofiju,takodafilozofi

10

nisuimaliizboranegodasepovinujuiprihvatenjegovesta-vove,biojeMuhjjiddinibnArebi.Otacteorijskogirfanabioje,dakle,IbnArebi,tajizuzetničovjeksvogavremena.

IbnArebijeinaplanupraktičnogirfananačinioznačaj-ne korake, tačnije od najranijeg djetinjstva bio je predanasketaiisposnik.(Naravno,naszanimasamonjegovživotinijevažnodalisuIbnArebiiliHafizbiliupravuilineilidalisubilibezgrješniiligrješnici.Naszanimaonoštosugovorili.)

IbnArebijeprvaosobakojajeuobličilaislamskimistici-zamiodnjeganačinilazasebanfilozofskipravac.Onjeprviprotumačiopitanjevahdetul-vudžuda, koje, kako je poznato, predstavlja temelj teorijskog ipraktičnog irfana ikoje jeukrajnjojinstanciciljisuštinaislamskogmisticizma.Odgojiojevelikanekojisukasniješirilinjegoveidejeimisli,aonikojisudošlikasnijeuglavnomsusamoponavljalionoštojeonrekao.Načinio jeveliki irfanskipotresširomislamskogsvijeta.

IbnArebijebioporijeklomArap.NjegovopunoimejeMuhjjiddinArebiTaiHatimiEndelusi.Arebi, jer je arap-skogporijekla,Tai,jerpripadaplenuTajj,HatimizbogtogaštojepotomakAdijjibnHatima,takodanjegovoporijeklosežedolegendarnogislamskogdobrotvorapoimenuHatimTai,aEndelusijeprozvanzatoštojerođenuEndelusu.UtovrijemedanašnjaŠpanijajebilaumuslimanskimruka-mainazivanajeEndelusiliAndaluzija.Endelusjeutomrazdoblju bio jedan od najvećih svjetskih centara i jednoodglavnihsredištaislamskekulturei tradicije.Usvakomdijeluteprostranedržavenalazilisusemnogobrojninauč-nicentrizaknjiževnost,filozofiju,matematiku,medicinu,irfan itd. i iz togpodručjasudošlinekiodnajistaknutijihislamskih mislilaca i znanstvenika. Nažalost, Endelus je

11

doživio tešku tragediju nakon što je pao u ruke kršćana.Španijanikadnakontoganijedoživjelanapredak,aidanasutojzemljivladajedanodnajokrutnijihsvjetskihdiktatora,general Franko.3

IbnArebi jemnogoputovaopo islamskomsvijetu.UprvomrazdobljuživotauglavnomjeboraviouMeki,Me-dini, njihovoj okolini i kod kabura plemenitog BožijegPoslanika,s.a.v.a.Utovrijemeislamskiarifisusmatralidaboravaknatimmjestimananjihimaposebanučinak.Međutim,nijetobioslučajsamokodarifa,negosutakosmatraliidrugi.Naprimjer,ZamahšeripotičeizpodručjaTransoksanije,tačnijenekadašnjegsjevernogpodručjaIra-nailiteritorijeazijskihsovjetskihrepublika.Topodručjeimajakooštruklimu.ZamahšerijeiztogpodručjadošaouMeku i tu proveo dugi niz godina. Čudim se kako ječovjek,navikaonaživotupodručjuhladneklime,mogaoprovestiduginizgodinauMeki,gdjevladatoplaklima,takodajeprozvanDžarullah(Božijisusjed).ZbogtogausvomtefsiruKeššaf,prilikomtumačenjajednogajetasure‘Ankebut,Zamahšerikažedanetrebazanemarivatiuticajsredineimjestanačovjeka,jeronajkojiprovededuginizgodinaubliziniKabenajboljeznadanatommjestunasta-juduhovnadjelakojihnemanadrugimmjestima.Medž-duddin Firuzabadi Širazi, pisac djela Kamus, također jeproveo dugi niz godina u Meki.

Nisusamoarifitakopostupali.Velikbrojpisaca,učenja-kaiteologa,kakošiijskihtakoisunijskih,postupaojenaistinačin.PoznatojedajeEminAstarabadidugoboraviouMeki i Medini, gdje je napisao i djelo El-Fevaidul-medenijje

3 Napominjemoda jeknjiganastalauvrijemedok jeuŠpaniji trajaoFrankovfašističkirežim.(Prim.prev.)

12

(Medinskekoristi).Također,Bahru-l-ulumjevišegodinapro-veo u Meki.

IbnArebijegodinamaživiouMeki,gdjejenapisaojednoodključnihdjelaislamskogmisticizmaEl-Futuhatul-mekkijje (Mekanskaotkrovenja).TamosesusreosašejhomŠihabud-dinomSuhravardijem,piscemvrhunskogdjelaišrakifilozofijeHikmetul-išrak (Mudrost iluminacije).PripovijedasedasusatimarazgovaraliuKabi.SmatramdajeSuhravardiumno-gomebiopoduticajemIbnArebija.PoznatojedajeIbnArebinapisaonekadjelanapoljuišrakifilozofije.Nakonštosuserastali,pitalisuSuhravardijaštamislioIbnArebiju,naštajerekao:“Onjebeskrajnomore”,dokjeIbnArebizaSuhravar-dijarekaodajebiodobarčovjek.

IbnArebi je imao velik broj učenika koji su napisaliznačajna djela na polju irfana. Jedan od njegovih naj-istaknutijihmeđunjimabiojeSadruddinKonjavi,kojijeujednobio injegovposinak.Naime,IbnArebi jeoženioSadruddinovumajku, a kasnije je Sadruddin postao po-znatkaonjegovnajodanijiučenikisljedbenik.SadruddinKonjavijeustvarinajboljikomentatorIbnArebijevefilo-zofijeiirfana.

IbnFaridjeuklasičnojarapskojknjiževnostipoputHafi-zauperzijskoj.Njegovdivanpoezijeuarapskojknjiževno-sti ravan jeHafizovomdivanuuperzijskoj,uz jednurazli-ku–naime,sviseslažudajeHafizupogleduistančanostii suptilnosti stihova daleko ispred Ibn Farida, a Ibn Farid je uduhovnomiirfanskomsmisluispredHafiza.Onjeusvo-joj poeziji raspravljaoo nekim temama i pitanjimaokoji-maHafiznijeništarekaoikojenesusrećemouHafizovomdivanu. IbnFarid jebioneobična ličnost.Nije živiodugo,premanekimhistorijskimpodacimaoko56godina.IonjejedandioživotaproveouMeki,adrugiuEgiptu.Šetaojepo

13

obroncimamekanskihbrda,čestosamipoduticajemduhov-nih iskustava.Sličnoseponašao iuEgiptu.Pripovijedaseda je u Meki pjevao o Egiptu, a u Egiptu o Meki. Bio je jako čudančovjek i jedanodnajneobičnijih islamskihvelikana.Njegovo najpoznatije djelo je kasida Ta’ijje,kojaimaprekohiljadudistihakojisezavršavajunaharfta.Ovdjećemona-vestisamojedan.

Baš, iako bijah obličja Ademova potomstva,Ipak u njemu svjedočanstvo je očinstva.

Navodisedajesvesvojepjesmenapisaoustanjuzanosai posebnih duhovnih stanja.

Komentator IbnArebijevog djelaFususul-hikem Davud Kajseribiojetakavčovjek,jedanodonihkojijepreporodioi“oživio”IbnArebija.AbdurezzakKašanijetakođerjedanodvelikihkomentatoraIbnArebijevihdjela.DželaluddinRumiMevlanajebiosavremenikSadruddinaKonjavija.Njihdvo-jicasučestorazgovaraliizajednosjedili.Rumijeumro30-40godinanakonIbnArebija.IbnArebijeumro635,aDže-laluddinRumi672.godinepoHidžri.VrijednojeuočitidasuDželaluddinRumiiHadžeNasiruddinTusipreminuliistegodine.MahmudŠabestari, autorkapitalnogdjelaGolšane raz(Cvijetnjaktajni),iDžamipredstavljajukasnijenastav-ljačeIbnArebijevemisli.Džami jepoznatkaokomentatorFususul-hikema, a Šabestarijeva djela obiluju Ibn Arebije-vimterminima.

IbnArebijeizvršiovelikuticajnakasnijearife,štopri-znajusviproučavaociovetematike.Jedanodnajistaknutijihi najpoznatijih iranskih istraživača,Abdulhusejn Zarinkub,u svojoj knjizi Vrijednost sufijskog naslijeđa,podržavaovenavode i kaže: “Sufije nakon IbnArebija, posebno iranski

14

sufijskipjesnici,umnogomesuseokoristilinjegovimideja-maimislima.”4

IbnArebijepisaoipoeziju.Naravno,njegovepjesmesenemoguporeditisaIbnFaridovimuarapskojiliHafizovimuperzijskojpoeziji.Usvakomslučaju,napisaojemnogopje-sama,alipoezijazanjeganije istošto izadruge.Njegovapoezijavarira poput talasa, takoda sumupojedini stihovivrhunacumjetničke ljepote, dokdrugi spadajuunajslabijapoetskaostvarenja.ProšlesedmicejeprofesorBadavičitaonekeIbnArebijevestihoveičinimisedaposljednjestihovenijebašnajboljeprotumačio.IbnArebikrajnjiciljsvogair-fanaiduhovnogusponaoznačavaustihovima:

Otvori se srce obličjima svim,Gazelama pašnjak, monasima manastir.Kuća idola, Kaba vjernikaListovi Tevrata i svezak Kur’anaLjubavi vjeru pratim, okrenut ka njoj,Uzde njene su vjera,5 din i iman moj

IbnArebi imaveomaneobičnepjesme,a jedanodonihkojisesmatraosasvimmalimiponiznimuodnosunanjegabio je i Mulla Sadra Širazi.

NamjeranamjedakažemodajeIbnArebiotacteorijskogirfana i ukoliko želimo govoriti oHafizovom irfanu, ondamoramoupoznati IbnArebijev irfan ividjetida li jeHafizneštorekaootomeilinije.Tekkadačovjekotvoriraspravuoovoj temishvatikolikoje toopsežnopolje, temisečinineophodnim načiniti kraći uvod.Bojim se da neću uspjetirećisveštobitrebalo.

4 AbdulhusejnZarinkub:Vrijednost sufijskog naslijeđa,EmirKebir,Te-heran,četvrtoizdanje,str.116.

5 Nekičitaju“ljubav”.

15

Da li je Hafiz bio arif ?

Naslovnašerasprave jeHafizov irfan, štoznačidapretpo-stavljamo činjenicu da jeHafiz bio arif. S tim u vezi, ne-ophodnojegovoritioHafizovomirfanu,tačnije,ispitatinakojemsestepenupraktičnog i teorijskog irfanaonnalazio.Danas jeopćenitoaktueliziranopitanjekojesmomi Irancisaminametnuli:DalijeHafizuopćebioarif?TojedanasglavnopitanjezaIrance.Ukolikoanaliziramoprilogeuko-jimapišeoHafizu,kakooneudnevnimlistovima,takoiunaučnimčasopisima,vidjetćemodajeHafizponjimasve,samonearif.Naravno,nijemogućesvesličnetvrdnjeuci-jelostiodbacitiirećidanisutačne.MoždajezaistaistinadaHafiznijebioarif idamuneodričutuatribucijuneoprav-dano.Šta jezapravo istina?Da li jeHafizbioarif ilinije?Danasgauglavnompredstavljajutakvimdaganijemogućeopisatikaoarifa.Irfannijeizumdanašnjice,negopojavauhistorijskomtokukojitrajevišeodhiljadugodina.Dalije,naprimjer,HafizbiotipčovjekakaoštojetobioHadžeAb-dullahEnsariilinije?

Jedanbroj istraživačaodlučnoseprotivi, iliunajmanjurukuneprihvatadajeHafizzaistabioarif.PotrebnojevidjetikojebioHafiz.Napočetku,neophodnojerazumjetikakvajeonbioosobaidaligajemogućeprihvatitikaoarifa.Akone,tućemosezaustaviti.Međutim,akogaprihvatimokaoarifa,ondatrebaustanovitikakavirfanjeprovodio.

ZaupoznavanjeHafizanaraspolaganjuimamodvaizvorakojisemeđusobnonadopunjuju.Prviizvorjehistorija,tesepostavljapitanjenakojinačinjeHafizpredstavljenuhisto-rijskimdjelimanastalimunjegovovrijemeiliubrzonakonnjega,odnosnokakvajeonuistinubioličnost.(Asvakuoso-bujelakšeupoznatiizizvorakojisunastaliuvrijemenjenog

16

života,negosedamstotinagodinanakonsmrti!)Drugiizvorjenjegov Divan.Potrebnojerazmotritikakoseonsampredstav-ljausvomeDivanu.Osobujemogućeupoznatiprekonjenoggovora.HazretiAlijakaže:“Čovjekjeskrivenispodjezika.”6 Čovjeknemožeuraditinijedanposaoisakritigaoddrugih,adanebudeotkrivenposredstvomvlastitogjezika.Usvakomslučaju,DivanjedrugiizvorzaupoznavanjeHafiza.

ObaovaizvorasudobriputevizaupoznavanjeHafizaiponekad se u potpunosti slažuokonekih pitanja. PojedinedioniceipojedinostiizHafizovogživotamogućejepronaćiuhistorijskimvrelima,anije ihmogućepronaćiuDivanu. Nekestvarije,opet,mogućepronaćiuDivanu, ali ih nije moguće shvatiti iz historijskih izvora. Naprimjer, vrhunacHafizovihirfanskihstanjanijemogućepronaćiupovijesnojgrađi,jernijedanbiografnemožepredstavitinitiopisatidu-hovnaiirfanskastanja.Prematome,historijaseotomenijeniizjašnjavala.

Hafiz kroz prizmu povijesti

KakvajeHafizbioličnostusvomevremenu?Biojetakavdasu,zarazlikuodpjesničkeiumjetničkedimenzije,njegovedrugeosobinevišedolaziledo izražaja, čak i uodnosunairfanskuizahidskudimenziju.Tačnije,nijebiopriznatkaopjesnik inapisao jeveomamalibrojpjesama.Nekisupo-dijelili broj pjesama za koje semože pouzdano reći da suHafizovesabrojemgodinanjegovogživota.TakojejednomprilikomprofesorMuhitTabatabai,govorećiotompitanju,istakaodajeHafizpisaootprilikepojednupjesmumjeseč-no, što je sasvimdrugačijeodpjesnikakao što suFirdusi,

6 Nehdžu-l-belaga, str. 148.

17

NizamiiMevlana,kojisuzaživotabilipriznatikaovrsniiistaknutipjesnici.Naravno,uprkossrazmjernomalombroju,Hafizovepjesmesunakonnjegovesmrtipostaleomiljene,inesamodajenjegovaslavaprešlagraniceŠiraza,negoigra-niceIrana.Usvakomslučaju,nijenapisaovelikbrojpjesamaizaživotanijebiopoznatkaopjesnik,kaoštonijeslovionikaoznamenitisufijailiderviš.

Pripadnicisufizmanisubilinepoznatiiimalisupoznatopo-rijeklo teveomačvrstesilsile (lance),kojimasusevezalizasvojeprethodnike.Šejhovisubilisvimapoznati,takodajebilojasnokojimuridislijedeodređenogšejha.Njihovesilsile,koji-masupovezivanisaprethodnicima,bilesusvimadobropozna-te,aonisuse–čakinačinomodijevanja–odvajaliodostalihljudi. Nosili su posebne kape i posljednjih godina obavezno su uz njih bile posebne posude, zvane keškul, te sjekira. Nisu bri-jaliglave,kakosvjedočiiHafiz:Ne zna svaki onaj što glavu ne brije šta je kalenderizam.Hafiznijenosiosufijskuodjeću,madapovremenoustihovimao tomegovori,kaonaprimjer:Hafize, odbaci ovu vunenu hirku i idi! Ovo ipak nije dovoljan dokazdajeHafizzaistanosiovunenuhirku.Poredvunene hir-ke,HafizjeuDivanukoristioibrojnedrugesufijsketermine,okojimaćemogovoritineštokasnije.Neodbacujemoupotpu-nostimogućnostdajeHafiznosiosufijskuhirku,alikolikojemenipoznato,nemačvrstihdokazakojibipotvrdiliiznesenutvrdnju. Naprotiv, puno je dokaza koji to opovrgavaju.

HafizkrozcijeliDivan jasnopotcrtavačinjenicudabezvodiča,tj.odgajateljaili–kakotokažusufije–muršida, šej-ha ili ustaza,nijemogućeićistazamasufizma.Dakle,čvrstojenastanovištudabezmuršidanikonemožeprećitajput.

Bez Hidrove pomoći ne prelazi put ovajTama je, čuvaj se stranputica i znaj!

18

VidjetćemodajeHafiznaovutemunapisaoveomave-likbrojstihova.Ovopitanje,također,predstavljaijedanodtemeljainačelaislamskogtesavufa.Potesavufskomučenjusvakičovjeknapoljuduhovnemedicineimapotrebuzadu-hovnimliječnikom,aneobičnimliječnikomiliveterinarom.Dakle,svakičovjektrebaimatinekogakoćeneprestanonad-ziratinjegovostanjeidušu,aneobraćatimusepovremeno,ukolikosepojavitegoba–kaoštotočinimokadserazboli-mo.Nijedovoljnosamočitatiknjiguiliseobratitiliječniku,već–kakoonismatraju–svakomoraimativlastitogduhov-nogliječnika,kojićeneprekidnonadziratinjihovostanje,jerbeznjegovepomoćinijemogućeićiputemtesavufa.MadaHafiznaglašavavažnost i ulogumuršida, nikodosadanijeuspioustanovitiko jebionjegovšejh. Jasno jeda je imaošejha,alinijepoznatokojetobio.Njegovmuršidnijespa-daouredpoznatihsufija,nitijepripadaonekompoznatomtarikatu.Inače,razlikaizmeđušiijskogisunijskogtesavufajeučinjenicidasunijskitesavuf,zarazlikuodšiijskog,višeistrajavanasilsilamaiobredima,dokješiijskidubljiimanjepažnjepoklanjaustanovljavanjuipreciziranjušejhailimur-šida.Bilojemnogoonihkojisudostiglinajvišeduhovnede-redže,adaihnikonijeprepoznavao,čakninjihovekomšije,ženeidjecanisuznalidaseoninalazenavisokimsufijskimstepenima.Samosunjihoviduhovniučiteljiznalizato,dokdruginisubilisvjesnitečinjenice.Uvezisaovimokolno-stima,pronašaosamodređenepokazateljeokojimaćuneštokasnije govoriti.

Hafiz je neko vrijeme pokušavao vlastitim trudom, bezpomoćimuršida,učiteljaiodgajateljaprećiduhovniput,alinakongodinanastojanja,napornograda,pačakidostizanjaizvjesnih otkrovenja, došao je do zaključka da taj put nijemogućeprećibezvodiča.Hafizotvorenoizjavljujedaje

19

pokušaosveidapritomnijeostvarioželjeniučinak,dabinakrajuzaključiodanijeuspiozatoštonijeimaovodiča.Tojasnopokazujedajenekovrijemesamostalnotragao,dabikasnijepronašaoPraviput.Također,istopokazujedajeHafizuodređenomrazdobljunosiosufijskuhirkuidajeimaošejhakojinosiposebnišejhovskićulah(dakle,biojepoznat!),azaHafizasugovorilidapripadatomšejhu.

OnikojisuzavrijemeHafizovogživotailinakonnjegovesmrtigovorilionjemunikadganeopisujukaopjesnikailiarifa,negouvijekkaonekogfakiha,mudracailiknjiževnika.Naravno,tačinjenicajeidrugimapalauoči.Naprimjer,šejhMuhammedHanKazvini,upredgovoruHafizovogDivana, govoriupravootome.PoznatojedajejedanodHafizovihsavremenikailimoždaškolskihkolega,kojijezajednosnjimučiotradicionalnenauke,kaoštosuhikmet,kelam,logika,tefsirisl.,prvisabraoHafizovDivannakonnjegovesmrti.UnekimizdanjimaHafizovaDivananjegovoimesenavodikaoMuhammedGolandam,doksdrugestraneKazviniijošnekiistraživačismatrajudasetoimepojavljujeukasnijimrukopisimaDivana.UpravotajHafizovsavremenikkaže:

NašprofesorKavvamuddinAbdullahtražiojeodHafizadasakupisvojepjesme,tvrdećidabibilaštetadanestanu.Ali,Hafizjetoodlagao,najvjerovatnijezatoštomutonijedozvo-ljavalonjegovostanje.Umroje792.godinepoHidžri,takodasamjapreuzeoobavezudasaberemnjegovepjesme.

KadaopisujeHafiza,činitonasljedećinačin:

Zatmelekanskihsifata,našpredvodnikuzvišenesreće,bla-goslovljenišehid(šehidnapoljuirfanailjubavi),ponosule-me,peropisaca,rudnikplemenitostiduše,središteuzvišenihznanja,Suncevjere,ŠemsuddinMuhammedHafizŠirazi...

20

Primjećujesedanespominjeni jednu irfanskunitipje-sničku titulu.Unastavkudodaje: “NekamuBoguljepša iočistiturbeikabur,tenekamuuduhovnomsvijetusvetostiuzvisistepene!”Upravokaodaopisujenekogfakihailivjer-skogpravnika.KazvinidonosijošjedanrukopisHafizovogDivana koji jeprepisaoHafizov savremenik ili nekoko ježiviourazdobljuneposrednonakonnjegovesmrti.KadatajčovjekopisujeHafiza,činitonasljedećinačin:

Završen jeDivan predvodnika svih učenih imudrih, kra-ljaučačaKur’anainajučenijihodpotonjihnaraštaja,suncavjere,Šemsuddina,našegpredvodnikaMuhammedaHafiza,dušeBožanskogaruha,najuspješnijegtrudbenika,blještavesvjetlosti.

RahmetliKazviniprimjećuje:

Sobziromnaepitete i titulekojeovajprepisivač,koji ježiviomaloposlijeiličakzavrijemeHafizovaživota,pri-pisujeHafizu,vidisedanealudiranaokolnostdajeHafizbio poznat kao pjesnik ili arif, a neki epiteti, kao što sustupduhovnihputnika,ponosuzvišenihučenjaka,riznicaevlijaha,suncearifa,znalacnepobitnognauka,upućeniuskrivenetajneisl.,kojiseuglavnomsusrećuunovimru-kopisima,ukazujunačinjenicudajeHafizusvojevrijemebio više uvažavan kao učenjak i intelektualac, nego kaoarifisufija.7Toznačidasuintelektualnainaučnadimen-zijanjegoveličnostibileizraženijeuodnosunasufijskuiduhovnu.8

7 RahmetliprofesorKazvininikadneiznosisvojetvrdnjekategorički.8 Neslažemoseupotpunosti saovimmišljenjem,aliukoliko je riječotomedajezaživotameđunarodomnatajnačinbiovišeuvažavan,ondaprihvatamoovajnavod.

21

Poredtoga,epitet“kraljučačaKur’ana”,kojiiznosipre-pisivačDivana,pokazujedajeHafizusvojevrijemebiopri-znatkaovrstanučačKur’ana,počemujepostaopoznatinaštasamukazujeusljedećimstihovima:

Ljubav u pomoć ti hrli, ako poput Hafiza,Kur’an napamet učiš na četrnaest načina.

OvatvrdnjaupotpunostiodgovaraHafizuiniukomslu-čajunemožesesmatratipretjeranimineodmjerenimgovo-rom,posebnostogaštojenjegovnadimakHafizpodudaransahifzomKur’ana.

KodmenesenalazesamodvarukopisaHafizovogDiva-na,itorukopiskojijeobradiorahmetliKazvini,teonajkojijenedavnoobjaviosejjidAbul-KaimAndžuviŠirazi.Narav-no,ovadvarukopisasupotpunistogaštojeKazvinisvojekritičkoizdanjetemeljiouglavnomnastarijimrukopisimainijeobraćaopažnjunaukusiosjećanje,dokAndžuviinjemusličninepridajuvažnoststarijimrukopisima.OnismatrajudasvepjesmekojesenalazeurukopisimaHafizovogDivana trebaprihvatitiukolikoodgovarajunjegovomstiluiličnosti.

Hafizjeimaovelikbrojučitelja,ajedanodnajpoznatijihbiojeMirSejjidŠerifDžurdžani.UpredgovoruAndžuvije-vomizdanjuHafizovogDivanarahmetliprofesorMoin–aonnikadnijeništagovoriobezdokazaiodgovarajućihdoku-menata–kaže:

Kad god bi Mir Sejjid ŠerifAlame Džurdžani došao namjestogdjebisečitalapoezija,odprisutnihbizatražiodaumjestotogaraspravljajuofilozofijiinauci.Ali,kadabido-šaokodŠemsuddinaMuhammeda,pitaobigadalijedobiokakvonadahnućeiodnjegabitražiodamupročitagazel.

22

Ostaliučenicisunegodovali,želećiznatikakva je tajnaupitanju,tj.,zaštosenjimazabranjuječitanjeirecitiranjesti-hova,aodHafizatražidamukazujesvojegazele.Onbiimodgovarao:‘Hafizovepjesmesuinspiracija,hadisikudsijje,mudrost i kur’anske izreke.’UpravoHafiz je rekao ‘Mu-dreizrekesakur’anskimpojedinostima’,čimejehtiorećidasveonoštoonkažepredstavljazapravomudreizrekesakur’anskimpojedinostima.MirSejjidŠerifjeovurečenicupreuzeoupravoodHafiza.

TopokazujedajeHafizčakiudobamladosti,dokjejošbioučenikMirSejjidaŠerifa,biodrugimosobamapoznatkaotakav.NesjećamsegdjesampročitaodaHafizovpseu-donim“Jeziktajnogsvijeta”potičeizranograzdoblja,ane,kaoštosemisli,damujedatnakonsmrti.Ukolikojeovatvrdnjatačna,onapokazujedajevećzaživotabiopoznatkao arif i duhovnjak, tako da su njegove pjesme smatra-li jezikomtajnogsvijeta, tevjerovalida ihnijepisaokaoljudskobiće,većdasuonespuštenenanjegovosrceizvi-šegsvijeta.ŠtovišečitamooHafizu,svenamjejasnijedajebioučenjak,kojijeistovremenodosezaovisokederedžeirfana(njegovibližnjisugadoživljavalikaoarifa,anekaodervišailisufiju).

Hafizjeprijesvegabioistaknutiučenjaksvogavremena.VećspomenutiMuhammedGolandam,kadaseopravdavaHafizazbogtogaštonijesabraoikodificiraoDivan,kaže:“Tolikojebiozauzetiščitavanjemdivanaarapskeknjižev-nosti, Keššafa, Miftaha i Misbaha...danijeimaovremenanizašta.”Čovjekusečinikaodaopisuje rahmetliMirzuMuhammedaTakijaŠirazija.RahmetliMirzaMuhammedTaki Širazi je daleko ispred pjesnika.On je, također, biosestrićpoznatogpjesnikaKaanijaipisaojeveomalijepepjesme.Veomaistaknutivrstanučenjak,aliizasebenije

23

ostaviovelikbrojpjesama.Recimo,danekoupitadalijeMirza Širazi sakupio divan, odgovor bi glasio da je bio toli-kozauzetdanijeimaovremenazatakvošta.ZaHafizasu,također,tvrdilidajebiotolikozauzetnaukomdanijeimaovremenadasakupisvojDivan.

Prematome,povijestoHafizuonakvajekakojetonapri-jed izneseno.

Hafiz kroz prizmu njegovog Divana

Sada jevrijemeda razmotrimodrugi izvorzapoznavanjeHafiza,atojenjegovDivan. Danas se DivanuglavnomčitakakobiseupoznaliHafizinjegovamisao.Naravno,tojeispravaninanekinačindobarputzaupoznavanje,aličinimisedanijedandrugipjesnik,kakomeđuarapskimtakonimeđuiranskimpjesnicima,nijekaoHafizdvosmisleninejasan,niječakni IbnFarid.Stoga jeveoma teškoupo-znati Hafiza preko njegovogDivana. U nekim njegovimgazelimaoslikavaseneobuzdanost,pokvarenost,nemoral,gaženje svih svetinja, slavljenje trenutka i zanemarivanjesvihstvari.Nekigazeli,opet,predstavljajusamusržirfana,moralaiupravosusuprotniprethodnim.TakvadvojnostjevidljivaucijelomDivanu.UpravozbogtogaHafizunašedoba nemapremca.Tako čovjek koji se odao uživanjimai koji se dan i noćneodvajaod alkohola imuzike ili je,modernim jezikomkazano, hedonist, u svojimposlovimatraži od Hafiza pomoć te u većini pijanki i zabava Hafi-zov Divanpostajeobaveznapratnjapićuimuzici.Sdrugestrane,HafizovDivanoduvijekjebiozastupljeniudrugimkrugovima–namjestimagdjeseljudiokupljaju,sjedeiusamoćiseprisjećajusvojihgrijeha,čineibadetizikr.UtimtrenucimaoničitajuHafizovDivan,plačuilijusuze.Velik

24

je broj onih koji se ne odvajaju odHafizovogDivana, kako onihkojimaonuzpićeimuzikuoblikujeposebnuatmos-feru,takoionihkojiuzKur’anizbirkudovaImamaSedž-džadačitajuinjegovDivan.Tonisuproizvoljnosti.Ličnopoznajemmnogotakvihljudi.Nekiistaknutiučenjaci,kaoštojenaprimjerrahmetliFejz,gledalisunaHafizaupravotako.Kakojetomoguće?

Bacimo liovlašanpoglednaHafizovDivan,odmah,na samom početku uočit ćemo dvojnost i konotativnostznačenja.Postavljasepitanje:KojebioHafiz?Ciljnamjedagaupoznamoidaodgovorimonapitanje:Kojeonzaistabio?Uovojfazinasnezanimamišljenjepovijesti.UovojfaziželimonaosnovuDivanazaključitikojeonzapravo bio.

Upoznavanje neke osobe na temelju njenog djela ilizbirke pjesama predstavlja logičan korak. Znači, neop-hodno jepodrobnoanalizirati svedostupnepjesme.Mo-guće je da na kraju zaključimo da nemožemo upoznatidotičnuosobu; ipak, to je sa teorijskog ipraktičnog sta-novištaizvodljivo.Ukasnijojfazividjetćemokakveza-ključkemožemoizvesti.Akoneuspijemou tomnaumu,nema problema, a ako uspijemo, onda ćemo biti sigurnida analiziranje Divana ili djela nekog pjesnika predstavlja ispravan put.

KadajeupitanjuHafizovaličnost,postojebrojnepostav-keiteorije.Uprvojfazinavestćemosvepostojećepostavke,dabismoihukasnijojfaziuporedilisaDivanom i vidjeli da li ihstihovipotvrđuju.Historijskipodaciuodređenimslu-čajevimapomoći će namda otklonimo sumnju.Tako radedanašnjiistraživači.Uprvoj,teorijskojfazi,postavehipotezudabi jeupraktičnoj fazi ispitali iutvrdilikolikoodgovarastvarnosti.

25

Prva postavka: Hafiz je bio samo umjetnik

Prvapostavka jeste da jeHafizbiopjesnik, u punomzna-čenjuriječi,tačnije,dajebioisključivoumjetnik,tedanijeimaodrugogcilja,osimdauobličiumjetničkoremek-djelo.Kadaumjetnikželioblikovati remek-djelo,onsvimsilamanastojidokučitikojimaterijaliskojimciljemtrebakoristitiutompostupku.Uovomslučajunijepotrebnodavjerujeumaterijalilisredstvokojekoristi,negomujebitnokolikomutomožekoristiti.Ciljskulptorajestedaizradivrhunskuskul-pturuiteknakontogatragazamotivom.Razmišljaotomeštabimogloposlužitikaomotiv,kojimaterijaltrebakoristiti,dalijeboljigips,metalilikamen.Naprimjer,akoseuškoliSepahsalaranalazipoznatimudracišaljivdžijaBehlul,ondaje za tamošnje slikare najbolje da slikaju njega ili da pra-venjegovuskulpturu.AkonekoodlučinapravitiBehlulovuskulpturu,dalitoznačidapokazujekakopremanjemugajiveliku ljubav i naklonost?Ne, umjetnik traga zamotivompomoćukojegbinanajboljinačin izraziosvojuumjetnost.Poezijajesamaposebiumjetnost.Aristotelpoezijunijesma-traodijelomlogike.Poezijuiretorikusvrstaojeukategorijupetvještina,tj.umjetnosti,dabikasnijerekaodasvezajednopotpadajupodumjetnost,tačnije,dasuistovremenoinaukaiumjetnost.Stogaihjenazvaopetvještinailiumijeća.

DajeHafizvrhunskiumjetnikipjesnikupunomznače-njuteriječi,tj.dajesaaspektapjesničkeumjetnostidosegaovrhunac,utonikonesumnja.Ali,poprvojpostavciHafizje“samoumjetnik”isadržajnjegovihpjesamanetrebaozbiljnorazmatrati–kakoondakadapjevaopiću,ljubljenojislično,takoiondakadapjevaoBogu,irfanuiduhovnomputu,jersutosvesamopjesničkimotivi.Stimuvezistarisugovorili:

26

“Najboljapoezijajenajlažljivija.”Općenito,poezijajesat-kana od izmišljotina.Ona poezija kojuKur’an odbija i zakojuPoslanik islamakaže:“Začovjeka jeboljedastomaknapunivatrom,negodaganapunipoezijom”–jestepoezijačijisadržajpredstavljamaštarenjeifikciju.Ali,Poslanikjetakođerrekao:“Zaistasunekepjesmemudrost.”9

Uosnovipoezije jemašta.Logika,kaofilozofskadisci-plina,određujepoezijukaomaštu,odnosnoimaginativnuka-tegoriju.Toznačidanepodliježeredui logici, tezatoimaposebnudefiniciju.Akojetako,ondaizHafizovogDivana nijemogućeizvućiništaštobigovoriloonjemusamom.

PrenosisedajepoznatiarapskipjesnikFerezdakjednomprilikomizrekaosljedećestihove:

Noćas kraj mene ljupke su bdjele djeve,Otvarah djevičanstvom zapečaćene brave. 10

Pjesnikovdjeopisuje skupinu žena s kojima jeprobdionoć.Tadašnjihalifaoptužiogajezablud,tvrdećidajesamtopriznaounavedenimstihovima(ukojimapjevadajeci-jelunoćprobdiosaskupinomženaidaječitavunoćotva-rao“zapečaćenebrave”).Ferezdakmujeodgovorio:“Božijaknjigajeodmeneotklonilakaznu.”Kadgajehalifaupitaokako,rekaoje:“UzvišeniBoguKur’anukaže:A zavedeni slijede pjesnike. Zar ne znaš da oni svakom dolinom blude i da govore ono što ne rade?”11 Posao pjesnika je da opjevava iopisujeonoštonijeradio.12

9 Biharu-l-envar,tom79,str.29.10 Ferezdekov Divan,tom2,str.836,pripremaištampaAbdullaEnsari,

Kairo, 1936.11 Eš-Šuara, 224-226.12 ŠejhBehai:Keškul,tom4,str.9.

27

SličnosupripisivaliiHafizu(štoje,naravnolegenda,jerkakonavodeuopćesenijesusreosaTimurLenkom).NavodiseHafizovstih:

Osvoji li Turkinja iz Širaza srce mojeSamarkand i Buharu dajem za ben crne boje.

Samoupjesmijelogičnodasekaže:“ZanjencrnibenžrtvovatćuSamarkandiBuharu.”PripovijedasedamujeTimurLenkrekao:“Štapričaš?Jasamse tolikonamučiodok samosvojioBuharu iSamarkand, a ti bi ih žrtvovaozajedanben.”Hafizmunatoreče:“Podijeliosamsveštosamimao,pasamsadasiromah.”Tojejezikpoezijeijezikumjetnosti.

MutiudouleHidžaziudjeluOgledalo13 opisuje jedan do-gađaj.Naime,nekisiromahčitaojedjelojednogbelgijskogpisca (najvjerovatnije je to bio Moris Meterling,14 a autor tvrdidajepričaistinita).ČitajućigapaojepoduticajMe-terlingovihfantastičnihopisaidubokihmoralnihihumanihnazora.15PokupiojesveštojeimaoizaputioseuBelgijudasesusretnesapiscem.Kadjetamodošao,sekretaricamunijedozvoliladauđe,rekavšimudagaMeterlingneželividjeti.OnjojjerekaodajeprešaodugputkakobividioMeterlingaidanećeodustati.Kolikogodjesekretaricagovoriladanjenšefnemavremenazasusrete takvevrste idasevratikući,čovjeknijeslušao.Nakraju jepopustila izakazalamusa-stanaksaMeterlingom.Kasnijejeističovjekpričao:“Kadasamdošaodovrata,ugledaosamjednogružnog,odvratnog

13 Str. 93-100.14 IpaksečinidajepisacmislionaPjeraLatoša.15Meterlingjeizuzetnopoetičantakodainjegovaprozadjelujepjesnič-ki.Onjezaistapjesnik,anefilozof.

28

inamrštenogčovjeka,kojijeizašaopredmeneiupitaomeštaželimodnjega.Rekaomijedasegubiminamojračunuputionekolikouvreda.Tojebilosuprotnosvemuonomeštosamčitaounjegovimdjelima.Ostaosamzapanjenizačuđen.Nakontogasamotišaokodsekretariceipitaojedali jetoističovjekkoji jenapisaosvaonapredivnadjela.Rekla jedajeste.Rekaosamjojdanemoguvjerovati,nakončegajeizvadilaprelijepprsteniupitalamekakavje.Rekaosamdajeveomalijep.Onajeuzvratila:‘Dalitoštojeovajprstenli-jepznačidajelijepionajkogajenapravio?’Odgovoriosamodrično.Potomjesekretaricakazala:‘Tojesamoumjetnost.Mogućejedaonbudeveomaloščovjek,usvakompogledu,alidapraviveomalijepoprstenje.Pisacjeumjetnik,anjego-vaumjetnostjedastvaralijepadjela,štoneznačidajeionsamlijep.Tinisibioupravu.’”

Navedenupostavkunijemogućeodbacitibezvaljanihdokaza.ToznačidaHafizoveriječiniukomslučajunijemogućekoristitikaodokaz.Tonemožemoprihvatiti,alinaravnoniodbaciti.Neštotakvouzpomoćargumentacijeidokazivanjanijemogućeporicati.Ali,nikokopoznajeHafizovDivannemožeprihvatitidajeirfanskegazeleDi-vanapisaočovjekkoji jebiosamopjesnik iumjetnik,anijepoznavaoirfaniduhovnetajne.Kakojeondamogućeda je oblikovao trajno djelo koje i nakon sedam stotinagodinamoženatjeratinasuzeonekojigačitaju?Kaoštorekoh, tonijeargument, ali zamene lično takvoštanijemoguće.Odgovorbi bio sadržanupitanju:Zašto seda-nasnepojavinoviHafiz?ZarsupresahlitalentipasenemožepojavitinoviHafiz,Sadi iliDžami?Nijedovoljnokao razlog navesti okolnost da su talenti presahli. Ljudske duše idu u drugim smjerovima te više nema onih poputHafizadauobličavajudjelakaoštosunjegova ilibarem

29

kaoDžamijeva.Tojeindividualnastvariupravotudolazidoizražajaonaizreka:“Čovjekjeskrivenispodjezika.”Isto tako iplemenitiKur’an– a rekli smodanekiHafi-zov DivanupogleduduhovnostiimolitvistavljajuodmahporedKur’ana i Sedždžadovih dova – ostavlja svoj tragnaOvom svijetu u formi lijepog, ali ta ljepota proizlaziizmetafizičkogitranscendentnogsvijeta.Kur’annatomejako istrajava.

Kur’anskamudžiza jeu tome. (Kada slušaju ono što se objavljuje Poslaniku, vidiš kako im liju suze iz očiju, jer znaju da je to istina.16 Pravi vjernici su samo oni čija se srca stra-hom ispune kad se Allah spomene, a kad im se riječi Njego-ve kazuju, vjerovanje im uvećavaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.17 Kad se Allah samo spomene, grče se srca onih koji u Onaj svijet ne vjeruju.18 Allah objavljuje najljep-ši govor, Knjigu sličnu po smislu, čije se pouke ponavljaju, zbog kojih podilazi jeza one koji se Gospodara svoga boje, a kada se spomene ime Allahovo, kože njihove i srca njihova se smiruju.19)Tonijeizmišljotina.DajePoslanikbioumjetnik,nikadnebimogaostvorititakvodjelo.DajeImamZejnul- -Abidinbiosamoumjetnik,nikadnebimogaostvoritidjelokaoštojeSahifa.Pomommišljenju,kolikogoddajenekiumjetnikrječitivješt,teškodamožestvoritidjelokaoštojeKumejlovadova.Istotako,nijemogućedačovjekkojinijeobuzetduhovnimzanosom–nekažempokvarenjak,običničovjek,hodža,predavačkomentaraMuteali i Keššafa (navo-disedajeHafizpredavaokomentardjelaMuteali)–napišeovajgazel:

16 El-Maide, 83.17 El-Enfal, 2.18 Ez-Zumer, 45.19 Ez-Zumer, 23.

30

nezvani namjernici ljubavi ljudi su i džini,za dospijeće do sreće, želju vidljivom učini!Trudi se gospodine i bez blagodati ljubavi ne ostaj! Jer niko ne kupuje roba s mahanom neznanja, znaj!Do kada jutarnje vino i slatki jutarnji snovi? Nastoj se noću kajati, u cik zore suzu pustiti!

OvojejedanodnajveličanstvenijihgazelaHafizovogDi-vana.Da li jemogućeda tobudusamoprazne riječi?Ali,kaoštosamrekaoovonijemogućedokazivati.Bezobziranajasnoćunjegovoggovora,nijemogućeništačvrstodokazati.Tojesamohipoteza.

Srećom,ovahipotezanemapunopobornika,panemanipo-trebedasenanjojdužezadržavamo.DanasnegovoredajeHa-fizbiosamopjesnik.IzriječiprofesoraAndžuvijamožeseza-ključitidaonsmatrakakojeHafizbiočovjekkojijepatiozbogsituacijekojajeondavladala.Sobziromdamujebiloteško,utočištejenašaoupjesmama.Ali,nionsamnevjerujeuto.

Druga postavka: Hafiz je pisao svoje pjesme u različitim stanjima

Druga,takođerneobičnapostavka,jestonadajeHafizstavo-vekojisuizrazitooprečni,očemućebitiriječikasnije,izno-siopoduticajemrazličitihpsihološkihstanja.Ondakadajebioobuzethedonizmompisaojehedonističkestihove.Ukrat-ko,uzimaojesveštomusenudilo.Sdrugestrane,kadajebiouduhovnimstanjima,pisaojeirfanskestihove.Tačnije,kolebanjakojaseprimjećujuuHafizovimstihovimapotičuod variranja njegovih duhovnih stanja. Hafizova duhovnastanjasuosciliralanaveomavisokim i različitimnivoima.Pitamosekakojetomoguće.

31

EdwardBrownje,također,biotakvogmišljenja.OnjenaengleskomjezikunapisaodjeloPovijest iranske književnosti. Utrećemtomu,gdjepredstavljaperiodizmeđuSadijaiDža-mija,kojijepreveoAliAsgarHikmet,kažedasetamogdjeHafizgovoriopićuivinuzaistairadiotome,atamogdjegovorioirfanu,zaistajeutovrijemebioutakvomstanju.Unastavkupiše:“Moždavamsetočiničudnim,alinepozna-jeteIrance,jerjekodnjihtomoguće...”20

20 Činisedaovajdionijedokrajasnimljennakaseti.

32

HAFIZ,CVIJETIZCVIJETNJAKAISLAMSKOGUČENJA

DošlismodozaključkadajeHafizpisaopoezijunanačinkojidopuštačitaocimadagarazličitotumače.JednavrstatumačenjaHafizovogDivanajestematerijalističkikomen-tar.Topodrazumijevadastvariipojmovekaoštosuvino,ljubljena,sumnja,zadivljenost,slavljenjetrenutkaislično– štoHafizaprikazujeuhedonističkomsvjetlu– tumači-moegzoteričkiitvrdimodajepjesniktačnotoimislio.Uprethodnompoglavljureklismodajedanbroj istraživačaupravototvrdi,alioni,svjesnoilinesvjesno,navodesamojedanbrojHafizovihpjesama.Oni tumačegazele sama-terijalističkom pozadinom dok ostale prešućuju. Ustvari,navode onaj broj značenja koja opravdavaju njihove sta-vove,onestvarikojemogusebipripisati,alikadajeriječostihovimaukojimasenalazedrugačijaznačenja,ostajubez teksta.Ako tako posmatramo, onda dolazimo do za-ključkadajeHafizbiopjesnikiumjetniksakrajnjenastra-nimmoralnimnazorima,anavrhuncupoetskogumijeća.Tojejednavrstatumačenja.Nekomožeupitatiučemujeproblemtakvogtumačenja.ZarčvrstotvrdimodaHafiznijebio takav?Našcilj jedavidimokakavHafizuistinujestebio.Takavnačinrazmišljanja,odnosnomaterijalističkipo-gledpjesnikanasvijet,nijeništanovoineobičnoupovijestiislamskecivilizacije.Uvijekjepostojaojedanbrojpjesnikakojisusvojaumjetničkadjelastvaraliuovojformiikojisubezustezanjaiotvorenopredočavalisvojematerijalističkenazore.Evropljaniihzovuepikurejcimaihedonistima.Bu-dućidanionisaminisusaglasniokoiznesenihoznačava-

33

nja,jernekismatrajudaEpikurnijebio hedonista u tolikoj mjeri,ovopitanjeostajenaterminološkojrazini.

Jezidizam

UpovijestiislamaJezidibnMuavijajebioprvipjesnikkojijeusvojimpjesmamaismijavaovjerska,moralnaiduhovnaznačenjaikojijeotvorenopjevaoouživanju,zabavi,vinu,ženamaisl.Prematome,onoštoEvropljaninazivaju“epiku-reizam”muslimanitrebajuzvati“jezidizam”jerjeJezidbioprvaosobaupovijestiislamakojajeotomegovorila.Narav-no,Jezidjebioveomavještirječitpjesnik.Čuosamdajenjegovdivanvećštampan.PoznatojedajeKadiibnHulkan,jedanodnajpoznatijihislamskihalimaihistoričara,čijedje-lopredstavljajedanodtemeljaislamskehistoriografije,volioJezidovupoeziju,aisamjebioknjiževnik.OnnijecijenioJezidakaočovjeka,alijebiozadivljennjegovimpjesmama.UJezidovimpjesmamaotvorenoseismijavajusvemoralne,vjerskeiduhovnevrijednosti,nasuprotuživanjuislavljenjuprirode.Tose,naprimjer,vidiusljedećimstihovima:

O drugovi moji, na noge!Oslušnite pjesmi zvukove!Čaše vina pune ispijte!Priču o moralu pustite!

Moral i duhovnost poriče posebno onda kada pozivahedonizmu:

Lutnje jecaj meni brani,poslušati dok uče ezani.Umjesto hurije iz Dženneta,Odabrah staricu iz bureta.

34

Uarapskomjezikustaricajealuzijanastarovino.Primjer:

Sunašca čokota21 dno krčaga je sazviježđeIstok joj krčmar, zapad usne miDok iz krčaga u čašu se spušta22 Ko od Zemzema do Hatima što kreću se hadžije.23

Pa ako je danas zabranjen prema Ahmedovoj vjeri Uzmi ga prema Isa ibn Merjeme vjeri!24

Ilikadagovoriodžamijama:

Džamije ostavi pobožnjacima nek’ ih nastaneNa prag krčme sjedi, tu nas napoji!Baš, slavlje je u potezanju vina,Za klanjače nema dunjaluka i dina.Gospodar nije rekao: Teško onima koji piju vino! Nego, onima koji namaz obavljaju teško!

Motiviomalovažavanjadžamijaivjerskihobredazastu-pljenijisuunašojirfanskojpoezijiodonihuarapskimpje-smamaouživanjuipijankama.Također,unašojklasičnojpoezijizastupljenisuimotivikojiseodnosenapitanjene-dovoljnograzumijevanjazadruštvenetegobe:“Akopostojiobaveza,ondajetouživanjeucvijećuipijenjevina.Uzminovac,pićeilijepestvarikaoštojecvijećeinekbudeštaćebiti!”

21Mislinavino(unjegovojpoezijiuvijekseomalovažavajuivrijeđajuvjerskeimoralnevrijednosti).

22 Dokklokoćućispuštaseizburetaučašu.23 KaodasuhadžijekojesekrećuizmeđumjestaHatimiZemzemuMeki.24 Dakle,akojeuislamuzabranjeno,pijgauskladusakršćanstvom!

35

Muavija je bio zabrinut zbog Jezidovih pjesama, jer jeJezid trebao biti njegov nasljednik. Pošto je Muavija bioiskusanpolitičar,znaojedaJezidnaovajnačinpotkopavahilafet,posebnozbogtogaštonijepokazivaozanimanjezavlast. Da bi zainteresirao sina za vlast i vojne poslove, poslao gajeupohodnarimskuvojskuipostaviogazazapovjedni-kaislamskevojske.Vojskajekrenula,aliJezidusenijeišlo.Krenuojeteknakonštosevojskaudaljilaistigladojednogsamostana.25Kasnije,nakonštosevojskautaborilananekomodredištu,donjegajestiglavijestdajezavladalazarazaidavojnicipadajupokošenibolešćupoputjesenjeglišća.Usa-mostanuseJezidodaouživanjuirazvratnomprovodusane-komženompoimenuUmmuKulsum.Uopćenijerazmišljaoovojsciiratu.Tomprilikomispjevaojestihovekojiukazujunanezainteresiranostzateškoćeobičnihljudi.

Šta narod zadesi briga me nije,bolest i pošasti usred Kazkazuna. 26

Dok podignutih ruku na tepih se naslanjaKod mene, u samostanu Ummu Kulsuma

Kasnijesuidrugipjesnicikrenulinjegovimstopama.EbuNuvas,jedanodnajboljihpjesnikaklasičnearapskepoezije,spadautukategoriju.Njihovepjesmesuslužiledazadovolje

25 Blud ipijenjealkoholameđumuslimanimaraširilisuse izkršćan-skihsamostana,jerislamskipropisiinisutodopuštali.Kršćanisuusamostanimaposjedovalialkohol inaraspolaganjusuimbileženekojesutuživjele.Tamjestasupostalamjestarazvrata.NekadašnjepodručjeŠama(današnjaSirija,Jordan,PalestinaiLiban)ipogranič-nopodručjesaBizantijombilisupoznatipotomejersubilinaseljenivelikimbrojemkršćana.

26 Čini sedaKazkazuna iliFarkadunapredstavljanazivnekogmjesta.UnekimrukopisimasamnašaodapišeKazkazuna,audrugimFarkaduna.

36

strasti aristokratije i vladara.Dvorski pjesnici, zabavljači injimaslični,kojisuželjelizadobitipažnjuvladara,nazaba-vamaisijelimacitiralisuovakvestihove,čimesuupotpunja-valiatmosferurazvratainemorala.

Oni koji Hafiza tumače na materijalističkim osnovamaposmatrajugaupravouhedonističkomsvjetlu.Aonoštoganesumnjivodovodinaudarmogućihoptužbijeste,pomeni,činjenicada jeprvi stihuprvomgazelunjegovogDivana, preuzetodJezida:

Krčmaru, okreni čašu i piće ponudi,Jer ljubav sprva učini se lahka, al’ dođoše teškoće.

SmatrasedaovajprvistihpripadaJezidu,auoriginaluglasi:

Okreni čašu i piće ponudi, krčmaru!

Cijelidistihglasi:

Ja otrovan hašišem i pićem sam,Okreni čašu i piće ponudi, krčmaru!

OvajstihideuprilogtvrdnjidajeHafizbiohedonističkipjesnikisljedbenikJezida.Nekikasnijipjesnicipokušavalisu ga opravdati, a neki su ga optuživali zbog toga što jeposudio Jezidove stihove.Sudi27 u svomkomentaruHafi-zovog Divana navodi da je pjesnik po imenu Ehli Širazi

27 SudijebiojedanodnajistaknutijihkomentatoraHafizovogDivana, a pisaojenaturskomjeziku.Onjenapisaofilološkikomentar,neulazećiuHafizovenamjere.PokušaojeHafizapribližitiTurcima.Uglavnomsebiousredsredionagramatičkeifilološkepojedinosti.

37

pokušaoopravdatiHafizaistomnamjeromjenapisaoslje-dećestihove:

Usnih noći jedne Hafiza slavnaO ti što u znanju i mudrosti nema ti ravna! 28

Od Jezida stihe zašto pripisa sebi?Pored znanja i savršenstva pri tebi?Reče: Neupućen u ovo ti si ost’o,Bezbožničko, znaj, vjerniku je prosto.

Međutim,drugipjesnikpoimenuKatibiNišapurinijesesložio sa takvimpristupom,pakritikujeHafizana sljedećinačin:

Velikom Hafizu čudim seTako bespomoćan li je.Šta mudro u stihu Jezidovu slavi,na čelo Divana baš njega da stavi?Iako je muslimanu, bezbožničko O tom priče nema, odobrenoAl’ za lava vel’ka je skaradnostIz čeljusti kera zgrabiti kost.

U svakom slučaju, ovo je dokaz za tvrdnju da jeHafizbiomaterijalističkiihedonističkipjesnik.Unastavkućemopokušati pokazati šta je istina.Da liHafizovDivan zaista trebatumačitinaovajnačin?DasusveHafizovepjesmebileistovjetneisličneonimakojesmonavodili,odgovorilibismopotvrdno.Utomslučajuništanasnebisprječavalodakaže-modajeHafizzaistabiohedonista.Ukolikobisepostavilo

28 Ukomentarupiše“bezbroja”,alitačnijeje“bezpremca”.

38

pitanjezaštoHafizanazivaju“jezikskrivenogsvijeta”iza-štogasmatrajusvetimpjesnikom,odgovorilibismodajetogreška,jertonijestavhistorije,negomišljenjeobičnognaroda.SobziromdajecijeliDivanistovjetan,ondatoznačidajeHafizuistinubiomaterijalistaihedonističkipjesnik.

Ali,tonijepravaistinajersveHafizovepjesmenisuiste,nitiprožetehedonizmom.UkolikoHafizabudemoprosuđi-valinatajnačiniukolikonasoptužizaklevetu,nećemoima-tiodgovora.AkonekoželigovoritioHafizunaosnovunje-govog Divana(štojetrenutnoinašcilj,jersmovećgovoriliohistorijskomaspektuHafizoveličnosti),ondamoraiščitaticijeli Divanodpočetkadokraja.

UvezisKur’anomjerečeno:“JednidijeloviKur’anatu-mačedrugedijelove.”29AsamKur’anzasebepostavljame-todologiju:

On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavni-naKnjige,adrugisumanjejasni.Oničijasusrcapokvarena–željnismutnjeisvogtumačenja–slijedeoneštosumanjejasni.30

Kur’anjeprvigovorioojasnim(muhkemât)imanjeja-snim(mutešâbihât)ajetima.Međutim,todamuhkemâtajetipredstavljaju glavninu Kur’ana, znači da oni predstavljajureferentnuosnovucijeleKnjigeikriterijzatumačenjemu-tešâbihajeta.Akoželimonekekur’anskeajeteizvućiiposta-vitikaokriterij,ondaćemodoćidozaključkakojineodgo-varanamjerisamogKur’ana.Većinavelikihdjelasutakvadanijemogućenaosnovudijelovaprosuđivatiocjelini.

29 Nehdžul-belaga,hutba131,sadodatkom:“Jedninjegovidijelovisvje-dočedrugedijelove.”

30 Ali ‘Imran, 7.

39

SamHafizu svojimpjesmamadajeodređene smjerniceiključzanjihovorazumijevanje.Koristećiodređeneriječiitermineonželiukazatinatumačenje.Naprimjer,riječikaoarif,sufija(naravno,Hafizsufijeveomačestokritizira),sa-lik,tarik,tarikat,putnik,muršid,pirisl.predstavljajusveteterminezaHafiza.NavedeneriječiupućujunatodaHafizovDivanpripadaskupini irfanskihdivana.S timuvezi,prijesvegajepotrebnoupoznatisesaistaknutimarifima.

Hafiza,kaoniDželaluddinaRumijaMevlanunijemogućeodvojiti od arifa niti njegovu poeziju tumačiti izdvojeno odirfana.Hafizajepotrebnotumačitiuskladusairfanskimnazo-rimaiistovremenouzetiuobzirprednostiinedostatkenjegovepoezije.Prematome,neophodnojenačinitiuviduživotidjeloistaknutiharifakakobismovidjelidalijemeđunjimabilouo-bičajenokoristititerminologijukojujekoristioHafiz.Naime,poznatojedajesimboličkinačingovoraipjevanja,odnosnokorištenje riječi koje imaju drugo značenje bilo uobičajenomeđuarifimaiislamskimmisticima,kakoonimakojisugovo-riliarapski,takoionimakojisugovoriliperzijskijezik.Dakle,tojebilauobičajenapraksaprijeHafiza,tesučakisamiarifitvrdilidakoristejeziksimbolairiječikojeimajuposebnozna-čenje.ToseneodnosisamonaHafiza,nitinaperiodukomeježivio,čaknisamonaperzijskijezik.Ukolikobismooovojtemidetaljnijegovorili,moralibismoobjasnitiimnogedrugestvari.Unastavkućuotomegovoritisamoonolikokolikojepotrebnodasedatamaterijapribližičitaocima.

Muhjiddin ibn Arebi, otac islamskog misticizma

RanijesmonavelidajeIbnArebinadahnuosvearifeiislam-skemistikekojisuživjelinakon7.stoljećapoHidžri.Drugimriječima,onjeotacirfanatj.islamskogmisticizmaičovjek

40

koji je napravio veliki preokret u irfanu (kada kasnije bu-demo govorili o teorijskom irfanu, nešto više ćemo reći oovojtemi).SviarifikojisuživjelinakonIbnArebijabilisupodnjegovimuticajem.Mevlana,Hafiz,Šabestariidrugibezsumnjesusljedbenicinjegovogpravca.Onje,također,spje-vao stihove od kojih neki predstavljaju vrhunac pjesničkeumjetnosti.KaoštokažemodaMevlanunijemogućestavitiuokvirepoezije,IbnArebija je još težestavitiu teokvire.Onjebioveomazanimljivčovjek.NapisaojepoetskodjelopodnazivomTerdžumanul-ešvak (Tumačenje želja),kojejesamkomentiraoudjelupodnazivomZehairul-a‘lak (Riznica simpatija).Ovodjeloještampanoidanasjeuupotrebi.Svepjesmeuovojzbircisuljubavne,noiporedtogaštoonsamuuvodunavodidaseuMekisusreosajednomženomarifom,kojajeinačebilanjegovmurid,ištotvrdidasveriječiupje-smamaaludirajunaistuosobu,pačakiotvorenonavodidaciljaupravonanju(”Svakoimekojeupotrijebimupjesma-ma,bilotoSuada,Hindilinekodrugo,odnosisenanjuisvakakućakojuspomenemodnosisenanjenukuću”),zna-čenjenjegovihpjesamajeipaksimboličko.Ali,“simbolič-ki”neznačidaukolikospomenemovino,mislimonaneštodrugo,kaoštokadakažemo:“Vidiosamlava”,podlavommislimonahrabrogiodvažnogčovjeka.Kadasespomenevino,misliseupravonavino,nokadaseopisujevino,ondasemislinaneštodrugo.Tuvinoalegorijskipredstavljane-štodrugo.Kadapjesnicikoriste alegoriju,umjesto jednihriječi upotrebljavajući druge, ukoliko na njihovo mjestostavimooriginalneriječi,značenjesenemijenja.Međutim,kodsimboličkoggovorajedrugastvarupitanju:raspravljaseoznačenju.U tomslučajuonoegzoterijsko je isprav-no i ima jednoznačenje, aezoterijsko seodnosinadru-goznačenje.Toličinakur’anskistilzahirskogibatinskog

41

(egzoterijskogiezoterijskog)značenjariječi.Ovoneznačidasukur’anskiterminiupotrijebljeniradiunutarnjegzna-čenja,adavanjskoznačenjepredstavljaalegoriju,negodasu termini višeznačni, odnosno da posjeduju unutarnje ivanjskoznačenje,pričemuegzoteristi razumijevajuvanj-sko, a ezoteristi unutarnje.

IbnArebiunastavkukaže:

Nisamnapisaonidjelićovepoeme,adapritomnisambiopoduticajembožanskih,duhovnihstanjaiuzvišenihrazlo-ga,takodasampisaosimboličkimstilom.Zbogtogajeonodrugoznačenjeboljeodprvog.

Daljekaže:

Onajesamaznaladaaludiramnanju,međutim,nedajBožedaonajkočitaovajdivanpomislidasammisliosamonavanjskoznačenje.

Nakontogapišedajenekialimkritikovaonjegovdivankada jeobjavljen,amoždasuganekiproglasili ibogohu-ljenjeminevjerstvom.“Kadajeonajčovjekštoporičemojepjesmevidiokomentar,pokajaoseiučiniotevbuzbogtogaštojeokrivioinegiraofakireiarife.Općenito,pravilojedaoniusvojimgazelimakoristetešbib.”

Tešbibznačidasepjesmazapočinjeiposvećujevoljenojosobi,nociljpjesme je sasvimdrugačiji.Naprimjer, jednaod najveličanstvenijih, najiskrenijih i najljepših islamskihkasida,KasidaBurda,počinjeupravonatajnačin.Sastojiseoduvodaiosamdijelova,nakončegaslijedihvalaipohvalaMuhammedu,s.a.v.a.Tojeveomaneobičnaiveličanstvenakasidakojapočinjenasljedećinačin:

42

Il zbog uspomene Zi Selemine blizine,miješana iz oka s krvlju suza lije?Il zbog vjetra od Kazime što bije,Iskri svjetlost iz tamne očne dubine?

Vrlosličnokaokadanekopjevaosvojojdragoj.TakosuradiliipjesnicikojisukasnijepjevaliohazretiAliju,ImamuHusejnu itd. Najprije pjevaju o ljepoti lica, uvojaka i sl., da bitekpotompristupilihvaljenjuhazretiAlije.Jasnojedasuutovrijemearifipjevaligazeleikoristititašbibe,nopritomesumislilinaneštodrugo.Nakontogasekaže:

Kad god se ruina doma svoje voljene sjetim, 31

Il’ ognjišta il’ predjela tog32

Il’ onog što rekoh ona, ili rekoh onIl’ oni il one skupa, il’ oboje. 33

I spomenem li Nedžda ime,Il’ ime Tahame spomenem. 34

I kada kažem da oblak plače,I kada kažem da cvijet se smije35

Il’ kada govorim o ženama prsatimBlistavim poput Sunca ili rumenim36

Sve što spomenuh i što je navedeno Ili slično tome, da se razumije:To su božanske tajne i blistave zrake

31 Talel–uspomenenadragu,ostaciporušenogdoma.32 Rubu‘ i mekam –ognjište,predjeliioblasti33 Akokažemon,akokažemona,akokažemoni,akokažemoneilištagodkažem.

34 AkospomenemNedždiTahame.35 Akogovorimoplačuoblakailioosmijehucvijeta.36 Kaibun –isturenihgrudi,oženamablistavimpoputSunca.

43

Koje je Gospodar Nebesa poslao u srce37

Moje srce ili srce onoga što Poput mene je poučen od BogaUzvišena veličanstvena svojstvaSpoznaju se samo uz iskrene prethodnikePa odvrati razum od izvanjskoga Za unutarnjim tragaj, dok ne shvatiš!

Dželaluddin Rumi Mevlana

Iako Mevlana u Mesneviji ne uvodi tešbib ili tagazzul i kori-stidrugijezik,onipaksvojimčitaocimaskrećepažnjudanepotpadnupoduticajdoslovnogtumačenjanjegovihstihova.Utusvrhudonosijakoprikladnopoređenjearifasabožanskimpticama.Čini sedanaovaj način aludiranaAttarovodjeloMantikut-tajr (Govor ptica).Naime,Attardonosipričuopti-camakojesuseskupileupotrazizaBogom,načijemčelusenalazi hudhud(pupavackojijesimbolmuršida,doksuostalepticemuridi).Navedenepticekrećuupotragukakobimistič-nupticuSimurga izabrale za svogavladara.Mevlana salike(duhovneputnike)poredisapticamaupotrazizaSimurgom:

Kad čuješ glas božanske te pticeIzvanjsko mu da poput pretka je shvatišI onda ga sa sobom porediti staneš,Čistu maštu kao stvarnost prihvatiš38

Termina raznih za izmjenu ima,Al’ ne znaju gafili ništa o njima.

Štajošmožemododatinakonovihstihova?

37 HoćudakažemdasutotajneiinspiracijeodBoga,kojesusespustileumojesrceikojesamjanatajnačinpredstavio.

38 Tisvojumaštuprenosiškaostvarnost.

44

Šejh Mahmud Šabestari

MahmudŠabestariusvojojpoemi,kojaspadaurednaj-veličanstvenijihirfanskihdjelaupovijesti,tumačiupravooneizrazeokojimagovoriMevlana.Jedanodistaknutihmislilacaipjesnikatogvremenamujepostaviopitanjeuvezisirfanskimsimbolima,naštamujeŠabestariodgo-voriouformipoezije.Onsamtvrdidajeovoveličanstve-nodjelonapisaotokomjednenoći,štopredstavljavelikočudo.

Glasnik s hiljadu zahvala i dobara,Stiže na hizmet ljudima Horasana.

Jednoodpitanjakojasumupostavljenaglasi:

Šta želi duhovnjak s onim riječimaKoje govore o očima i usnama?Šta traži od obraza, uvojka, nausnica i benaOnaj što duhovne mekame i halove ima?

Jasnojedaihjezanimaloštaarifipodrazumijevajukadakoriste sve ove simbole. Šabestari podrobno raspravlja otomeustotinjakstihova,dabipotomodgovorionapitanje(pročitatćuvamnekestihove):

Sve ono što u svijetu je vidljivo Ko slika Sunca Onoga je svijetaSvijet ko uvojak, nausnica, ben i obrva jeJer svaka stvar na svom je mjestu lijepaIsijavanje nekada Džemala, a nekad Dželala jeObraz i uvojak tih značenja je primjer

45

Veličanstveni Božiji sifati su blagost i silinaOd njih su potekli obraz i uvojak ljepoticaKad opipljivi postanu ovi izrazi zvučniZbog čula što su uspostavljeni39

Duhovni svijet nema svoga krajaPa kako onda da ga oko vidiSvaki smisao što iz darovitosti potekne 40 nema načina izrazom da se izrekne 41 Kad duhovni ljudi značenje tumačePojašnjavaju ga poređenjem sa sličnim42

Jer pojavno Onoga svijeta je ko sjenaOvaj ko dijete, a Onaj je dadilja.

Nakontogapristupatumačenjuznačenjariječikaoštosu obraz, uvojak itd. Iza navedenog ponovno slijedi pi-tanje:

Vino, svijeća i ljepotica šta značeČovjek krčme, ama šta to znači?

39 Izrazisuprvobitnonastalizbogosjetilnihiperceptivnihznačenja.40 Irfanskaznačenja–inspiracijesrca.41 Duhovnastanjakojasepojaveusrcuuglavnomsenemoguobjasnitiriječimajersuriječinastalesciljemdaseobjasneznačenjakojačovjekupoznajeputemčula.Nadrugommjestukaže:

Značenje nikad u riječ ne stajeJer beskrajno more u posudu ne staje

Sabzivariutomsmislucitirajednuarapskupjesmu:

Odijelo skrojeno od ovih dvadeset i devet harfovaKako da pokrije tijelo značenja?

Dakle,riječimanikakonijemogućeobjasnitiovaznačenja.42 Znači,koristepoređenja.

46

Odgovorslijedi:

Vino i svijeća irfanski osjećaj i svjetlo jePogledaj ljepoticu što ti skrivena nije.

Nakoniznesenogpristupapodrobnomobrazlaganju.

Magribi

Magribi je jedanodpoznatih sufijskihpjesnika,kojina-ravnonijedosegaoHafizaupogledupjesničkeumjetnosti,aliganekizbogdubineirfanskihznačenjastavljajuispredHafiza.Kaoštorekoh,onnijepoznatposvomumjetnič-kom ilipjesničkomopusu,većpo irfanskim iduhovnimdubinama. Iza njega je ostao čitav divan pjesama.NekeodnjegovihpjesamasamcitiraousvomdjeluMeđusobni doprinosi islama i Irana.Unastavkućunavestinekenje-govestihove:

Ako u ovom divanu pjesama vidišHarabat, harabadžiju i pijaniceIdola, opasač, brojalicu i križMaga, kršćana, medžusiju, samostan i kandiloVino, ljepoticu, svijeću i haremZvuk tambure i glas pijanihVino, krčmu i bohema krčmanskogSuparnika, krčmara, kocku i dovuPoj harfe i jecaj najaPiće, pijančenje i vrč koji kružiBure, bokal i vinsku bocu prodavačaDruženje uz pićeTrčanja iz džamije ka krčmi

47

I smiraja pronalaženje tamoStavljanje u zakup svog bokala Davanje duše i tijela za vinoCvijet, cvijetnjak, čempres, vrt i laleVečernje priče, kišu i rosuNausnice, ben, uzrast, stas i obrveObraz, jagodice, lice i kosuUsne, zub, mahmurno i veselo okoGlavu, noge, pojas, šake i rukeNe bjesni zbog govora ovogVeć pronađi namjeru riječimaNe zapetljavaj se u gomili izrazaAko pripadaš poznavaocima tajniIzoštri vid da lijepo vidišKloni se kore, da jezgru opazišAko oko od vanjskoga ne odvojiš Kako da znalac tajni postaneš?Jer svaka od ovih riječi dušu imaIspod svake od njih svijet imaTi dušu traži, a tijelo ostaviTraži vlasnika imena, a imena se maniNe zanemaruj ništa od detaljaKako bi postao znalac istina!

Hatif Isfahani

HatifoistomkazujeusvompoznatomTardži bandu, koji počinjestihovima:

Srce i tijelo za tebe žrtvujem Oba na putu tvom žrtvujem!

48

UjednomodsvojihTardži bandakaže:

Hatif znalac spoznaje što ponekad gaPijanac, a nekad trijezni zovuDef, harfa, krčmar i pjevačVino, vrč, krčmar i opasačNamjera u njima duboku istinu skrivaŠto znakovima ponekad se ukaže živa.

Šejh Behai

Oovimtemamasupjevalimnogipjesnici,paionizakojeniukomslučajunemožemotvrditidapripadajuskupinibo-hemaihedonista.Naprimjer,ŠejhBehai,istaknutipravnikišejhul-islamsvogavremena,usvojimpjesmamakoristiojehedonističkestihoveuistojmjeriukojojjetočinioiHafiz.Zaprimjerćemonavestinekolikostihova:

Vjeru i srce izgubih zbog jednog pogleda njena43

O srce, u igri ljubavi kajanju mjesta nemaKlanjam se idolu, put ka džamiji ne pokazuj mi!Kafir puta ljubavi, ja daleko sam od islamaOd prijatelja osim njega ništa drugo ne želimO zahide, neka daju ti hurije i Džennet44

Na vratima krčme pijanog zahida vidjehMubarećli, o kršćane, muslimanu ja rekohPlemenitošću uzdigni moga srca domPrije nego li sam doživi slom!

43 Kasnije ćemo govoriti o tome na šta je pod vjerommislio šejhBehai.

44 Naravno,ovestihovekomentirajuistokaoiHafizovegazele.

49

Poezija allame Tabatabaija

Ukolikoželimosakupitipjesmekojesunaovutemunapisa-li istaknutialimi,fakihiimudžtehidi,kaoštosubiliMirzaMuhammedTakiŠirazi,45 rahmetliNaraki idrugi, to samozasebepredstavljaposebnupriču.Međutim,ukratkoćusezadržati na stihovimamoga profesora, allameTabatabaija.Davidimoštaćematerijalističkikomentatorirećioovome:

Kažem kao što uvijek govorio samVjera je moja ljubav ljepotica.46

U vjeri ljubavi slavi se opijeniIz ove skupine bježe savjesni.Sa veseljem, mirom, snom i jelomNemaju ništa srcem zamišljeni.Izuzev suza u oku i vatre srcaNema ništa u rukama paćenika.

45 TakođeripjesmerahmetliimamaHomeinijakojesuobjavljenenakonnjegovesmrti.Zaprimjerćemonavestijednuodnjih:

O draga, zarobljen benom tvojih usana samVidjeh tvoje bolno oko i bolestan samOslobodih se sebe i udarih u doboš: Ja sam istinaK’o Mensur kupih vješala zbog togaTuga drage zapali vatru u mojoj dušiKad dođoh sebi na svakom bazaru znan postahVrata mejhane otvorite ispred mene danju i noćuJer zasitih se džamije i gradske školePokidah odjeću zuhda i licemjerja te obukohHirku pira harabata i postah prosvijećenGradskome vaizu što muči me savjetimaPomogoh dahom pijanog boemstvaPustite da spomenem hram idolaJa koji uz pomoć idola mejhane postah svjestan.

46 Utrenutkuvjeruoduzima.

50

Podigoše u mahali zaljubljenikaZidove između srca i želje. Koliko je Farhada umrlo na planinama?Koliko je Haladža otišlo na vješala?Šta ima svijet do srca i ljubavi drageOsim maštarija gomile?Dobročinitelji i zaljubljeniciNikad ne pružaju ruku mrtvimaNajveći zaljubljenici što slobodni suOdvojeni su od mreže niti duše Okrvavljeni vlastitom krvlju su otišli. Kakvi prekrasni cvjetovi u potocimaS proljeća, dok nebo čestitke šaljeU okrilje vrta pljuskovima kišeZelenilo uzdiže lice u dolinama i nizinamaPostavlja šator cvijet u cvijetnjakuUkrašava ga potočni grmU vodenom ogledalu licaGrančica ruže priklanja se uz lopočUz stotinu dodvoravanja cvijetu naraVjetar sa krova dere zavjesu pupoljkaHiljade lijepih riječi mu donosiUz zvuk naja i melodiju harfeVrište s čempresa i jasmina žiceUz sjećanje na uvijene obrve ljepoticaPodigni vrč na slavlju pijanicaOtvori čvorove tajni svijetaJer vino teškoće čini lakšimOsim kajanja i bajki ništa je svijet Zatvorene oči su sretnika Zbog žaljenja ne daj budućnost47

47 KakosličnoHafizu!

51

Jer, kao i prošlost – budućnost je san48

Pazi, ne zavaravaj se DunjalukomJer u podnožju ovog cvijeta trnje jeDiži neprekidno čašu, i zabavi seSve ostavi, nek’ uzmu besposleni!”

Hafiz je cvijet iz bašče islamskog učenja

NatemeljunavedenogmožemozaključitidajeHafizcvi-jet iz islamske bašče. Zamislite bašču površine hiljadukvadratnihmetaraukojojsenalazinadesetinerazličitihcvjetova. Jedan od tih cvjetova jeHafiz, a ona bašča jebaščaislamskogučenja.Onajebilatolikoprostranadajeobuhvatala pola svijeta.U njoj se nalaze različiti jezici.Ja sam spomenuo arapski, ali je isti slučaj i sa ostalimjezicima.NijeuredudaHafizaiskinemoizovebaščeidagatumačimopovlastitomnahođenju.Hafizatrebaposma-tratisamoubaščiukojojjeodrastao,atojebaščaislam-skogučenja.Dokne upoznamoHafizoveučitelje, učite-ljenjegovihučitelja,klimuisituacijuukojojjeodrastao,nećemogamoćidobroupoznati.Tonijeposaozajednogknjiževnika.Nesporazum jeu činjenici štodanasHafizaželekomentiratiknjiževnici.Dasekaokomentatorokušanajizvrsnijiknjiževniknasvijetu,teškodabimogaoobja-snitiHafiza.Njegatrebatumačitiarif,kojijeistovremenoiknjiževnik.Stoga,otvorenoizjavljujemdasenesmatramkomentatoromHafizajernitisamarif,nitisamknjiževnik.Hafizatrebatumačitiarifknjiževnik,upućenusveznano-stiHafizovadoba.

48 PoricanjeSudnjegadana,kakotonekikomentatoripripisujuHa-fizu.

52

Razlog zbog kojeg arifi koriste simbole u govoru

Postavljasepitanjeizkojegsurazlogaarifigovorilisimbo-lički,takodanjihoveriječiimajunekolikorazinaznačenja.Zaštoseslužesimbolimaizagonetkama?Zbogčeganego-vorejasno?Štaznačistih:“Kadčujemzovpticeistine”,ilipak:“IzrazisuzaAbdaleiodabranike.”Kakvutoslabostima-ju,panemogugovoritiotvorenoijasno?

Po ovom pitanju učenjaci se uglavnom razilaze. Nekismatrajudasuarifiupočetkugovoriliotvorenoibezsimbo-la,alikadasuuvidjelidaimtakavnačingovoraiizražavanjamislistvarateškoće,ondasubiliprimoranikoristitisimboleialuzijeprilikomgovora,kakoimzvaničnaulemaidruginebi prigovarali.

DoktorKasimGaninapisaojedvijeknjigeotesavufu,jed-nu naslova Historija tesavufa u islamu i drugu, koja predstav-ljasažetaknjegovihpromišljanjaotesavufu,Rasprava o tesa-vufu,alikadaseboljezadubimoianaliziramoovadjela,za-ključujemodanijeuspioupotpunostirazumjetitesavufiarife.Prvo,onpoputdoktoraBadavijastojinastanovištudasveonoštogovorearifivučekorijeneizneoplatonizma(poduticajemzapadnihorijentalista).Nadalje,ontvrdidajeneoplatonističkafilozofijaprodrlameđumuslimaneuformiirfana:

“Tesavufjepoprimioformukojajeanatemiranauislam-skomdruštvu.Neki sufijskivelikanizapali suu teškoće, adrugisuubijeni.Tojebioglavnirazlogzaštosusufijesvojetajne krili od drugih i izražavali se simbolički. PridržavalisusešerijatskihokvirainastojalitesavuftumačitiuzpomoćhermeneutičkihkomentaraKur’anaihadisa.Moraseprizna-tidasuutomebiliveomauspješni,tesehermeneutičkiko-mentatoriToresnjimanikakonemoguporediti.”49

49 Rasprava o tesavufu, str. 10.

53

Nadrugommjestuponavljaisteriječinadruginačin.Slo-bodnosemožerećidaovonijeistina.Onisu,zarazlikuodprethodnika,sufija2,3.i4.hidžretskogstoljeća,svojeistineiskazivalivišesimboličkimizagonetnijimjezikom.Dajeupitanju bilo vjersko prikrivanje, ne bi smjeli iznositi svojemišljenjenatakav,šerijatskineprikladannačin.Tojeveomačudno iobjašnjavaonupoznatu izreku:“Izvinjenje jegoreod grijeha.” Postavlja se pitanje na koji način su govorilisimbolički.Naime,svesvojetvrdnjeimišljenjaizražavalisunaheretičkiipokuđennačin.Kakvojetoondasimboličkoizagonetnoizražavanjestavovasciljemizbjegavanjaosudeikazneortodoksneuleme?Dasugovorilinanekidruginačin,nerazumljivzaobičneljude,takodasunaprimjerupotreblja-valiriječikaoštosuabdest,ruku’,tejemumisedžda,padasuihtumačilinasvojnačin,ovateorijabilabiprihvatljiva.Oninisukoristilitakvuterminologiju,negosu,naprotiv,koristiliizrazekojiposvomvanjskomznačenjupredstavljajusamonevjerstvoiliprestupništvo.“Vjeruisrceizgubiosamsamojednimpogledomisretansam”–pjesnikovdjeotvorenotvr-di da je izgubio vjeru i da je zbog toga sretan. Da li je na ovaj načinželiogovoritizagonetnodaganarodnerazumije?Zai-stačudno!Čudimsečovjekukojimožeovakvoneštoreći.Sdrugestrane,nacionalističkiusmjereniintelektualcipokušalisudokazatidasusimboličkijezikkoristilisamoiranskimi-stici,tedasetiterminiograničavajusamonaizrazekaoštosumag,dijetemagaisl.Tvrdilisudasuiranskimistici,sob-ziromdajeIranbiopodarapskomdominacijom,naovajna-činželjeliiskazatisvojesimpatijepremaIranuprijeislama,odnosno,kakonisusmjeliotvorenoiznositinacionalističkeosjećaje,koristilisujeziksimbolakakobiupućenimoglira-zumjetidaonitakoizražavajuljubavpremapredislamskomIranu.SjećamsekadsamčitaoknjiguIrfan i materijalistička

54

načeladoktoraEranija,dajeonismijaoonekojimisleova-ko,navodećidajenekičovjekHafizovdistih“Bulbuljezi-kompahlavidskim s čempresa grana /Čitaše sinoć lekcijuduhovnihmekama”, tumačiokakoHafizpodpahlavidskimjezikomaludiranajezikikulturuprijeislama,čimeizražavasvojesimpatijekazoroastrizmu.DoktorHeravijepostaviopitanje:Akojetako,kakoondatumačitiovestihove:

Dođi, jer Musaova vatra ukaza na cvijetDa s drveta čuješ istine tevhida!

Da liovoukazujenaHafizovunaklonostprema judaiz-mu?Ilipakstihovi:

Ovu čudnu priču o nesreći poslušaj!Isaovskim nas je dahom ubio dragi.

Govoreliovistihovionjegovimsklonostimapremakršćan-stvu?Kakvesutogluposti?Tosutvrdnjekojesukolonijalstitokomdevetnaestogstoljećadonijelimeđumuslimanekakobiihmeđusobnozavadili.Onićeteriječiponavljatiinared-nihhiljadugodina.Tojeprljavalaž.Postojimnoštvodokazakojipobijajutakvetvrdnje,aonjimasampisaouknjiziUza-jamni doprinosi islama i Irana.

Učemuje,dakle,stvar?Ovotrebapitatisamearife.Pomommišljenju,postojedvarazloga,odkojihprvinetrebatražitiusufijskojterminologiji,alijesigurnoimaoznačajanuticajnastvaranjesufijskogjezika.Poezija,proza,rječitost,govorništvo i lijepo izražavanje sami po sebi predstavljajusredstvozaboljeprenošenjeporuke,bezobziraokakvojjeporuciriječ.Ukolikonekipolitičarželiprenijetisvojuporukunarodu,najboljećetoučinitiuzpomoćpoezijeiknjiževno-

55

sti, jer jedan lijep stih bolje djeluje na ljude od stotinu knjiga. Kadajeporukauvijenauprelijepestihove,postajeprijemči-vija.SamKur’ankoristisličnemetode.Njegovamudžizajeupravourječitostiilijepomizražavanju.Kur’anjeumjetnoststaviouslužbuBožijeporuke,zbogčegajekur’anskijezikuvijek bio najbolje sredstvo predstavljanjaBožijega govo-ra.Arifisu,također,zaprenošenjesvojihmisliiidejakori-stiliumjetnički jezik:poređenja,metafore,aluzije, stihove,simbole itd.To svakako temu čini ljepšom i privlačnijom,zarazlikuodotvorenogijasnogagovora.Drugimriječima,arifisuovosredstvokoristilizavlastitopromicanjeiširenjesvojih ideja.

Drugo,zaiskazivanjeirfanskihznačenjaopćenitonepo-stojeodgovarajućitermini,jerjejeziknemoćandaihizrazi(ovosedaprimijetitiikodŠabestarija).Ovaznačenjamoguspoznati samoonikoji su stupili u taj svijet.Upravozbogtogaarifitvrdedaljubavnijemogućeobjasniti,jerjeziklju-bavinijejezikobjašnjavanja.SamHafiznadostamjestauka-zujenaovučinjenicu.

Primjer:

O ti koji pisanjem i objašnjavanjem o ljubavi govoriš,Mi s tobom o dobru i zdravlju govoriti ne možemo.50

Ilinadrugommjestu:

Govor ljubavi nije onaj što jezikom se zbori.Krčmaru, daj vino i skrati razgovor dugi!

Arifismatrajudaovaznačenjanijemogućeizrazitiobičnimriječima,većsamouzpomoćsimbola,tedaihmogurazumjeti

50 Jertonijeobjašnjivoriječima.

56

samoarifi iputnicinaBožijemputu.PremaMevlani, to je“govorptica”kojipoznajusamoonikojejeBogpoučiotome(i poučismo ga govoru ptica –Kur’an)iosimnjihnikonemožeućiu tajprostor.Prema tome,ovaj jeziknije izrecivobičnimriječima,većjetojeziksimbolaiakobiseiskazivalibeznjih, tobi ljudemogloodvestiu zabludu inevjerstvo.Arifi smatrajudanjihove tajnenijemoguće spoznati razu-mom,nitizapisatiizrazimakojejestvorioum.

Prijenekihtridesetakgodinanaummijepalajednatemakojesejošuvijekdobrosjećam.Naime,Hafizimajedanve-omazanimljivgazel.Pomommišljenju,unjemuseobraćaizravnoIbnSini,aludirajućinaposljednjidionjegovogdjelaEšârât ve tanbihât. Ibn Sina pred kraj ovog djela donosi po-glavljepodnaslovom“Položajiarifa”.Veomajezanimljivodajejedanfilozofuspionatajnačinobjasnitistepenearifa.Tojevelikiuspjehzafilozofa.Međutim,arifneprihvatadafilozofmožeuzpomoćnaukeifilozofijedokučititajneirfanaiduhovnogputa,testogaovokategoričkiodbacuje.51

Sufija u odbljesku vina tajne doznaje, 52

Iz ovog dragulja bit svačija se spoznaje.

Unastavkukaže:

Vrijednost buketa cvijeća53 jutarnja ptica poznaJer svaki što listove čita značenja ne zna.

“Jutarnjaptica”jearifovadušakojaranoustaje,a“jutro”ukazujenadovu.Kada je riječo ranomustajanju,činjenju

51 Budeliprilike,toćemopokazatiiuHafizovimgazelima.52 Jasnojenaštaseovdjealudiraduhovnimvinom.53 Unekimrukopisimastoji“opisbuketacvijeća”,štojeispravnije.

57

jutarnjedove,plaču–nikonijeotomepjevaovišeodHafiza,nitinatakoinspirativaniuticajannačingovorioosvomra-nomustajanjuičinjenjudova.Višeputajeistakaodasveštoposjedujedugujeranjenjuiibadetuutomvremenu.

Ovepojave sene spoznajučitanjemknjiga,nego ranimustajanjemijutarnjimibadetom.Navedenosepostižesamopročišćavanjemduše,skrušenošću,plačem,dovamaiobra-ćanjemUzvišenomBogu.

Ponudih dva svijeta iskusnom srcuOsim ljubavi tvoje vječne sve drugo prolazno muDesi se ono što kod ljudi me zabrinjavaI nadzornik na ovoj zabavi obitavaKamen i zemlju mubarek pogledom u jakut i dragulj tvoriSvako ko spozna vrijednost daha jemenskog vjetra.

Potomkaže:

O ti, koji iz knjige razuma znakove ljubavi učišBojim se da učenjem nećeš tajnu ovu spoznati.

Čimehoće reći: IbnSina, tikoji izknjige razumadjeloPoložaji arifapišeš,bojimsedaučenjemistudiranjemnećešspoznatiovetajne!

58

HAFIZOVPOGLEDNASVIJETIIDEOLOGIJAUSKLADUSAVANJSKIM

ZNAČENJEMNJEGOVEPOEZIJE

Treća postavka: Hafiz je pisao pjesme u različitim razdobljima života

Jednaskupina istraživača tvrdida jeHafizgazelepisaourazličitimrazdobljimaživota,pasunaosnovutogaHafizo-vu poeziju podijelili na periode. One stihove i gazele koji upućujunabuntovništvo, slavljenježivota,alkohol izalju-bljenostsvrstavajuupoezijukojajenastaladokjeHafizbiomlad.Sadi,opisujućimladalačkorazdoblje,pjeva:U cvijetu mladosti onako se desi kao što znaš...54

Možda neki smatraju da su svi Iranci umladosti neu-krotiviinevjerničkiraspoloženi,austarimdanimaposta-ju izuzetnopobožni.U skladu s tim,gazelikoji aludirajunabuntovništvo,odavanjealkoholuiženamazaistaimajupravoznačenjeipredstavljajuoneHafizovegazelekojejenapisaoumladosti,doksugazelikojigovoreopobožnosti,čestitosti,fenau, suluku,duhovnojkontemplaciji,plakanjuuzoruisl.takođerispravni,alisunastaliupoznijimgodi-namaHafizovogživota.

MuhammedAliBamdadnapisao je djeloHafizologija, gdječvrstostojinastanovištudaHafizovegazeletrebatu-mačitiupravonagoreizneseninačin.Prvo,njegovatvrdnjajebezčvrstihargumenata.Naravno,mogućedajeistinita,alijebezvaljanogobrazloženja.Dakle,trebarećidajemo-

54 Đulistan, 5. poglavlje, 9. hikaja.

59

gućedajeovako,anekategoričkitvrditidajesuštaistina.S druge strane,postojeargumentiprotivovetvrdnje.Anali-ziramoliHafizovupoeziju,primijetitćemodauistimonimgazelimaukojimapjevaopijenjuvina,odavanjurazvratuisvimvrstamauživanja,postojeelementikojiukazujudajetajgazelHafizpisaoupoznijimgodinamaživota.Takavjenpr.gazelkojigospodinBamdadnavodikaoprimjerHafi-zoveneobuzdanosti:

Osvoji li Turkinja iz Širaza srce mojeSamarkand i Buharu dajem za ben crne boje.Daj, krčmaru, preostalo vino što ga nećeš u Džennetu naćiKraj vode Ruknabada i šetališta MusalleAvaj, kad ove vragolaste i zadivljujuće ljepoticeOdnesoše sabur iz srca kao trpezu Turci plemena JagmaDraga, ne ovisi o mojoj slaboj ljubaviLijepo lice ne treba vodu, boju, ben i nausnice.

Nakontogakaže:

Savjet slušaj, dušo, jer od duše više voleMladići sretni mudroga starca savjete...

Osimtoga,postojestihovikojijasnijeukazujunanavede-nuosobinuHafizovihgazela.

Primjer:

U starosti mladalačka ljubav srce mi zahvatiI ona tajna što je u srcu skrivah očevidna postaPogledom, ptica srca mi zaljubljena je postalaOči, pogledajte ko u zamku je pao!

60

Nadrugommjestukazuje:

Daj pehar da opet uz veselje šahova licaSijede kose mladalački duh me obuzme!

NajošjednommjestuHafizpjeva:

Vidje li, srce, na kraju starosti, zuhda i ilumaSa mnom šta učini oko ljubljene moje ponovo?

Dakle, kadauzmemouobzir ove i slične stihove, kakomožemoprihvatitiiznesenupostavku?

Četvrta postavka: Sve Hafizove pjesme su istovjetne i

njihovo vanjsko značenje je ispravno

Ovupostavku podržava većina pisaca našeg vremena, čimenanekinačinželeopravdatisamisebe.Premanjima,Hafizo-vegazelenijepotrebnotumačitiilihermeneutičkiobrađivati.SvigazeliukojimaHafizpjevaopijenjuvina,oženama,oda-vanjurazvratu,slavljenjutrenutkaiživotapredstavljajučistuistinu i to jeupravoonošto jeHafizmisliodokih jepisao.No,kadajeriječostihovimagdjepjevaoirfanuiliodređenimduhovnimstanjimaideredžama,njihtrebatumačitiizanjihtražitihermeneutičkarješenja.OnismatrajudasutumačenjuihermeneutičkojobradiHafizovihstihovapribjegavalionikojivoleHafizainjegovupoezijuikojinisumogliprihvatitidaonbudepoznatkaogrješnik,buntovnikirazvratnik,aunutarnjeivanjskoznačenjejeupravoonoštosvirazumiju.

Prvo,Hafizovapoezijajesmislenainijefikcija.Drugo,na-suprotprvojpostavci,njegovapoezijajetematskiistovjetna,

61

aopetsuprotnoEdwarduBrownu,kojijesmatraodajeHafizpisaopoezijuurazličitimduhovnimiemocionalnimstanji-ma,tesuprotnoonimakojivjerujudajenjegovapoezijana-stajalaurazličitimperiodimaživota,aciljpjesnikajeupravoonoštosedazaključitinaprvipogled.

JednomprilikompročitaosamčlanakkojijenapisaoMu-hitTabatabaipodnaslovomZašto ustrajavamo na Hafizovom ateizmu?Onu tomčlankudonosiargumente idokazekojipokazujudaHafiznijeonakavkakvimgaobičnoopisujuidajeusvojevrijemebiopoznatkaoizuzetnoreligioznaosoba.TabatabaismatradasuHafizaunjegovovrijeme,aikasnije,smatrališiijom.Nekolikodanakasnijeuredniktogčasopisanapisaojeodgovornačlanak.OntvrdidavrijednostHafizaleži upravounjegovombuntovništvu ili, kako to onkaže,kršenjuobičajaizakona.Tačnije,Hafizjevrijedansamozatoštojezanemarivaoigazioobičajeitradiciju.

Oovoj teminapisanasumnogadjelaičlanci.OHafizusuraspravljalimnogiiuglavnomsudolazilidoovakvihza-ključaka.

Peta postavka: Hafizove pjesme su istovjetne i sve su irfanske

Premaovojpostavci,cjelokupnaHafizovapoezijajetemat-skiujednačenaisvepjesmesuduhovnogiirfanskogkarakte-ra,asveonepjesmekojeotvorenogovoreoneirfanskimte-mamapredstavljajusamonizpjesničkihiirfanskihtermina.Vino,ljepotica,soluf,nausnica,benisviostalisličniterminiimajusasvimdrugoznačenje.Akoihupitamočimepotkre-pljujusvojetvrdnje,rećićedapojediniHafizovigazelibezikakve sumnje pjevaju o najuzvišenijim irfanskim istina-ma.Ovigazeliseninakojinačinnemogutumačitiuformi

62

materijalističke ili hedonističke poezije. Drugim riječima,kakotoimajuobičajrećivjerskipravnici,akoriječimanekogčovjekazakojegznamodaniježelioizrećiništaparadoksal-nododamonešto,ondaćenjegovgovordjelovatiparadok-salno.Toznačiukolikojejednastvarjasnaadrugajasnija,onda onom jasnijem dodajemo jasno, a ne jasnom jasnije,odnosnoonojasnijekoristimokaoanalogijuza jasno,anejasno kao analogiju za jasnije. Pored toga, i samHafiz nanekimmjestimaukazujenaovučinjenicu.SložitćemosedaHafiznijelažac,asamnavišemjestatvrdidajenjegovapo-ezijamudrostispoznaja.55

Svi stihovi Hafizove poezije mudrost su i spoznajaAferim privlačnosti i nježnosti mu govora!

Naravno, ovo je samo teorija. Odbacili smo prethodnepostavke.Ukolikosesjećate, rekli smodanemožemopo-nuditidokazeprotiv tvrdnjeda jeHafizbiosamopjesnik idanijeimaodrugenamjeredodapišepjesme,tj.dajebiovještumjetnik.Ali,onajkopoznajecjelokupanopusHafizo-vepoezije,aposebnodiokojitretirairfansketemesanepa-tvorenimžarom,nemožeprihvatitidasuHafizovigazelitekdjelojednogumjetnikabezduha.Naravno,nikonemajakeargumentenidapobijetvrdnjedrugestrane.

Nalazimosepreddvijepotpunosuprotstavljeneiisključu-jućepostavkeoHafizu.PrvoćemorazmotritionupokojojjeHafizovapoezijatematskiujednačenainemanikakvepotre-bezatumačenjemihermeneutičkimanalizama.Premaovojpostavci,Hafizovegazeletrebarazumjetionakokakosuna-pisani,astihovikojitretirajuirfansketemenemajunikakav

55 Unarednimpoglavljimaovoćemoobrazložiti.

63

smisao.PokušatćemovidjetištabisedesiloakoHafizapo-smatramouovomkontekstu.Prinaučnojkriticiovepostavkene smijemopodleći subjektivizmu i pristranosti.Možda jeHafizbioupravo takav iukoliko jeste,davidimokakavbiondaonbiočovjek.

Kritika četvrte postavke

JedandioovepostavkeodnosisenaHafizovorazmišljanjeipoglednasvijet.Uskladusapostavkom,Hafizjebiopotpunimaterijalistailipakneupitniskeptikizanesenjak.Uztakavskepticizam izanesenjaštvonijemogućeshvatiti tajnusvi-jeta,posebnojersvemuonosčimsetakavčovjeksusretnesugerira nevjerstvo, i u krajnjoj istanci, da bi se spasio otrova teškihmisli,onpribjegavaalkoholu.Velikibrojpijanicapro-šaojeupravotakavput.Nekiljudikojitugujuzbogvelikihproblemaukojimasenalaze, nesrećeuljubaviilidrugihvr-staneuspjehapostajunepodnošljivisamisebi,aondakadavišenemogutrpjetisvojerazmišljanjeipromišljanje,pribje-gavajualkoholudabiodagnali teškeinepodnošljivemisli,tetakonašlismiraj.Tojepoputizreke:“Kaočovjekkojiodvelikevrućinenalaziutočišteuvatri.”Naime,navodisedauDžehennemupostojeakrepiodkojihćeljudibježatiuokriljezmija.

Hafizov pogled na svijet u skladu sa ovom postavkom:

1. Fatalizam

Onikojizastupajuovutezusmatrajudajefatalizamizvr-šiovelikiuticajnaHafiza.Ponjihovommišljenju,Hafizjevjerovaodačovjeknemaslobodnevoljeidausvijetuvlada

64

apsolutnapredodređenost.UposlaniciČovjek i sudbina napi-saosamdačovjekpatikadamislidanijeslobodan,posebnoakoosjećadaseutakvompoložajunalazipredapsolutnommoćipredkojomnijemogućenipomišljatinaprestup.Po-borniciovetezetvrdedavećinaHafizovihgazelaispoljavaupravoslobodukojaproizlaziizfatalizma.

Primjer:

Prihvati dato i s čela ukloni namrštenostJer za mene i tebe vrata slobode otvorena nisu.Ako trn sam, a cvijet baštovana imaKako god da me uzgaja, ja izrastam.Ne kori me na ovoj livadi zbog samoniklostiOnako kako me uzgajaju – tako rastem.U ezelu cvjetnoj vodi i cvijetu propisaše daPrva bazarska ljepotica druga dvorska je dama.

Nadrugommjestukažedaonikojisudostigliodređenestepeneustvari nisu saminištapostigli, već sunanjihpo-stavljeni:

Sveti duh ako opet pomoć pružiDrugi će činiti ono što Mesih čini.

Ili:

Čisti dragulj treba prijemčiv za blagoslov bitiJer neće svaki kamen i blato biser i merdžan postati.

Pored navedenih stihova postoje i drugi koje upotreblja-vajudadokažuHafizovfatalizam.Kaoštosmorekli,svakioblikfatalizmaoduzimačovjekuosjećajzasrećuiradost,te

65

takvostanjeobičnozavršavaodavanjemalkoholuidrugimvrstamaopojnihsredstava,tesamozaboravom.

2. Pometenost

Hafizu,također,pripisujudajeneprestanobioustanjupome-tenostiizapanjenosti,okupiranpitanjima:Kosam,zaštosamovdjedošao,kudaidemislično.

Nije jasno zašto dođoh i kuda idem samŠtete li i boli, nemaran ka poslovima svojim sam.Sva vrata što otvorih ka čuđenju vodiše meOdsada smo ja, bohemstvo i izbezumljenost jedno.

Hafizuovimstihovimagovoriolijekuiizlazuiznavede-nesituacije,tekažedabilodajeišaoputemfilozofije,logikeiliteologije–uvijekjenailazionapometenostizaprepašte-nost,štogajenavelodaihsveodbaciidaninaštaneobraćapažnju,jerživotnevrijediništa.

Kamo god idem strah mi se povećavaSačuvaj Bože ove pustinje i puta bez kraja!Ovaj visoki i šaroliki strop šta jeTu tajnu na svijetu niko ne poznaje.

UpoznatomgazeluHafizveli:“AkoonaširaskaTurkinjapridobijesrcemoje...”,ausljedećemstihukaže:

Pričaj o sviraču i vinu i manje tragaj za tajnom vremenaJer niko mudrošću ne riješi nit’ će riješit’ zagonetku ovu.Krčmaru, vrč vina mi daj, jer tajnoga slikarŠta naslika iza perde tajni jasno nam nije!

66

Postojanje naše tajna je, Hafize,Čije istraživanje uludo i bajka je.O tajni skrivenoga niko obaviješten nije, priča se maniKoji miljenik srca put ka ovom prostoru ima?U radionici gdje um i mudrost puta nemajuSlabašni razum zašto bezobrazno promišlja.Odlazi, umišljeni zahide, jer od mojih i tvojih očijuTajna ove perde skrivena je i skrivena će ostati!Priča ‘kako’ i ‘zašto’ teškoće stvara, o srce,Uzmi vrč i odmori tren od svoga života!Rekao si: Reci nešto o tajni ezelskoga zavjetaReći ću onda kad potegnem dva gutljaja.

3. Nihilizam

Nihilizamjemnogoiznadskepticizmaizačuđenosti,tolikoda se nalazi apsolutno “ispod nule”.

Primjer:

Svijet i poslovi svijeta ništa baš ništa suHiljadu puta provjerio sam istinu tu.Proizvod radionice postojanja nije sve ovoPrinesi vino, jer plod svijeta nije sve ovoPet dana što na ovom stepenu ti dadošeDobro se odmori na tren, jer vrijeme ne traje dugoNa usnama mora nestajanja čekamo, krčmaru,Iskoristi priliku, jer od usana do usta nema puno.

4. Poricanje proživljenja

UpojedinimHafizovimgazelimadasenaslutitiporicanjeidovođenjeupitanjeDanaproživljenja,jernijepoznatoimaliKijametailinema,testogaotomenetrebarazmišljati.

67

Primjer:

Šta će biti ljepše od misli o vinu i peharu?Da vidim šta će biti na krajuDokle tugovati zbog prolaska vremena? Reci: Šta će biti ako ne bude srca i vremena?Vino pij i ne tuguj, ne slušaj savjet onih što oponašajuKakva je vrijednost govora masa?Bolje je da uživaš plodove svoga truda Znaš li na kraju šta nesretnike čeka?

Iliunarednomstihu:

Znaš li šta je sreća? Osobu dragu vidjetiU njenoj mahali prosjačenje pretpostaviti kraljevstvu.

Ilipak:

Prvo usne drage osobe čvrsto ljubiJer na kraju ćeš zbog griženja prstiju i usana patitiIskoristi druženje, jer kada napustimo ovaj dvosmjerni stanI kad odemo – više se nećemo susresti nikada.

Premaovome,DansastajanjailidankadaćejednistićidodrugihiDanokupljanja,odnosnodankadaćesesviiskupitina jednommjestunepostoji: “Kadodemoviše senećemosresti.”

NavedenistihoviuglavnomosvjetljavajurazličitevidoveHafizovogpogledanasvijeta.Jedinoštoseunjimanesusre-ćejesteotvorenonegiranjeBoga,alipitanjakaoštojenegi-ranjeproživljenjaunajmanjurukunisuuskladusaisprav-nimvjerovanjem.

68

Unastavkućemopokušatidonijetizaključakkojiproizla-zi iz ovakvog pogleda na svijeta. Dakle, to je ideologija, na osnovukojetrebaodreditikarakterličnosti.Akosvijetnemanikakvevrijednosti,akopostojisamofatalizam,akonijemo-gućespoznatitajnusvijeta,akonikoneznadalićemosejed-nogadanasresti,ilikakoHafizkaže,nikonikoganećesrestidvaputa,kakavsezaključakmožeizvestiizsvegatoga?

Hafizova ideologija u skladu sa navedenom teorijom

a) Iskorištavanje sadašnjeg trenutka

Jedna od osobinaHafizove ličnosti, u skladu sa zaključci-makojesmodonijelinatemeljuprethodnepostavke,bilabiustrajavanjenaiskorištavanjudatogtrenutka,odnosnosadaš-njice.OvaosobinajejakozastupljenakodHajama.Pjesnikpozivadaseposvetimosadašnjostiidajenanajboljinačiniskoristimo,danerazmišljamooprošlostiilibudućnosti–danežalimozaonimštojeprošloidanebrinemozbogonogštoćedoći.Razmišljanjeobudućnostičovjekaodvraćaoduživanjausadašnjemtrenutku.Dabiuživaouovomkratkomživotu,kakopjesniksmatra,čovjekmorazanemaritirazmi-šljanjeoprošlostiibudućnosti,teiskoristitionajtrenutakukomsenalazi.ZaovoHafizkoristiizrazetrenisadašnjost:

O srce, mladost prođe, a ti ne ubra cvijet životaPod stare dane ne tragaj za ugledom i slavom!Uživanju sav se predaj jer pojilište ne ostaAdemu, stanovniku kuće smiraja u Džennetu.Otac mi džennetski vrt za dva pšenična zrna prodaIzrod sam, ako za zrno ječma ga ne prodam.Ljepše od uživanja, druženja, vrta i proljeća – šta je?

69

Krčmar gdje je? Reci, čemu čekanje?

OvdjeponovodolazidoizražajapitanjesvršetkasvijetaiSudnjega dana.

Ako iz džamije zaputim se ka krčmi, ne krivi meVaz traje dugo, a vrijeme brzo prolazi.

Pjesnikkažedajenapustiovazoveipredavanjahodža,tepozivadaseposvetimoonomečemuvrijemebrzoprolazi.

O srce, ako uživanje danas ostaviš za sutraKo i šta ti jamči vječnost?U mjesecu šabanu ne puštaj vrč iz ruku, jer ovo sunceU očima trajat će do noći ramazanskog bajrama Cvijet drag je, iskoristi druženje s njimJer s ove strane je došao u vrt, a s one će otići.Reče: Cvijet lica tvoga na kraju osušit će seI ova svježina u njemu neće više ostati.

Nadrugommjestustoji:

Zefir u posjetu starom prodavaču vina je došao Vrijeme je veselja, uživanja, zabave i pića.Zrak poput Isaova daha, a vjetar mirisanZeleno drveće, a ptice svuda cvrkućuPećnica lala toliko zapali proljetni vjetarDa pupoljak utopi se u znoju, a cvijet proključa.

Stihovi koji slijede predstavljaju vrhunac irfanskih iumjetničkihdometa, alinjihćemoanaliziratinadrugommjestu.

70

Krčmaru, današnje uživanje ne ostavljaj za sutraIli s divana odredbe pismo pouzdanja mi donesi!

Drugimriječima,donesiminekopismojamstvanaosno-vukojeg ćubiti sigurandaovovrijemenećeotići uzalud,negoćebitinadoknađeno.

Nema pouzdanja u dunjalučke stvariČak ni u ono vrteće nebo iznadDonesi vino! Ašik se kadije ne boji,Ni suda pravde, ni propitivanja.

PojediniHafizovistihovikoristesekaodokazinjegovehirovitosti,ravnodušnostiineobuzdanosti.Nemožesepo-uzdanoutvrditikojeposlovejeHafizobavljao.Uglavnomse koriste navodiMuhammedaGolandama koje donosi upredgovorusvogadjela.Naime,onnavodijednurečenicu,kojaseponavljaurazličitimrukopisimaimožesetumačitinadvanačina.

PremaprvomtumačenjuHafizjebiouposlenudržavnojslužbi.Kaoštojevećrečeno,GolandamtvrdidaHafiznijeuspiosakupitidivanzbogpreokupiranostičitanjemiizuča-vanjemdjelakaoštosuKeššâf, Misbâh, Mutâle, Miftâh itd. Naosnovutoga,nekismatrajudajeobnašaodržavnufunkci-ju,štosenemožepotvrditisasigurnošću.IznekihHafizovihstihovamožesezaključitidasenjegovakrilatica“iskorišta-vanje trenutka”neodnosisamonanjega.Tojepoputonihaljkavihiraskalašenihdržavnihslužbenikakojičekajudaimplata stignekakobi je potrošili za samonekolikodananazabavu, uživanje i pijančenje, tako da bi do krajamjesecaostajalibezičega.

71

Muštuluk, stiglo je proljeće i livada se zazelenilaObaveza ako nam predstoji, onda su to cvijeće i vino.56

Mnogojestihovakojinaizgledpozivajunaisto.TojeHa-fizkakvimganekiželepredstaviti.Daliodnjegamožemoneštonaučiti?

b. Sklonost ka ženama i lijepim osobama

DrugizaključakkojisedaizvestinaosnovuoveteorijejestedajeHafizimaovelikusklonostkaženamailijepimosoba-ma.UHafizovomDivanutermin“šahid”,kojiizmeđuosta-log označava ženu i općenito lijepu osobu, izuzetno čestose pojavljuje te ovdje nije potrebnodonositi primjere.OnikojiHafizaposmatraju isključivo samaterijalističkog ihe-donističkogaspekta tvrdeda jeHafizbioženskaroš ida jebio sklon ljubavi i zaljubljivanju. Ali, neki idu dotle da na osnovunjegovepoezijepokušavajuobjasnitinakojinačinjeprilazioženamaikolikojeutomebiouspješan.Jedanodta-kvihanalitičara,kojijenedavnoobjavioknjiguizteoblasti,tvrdidaHafiznijeimaopotrebnuodvažnostiotvorenostkadsuupitanjuženeiljubav.Nekažeseuzalud:“Stidjepreprekazaopskrbu.”Ukratko,ponjemu,akonekoželineštopostići,morabitiodvažanineustrašiv.IstiautorzaključujedajeHa-fizbiostidljivkadasuupitanjužene.Tačnije,biojeizuzetnozaljubljiv,alijesdrugestranebiojakopovučenaosoba.Ženetakvemuškarcenevole.Oneželeodvažneiotvorene.ZbogtogajeHafizuvijekpatiozbogljubaviinijeimaouspjehanatompolju.Spomenutianalitičarzaključujedasuženeponekadčak i ismijavaleHafiza.Ovdje se otvara pitanje o kojemni jedankomentatorHafizovogDivananijeotvorenorekaoništa:

56 Kogabrigazadjecuiženu.

72

Daliterminšahid u Divanuuvijekoznačavaženuililijepogmladićaidječaka?UkolikoželimotumačitiHafizovupoezijumaterijalističkiinatemeljuvanjskogznačenja,ondamoramorećidaHafizgovoriolijepimdječacimainemanijednogdo-kazakojibiišaouprilogtvrdnjidagovorioženama.Upravoje“Šahnabat”okojemHafizpjevapredstavljenuoblikudječa-ka.UnekimpjesmamaHafizkoristitermin“Magbače”(dijetemaga).Ovajterminnikakosenemožeodnositinaženu.

Ako tako zablista mag-dječak prodavac vinaObrvama ću pomesti prašinu ispred vrata mejhane.

Nadrugommjestukaže:

Hej ljupki dječače, koje vjere si?Krv moja halalnija ti je od mlijeka majčina.

UjednomodpoznatijihgazelaukojemhvaliŠiraz,opje-vaojeljepotujednogodširaskihdječaka:

Sreću za Širaz i njegov neuporedivi položajBože, sačuvaj od propasti i čuvaj!

Svedodistihagdjekaže:

Ako onaj slatki dječak krv mi prolije,Srce ko majčino mlijeko mu halali!

Unekimpjesmamariječiobraz,nausnica,kaftaniliogrtačukazujudaizrazšahidoznačavamušku,aneženskuosobu.Hafiz ponegdje pjeva o stvarima koje pripadaju isključivomuškarcima.

73

Primjer:

Otkopčaj kaftan57 da se otvori moje srce!Jer kad otkopčaš, pored tebe moje je bivstvovanje.

Ili:

Otkopčaj ogrtač, o ti kojem Sunce i Mjesec kapa su,Da poput crnog uvrnutog uvojka bacim se pred noge.Skup dobra i nježnosti, obraz mu poput mjeseca je,Ali blagosti i odanosti nema, Bože, podari mu je!Moj ljubljeni drag je i mlad i svakodnevnom igromUbija me uplakana, a u Šerijatu nije grješan.

Dakle,riječjeodječakukoji jošnijedostigaopunoljet-nost.Natajnačinnikonepjevaoženi,jerženapostajepuno-ljetnateksadevetgodinaitusenemožegovoritioljubavi.Najvjerovatnijejeriječodječakuodokočetrnaestgodina.

Od nausnica ljubljenog nauči lijepa ljubav šta jeJer oko obraza ljepotica dobro je kretati se.

“Hat”označavanausnicekojesemoguprimijetitinalicudječakailimlađihosoba.

Ako srce onoj rijeci plemenitosti ne darujem, šta da činim?Majka vrijeme nema ljepšeg dječaka od ovog.Nausnica na licu drage što pomrači MjesecLijepa je halka, ali mi iz nje izlaza nema.”Dođe uzdišući mag-dječak prodavac vina.

57 KaftanpredstavljamuškiogrtačkojisuuHafizovodobanosilisvimuškarci.

74

Reče: Ustani pospani putniče!Otac iskustva ti si, o srce, pa zaštoOd ovih dječaka blagost i odanost tražiš?

Kaoštosmovećnaveli,niizjednogodgazelanemožesezaključitida sepjesnikobraćanekoj ženi.Neki stihovi,istina,dopuštajudačitalacosobuokojojHafizpjevatumačikaoženuilikaomuškarcapovlastitomnahođenju.Većsamspomenuodaneki,naosnovučinjenicedaHafizpjevaoja-dikovanju i suzama, tvrde kako nije bio uspješan na poljuljubavi.

Primjer:

Dova osamljenika odagnava belaje,Zašto krajičkom oka ne pogledaš na me?

Kasnije će biti govora o tomena kojem se stepenu du-hovnog i mističnog pregnuća nalaze Hafizovi stihovi kojebezbožnjaci tumačenakrajnjenedoličannačin.Naprimjer,Hafizkaže:

Onaj što živi u obilju ne stiže do drage,Ljubav je metod bohema što trpe belaje.

OvajstihvjerovatnoznačidaHafiznijenikadmogaopro-naćisvojput.

Tajna ljubavi tvoje u grudima skrivena bi ostala Da grješno i suzno oko tajnu mi ne razotkri.

Drugim riječima, nisam imao snage da sam iskažemljubav,alimeovajplačrazotkrio.Čudnoještotvrdeda

75

je Hafizbiozadivljenljepotom,adajeuljubavibioneka-rakterna osoba.

Lalu pitah: O ti Mjesečeva lica, šta bi bilo Uz jednu zahvalu srce umorno da mi predahne?Uz osmijeh reče: Hafize, tako ti Boga, ne prihvatajDa poljubac tvoj uprlja lice Mjesečevo!

NekikritičarinavodedasuženeponekadismijavaleHafi-zanaosnovustihova:

Koketirajući reče: Hafize, robinja tvoje naravi samPogledaj do koje mjere me glupim pravi!58

Kasnije,nakonštojejednaženaprimijetiladajeHafizunjuzaljubljen,kažedagajepočelavrijeđati:

Rekoh: Teško Hafizovu ludom srcu bez tebe!Podsmjehujući se, reče: Ko je lud?

Drugim riječima– shvatila je da samunju zaljubljen isadamisepodsmjehujeivrijeđame.Akoprethodnestihoveprotumačimonaovajnačin,ondaćemosesložitidajeHafizuznemiravaotuđežene,jerježenaokojojpjevauovomga-zeluudata.NapočetkunavedenoggazelaHafizpjeva:

O Bože, ova svjetiljka što rasplamsava srce iz čijega doma je?Moja duša izgori, pitajte ljubljena ko je.

Dakle,ukolikojeupitanjužena,ondajebilaudataiovdjeseradiodrugojtemi.

58 Kolikomeženaizazivaipraviglupim.

76

OvajelementHafizovogpogledanasvijetimaideološkudimenziju.PitanjeHafizovesklonostikaženamaililijepimmladićimajesloženoposebi.

c. Prosjačenje

DrugaosobinaHafizoveličnostipremanavedenojteorijibilabiprosjačenje.Uskladusaizrekom:“Prosi,danebibioovi-sano ljudima!”prosjačenjepredstavljanajboljiput inačinživota.59Naprimjer,usljedećemgazeluHafizkaže:

Razmišljam o tome da ukoliko mognem Učinim ono čime bih okončao svoju tugu.Osama srca nije mjesto druženja suparnika,60

Vrag kad izađe vani postaje melek.Druženje s bogatim tama je najduže noćiNur od Sunca traži, možda ti se posrećiNa vratima pokvarenih uglednika dunjalučkih.Dokad ćeš sjediti i čekati gospodara da izađe,Ne ostavljaj prosjačenje, naći ćeš blagoU očima putnika što kraj tebe prolaze.

ZartoneznačidaHafizpozivanaprosjačenjenamjesti-makojimaljudiprolaze,tvrdećidaimnekadnekiplemenitčovjekmožeudijelititolikodamogubitimirnicijeliživot?

59 NavedenikomentatoritumačesamooneHafizovestihovekojiimslu-žezadokazivanjepostavkedajeHafizbiopijanicaialkoholičar,dokodrugimstihovimaništanegovore.SmatramdaukolikoželimonaosnovuvanjskogznačenjaHafizovihstihovagovoritionjegovojna-mjeri,ondamoramouzetiuobzirsvestihove.Hafiznijepjevaosamoovinu,pijančenjuisumnjiuSudnjidan.OnajHafizkojipredstavljaponos svih Iranaca upravo je ovakav i pozivao je na ovakav put.

60 Stranaca.

77

OvojejošjednadimenzijaHafizovepoezije–propagiranjesiromaštva iprosjačenja,nesamousmisluneposjedovanjamaterijalnih dobara, nego prosjačenja i traženja od drugihljudi.Akojenečijipoglednasvijettakav,ideologijamumorabitiuistimokvirima.Zaista,akoječovjekspremanpogazitidostojanstvo i čast,prosjačenjedonosivećudobitodveći-nedrugihposlova.Nekiprosjacizarađujukaouniverzitetskiprofesori.

d. Veličanje i hvalospjev

Ovo je još jedna od bitnih osobinaHafizove ličnosti, kojase,pomommišljenju,nasložennačinprelamaunjegovompjesništvu.Moždau cijelomHafizovomDivanu ima samopedesetakpanegirikatj.gazelaspjevanihuslavunekelično-sti.Nekiodnjihpredstavljajupravehiperbole.TosupitanjaokojimaHafizovikomentatorinegovore,jersmatrajudaihnemoguobjasniti.

PriređivačHafizovogDivana,Andžuvi Širazi, u uvo-dusvogaizdanjaiznosidaseHafizuhvalospjevimaslužiovjerskiopravdanimprikrivanjemistine.Ontvrdidasuutovrijemevladaribiliveomaokrutniizli,tedajeHafizbiopri-nuđendaihpovremenohvaliiveličadabisačuvaominimumslobodekojujeimao.

DrugitvrdedaljubiteljiHafizovogpjesništvanisuželje-lidasenjegovoperouprljahvaljenjemiveličanjemosobakaoštosušahŠudža,EbuIshakIndžuidrugi.Nažalost,toseipakdesilo.Ali,nijeupitanjusamonjegovopero–akoseneobjasnenjegovipanegiriciinepronađeodgovarajućerješenje,cijelaHafizovaličnostćebitiuprljanaiunižena.NaovommjestuspomenutćuHafizovstihkojispadaukategorijuhiperbola.Ovakvistihovismatrajusenedostojnimozbiljnog

78

pjesnika.Naprimjer,IbnMu’tez,obraćajućisejednomodvla-darasvogavremena,kaže:

Ono što ti želiš nije ono što sudbina želiPa naredi, jer ti si jedini nad svim moćan!

Zbog toga sumumnogiprigovarali dapričagluposti. IHafizpjevasličnousljedećemdistihukojisenalazičakiuKazvinijevomkritičkomprikazu:

Tako mi slave i veličanstvenosti šaha Šudžaa,Ni s kim zbog mala i položaja u svađi nisam!

OvopoređenjekoristisesamozaBoga.Nijedanmuslimannikadnećekoristitiovakveizraze,nitićesekletiPoslanikomgovoreći:“TakomiveličanstvenostiPoslanikailihazretiAlija!”OviizrazikoristesesamokadasegovorioBogu.

Uidućemprimjeru,shodnoteorijiokojojraspravljamo,Hafizpjevaoprosjačenju:

Žedni smo milosti gutljaja tvoga pehara,Ali nismo odvažni i glava nas zbog toga ne boli.

Dakle,neulažemopotrebnitrud,alitonamjepotrebno.Unastavkukaže:

Čelo i lice Hafizovo, Bože, ne odvojiOd prašine veličanstvenoga dvora šaha Šudžaa!

Ovo je, pomom sudu, vrhunac pretjerivanja i niskosti.Čovjekkojizbogvjereneodobravanikakvuvrstuširkaizgo-varaovakvestihove.Zaštomrzilicemjernezahide?Zatošto

79

arifželidaseiskažeusvojojvjeri,aHafiz,kojitolikonapadalicemjernezahide,ovimželiiskazatižaruvjeri.Akojetako,kakojemogućedatajčovjekispjevastihove:

Čelo i lice Hafizovo, Bože, ne odvojiOd prašine veličanstvenoga dvora šaha Šudžaa!

Dodamolidodvoravanjuilaskanjuprosjačenje,štaćemodobiti?DosadasmorazmatraliHafizovpoglednasvijetiide-ologiju, u skladu samaterijalističkim tumačenjem njegovepoezije.KadačovjekizgubinaduuBožijumilost,njemusvepostajebesmislenoibeskorisno,panakrajupostajerobšahaŠudžaa.KadaprestanebitiBožijirob,čovjekneizbježnopo-staje rob ljudi.

Dakle,ukolikoželimotumačitiHafizauskladusamišlje-njemnavedenih komentatora i uzeti vanjsko značenje pje-samakaoosnovu za upoznavanjeHafiza, onda će njegovaličnostbitiupravoonakvakakvomsmojegorepredstavili.Postavljasepitanje,bezobziraštosepoezijaovakvogpjesni-kanalazinavrhuncupjesničkeumjetnosti,dalivrijedispo-minjatinjegovoimeudruštvu?Kolikoćeovakavpjesnikne-gativnouticatinadruštvo?!Fatalizam,zapanjenost,sumnja,skepsa,poricanjeinegiranjeSudnjegdana,proživljenjaipo-laganjaračuna,inakraju,kaoposljedicaiznesenog,odavanjeraskalašenostiivinu,odbacivanjemprošlostiibudućnosti,teiskorištavanje samo sadašnjeg trenutka, homoseksualizam,prosjačenje,dodvoravanjeitd.Uskladusanavedenim,Hafizje sramota za Irance,muslimane i perzijsku književnost, anajvećasramotajeučinjenicidajenjegovapoezijavrhunacrječitostiiretorike.

Pogledajmo šta se može zaključiti o Hafizu na osnovudrugihteorijaihipoteza.DalijeHafizovupoezijumoguće

80

objasniti iopravdati?Značili todaHafiznijebiofatalista,danijebioutomsmislunedosljedan,danijeporicaoSudnjidan,dajepodzabavomiljubljenomosobommislionaneštodrugo?DalijeovoistinaoHafizu?Akojeste,zašto?Postojelidokazizato?Naravno,netvrdimdajesvakiHafizovgazel,riječporiječ,moguće tumačitinaovajnačin,aliveomajemalibrojstihovakojisenemoguovakoobjasniti.KasnijećemopokazatidaHafizuvećinigazeladonosialuzijeuglav-nomciljano.

Unarednompoglavljuslijediglavnarasprava:propitiva-njeoHafizovomirfanu,odnosnopristupakojinjegovopje-sništvorazmatrajuiztogugla,teargumenatakojiopravdava-juiznesenomišljenje,kaoipjesnikovihmističko-gnostičkihstavova.

81

NAČELAIRFANSKOGPOGLEDNASVIJETA(1)

Uprethodnimpoglavljima napravili smo svojevrsni uvodzatemukojaslijedi.Naime,uovompoglavljuraspravljatćemooHafizovompogleduna irfan, kroznjegovo izriči-toiliposrednobavljenjeirfanskimtemama.Uprethodnimpoglavljima pokušali smo dokazati ili opovrgnuti teorijekojeHafizatretirajukaoarifainjegovDivankaoirfanskodjelo.Rekli smo da jeHafiz potcijenjen i omalovažavan,nakonštosusenjiminjegovimdjelompočelibavitiraznikritičari,književnici,ijošgoreodtoga–novinari.Upret-hodnimpoglavljimanastojalismogapotpunijepredstaviti,ili bar ukloniti veo koji ga je zaklanjao. Bilo je neophodno objasniti i analizirati one stihove koji predstavljaju dobru osnovuzamanipulacijuraznimsamoprozvanimstručnjaci-mazaHafiza.BilojepotrebnoustanovitištauHafizovomslučajuznačipojampometenostiizapanjenostiidaliod-govaraonomeštotvrderazniHafizovi“dušebrižnici”.DalijeHafizzaistabiofatalistupravomznačenjuteriječi?Naštajeciljaokadajepjevaoovinu,ženama,lijepimdječa-cimaipijenjualkohola?Štaznačepesimizamihedonizamunjegovompoimanju?Kao što smo imali prilikuvidjeti,Hafizjasnogovorionabrojanom,čakpozivanaprosjačenjeisiromaštvo.Štajepodovimterminimapodrazumijevao?Hafizčestopribjegavajezidizmutj.hedonističkommetodu,poređenju raskalašenosti i pobožnosti, dabi daoprednostprvom,aomalovažiodrugo.SvinavedenimotivisusrećuseunjegovomDivanu.

82

Moždabibiloprikladnoodmahobjasnitiovetermine,aliprijetogaipaktrebamoobraditijošnekedruge.

Ranijejerečenodairfanimadvijedimenzije,teorijskuipraktičnu.Irfanuodnosunafilozofskepravceimaspecifičanpogled na svijet, tačnije pogled arifa na egzistenciju opre-čanjesvimfilozofskimnazorima.Terminološki,tojeteorij-skiirfan.Drugidioirfanačininjegovapraktičnadimenzija.Praktičniirfanjestetarikat,sejri-suluk,tj.putovanjekaistiniiBogu.To jeposebnapsihologija, ipomišljenjupripadni-kaovogpravcairfannijemogućespoznatidokseneuđeunjega.Filozof,učenjakilipsihologkojipokušavajuobičnimmjerilima istraživatimetafizički svijetnisuustanjushvati-tiirfan.Teorijskiirfanumnogomenalikujefilozofijijerimazaokruženpoglednasvijet.Ali,onjeutemeljennaintuitiv-nom, duhovnom i unutarnjemviđenju.Njegovo tumačenjejefilozofskenaravi,aliviđenjesvijetanije.Tojeintuitivnoviđenje,kojejekasnijepretočenoufilozofskiokvir.Većsmonaveli da je IbnArebi bio prvi pojedinac koji je to učiniou islamskom svijetu, a kasnije su njegovim putem krenuliiostaliarifi.Onjeprvikojijeintuitivniiduhovno-irfanskipoglednasvijetuokviriokaozasebnufilozofskudisciplinu.Unastavku ćemogovoriti o načelima irfanskog pogled nasvijeta.

Načela irfanskog pogleda na svijet

Okosnicairfanskogpogledanasvijetjestevahdetul-vudžud (jedinstvopostojanja).Kadajejedinstvo postojanja u pitanju, potrebnojebitiobazriv,jersumnogiovdjenačiniliprevid.Filozofskoobjašnjenjeovogterminaponuđenojetekuka-snijimepohama.PrvijetoučinioIbnArebi,prijekojegnije ni bilo spomenaovog termina.Neki smatraju da u

83

ranijemperioduuopćenijebiloraspraveovahdetul-vudžudu, negoovahdetuš-šuhudu(jedinstvusvjedočenja),adasevah-detul-vudžudkaoidejapojavljujetekkasnije.Međutim,ovomišljenjenijeispravno.IprijeIbnArebijapostojalajeidejaovahdetul-vudžudu,alijerazmatranapoddrugimimenom.Dakle, nije riječ ni o vahdetuš-šuhudu, niti o vahdetul- -vudžudu–pojamvahdetul-vudžudkoristisekaofilozof-sko tumačenje onoga o čemu su stoljećima ranije govoriliarifi.Ali,ovojeposebnapriča.Naprimjer,Attarnijemogaobiti poduticajem IbnArebija, jer subili savremenici ili jeAttarživionekolikodecenijaranije.Čakidajebionjegovsavremenik,ArabijeveidejenisustigledoAttara.Kadačita-moAttarovadjela,zapažamodagovoriupravoovahdetul- -vudžudu,iakonigdjenespominjesamtermin.Dakle,oko-snicairfanskogpogledanasvijet jestevahdetul-vudžud. (U ovomdijelućemonavestiosnovnanačelairfanskogpoglednasvijeta,akasnijećemoihobjasniti.)

Drugonačeloirfanajevahdetut-tedželli(jedinstvomani-festacije ili emanacije).To znači da je svijet nastao na te-meljujednebožanskeemanacije,štojesuprotnofilozofskomnazoru.

Trećenačelo irfanskogpogledanasvijet jesteda ljubavpredstavlja tajnu stvaranja (ali arifi ne koriste termin stva-ranje, već emanacija).Svijet jenastaona temelju ljubavi isnagomljubavisevraćaprapočetku.Tajstavarifitemeljenajednomhadisukudsiukomsekaže:“Biosamskrivenarizni-capasampoželiodabudemspoznatistvoriosamljudedamespoznaju.”Temeljnjihovompogledunaovopitanjejestediohadisagdjesekaže:“...pasampoželiodabudemspo-znat”,očemusunapisanemnogeknjige.Kaoštojepoznato,filozofi,čakiidealisti,ucentarraspravestavljajurazum,tač-nijedarovanirazum.Ufilozofskompogledunasvijeturazum

84

inaukaimajuglavnuulogu,dokzaarifaljubavpredstavljatemeljstvaranja.

Sljedeće irfansko načelo jesu život i sveopće slavljenjeBogaodstranesvihstvorenja ilikružni tok ljubaviusvimstvorenjima.Nemanijednečesticekojapostoji,adanepo-sjedujeljubavpremaBogu.

Pravda,ljepotaisavršeniskladusvijetupredstavljajujošjednoodbitnihnačelairfanskognazora.Naime,zarazlikuodnas,arifisvijetnevideodvojenimodBoga–usvijetuvladaapsolutna ljepota i pravda.Svijet je prizorBožije ljepote iveličanstvenostitakodanedostacimainepotrebnimstvarimanemamjestaustvaranjuibitisanjusvijeta.

NarednonačeloirfanajestevraćanjesvegaBogu.Svesevraćatamoodaklejeipoteklo,svomeprapočetku.Tačnije,to je život nakon smrti.Naovu temuRumidonosi veomaupečatljivestihove:

Dijelovi okrenuti ka cjelinama suBulbuli u lice ruže zaljubljeni su.Ono što je od mora, moru se vraćaOdakle je došlo, sigurno tu će se vratiti.S vrha planine bujice munjeviteI od tijela našeg duša zaljubljena.

ArifisvakustvarsmatrajuprizoromBožijihimenaitvrdedaćesestvarivratitionomimenuodkojegsuipotekle.Da-kle,proživljenjeivraćanjekaishodištupredstavljajošjednoirfanskonačelo.

Navedenanačelaodnosesenasvijet,alipostojeionakojiseodnosesamonačovjeka.Čovjek,uirfanskompoimanju,imaznačajnomjesto:njegasmatrajumakrokosmosom,doksvijetsmatrajumikrokosmosom,aneobratno.

85

StimuveziRumikaže:

Šta je u buretu što u potoku nije?Šta je u kući što u gradu nije?Ovaj svijet bure je, a srce kao potok,Ovaj svijet kuća je, a srce grad čuda.

SobziromdaarifičovjekasmatrajupotpunimisavršenimprizoromBožijihimenaiatributa,kur’anskimjezikomreče-no“Božijimnamjesnikom”iliruhomBožijim,onimudajupoložajkakavmunedajenitijedandrugifilozofskiiliideo-loškipravac.Arifisuočovjekuizreklimnogotoga,izmeđuostalogaitodajeonmakrokosmos,asvijetmikrokosmos.Savršeni čovjekjetakođerirfanskakovanica.Teorijuosavr-šenom čovjekuprvijepostavioIbnArebi,madaonnijeprvikojijeoovomegovorio.Nakonnjegasuoistojtemigovoriliipisalidrugiarifi,međuostalimaNesefiiDžili,kojisunapi-salidjeloupravopodnaslovomSavršeni čovjek. U zapadnoj terminologiji“savršeničovjek”značinadčovjek.Samterminjestepreuzetodarifa,alisavršeni čovjek,kakogapoimajuarifiimistici,upotpunostiserazlikujeodsavršenogčovjekaupoimanjufilozofa,teozofailisavremenihučenjaka.Pitanješta je to savršeni čovjek iu čemuseogledanjegovo savr-šenstvo, predstavlja veoma zanimljivu temu i bilo bi inte-resantnouporediti stavove različitihfilozofskihpravacapoovompitanju–kakomaterijalističkih i idealističkih, tako iklasičnihimodernih,.

Sljedećepitanjekojearifinaglašavaju, aočemu tekposljednjihgodinagovore izapadni filozofi,uznizbe-splodnihrasprava,aštojezapravopreuzetoodistočnjač-kihmislilacaičemunajvišepažnjedajuegzistencijalisti,jestepitanje“otuđenostičovjeka”.Potoj ideji,čovjekje

86

uovomsvijetuotuđenisam.Onjestvorenjekoježivisaneistorodnimpojavama iosjećaduboku različitostuod-nosu na njih.

Narednopitanje jesteulogarazumai ljubaviuspoznaji.Stavoviarifa ifilozofaoovome jakose razlikuju.Učemujestvarnosavršenstvočovjeka?Kadačovjekpostanefilozofiusvojijedanopćenitiispravannazorcjelokupnogsvijetaiskladau svijetu,njegov razumdostiže savršenstvo, a ljud-skabitnijeništadrugodosamrazum.Upravou tomeležisavršenstvočovjeka.Zatosekažedafilozofijaznači“posta-janječovjekaučenjakomirazumnim”.Sdrugestrane,arifinesmatrajudaljudskosavršenstvoležiurazumu.PonjimajesavršenstvočovjekautomedasvimsvojimbićemistinskitragaiidekaBogu:“Tićeš,očovječekojisemnogotrudiš,trudsvojpredGospodaromsvojimnaći.”61 Da bi stigao do togcilja,filozofkoristirazumilogiku,dokarifomalovaža-varazuminasvomputučiniibadet,isposništvo,pročišćavadušuiobilatokoristiljubavitraganje.Onputrazumailogi-kenesmatradovoljnimispravomtvrdi:“Nogeanalogičaradrvene su.”

Unastavku ćemo podrobnije govoriti o načelima irfan-skogpoglednasvijetakojesmoovdjenabrojali.

Vahdetul-vudžud (jedinstvo postojanja)

Kaoštojeranijerečeno,pitanjevahdetul-vudžuda predstav-ljacentralnuraspravuirfanskogpoglednasvijeta.Štajevah-detul-vudžud?Ovdjejeneophodnoponuditiodređenapojaš-njenja. Vahdetul-vudžudspadauonetemekojejeveomamalibroj ljudi uspio shvatiti.Neki ljudi o čemugoddagovore

61 El-Inšikak, 6.

87

smatrajudaimavezesapokrenutomtemom.Ovdjenećemogovoritiojezičkomznačenjupojma.Mogućejeinekifilo-zofskipravacnazvatiovimimenom,kaoštojeprimjersaeg-zistencijalizmom.Uislamskojcivilizacijipostojalajestrujakojasemoženazvatiegzistencijalističkom,alizapadnjacitimimenomnazivaju nešto sasvim drugo.To nije ekskluzivnopravosamonekeosobeinijenečijeličnovlasništvo.Ali,netrebazaboravitidajeupravoovajegzistencijalizamizvorni.Veomajemalibrojonih–kakomeđuorijentalistima,takoimeđuonimakoji tonisu–kojimogudokučitištaarifipo-drazumijevajupod izrazomvahdetul-vudžud. Orijentalisti i jedandioonihkojinepripadajutomusmjerenju,vahdetul- -vudžud tumačekao“prodiranje jednogudrugo” injihovomeđusobnostapanje.DoktorBadaviuvijekgovorioprodi-ranju i stapanju,mada je rečeno suprotstavljeno vahdetul- -vudžudu.

KakotoŠabestarikaže:

Prodiranje i stapanje ovdje je nemogućeJer u jedinstvu dvojnost samo je zabluda.

Takvipostavljajupitanje:“Akonijeriječostapanju,za-štojeondaHaladžrekao:‘JasamIstina.’”Zartaizrekaneoznačavastapanje?Ne,taizrekaneznačistapanjenitipro-diranje.

Rahmetli Furugi je u svom djelu Razvoj filozofije u Evropi kada god bi naišao na nešto nejasno ili na nekuteorijukojunijemogaorazumjeti,označavaotokaovah-detul-vudžud.Zanjega,tajterminpredstavljaneštonera-zumljivo.Nekeodstvarikojejenazivaovahdetul-vudžu-domnemajunikakvevezesnjim(kaonaprimjerteorijeokategorijama).

88

Prvo tumačenje vahdetul-vudžuda

Termin vahdetul-vudžud ima različita tumačenja.Termino-loški, mnoštvo egzistencija i postojanja ima sasvim jasnoznačenje.Kažese dapostojemnogobrojnaiveomaraznolikabićaodkojih je jednočovjek,drugoživotinja(životinjesutakođerraznovrsne),trećedžin,četvrtomelekitd.Svatabićasumeđusobnorazličitai,kakotouNehdžul-belagi stoji, pod-vojenasumeđusobno.Egzistencijasvakogbićajesuštinskirazličitaodegzistencijeonogdrugog.Većinafilozofa, ali inefilozofa zastupa ovomišljenje.Arifi, koji stoje negdje usredini,smatrajudaegzistencijapripadasamoBogu(ukućinemanikogaosimnjenogvlasnika),aliusmisludajesvakodrugobiće,bezobziranaveličinukojuposjeduje,ukrajnjojinstanciograničeno,asamojeBožijizatiBićebezikakvihgranica.Božijesavršenstvojebezgranično,Božijaveličina,moć,ljepotaitd.neograničenisu.Akouporedimobićajednasadrugima,primijetitćemodasunekaveća,anekamanja.Naprimjer,kadauporedimopotoksamorem,vidjetćemodajemorevećeodpotoka.Ograničensaograničenimmožebitiupoređen,aliograničensaneograničenimnemože.Čovjekveličinuiproporcijestvariopažaupravonatemeljupoređe-nja.Kadakažemo:ovojeveliko,aonomalo,toondaznačida je ova stvar velika u odnosu na neku drugu ili da je ona malauodnosunaneku trećustvar.Kadauporedimo jednustvarzakojusmatramodajevelikasanekomvećom,ondazaključujemoda jemala.Naprimjer, kada čovjek zakojegsmatramodajevisokstaneporednekogkojijenjegavišizačitavuglavu,rećićemodajemalen.Ljudskoopažanjedjelu-jenaovajnačin.

KadaarifduhovnimokomposmatraneograničenuBožijuveličinu,znanje,moćisavršenstvo,neprimjećujeništadrugo.

89

Ograničenosenemožeporeditisaneograničenim.Čaknijeispravno reći da je neograničeno veće od ograničenog, jerutomslučajuograničenompridajemoznačaj.Ujednojpre-dajistojidasuupitaliImama:“DaliAllahu ekber (Allah je najveći)znači:Allah jevećiodsvihstvari.”Odgovorio je:“Ne,tojepogrešnotumačenje.Bogjevećiodtogadabudepredstavljen,anevećiodsvihstvari,jerništanijeuporedivosNjim.”AkokažemoBogjevećiodnjih,pogriješitćemo,jerovedvijekategorijeuopćenisuuporedive.ZatokadaarifduhovnimokomposmatraBoga,nemoževidjetiništadrugo.AkoOnpostoji,ondaništadrugonepostoji,akojeOnmoć,ondanemadrugemoći,akojeOnveličina,ondanemadrugeveličine.Onjenešto,asvedrugojeništa.Sadijeupravonaovajnačingovorioo jedinstvu.U jednomodnajpoznatijihstihovakaže:

Put razuma je pun zavijutakaZa arife, osim Boga, nema ničega.

Tojevahdetul-vudžud.Nakontogapriznajeisamodgova-ranapostavljenopitanje:

O tom s upućenim možeš govoritiNo prigovarat će ti logičari:Pa šta su nebo i zemlja?Ljudi, džini i zvijeri – ko su?

Paodgovara:

Dobro pitaš, pametan si, da se vidjet’Odgovorit ću ti, može ti se svidjet’.I Sunce, more, planina i Svemir,

90

Vila, čovjek, džin i melek,Svi, ma šta bili, manji su od tog,da imaju bitak kad ima ga Bog.

To je značenje izreke da je za arife sve, osimBoga,ništa.

Dobro se sjećam spomena starog mudracaKad poludjeli krenu ka pustinji, tadOtac mu zbog razdvojenosti ne jede, ne pijašeSina stalno kritikovaše, te mu on reče:Boga mi, kad Bog mi ljepotu svoju pokaza,Drugo sve što vidjeh iluzijom mi se učini.Onda kad dragi svojim me nazvaViše ni s kim poznanstva nemam.

Ovoje jedno tumačenjevahdetul-vudžuda, koje niko ne pobijanitiporiče.

Drugo tumačenje vahdetul-vudžuda

Premadrugomtumačenjuterminavahdetul-vudžudneznačidaegzistencijaibitakpripadajusamoBogu,većdasvabićapostojepremajednojistini,atojeegzistencija,čijesurazinerazličite. Jedna razinaegzistencije jenužnost, adrugamo-gućnost,jedannivojepuninaibogatstvo,adrugisiromaštvo.Prematome,suštinaiistinaegzistencijejejedinstvena.Dakle,vahdetul-vudžudneznačidaBogjediniposjedujeegzisten-ciju,negodajesuštinaegzistencijejednaidataegzistencijaposjedujerazine,odkojihneke,kaosavršenstvoibogatstvopripadajuisključivoBogu.Sabzivariovuproblematikuobra-đujeusljedećimstihovima:

91

Bivstvovanje pripada fahlevijunimaIstina zata baca u sumnju slijepca.Stepeni bogatstva i siromaštva su različitiKao kada je svjetlost jaka i slaba.

Naravno,ovoobjašnjenjekoristisezapočetnikekojisetek trebajuupoznatisanavedenomproblematikom.MullaSadra, također,napočetkunaovajnačinpojašnjavaegzi-stenciju,dabikasnije,držećisepočetnognačeladaegzi-stencijaimanivoeistepene,ponudionajprofinjenijapojaš-njenjaitumačenja.

Treće tumačenje vahdetul-vudžuda

Trećetumačenjepojmavahdetul-vudžudpripadaarifimakojitvrdedajeegzistencijasamojedna.Unjojnemanikakvogmnoštva,niuzdužnognipoprečnog,nijakognislabog.Egzi-stencijajesamojednaipripadaisključivoBogu.SveštojemimoBoganemastvarnuegzistenciju,većjemanifestacijai projekcija.Sve štovidite, osimBoga, uistinu i neposto-ji,negoimasamoprividnopostojanje,anestvarno.Tonijeistina,negojedinoprivid.Prematumačenjuarifa, to jepo-putodrazauogledalu.Kadviditečovjekadastojinaspramogledalaiuogledalunjegovodraz,složitćetesedajeodrazuogledalusamzasebenešto,međutim,pravaistinajedajetosamoslikaoneosobe.Tojesjenka.Nijemogućerećidajeodrazodvojenodonogčovjeka.To je ipak samoodraz.Zbog toga ovi arifi ne prihvataju da išta osimBogamožeimatiegzistenciju.Ponjima,sveosimBogajesamoodrazimanifestacija.Naravno,oovoj temisemožemnogotogareći. Ja samo tome raspravljaoupetom tomu svogadjelaNačela filozofije.

92

Primjećujemo da između arifa i filozofa na ovompoljupostojiogromnorazilaženje.MullaSadrajesasvojomteori-jomonivoimaegzistencije,uzdoprinoseostalihfilozofa,nanekinačinpomiriofilozofijuiirfan.Onjetoizrazioriječima“ApsolutnaIstinasvihstvari iunjojnemaničega”.Božijebiće i zat, koje predstavlja apsolutnu i čistu istinu je sve iistovremenonijeni jednastvar.UNehdžul-belagi ponavlja se jedno zanimljivo tumačenje: “Niti je u stvarima, niti jeizvan njih.”62OovojtemigovorisedostauNehdžul-belagi. Kaoštojerečeno,naovajnačindošlojedoizvjesnogpomi-renjaizmeđufilozofijeiirfana.Naravno,arifisuprilikomtu-mačenjapojmavahdetul-vudžud, bez pridavanja bilo kakve egzistencijestvarima,govoriliisto,alinenaizneseninačinineuzovakveprimjere.

MullaSadrajesvojuteorijuutemeljionafilozofskimna-čelima.Onje,naime,sufijskomišljenjedatestvarinijemo-gućespoznatiničimdrugimdosrcemiotkrovenjempojasnionatemeljuracionalizma.MullaSadrajeuspiopomiritista-voveracionalistaimistikainjemupripadaonačuvenamisao“apsolutnaistinasvihstvari”.KasimGaniusvojojknjizitvr-di(čudimsekakoljudiimajuhrabrostiotomegovoriti)dajeMullaHadiSabzivariprviizrekaotumisao,madasuMullaSadrinadjelapunasličnihrečenica.MullaSadrajeovakona-sloviočakčitavopoglavlje.MoždajeGaničitaosamoSab-zivarijevadjela,ilijetočuoodnekoga,pajenaosnovuistogizrekao navedeni stav.

NaosnovuMullaSadrineteorije,stavirfanaifilozofijeuvelikojmjerisepribližava.Onsmatradaegzistencijaimanivoe i istovremeno ispravlja sufijskomišljenje o svijetukao odrazu ilimanifestaciji, tvrdeći da je svijet egzisten-

62 Nehdžul-belaga, hutba 184.

93

cija,kojajeistovremenoodrazimanifestacijanekedrugeegzistencije.

Islamskimisticisudostagovoriliotemivahdetul-vudžuda koristećirazličitaobjašnjenjaipoređenja.DželaluddinRumiMevlananapočetkuMesnevijekaže:

Mi smo ništavilo, privid bivstvovanja,Ti apsolutna bit i postojanje Si naše.Ko smo mi, o dušo duše naše,Da pored Tebe vrijedni spomena budemo

Drugimriječima,tijedan,mijedno,tinešto,mineštodru-go,takvoštanijemoguće.

Mi svi lavovi smo, al’ platneni lavovi, Napad nam od vjetra je tren o tren.

Platneni lav označava lik lava na zavjesi koju pomjeravjetar,pasečinidaselavsamkrećeinapada.

Napad nam vidljiv, a skriven je vjetar, Dušu za Onoga skrivenog ću dati. Spomen i bivstvovanje naše dar je Tvoj,Postojanje naše cjelokupno stvorenje Tvoje je.Užitak bivstvovanja ništavnim učinio si,Ašika svoga ništavilom učinio ti si.

Ovoznačidanašepostojanjenijeistinsko.Navodisedajepo-znatiarapskipjesnikLebidibnRebi’aizrekaosljedećestihove:

Zar nije svaka stvar bez Boga ništavna I svaka blagodat neizbježno prolazna?

94

Tojeizrekaoudobadžahilijeta,dabikasnijepostaomu-sliman,itoveomapredan.PrenosisedajePoslanik,s.a.v.a.,rekao: “To je najistinitiji stih koji je izrekao jedanArap.”Arifisečvrstodržeovog:“ZarnijesvakastvarbezBogani-štavna?”–dakle,svepostojiiopstojipoBoguisveseočitu-jepremanjegovojmanifestaciji.VjerovatnostečulipoznatistihHatifaIsfahanija:

Hej, za tebe srce i dušu žrtvujem.Hej, za put ti ovo i ono polažem!

Nakontogaslijedestihovi:

Jedan je i ništa, osim Njega, nema,Vahdehu La ilahe illa Hu.

Zatimdvaputaponavlja:

Dragi bez zastora, vrata i zida, Pojavljuje se, o posjednici duhovnog vida.

Iopetslijedipoznatistih:

Jedan je i ničeg, osim Njega, nema, Vahdehu La ilahe illa Hu.

Ovojejednaodnajpoznatijihpjesmakojujeispjevaonekiarif.Hafizje, također, ispjevaostihovenaovutemu,alinekaoposljedicazaokruženogpogledanasvijet.Uglavnomjeoovomepjevaokaoozasebnomputu,amanjesenaovooslanjakaonavlastitipoglednasvijet.Jedanodnjegovihstihovajeiovaj:

95

Zar svako oko od odraza lica tvoga svjetlo nije?Zar svako oko od praha praga tvoga usluženo nije?

Prvistihznačidanikonegledaniušta,adanegledauBoga. Ovo odgovara poznatoj izreci koja se pripisuje hazreti SadikuihazretiAliju:“Nisamvidioništa,adaprije,poslijeiporedtoganisamvidioBoga.”

Oni što oči imaju lice tvoje posmatraju.Tajna tvoje kose zar skrivena nije?(JedanoduspjelijihHafizovihgazela)Nije čudno ako suza varljiva crvena mi posta.Postiđena zbog djela svoga zar čedna nije?

HadžiSabzivarikopiraojeovajgazelnajedanveomaza-nimljivnačin.Naravno,stihovejeispjevaonanajboljimogućinačin,svakakonekaoHafiz,aliipakimanekolikovrhunskihgazelanaperzijskomjeziku.JedanodtakvihjeonajukojemoponašaHafiza.UzimaistutemukaoHafizinaistinačinjeobrađuje.Unjojsenalazinekolikovrhunskihstihova.Izme-đuostalihisljedeći:

Zar Musa poziv: ‘Ja sam istina’, čuo nije?Ako ne, onda ovo poj u drvetu nije?63

63 Cijeli gazel hadži Sabzivarija glasi: Žar ljubavi tvoje zar ni u jednoj glavi nije?Zar prizor lica tvoga ljepota oku nije?Ima li ijedne ptice srca koju u kafez nisi bacio?Zar strijela tvoje nepravde od krila do krila nije?Zar od plača zbog odvojenosti od tvog lica i solufa cvilećiPas tvoje mahale od jutra do mraka nije?Zar zbog tuge zbog njega grudi mi krvave nisu?Zar žig njegov poput lale na mojoj džigeri nije?

96

Hafizimajošjedangazelukojempjevaovahdetul-vudžudu, alinećemoganavestiucjelini.Zanimljivojekakomaterija-listiovajgazeltumačenaneobičannačin.

Proizvod radionice stvaranja sve ovo nije,Vino donesi, jer od dunjalučkih stvari sve ovo nije!

Izraz“sveovonije”možesetumačitinadvanačina.Prvo,“nije”možemouzetikaoapsolutnunegaciju,štobiznačilo“sveovoštovidiš jeništavnoinepostoji”,a toje identič-nosaonim:“Zar svebezBoganištavnonije?”Moguće jerećiikakoizraz“sveovonije”znači“sveovonijemnogo”,međutim,ovotumačenjeneodgovarastihovimaukojimaseupotrebljava.

Od srca i duše želja za druženjem sa dragim je,Želja to je srce, a duša ništa nije.Prigovaranje Sidreta i Tube nije zbog nedostatka sjenke, Jer kad dobro pogledaš, o viti čempresu, ništa to nije.Sreća to je da bez krvarenja srca stane kraj tebe,Inače uz trud i rad džennetski vrt ništa nije.

UočimaarifasvejeništavnoijedinijeOnapsolutnaeg-zistencija,testogazavređujedabudevoljeniželjen.Nadru-gommjestuHafizkaže:

Zar Musa poziv: ‘Ja sam istina’, čuo nije? Ako ne, onda ovo poj u drvetu nije?Oko moje oko šišmiševo bijaše, inače tvojOdraz ljepote na vratima i duvaru nije.Uho ne čuje tajne, inače za Asrara*Iz duhovnog svijeta vijest nije.

* AsrarjepjesničkoimeMullaHadijaSabzivarija.

97

Neupućeni zapanjeni mojim zamamnim pogledom su,Ja sam takav kakav sam, ostalo samo oni znaju.

Nakončegakaže:

Odraz njena lica nije oko moje samo,Mjesec i Sunce ovo ogledalo okreću tako.

Znači,MjeseciSuncesuogledalakojapokazujuNjegovuljepotu.PoznatjeHafizovgazel,gdjekaže:

Otvoreno kažem i radostan sam zbog tih riječi:Rob ljubavi sam i slobodan od svijeta oba. Azavršavase:

Na levhi srca moga, osim elif-stasa drage ništa nema.Šta da radim kad učitelj drugim slovima nije me poučio?

ObičnopretpostavljajudajeHafizuciljbiorećidanemadrugevoljeneosobe.Tojepremaarifimaširk,jeronismatra-judaosimBoganemadrugeegzistencije.Šabestarinapočet-ku djela Ružičnjak tajninaveomazanimljivnačinobjašnjavaovutemu,aHafizjenaboljeinajotvorenijepredstavljauna-rednomgazelu:

Jutrom, dok mahmuran od noćiUzeh vino i rukom ga kucnuh,Uputih razum da traži opskrbu vina,Iz grada bivstvovanja poslah ga van,Lijepa mi prodavačica vina namignu,Postah siguran od spletki vremena.

98

Dostihagdjekaže:

Ko koristi opise za ljepotu vladara?Ko sam sebe voli vječno?

Samjeionajkojivoliionajkojijevoljen.Saaspektaarifadrugi ne postoji.

Dvorjanin, pjevač i krčmar sve je on,Vizija vode i cvijeća samo je izgovor.Daj lađu vina da vješto plovimoPo ovom beskonačnom moru!Hafize, naše postojanje zagonetka je Čije istraživanje je bajanje i uzaludno.

Dakle,akoboljepogledaš,vidjetćešdajenašepostojanjesamomaštaiodraz,aneistinaistvarnost.

Jedinstvo manifestacije

Drugatemaokojojćemogovoritijestejedinstvomanifestacije.Premateolozima,Bogjeuodnosunastvariaktivaniproporci-onalnobrojustvariBogimaaktivitet.Bogjestvorioovo,Bogje stvorio to... U trenutku je stvorio ovo, u trenutku je stvorio to.Sveštopostojistvorenojebezposredništvaiurazličitimstvaranjima. Filozofi vjeruju u vertikalni niz stvaranja.Nai-me,onikažudajeBogprvostvorioprvium,zatimodnjegastvoriodrugium,oddrugogumastvoriotrećiitd.Ili,drugimriječima,Bogjestvorioprvium,aprviumjestvoriodrugi,drugiumtrećiitakosvedoaktivnogumaistvaranjasvijeta.Rečenica“prviumjestvoriodrugium”neznačidaumnijeovisanoBogu,većdajeposredstvomiputemnjegastvoren

99

drugium.Usvakomslučaju,filozofivjerujuumnoštvoBožijihstvaranja.Teolozipak,neprihvatajuovomnoštvobezposred-stva.Onismatrajudapostojisamojednoneposrednostvaranjeibeskonačninizposrednogstvaranja.

Arifi,nasuprottome,vjerujudaječitavuniverzumsamojednamanifestacijaBoga.OdezeladoebedasamoseBogje-danputmanifestovaouUniverzumu.Upravonatimtemeljimatumačekur’anskiajet:“Inaređenjenašejesamojedno–svebude u tren oka.”64Filozofigovoreouzrokuiposljedici,dokarifiobojeodbacujuupotpunosti.Onikažudauzrokiposlje-dicaimajusmisaosamotamo“gdjenepostojiBog”.Ponjima,boljejekoristititerminemanifestacijaimanifestiranoilipo-javljivanjeiodraz.UMullaSadrovojfilozofijiovajproblemjeprevladan.Onjeposljedičnonačelorazradiodotemjeredasemožepoistovjetitisasufijskimstanovištem.Hafizjeoovomegovorionaveomalijepnačin.Poznatjenjegovstih:

Odraz lica tvoga kad u ogledalo pehara pade,Arif zbog smiješka vina u naivnu pohlepu dade.65

Hafiz u ovim stihovima govori o veoma suptilnoj stvarikojunazivaju“greškaarifa”.Naprimjer,arifuseukažejednaBožijamanifestacijaiontomprilikompočinigrešku,odnosnojošnijestigaonaciljistekaoiskustvo,nopomislidamuseukazalaApsolutnaIstina.Oniiskusniznajudajeto,Hafizo-vimrječnikom,“naivnapohlepa”idajošnisustiglinacilj.

Jedan od velikih islamskih alima koji je nedavno umro(namjernomunenavodimimejerneznamdalibiseonstimsložio),dok ježiviouNedžefu,doživljavao jedubokadu-hovnaiskustva.Tojeonostanjeukojemogudospjetimnogi.

64 El-Kamer, 50.65 ”Ogledalopehara”posufijamaoznačavasuštinusvihstvari.

100

Kasnije je jedan od njegovih bliskih prijatelja pripovijedao štamusedešavalo.“IzašaosamizharemadžamijehazretiAlijaiodjednomsamosjetiokaodasesavsvijetokomeneokrećeikaodausvojimrukamaimamvlastnadcijelimsvi-jetom.Bilomijejasnodajanezaslužujemtakavstepenidajeupitanjunekagreška.Bilajezima.OtišaosamuharemKazimejn i tamo tako jakoudaraoglavomukamenje i liosuzedokmisenajednomnijeotkrilaistinaidokminijepo-stalojasnoučemujestvar.”

Odraz lica tvoga kad u ogledalo pehara pade...

Uovomstihu“ogledalopehara”jesamčovjek,odnosnonjegovosrce.(Tojedrugametaforakojusamhtioupotrijebi-ti.)Moždakontekstovepričeodgovaraupravostihu:

Arif zbog smiješka vina u naivnu pohlepu pade.

“Vino”musenasmiješilo,aonjepogriješio,mislećidajetoonsam.Ukazaomuseodraz,aonjepomisliojetoOn.Pomislio jeda jestigaonacilj.Ovajstihnisamnaveokaoargument, nego samnjimehtio reći dapostoji samo jednamanifestacijaBoga.KakotoHafizkaže:

Ljepota lica tvoga kad jednim prizorom u ogledalu se pojavi,Sve one slike u ogledalu samo iluzija puka postaše.

Zaista zanimljivo.Ovaj stih predstavlja najveće dometeretorike:

Sve ove odraze vina i različite slike ko pokaza?To je svjetlost lica krčmara što u pehar pade.

101

Ljubomora ljubavi mu usta svih odabranika zatvori.Odakle tajna tuge mu u usta mase pade?

Kadaarifstignenanajvišestepene,togtrenutkaosjećadarazumijesvestvari.Pitaseodaklegasviznajuizaključujedaonvišenijesamoarif,negosveštopostojinatomstepenu.

Iz džamije u krčmu svojom voljom ne odoh,To je nesretni plod ezelskog zavjeta tog.

Hafizimajošjedanzanimljivgazelnatutemu,akojipo-činjestihovima:

Bol mi je od drage, i lijek je od nje isto.66

Srce žrtvovah za nju i dušu također.

Nakontogaslijedestihoviokojimaćemoraspravljati:

Oba svijeta odsjaj Njegova lica su samo,Rekoh ti, vidljivo i skriveno isto tako.

Nadrugommjestu,također,kaže:

Krivulja što od tvoje lijepe obrve luk je načinilaNa moju jadnu i uplakanu dušu ona je nasrnula.

Kaoštosmorekli,arifismatrajudajeljubavuzrokstva-ranjasvihstvari.BogjeUniverzumstvoriozbogtogaštojeOnajKojivoli iKoji jevoljen,anezbog togašto jeOnajKojiznaiOnajKojijeZnan.Njegovaljepotajemanifestirana.NaovutemuDžamidonosiveomalijepestihove:

66 Nekismatrajudajeovajstihslab,aliHafizjedalekoiznadtoga.

102

U onoj osami gdje postojanje neznano bî, U kutu ništavila svijeta skrivena bî, Postojanje od slike dualnosti udaljeno bî,Od priče, svojatanja i prisvajanja daleko bî.Apsolutna ljepota iz stega prizora Svojom svjetlošću sebi se obznani, Prekrasna ljepotica u prostoriji skrivenog Čistih skuta od prigovora za greške, Postavi šator izvan područja svetosti, Na obzorju i u dušama obznani se,Od svako ogledalo pokaza lik. Svuda se govor o njemu uzdiže, Od njega jedna svjetlost na Zemlju i meleke pade,Svi meleci što čistotu i čestitost tražišeOd izbezumljenosti ‘subhanallah’ govoriše.Od one svjetlosti zraka na ruže pade, Od ruže zanos na dušu bulbula,Svijeća od one zrake lice svoje zapali,U svakom domu stotinu leptira spali.Od nura Suncu se pojača toplota,Lopoč iz vode promoli glavu,Od nje uljepša lice svoje Lejla,Za svakom joj dlakom Medžnun čežnjiv posta.Njegova ljepota gdje god se pojaviIspred dunjalučkih voljenih navuče zastor,Svaki zar što ga vidiš ropstvo je njemu,sudba je živih da im duše robuju mu.U ljubavi s njim srcu eto života,U ljubavi s njim duši prava divota.Srce što ašik divnih je ljepotica,Znalo to ili ne ašik njegov je.Ti si ogledalo, a ukrašava ga On,

103

Ti skriven si, a otkriven je On.Ako dobro pogledaš, On ogledalo je,Ne samo blago, nego je i riznica.‘Ja’ i ‘ti’ nikakvog smisla,Osim beskorisnog, mišljenja nemamo.67

PrijetridesetakgodinauKomusamnapisaoovestihove:

Krivulja što od tvoje lijepe obrve luk je načinilaNa moju jadnu i uplakanu dušu ona je nasrnula.

Tojepoputzamkekojavučeksebi,aludirajućinahadis:“Želiosamdabudemspoznat”–radičegajeBogstvoriosvabićaiprivlačiihSebi.KonačniciljsvihstvarijedasevratekaNjemu.

Ni slika dva svijeta ne bijaše kad boja ljubavi bî,68

Zar put ljubavi za ovo vrijeme skiciran ne bî?

Netrebamislitidajeljubavneštonovo,kaoštosmatrajunekinaučnici.

Zbog koketiranja što Narcis šepureći se učini,Zbog varke oka tvoga, stotine patnji u svijetu nasta.

Ljubav i razum

Kaoštosmoistakli,arifistavostvaranjusvijetatemeljenaljubavi,anenarazumu,nauciisl.Onikritikujurazumiuz-dižuljubavzbogtogaštojerazum“konzervativna”,aljubav

67 HaftOurang,JusufiZulejha.68 Bilajeljubavdoksvijetjošnijebiostvoren.

104

“revolucionarna”snaga.Zadaćarazumaječuvanje.Racionalančovjekuvijekpaziinastojidasačuvaisvestvarisebiprisvoji.Kaokonzervativnairadikalnastrujaupolitičkomžargonu.Moćrazumajekonzervativnasnaganakojusefilozofioslanjaju.Lju-bavjeupravosuprotnatome.Onajesnagakojaželiizaćisamaizsebe,kakouslučajuBožijegzata,kojiseželiobznaniti,takoislučajustvorenja,kojaželedakaNjemupolete.Zatoarifisma-trajudajesvijetstvorilaljubav,anerazum.JedanodnajboljihHafizovihstihovanaovutemujestesljedeći:

U ezelu zràka ljepote Tvoje se obznani,Ljubav se pojavi i vatra sav svijet zapali.

Dakle, kada je zat htio da se obznani, pojavila se ljubav, tj. ljubavjetakojasemanifestirala.Diostiha“vatrasavsvijetzapali”značidajeučinilasvestvariNjegovimašicima.

Lice ti zablista, vidje ga melek što ljubavi nema69,Poput vatre zbog ljubomore posta i krenu na čovjeka.

Dakle,kada seBogočitovaosvimstvarima i suštinamasvihstvari,melecinisuposjedovaliljubav(niNebesa,niZe-mlja,nitiplanine).“Mi smo Nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali da ga ponesu, ali ga je preuzeo čovjek – a on je, zaista, prema sebi nepravedan i lahkomislen.”70Čovjekjebiojedinobićekojejeimalomo-gućnostdavoli.

Razum htijaše da od one baklje svjetiljku upali,Svjetlost ljubomore zasja i sav svijet uzburka.

69 PročitajteraspravuoAdemu,a.s.,daviditeštamelecigovore.70 El-Ahzab, 72.

105

Rekošerazumu:“Ovdjetvojemjestonije,odlazi!”

Hvalisavac htijaše da posmatra mjesto tajne,Ruka skrivenog dođe i odgurnu uljeza.

Mislimda sepod“hvalisavcem”mislina razum, strast,šejtanskesileilineštotomeslično.UdrugomgazeluHafizkaže:

Prije ovoga više si mislio o ašicima,Ljubav tvoja ka nama posta svuda znana.

Dabizaključio:

Prije nego ovaj zeleni strop i uglačani luk podigošeObrve drage u središtu posmatranja oka nam bijaše.

Ponovogovori o tomeda je ljubavprethodila stvaranjusvijeta.Oovojtemimožesemnogotogareći.

Kruženje ljubavi

Narednatemajekruženjeljubavimeđustvorenjima.OovojtemiHafizjepunogovorio,alimićemosezadovoljitisamojednimprimjerom:71

nezvani namjernici ljubavi ljudi su i džini,za dospijeće do sreće, želju vidljivom učini!Trudi se gospodine i bez blagodati ljubavi ne ostaj! Jer niko ne kupuje roba s mahanom neznanja, znaj!

71 Prvidiogovoriostvaranju,kaostih:“Uezeluzràkaljepotetvojebljesnu.”

106

Do kada jutarnje vino i slatki jutarnji snovi? Nastoj se noću kajati, u cik zore suzu pustiti!Kakva si igračka, o vješti jahaču? Naspram očiju, al’ nevidljiv za oko,Hiljade svetih duša od ove ljubomore izgori,Jer svako jutro i veče svijeća sijela drugog si.

Dostihaukojemkaže,najedanzaistaveličanstvennačin:

U nadi tvoga solufa i lica odlaze i dolazeZefir po mljeveni mošus i ruža na prikazivanje.

Nakontoga,obraćasearifimakojijošnisustiglinaciljikojisetrebajučuvatigrešaka:

Ako vrijedan gledanja nisi, zbližavanje ne traži!Jer čarobno Džemšidovo ogledalo slijepom ne donosi korist.

Zatimseponovoobraćavoljenojosobi:

Dova osamljenika odagnava belaje,Zašto krajičkom oka na nas ne pogledaš?Dođi i vrijednošću ljepote kupi vlast od nas!Ne zanemaruj ovu trgovinu jer ćeš se kajati!

UredakcijamaDivana, izuzev u Kazvinijevoj, nalaze se stihovi:

U ovoj mrklini uputu nam dadePonoćna molitva i jutarnji plač.Put ljubavi veoma je opasan put,Sačuvaj Bože, ako ne stigneš na cilj!

107

Hafizmnogogovorioputuljubaviinjegovimteškoćama.U jednomgazelu čini sedagovori ootkrovenjimakoja jedoživioikojimasejošuvijeknada:

Uz blagoslov Hafizova stremljenja postoji nada da ponovoVidjet ću ponoćnu svjetlost i Mjesec noću.

Inatemučovjekamožesepunoreći.Unarednompoglav-lju razmatrat ćemopitanje praktičnog irfana kodHafiza, očemujeionvišegovorio.Hafizajenatompoljulakšeupo-znati,zarazlikuodIbnFaridakojegjelakšeupoznatiprekoteorijskogirfana.

108

NAČELAIRFANSKOGPOGLEDNASVIJETA(2)

Savršeni sklad

Jednaodtemakojajeznačajnozastupljenauirfanskompo-glednasvijet iokojoj jevećbilogovora, jeste temakojufilozofinazivaju“savršenisklad”.Filozofisepitajudali jepostojećiredsavršen.Pitanjesavršenogskladanepodrazu-mijevadanasuprotovomreduiporetkupostojinekidrugi,negodalijeovajsavršenilinije.Drugimriječima,dalionoštopostojipredstavljanajboljimogućiredisistem,ilijemo-gućboljiisavršenijired?Naravno,filozofidokazujudaodovogpostojećegporetkausvijetunijemogućboljiisavrše-niji.Sveštočovjekmožezamislitisavršenimjesamoiluzija,a u krajnjoj instanci samopretpostavljanje bilo čega pred-stavlja apsurd.Uvezi s tim,Gazaliju se pripisuje sljedećarečenica:“Nijemogućeništasavršenijeodonogštojeste.”Dvijestotinegodinanakonnjegaraspravljaloseotomedalijeovarečenicatačnailine.Raspravaotomeoduvijekjebilaaktuelnameđufilozofima.Jednaskupinafilozofa,uglav-nomuvidupjesmama,izgovaralisurečeniceizkojihsedazaključitidasenisusovimstavomslagali,aliotomenikadnisugovoriliozbiljnoinaučno.Uarapskojknjiževnostiova-kve rečenice semnogo susrećukodEbuAlaEl-Mearija, auperzijskojihsevećinapripisujeHajamu.NekiistraživačitvrdedaoveizjavenepripadajuHajamumatematičaru,čijejepravoimeEbuFethOmerHajam,negoosobipoimenuAliHajami.No,toinijebitno.UdijeluraspraveoBožijojpravdidijelovenavedenihHajamovihstihovavećsmocitirali:

109

Kad bih kao Uzvišeni vladao Nebesima, Uništio bih potpuno ova Nebesa,Iznova bih podigao ista takva,Da slobodnjak lahko dostigne željeno.

Hajamovzaključakuovimstihovimajeizrečennalasci-vannačin:“Daslobodnjaklahkodostigneželjeno.”Naravno,tojevišešalanegoozbiljnatvrdnja.SamHajamuposlani-ci Univerzum i obavezagovoriojeosavršenostipostojećegporetkausvijetu.Zanimljivojedaufilozofskimtraktatimaiznosistavovesasvimoprečneonimaupjesmama–ukolikosu tozaistanjegovepjesme.Međufilozofimamaterijalisti-maipolumaterijalistimabilojemnogoonihkojisunaraznenačineponavljaliHajamoveriječi.UEvropiihjebilojakomnogo,anikodnasnisutakorijetki.

Međuarifimatakvoštanikakonijemoguće–nemogućejedasenekosmatraarifom,adapostojećiporedakiredusvijetunesmatranajboljimmogućim.Tojeapsurdno,osimakojeriječonekomekonijearifiliseneslažesairfanskimnačelima.Arifikoji smatrajuda je postojeći poredaknaj-boljimogući,ovojtemineprilazenaistinačinnakojijojprilazefilozofi.Filozofiuglavnompolazeoduniverzuma,tj. posmatrajući svijet donose zaključak da je on najboljimogući.Nekiodnjihkoristededuktivnimetodzaključiva-nja,kaoštojetoslučajMullaSadreuAsfaru.Natemeljunjihovogmišljenja, s obziromda jeBogApsolutnoSavr-šenstvo,ApsolutnoDobro iApsolutnaLjepota, onda nijemogućedaodNjegapoteknenešto što,unajmanju ruku,nijepotencijalnosavršeno.

Arifiuglavnomponavljajusličnetvrdnje.Oninerasprav-ljajuouzroku i posljedici, pa čakni oporetku, većgovo-reomanifestacijiiemanaciji(očemujevećbiloriječi).Po

110

njihovommišljenjusvijeticjelokupnaegzistencijasujednaemanacija,tj.zrakabožanskoga.

Odraz lica tvoga kad u ogledalo pehara padeArif zbog smiješka vina u naivnu pohlepu dospje.72

CijelisvijetjesamoprizorljepoteBožijeglica:

Ljepota lica tvoga kad jednim prizorom u ogledalu se pojaviSve one slike u ogledalu samo iluzija puka postadoše.

Ili,udrugimHafizovimpoređenjimatojezrakaljepote:

U ezelu zràka ljepote tvoje se obznani,Ljubav se pojavi i vatra sav svijet zapali.

Ili,koketiranjeizavođenje:

Zbog koketiranja što Narcis šepureći se učini,Zbog varke oka tvoga, stotine patnji u svijetu nasta.

Prematome,ovalogika(madasufijeneželekoristitiizrazlogika), predstavljanadlogiku intuitivnog, gdje se sveuku-pnaegzistencijaposmatrakaojednaemanacijaBićaVlasni-kasavršenihsvojstava.Sufijskimrječnikomrečeno,svijetjeodrazBogauogledalu.Prematome,akozamislimodaarifuuniverzumuvidinekinedostatak,ondatoznačidauBoguvidi nedostatak, jer je po njihovommišljenju svijet odrazBogauogledalu.Drugimriječima,sveštopostoji–tojeOn.Kadbinekotvrdiosuprotno,višenebibioarif–jernijedan

72 Odrazlicatvogaznačisvijet.

111

arifnemapravotvrditidajeBožijizat,kojijeapsolutnaeg-zistencija,savršenstvoinemanikakvihnedostataka–krnjav.Takvoneštonikakonijezamislivouirfanu.

NemasumnjedajeHafizbioarifidajesebesmatraoari-fom.Onjebiovelikiprotivniksufizmakaoprofesije,kojijeutovrijemevećpostaoizvorzaradepojedinimsamozvanimšejhovima.Hafizzatosufijesvrstavaudvijeskupine,dobreiloše:

Vrijednost sufije nije sve neukaljana čistota,Hej, puno je hirki što Vatru zavređuju.

Međutim,sobziromnačinjenicudaarifutovrijemejošuvijeknijepostaooznakazaprofesiju,Hafiznikadnekriti-kujearife,većihusvakojprilicihvali.Sufijenegdjehvali,anegdjekudijerponjemu,postojedvijevrstesufija:sufijakoji je istinski arif i sufija koji koristi vjerudabi zaradio.Uglavnom,nemasumnjedaseHafizsmatraoarifom,auztojeikoristiosveirfansketermine.

Premanjegovomrasuđivanju,ustvaranjuitrajanjusvi-jetanijemogućeprimijetitineuravnoteženost,greškeislič-no.TojejedanodtemeljaHafizovogpoglednasvijetaionnavišemjestaukazujenatučinjenicu,naprimjerupozna-tomgazelu:

U krčmi magova vidim Božiji nur.Gle čuda, kakvo svjetlo i gdje vidim!Želim iz solufa ljepotica miris raspršiti,Razum je daleko, sigurno je neka greška.Izgaranje srca, suze što padaju, jutarnji uzdah, noćni plač,Sve mi od Tebe milošću se čini.Svakoga trena Tvoja mi slika maštu uzburkava,

112

Kome da kažem iza ove zavjese šta vidim?Od tibetanskog mošusa i kineske mirisne kesiceNiko ne vidje ono što svakoga jutra od zefira vidim.

Dostihaukojemkaže:

U kružnici nema ni jedne tačke odstupanja,Ja to bez pogovora čvrsto vjerujem.

Tojeirfanskotumačenjefilozofskeizreke:“Nijemogu-ćeništaboljeodonogaštovećjeste.”Drugigazelzapočinjestihom:

Sinoć iz džamije moj šejh u krčmu dođe,Drugovi moji, nakon ovoga šta nam je činiti?

Aunastavkustoji:

Lijepo lice ti znak nam milosti otkri,Otada više osim milosti i dobrote ne poznam.

Dakle,Tebe, koji siApsolutnaDobrota, nemožemozamisliti,osimkaodobro.UnarednomgazeluHafizpo-ručuje:

Kad čuješ riječi duhovnjaka, ne reci: Greška!Ne poznaš im govor, dušo moja, greška je u tome.Glavu ka Dunjaluku i Ahiretu ne spuštam,Sačuvaj Bože ovih fitneluka što ih u glavi imam!

Toznači da tragamzaBogom, a ne zaDunjalukom iAhiretom.

113

Ranjena srca u meni ko je?Ja šutim, a on dere se i vrišti.

Kaže:

Nikad nisam obraćao pažnju na Dunjaluk,U mojim očima Tvoje lice je prijatnije.

Jedangazelzapočinjeovimstihovima:

Bulbul u kljunu šareni list ruže držašeI u tom stanju glasom tužnim cvrkutaše.

Potomstižedostihovaukojimakaže:

Ustani da dušu žrtvujem na peru onoga slikara,Što sve ove čudne slike držao je u kretnji šestara.

Nadrugommjestu,ujednomdijelupanegirika,kaže:

Nebeska kugla u cijelosti na putu je pravde,Budi sretan, jer zalim neće stići do cilja!

Uistomkontekstujeiovajdistih:

Gdje je arif što jezik cvijeća zna?Da kaže zašto odlazi, i ponovo dolazi.

Dakle,arifpoznajetajnupostojanjainištavila,dolazakiodlazaksvegaštopostoji.Ostali ljudisepitajuzaštostvaridolazeiodlaze,dabinestalezauvijek,dokarifpoznajetajnutoga.

114

UHafizovomopusupostojeistihovizakojenekitvrdedaunjimaHafizizražavaprotivljenjezbogstvaranja.SmatrajudajeHafizrazmišljaoostvaranju,nakončegajevidiostvarikojenijetrebaovidjeti,akojesuinačenevidljiveizavređujukritiku.Međutim,kolikogod je tražioodgovorbilokodfilozofabilokodmudraca,nijeganašao,nakončegase,okrenuobohemstvu,pijanstvu,raskalašenostiiveličanjusadašnjegtrenutka.NavodedaunekimstihovimaHafizotvorenokritikujestvaranje.Utomkontekstupoznatjegazelkojizapočinjestihovima:

Sufija ako s mjerom vino pije, prijatno mu bilo!U protivnom, neka se kloni i pomisli na to!

Zatimdolazeveličanstvenistihoviokojimaje,kakosamčuo,DželalDavani,istaknutifilozofimislilac,napisaorisalu.Jajenisamvidioimoždajošuvijeknijeobjavljena.

Šejh nam reče: Pero stvaranja pogriješilo nije,Svaka čast čestitom oku što greške pokrilo je!

Ovajstihtumačenasljedećinačin:Mojšejhiučitelj(Hafiznamnogomjestaspominjesvoga

šejha,itouveomapozitivnomkontekstu)rekaojeda“perostvaranja”nijepočinilonikakvugrešku,dakle,nemaničegaštonijetrebalobiti.“Svakačastokukojepokrivatuđegreš-ke!”Dakle,premaHafizu,postojigreška,nošejhpozivadasegreškesakriju.Pošejhu,ničijegreškenetrebaotkrivati.Onikojistihovetumačenatajnačin,povezujuihsastihovi-makaoštoje:

U kružnici nema ni jedne tačke odstupanja,Ja to – bez pogovora – čvrsto vjerujem.

115

Kako jemogućeovadvadistihapovezati?OdgovarajudajeHafiznekovrijememislionajedannačin,akasnijenadrugi.Dakle,nesumnjajudasuovistihoviukoliziji,alitoopravdava-jurazličitimrazdobljimaHafizovogživotaimišljenja.Međutim,postavljasepitanjekojejestihoveizrekaoprije.Oveilione?

JedanodonihkojiHafizaporedisasobom,tvrdidajetestihoveispjevaoukasnijimgodinamaživota,jerjeunjimaizrekaoriječikufra,adajetoučiniozaživotaŠahaŠudžaa,kojimujejednomprilikomprigovorio:“Akojemusliman-stvoonoštoHafizima/Ah,akonakondanassutraima?!”–prigovoriobimuizanavedenestihove.StogajejasnodatestihovenijeizrekaozaživotaŠahaŠudžaa.Kadaovutvrdnjuanaliziramouskladusa razmišljanjemarifa,onda jeodgo-vorveoma jednostavan i jasan.Premaarifu,nemanikakvegreškeinemožejenibiti.Kako?ArifvidisvijetkrozBoga,odnosnoodozgo,nasuprotfilozofimaiobičnimljudimakojigavideodozdo.Onajkojisvijetvidiodozdo,bezsumnjegavidiudijelovimaiparcijalno,takodanemoževidjeticjelo-kupanUniverzum.Ujednomkompleksuvidisamodijeloveinatemeljunjihželiprosuđivati,alikadaposmatracjelinu,dolazidodrugačijegzaključka.Naprimjer,uzmitenajljepšelice.Prekrijemo ličitavo lice,ukazatće se samozubi,bezikakverazlikeuodnosunaglavumrtvaca.Takavprizoriza-zivauljudimastrah.Zamislimodasevidisamojednookoiliobrva.Uslučajukadavidimosamojedandio,našumpro-jicira iostaledijelovecjeline inedopuštadaviđeniprizorizgledaružno.Međutim,akočovjekneobratipažnjunadi-jelovekojisenalazeizazastora,sigurnonećevidjetionoštoposebiomogućavadabudeviđenolijepim.Kadse ljepotaukažeucijelostitakodajesvevidljivo,onajkogledaodozgoimapotpunpregled,aonajkogledaodozdonepotpun.Pri-likomnepotpunogviđenjadolazidogreške,akadaviđenje

116

budepotpuno,ondanestajesveonoštojebilopogrešnokodnepotpunogviđenja.

Hafiz je imao običaj govoriti konotativno, što je pričasamozasebe.Međutim,namjeramujebiladakažedaprili-komupotpunjenogviđenjanemanedostatakanigrešaka.Šejhznačisavršen,štoaludiranagoreizneseno.Dakle,nepotpuninesavršenvidinedostatak,dokihpotpunisavršennevidi.Zaštonemoževidjetinedostatke?Zatoštovidisvezajedno,cjelokupanuniverzum,aucjelokupnomuniverzumunemanedostataka.Cjelokupanuniverzumje,premaHafizovimri-ječima,manifestacijaBožijega bića, sjenaBožijega zata i,kakotoarifikažu:“Sjenalijepogjelijepa,alijepasjenali-jepovidi”.Onaj kovidi djelomično, nemoževidjeti slikuljepote.Onvidisamodioslike.UnarednimstihovimaHafizpjevaoizuzetnopozitivnomilijepomviđenjuuniverzuma:

Oko mi ogledalo za njene nausnice i ben posta,Neka mi usne okrilje i ramena njena ukradu!

Dakle,sveštovidimsvojimočimasamosunjenenausni-ceiben.Ovdjealudiranastihove:

Svijet je k’o nausnice, ben, oko i obrvaGdje svaka stvar na mjestu svom je lijepa.Mahmurni i ugodni narcis sa zjenicomKrv ašika ako iz vrča popije, prijatno mu bilo!

Međutim,stihove:“Šejhnamreče:Perostvaranjapogrije-šilonije”,najvišesukoristilionikojiHafizasmatrajumateri-jalistom,alimislimdasmonatopitanjevećodgovorili.

UnekimstihovimaHafizkaodahoćedakažedajepoku-šaoputemnauke,filozofijeiteologijeodgovoritinapitanja

117

kojagamuče,alinijeuspioitogajerazočaralo.Zatojeod-lučioostatakživotadobroiskoristiti,tesekolikojemogućeposvetitizabavi,dokoliciiuživanju.Takavjestih:

Pričaj o pjevaču i vinu i manje tragaj za tajnama vremenaJer niko mudrošću ne riješi, nit’ će riješit’ zagonetku ovu!

Spomenutigazelzapočinjeovimstihovima:

Osvoji li Turkinja iz Širaza srce mojeSamarkand i Buharu dajem za ben crne boje.Moja nepotpuna ljubav ne treba dragoj,Voda, boja, ben i nausnice ne trebaju licu lijepom.

Uprvomstihuželirećidaljepotadrageosobenemapo-trebezaljubavljudrugih.Tojeružakojojnetrebacvrkutanjebulbula.Bog je stvorio stvorenja i nije ovisan o njihovomibadetu.73Onjesasvimneovisanonašemibadetu,našojlju-baviisvemudrugom.

Moja nepotpuna ljubav ne treba dragoj,Voda, boja, ben i nausnice ne trebaju licu lijepom.Od one ogromne ljubavi što Jusuf imade znadohDa će ljubav izvući Zulejhu iza zastora čednosti.Ako vrijeđaš ili pak proklinješ, ja dovu činim;Gorki odgovor pristaje slatkim rubin-usnama.

Znači,akonasotjeraš,tonasnećerastužiti.Drugimrije-čima,želikazatidaćeiunedaćamaipatnjamabitistrpljivizahvalan.

73 Nehdžu-l-belaga, hutba 191.

118

Dušo, slušaj savjet, jer od duše više voleMladi sretnici savjet staroga mudraca!

Kakavsavjet?

Pričaj o pjevaču i vinu te manje tragaj za tajnama vremenaJer niko mudrošću ne riješi nit’ će riješit’ zagonetku ovu!

ŠtaHafizželikazati?Udesetinidrugihstihovaukazujenaisto.Naime,ondajeprednostduhovnomiirfanskomsvijetuuodnosunasvijetfilozofije,teputuljubaviuodnosunaputrazuma.Hafiznijejedinikojijegovorionatakavnačin.Sviarifisutakogovoriliiupravoutomeležirazlogsukobaarifaifilozofa.Ifilozofiarifželeshvatititajnusvijetaispoznatipravuistinu,alifilozofnakondugognizagodinadolazidozaključka:“Jasnojedaništanijejasno.”Ovaizjavasepripi-suje Fahrudinu Raziju ili Ibn Sini.

Srce iako u ovoj dolini stalno traga,Iako jako tragaše, ništa ne sazna.U srcu mome hiljadu sunca zasjaNa kraju savršenstvo čestice ne dozna.

Hajamkaže:

Oni što ovladaše znanjem i čestitošćuU svim naukama svijeća drugova postaše.Iz mrkle noći ove put ka danu ne nađoše,Rekoše: “Legende, izmišljotine” i zaspaše.

Arifželirećidagriješionajkojimislidauzpomoćfilo-zofijeinauke,tj.uzpomoćrazumairazmišljanjamožespo-

119

znatisvojepostojanjeilitajnuegzistencije.Trebaićiputemljubavi,dakleslijeditiirfanitarikat.Naputurazumačovjekstojiumjestu,doknaputuljubavičovjeksvimsvojimbićemstremikaBogu.ZatoHafizporučuje:

Pričaj o pjevaču i vinu te manje tragaj za tajnama vremenaJer niko mudrošću ne riješi nit’ će riješit’ zagonetku ovu!

Također,arifnetragazatajnomvremena,negozasušti-nom.AkadanađesuštinuidospijedoBoga,Onćemuotkrititajnuvremena.Prematome,uznavedenestihove trebapo-gledatiiove:

Moja nepotpuna ljubav ne treba dragoj,Voda, boja, ben i nausnice ne trebaju licu lijepom.

Kaduzmemouobzirsveštojerečeno,možemoliprihva-titidajeistinaonoštoraznikomentatoripripisujuHafizu?

Hafiz je na ovu temunapisaomnogogazela i poovompitanjurazilazisesadvijeglavneskupine.Ponekadseobraćafilozofimatvrdećidačovjeksfilozofijomnećenigdjestići,aponekadseobraćaisposnicimatvrdećidakrutiasketizamnećedonijetinikakvukorist.Jedinoispravanputjeputljubavi.Takoujednomodstihovakaže:

Ništa od tajni postojanja saznati nećešDok izgubljen ne postaneš u krugu mogućeg.

“Izgubljenost”označavaizgubljenostiizbezumljenostzaljubljenika, odnosno ljubavno ludilo. Dok ne krenešovimputem,nemašmogućnostdaspoznašjednuodtajnipostojanja.

120

Ponekadseobraćaisposnicima:

Odlazi, umišljeni zahide, jer od mojih i tvojih očijuTajna ovog zastora skrivena je i skrivena će ostati!

Kadakaže“ja”i“ti”,nemislinasebeisagovornika,negonasveljude.UmnogimpjesmamaHafizističedasamoarifmožespoznatitajne.

Tajnu iza zastora od pijanih bohema traži74

Jer to stanje nema zahid visoka stepena.

Naovu temuHafiz jenapisaovelikibroj stihovakojimaželiistaćidasamoarifmožerazriješititajnusvijetaipostoja-nja,dokuzpomoćfilozofijeizuhdanijenigdjemogućestići.

Arifisuseoduvijeksukobljavalisaovimdvjemaskupina-ma:krutimasketama,posebnosalicemjerima,isafilozofima.

Čovjek u irfanu

Sljedeće pitanje kojem irfan posvećuje veliku pažnju jestepitanje čovjeka.Dosta se raspravljalo o irfanskomviđenjučovjeka kodHafiza.Arifi se i po ovompitanju razilaze safilozofima.Čovjekimaveličanstvenomjestouirfanuionje,sufijskimrječnikom,savršeniipotpuniodrazBoga,tj.ogle-dalokojeupotpunostiprikazujeBoga.Sufiječakidudotledačovjekanazivajumakrokosmosom,asvijetmikrokosmo-som.KadaHafizželirećidaječovjeksavršeniprizorBoži-jihimenaisifata,čovjekanaziva“Džamšidovpehar”,kori-stećilegenduukojojsepripovijedadajelegendarniiranski

74 Kaoštokaže:“Jernikomudrošćuneriješinit’ćeriješit’zagonetkuovu!”

121

vladarDžamšidimaoogledaloukojemjemogaovidjetisavsvijet.Kadabipogledaoupehar,mogaojevidjetištasede-šavanabilokojemkrajusvijeta.OvdjeHafizželirećidajeljudsko srce,odnosno ljudskadušaupravo taj “pehar svje-tokaz”.Ukolikočovjekzaroniusvojuunutrašnjost,ukolikomuseotvorevratakanutarnjem,iznutraćemoćiposmatratisavsvijet.UnutrašnjostčovjekajekapijakacijelomsvijetuiegzistencijijersetuotvarajuvratakaBoguiIstini,ikadačo-vjekvidiIstinu,ondamoževidjetiisvedrugo.NaovutemuHafizjenapisaojedanodsvojihnajboljihgazela:

Godinama srce od mene Džemov pehar iskaše,I ono što sam imaše od drugih tražiše.Dragulj što izvan školjke Univerzuma je75

Od izgubljenih na obali mora tražilo je.Bog u svim stanjima sa zaljubljenikom bî,On ga ne vidje i izdaleka Boga dozivaše.76

Problem svoj predočih starom magu sinoć,Da on mi riješi ovu zagonetku tešku.Vidjeh ga radosna, vesela s vrčem vina u ruciI u onom ogledalu stotine vrsta posmatraše.

“Vrčvina”bezsumnjeoznačavanjegovosrce.Utomslu-čajuznačilobidastarimaggledaiistražujesvojesrce.

Rekoh: Ovaj pehar svjetokaz kad ti dade Mudri?Reče: Onoga dana kad ovaj šareni krov sazda.

75 ZnačiBog.76 Pitanje:Ustihu“Draguljštoizškoljke...”,smatradajeBogizvanci-jelogUniverzuma,aliunarednomstihukaže:“Bogusvimstanjimasazaljubljenikombî.”Nijelitoparadoks?Odgovor:Ne,BognijeunutarUniverzuma,alijesrceizvanUniverzuma.

122

IzovihstihovamožesezaključitinaštamisliHafizkadakaževrč,starimagisl.

Sve ove trikove kako bi razum ovdje činio,Samirija naspram štapa i bijele ruke šta bi činio?

OvimHafizpotcjenjuje razumupoređenjusa ljubavlju.Štarazummožeučinitiuodnosunanju?RazumjeSamirija,a ljubav je Musa.

Reče onaj drug što vješala s njim uzvišena postaše,Grijeh to mu bi što tajne razotkrivaše.

Hoćerećida jeHaladžstigaodo tajnekojupoznaje“starimag”.Onjeprestaobitionsamkadajerekao“ja”.OndatonijebioHaladž,kojijeizrekao“ja”.OnjebioBožijizatkojijerekao“ja”,noljuditonisumoglitrpjeti.Onjeotkriotajnukojunijetrebaootkriti,tegajeBožijaljubomoraodvelanavješala.Kadakaže“grijeh”,mislinanjegovgrijehkodBoga,anekodljudi.

Reče onaj drug što vješala s njim uzvišena postaše,Grijeh to mu bi što tajne razotkrivaše.Milost Ruha svetoga ako opet77 pomoć pruži,Drugi će činiti ono što Mesih činjaše.

Tj.akoBožijamilostponovodođe,drugićečinitionoštoječinioMesih.MesihječiniočudazahvaljujućiokolnostidajebiopovezansaBogom.

Onaj što srce mu ko pupoljak tajnu istine skri,List srca mu ispunjen ovim tajnama bî.

77 Unekimstihovimastoji“drug”,alijeuvećini“opet”.

123

Onajštojeskrivaotajneimaojesrcekojejebiloispisanotajnama.OovomejeHafizispjevaomnogestihove.PitanjepotpunemanifestacijeBožijihimenaisifataučovjekupred-stavljajednuodključnihtemairfana,čemujeHafizposvetiovelikupažnju.

Čovjek prije stvaranja

“Čovjekprijestvaranja”predstavljajošjednuznačajnutemukojoj irfanpoklanja izuzetnupažnju.Sa irfanskogaspekta,čovjeknijezemaljskostvorenje, što je suprotnomaterijali-stičkomgledanjuimišljenjunekihfilozofa,kojismatrajudajeprirodapostojalaoduvijek,tedaječovjeknastaonateme-ljuakcijaireakcijakojesuvladaleunjoj.Također,shodnoovommišljenju,ljudskadušajerezultatistihdešavanja.Pomišljenjuarifa,čovjekjeprijestvaranjavećimaodomovinu,aline–kaoštoPlatonmisli–dajeljudskadušaprijestva-ranjauovomoblikuiformiobitavalaudrugomsvijetu,kaopticakojadođenaodabranomjestoi tusagraditignijezdo.Želirećidačovjekpotičeizdrugogsvijeta.Onjezrakakojajedošlaodatleiponovoćesetamovratiti.Ovose,također,čestosusrećeuHafizovimgazelima.Unastavkućemonave-stinekolikoprimjera.UjednomodgazelaHafizkaže:

Na ova vrata zbog slave i položaja ne dođosmo,Zbog teške nesreće ovdje utočište nađosmo.

OvojealuzijanapričuohazretiAdemu,a.s.,njegovomgrijehuiprogonuizDženneta.

Putnici smo puta ljubavi i od granica ništavilaDo prostora postojanja pređosmo sav ovaj put.

124

Reklismodaarifcjelokupnuegzistencijusmatraproizvo-domljubavi.(”Biosamskrivenariznica,poželjehdabudemupoznat,pastvorihstvorenja.”)

Zeleniš nausnica tvojih vidjesmo i iz vrta džennetskogU potrazi za ovom ljubav-biljkom dođosmo.

Došlismoodatleovamo.

Sa ovakvim blagom, čiji je rizničar Ruhul-Emin78

Na prag vrata vladara prositi dođosmo.

Istovremeno,došlismoovdjedapostanemosavršeni,dadjelujemoiondaseponovovratimo.

Sidro blagosti tvoje, o lađo uspjeha, gdje je?Jer u ovom moru plemenitosti plivamo u grijesima.Čast nestaje, o oblače prikrivaoče grijeha, prolij kišuJer u sudnicu s knjigom crnih djela dođosmo.

UdrugomgazeluHafizoovojtemiraspravljanasljedećinačin:

Otvoreno kažem i zbog riječi svojih sam veseo,Rob ljubavi sam i od oba svijeta slobodan.Nema na tabli srca osim elifa stasa drage mi.Šta da radim, učitelj drugom harfu me ne pouči.Ptica svetoga vrta sam, kako da opišem rastanak?Melek bijah i veličanstveni Firdevs mjesto mi bi,Adem dovede u ruševnu zgradu me ovu.

78 Sakakovelikimbogatstvomsmodošli!

125

Riječi“Ademmedovede”označavajuslabostkojajeuvodzauspinjanjekasavršenstvu.Tojeneposluhkojijerezulti-raooprostom,tevbomipovratkom.SavršenstvoAdema,a.s.,ležiuneposluhu,alineunjegovomizvornomznačenju.Akoneposluhostanetoštojeste,ondapredstavljapad,opadanjeinazadak,aliakorezultirapokajanjemivraćanjem,ondajetosavršenstvo.

Hlad džennetskog stabla, ljupkost hurija i obala jezeraZbog ljubavi ka tvom sokaku iz svijesti mi nestade.

Zaboravilismosveštojebilotamo.Sadaidemokavišimsferama.Udrugomgazelugovorioistojtemi,kojuposebnonaglašava:

Šta da kažem ti kad sinoć u mejhani, pijanom i skršenomMelek iz svijeta gajba kakve tajne mi reče.Hej, kraljevski visokoumni sokole Sidretul-Munteha,Gnijezdo tvoje ovaj nesretni kutak nije.Tebe sa kule Arša stalno dozivaju,Ne znam zašto u ovom leglu zamki truhneš.

Udrugomgazelukaže:Hidžab lica duše prašina mi je tijela,79

Neka je sretan onaj tren kad s lica zastor strgam!80

Zaistasečudimljudimakojinasvakinačinželedegradi-ratiHafiza ionekojimunalikuju.Umjestodasvijest ljudipodignunavišurazinu,oniihnaovajnačinvodeuzabludu,

79 Tijeloporedisaprašinomkojaprekrivapovršinulica.80 Napustimovotijeloiodem.

126

nemoralipropast.TvrdedaHafiznijevjerovaouproživlje-njeiživotnakonsmrti.Štakažuoni,aštanašpjesnik?

Hidžab lica duše prašina mi je tijela,Neka je sretan onaj tren kad s lica zastor strgam!Ovakav kafez ne pristaje milozvučnima poput mene,Idem u bašču Rizvana, jer ptica sam one livade.

Dabirekao:

Ako mi iz krvi srca miris zanosa dolazi,81

Ne čudi se jer saosjećam sa tibetskim mošusom.82

Naovajnačinželiprikazatitežinurastanka.Postavljapita-njezbogčegajevrećicatibetanskogjelenamirisna.Odgovorjezatoštojejednovrijemebilapriljubljenauzjelena.Prematome,akoodkrvimogasrcaosjećašmirismošusa,znajdajetozbogtogaštosamjednovrijemebiouzBoga.

Ne misli da zlatna mi košulja jer sam svijeća,Što u košulji mi skrivene patnje i vatre su.

Udrugomgazeluoistojtemipjeva:

Više od četrdeset godina ponavljamDa od robova staroga maga ja najmanji sam.Nikad zbog bereketa milosti starca što prodaje vinoPehar mi prazan ne osta od čistoga vina svjetlosti.

81 Unekimrukopisimastoji:“Mirisljubavidolazi.”82 JednavrstajelenasaTibetanapupkuimavrećicuukojojseskupljamiriskojionaluči.Kadsevrećicanapuni,jelenosjećavelikubolitrpijesvedoksetavrećicaneodvojiodpupka.

127

OvimželidakažedajetokomperiodaukojemjeprelazioputkaBoguneprekidnoprimaomilost,blagodat,otkrovenjainadahnuće.

Mjesto ljubavi i sreće čestitih bekrijaUvijek središte mejhane bijaše mi stan.Ne misli o meni da pijanica sam teška,Ako odjeća mi prljava posta, al’ grješan ne ostah.

Riječi“Odjećaprljavaposta,al’grješanneostah”aludirajunastanjekadajenekonalošemglasu,tj.kadajeosramoćen.Ovopodsjećanastanjetrpljenjaprigovoradrugih,štosemoždaodnosiinasamogHafiza.Dakle,predstavljatiseujednomsvjetlusasvimsuprotnomodstvarnogstanja:bitidobar,alisepreddrugimapredstavljatilošim.Tojebioputnekihsufijauonovrijeme.Negovorimootomedalijetološeilidobro.StimuveziHafizkaže:

Kraljevski soko ruke vladareve sam, šta bîPa iz svijesti izbrisaše mi ljubav ka gnijezdu?

Naravno,ovojepoezijaimožesetumačitinavišenačina.Možealudirati navladara iznjegovogvremena i odnose snjim,amožeimatiiirfanskoznačenje.

Otuđenost čovjeka u svijetu

Postojijošjednatemakojajeuirfanuuskovezanazapret-hodnu, a poznata je kao “otuđenost čovjeka u svijetu”. Uirfanskojknjiževnosti čovjek je jedinkaotuđenana zemlji.Nakon hiljadu godina, koliko arifi govore o ovompitanju,zapadnjacisumuteknedavnoprišlifilozofski, i tonajako

128

prljavnačin.Međutim,čovjekzaistaimatajosećaj.Onzai-staosjećadajestranacusvijetuidajeodsvegaotuđen,alizašto?Arifi tvrdeda je tozbog toga štonaše stvarno“ja”,kojejeustvariduša(ruh)–Pa sam mu Ja udahnuo od Svoga ruha–potječesdrugogmjesta,gdjesetrebavratiti.Njegovadomovinanijeovdje,većnanekomdrugommjestu.Prematome,ovdjenijenjegovadomovina–todomovinakamenja,biljakaiživotinja.Mi,međutim,nismoupotpunostistvore-njakojapripadajuprirodi;našastvarnostjeizvanprirodnaimetafizičkaiodnjesunasodvojili.Zbogtogaosjećamootu-đenost.Oovojtemiizrečenesuveličanstveneriječi.

VjerovatnostečulipričuizMesnevije o trgovcu i papa-gaju.Glasiovako:Bionekitrgovaciimaojednogpapagaja(apapagajeobičnodonoseizIndije).KadjeodlučiodapođeuIndiju,pozvaojedjecu,auistovrijemejeipapagajstajaoporednjih.Rekao im jedaporučešta jekomevolja,kakobi imon todonio iz Indije.Svako jenešto rekao,doknijedošao red na papagaja.On reče da ništa posebno ne traži,osimdatrgovackadastigneuIndijuposjetiostalepapagajeikažeimdasenjihovprijateljnalazikodnjegaukafezu,tedaimispričakakomuje.Takođerjeodtrgovcazatražiodamuprenesenjihovodgovor.TrgovacjeotišaouIndijuiobaviosvojposao.Kadjehtiodasevratikući,otišaojeušumupunupapagaja.Staojeisprednjihiprenioimporuku.Rekaoimjedaimajednogpapagajauzarobljeništvuikakavmujekafeznapravio.Odnjih jezatražiodamukažuako imajukakvuporukuzanjegovogpapagaja.Čimjeizgovorioteriječi,svipapagajisupopadalinazemljukaomrtvi.Trgovacseprepla-šiojerjepomisliodasupapagajipomrlizbognjega.Kadsevratiokućiipodijeliopoklonekojejedoniosasobom,otišaoje kod svoga papagaja. Papagaj ga je upitao da li je prenio njegovuporuku.Odgovoriomujedasusvipapagajipomrli

129

kadaimjeprenioporuku.Kadajepapagajtočuo,odtugejesvisnuoipaonazemlju.Trgovacseprestrašioirastužiozbognjegove smrti.Alinijemogaoništadrugoučinitidodagaizvadiizkafeza.Čimgajebaciouzrak,papagajjepoletio.Postalojejasnodasuostalipapagajinatajnačinnjegovompapagajuposlaliodređenuporuku.Poruka jeglasila: “Akoželišdaseoslobodišizkafeza,morašumrijeti!”

Umri, prijatelju, prije smrti ako želiš život,Jer Idris takvom smrću uđe u Džennet prije nas!

“Umriteprijenegoštoumrete!”83 “IzađiteizDunjalukasrcimasvojimprijenoštoiznjega

izađuvašatijela.”84

Shvatio je da smrćumože dosegnuti stvarni život.Dokčovjeknenapustiprirodu,nikadnećeživjetiistinskiživot,očemujeHafiznamnogimmjestimakazivao.Takokaže:

Ti koji kuću prirode ne napuštaš,Kako da koračaš po sokacima istine?

Papagajkojijeuovojpričidošaoizzemljepapagaja,ana-laziseukafezuotuđenosti,zapravoječovjekkojijedošaosadrugogsvijetaiovajsvijetzanjegajekafez.Otomekaže:

Ovakav kafez ne dolikuje milozvučnim poput mene,Idem u vrt Rizvana jer ptica sam toga travnjaka.

Arifinaupečatljivnačinraspravljajuočovjekovojotuđe-nosti.Džamiujednojodsvojihpjesamakaže:

83 Biharu-l-envar,tom69,str.317.84 Nehdžu-l-belaga, hutba 203.

130

Srce, do kada ćeš u ovoj palači prividaIgrati se k’o djeca sa zemljom?Ti si ona odvažna i odgojena pticaČije gnijezdo izvan ove palače bijaše.Zašto si napustio ono gnijezdoKao mahalska ptica ove ruševine postao?Poput Halila o svijetu jekina kazujnapjev: ‘Ne volim one što zalaze’, pjevaj!

NatutemuMevlanajeispjevaoveličanstvenestihove.Općenitouzevši, prologMesnevije započinjenaricanjemotuđenogčovjeka:

Slušaj ovaj naj šta priča, kazuje,Na rastanke on se žali, tuguje.

Kakvoveličanstvenopoređenje!Ovajjecajnaja,jecajkojijeuzburkaočitavsvijetiokrenuoiuzbuniosveljude,kakavjetojecaj?Tojejecajotuđenosti,jecajzanosa,jecajudalje-nosti,jecajzapovratkom.Jasamjedankomaddrveta.Kadsumeposjekli,odnijeliizpoljatrskeidonijeliovdje,započeojemojplač.Ostaosamsâmmeđuvama.Vistejednaskupinaljudi,gomilakamenja,hrpazemlje.Ovdjenematrske.Jasemoramvratitiupoljetrske,jerovdjesamotuđen.

Slušaj ovaj naj šta priča, kazuje,na rastanke on se žali, tuguje.Iz Nejistana otkad me ubraše,zbog mog plača muško, žensko uzdiše.Tražim srce, rastancima ranjeno,svoju čežnju da mu kažem opširno.85

85 Prepjevovihstihovapreuzetiz:Mesnevija, Ljiljan, Sarajevo, 2000.

131

Ovajprologzaistapredstavljaremek-djelo.Međutim,dokčovjekneupoznatajneirfanailinepročitairfanskadjela–alineonakokakotoradeonikojisebaveknjiževnošću:onipročitajunekolikopjesničkihdivanaimisledasusaznalisvetajneirfana–dokneprostudirasvairfanskadjela,kakoonaopraktičnom,takoioteorijskomirfanu,poputIbnArebijevih,nećerazumjetiMesneviju iliHafiza.Općenito,njihnipoštomogurazumjetionikojisebavesamoknjiževnošću.

Mevlanajedoniojošjednolijepopoređenjezaotuđenostčovjeka.TojepričaoslonuizIndije.ZaštokažudaslonsanjaoIndiji?ZbogtogaštopotičeizIndije.Tojeljubavpremado-movini.86KažudaslonuvijeksanjaoIndiji,dokjemagaracnikadnesanja,jermunijedomovinainemajeusvojojsvi-jesti.Potomkažedačovjekimavječituželjuzapovratkom,dasebevidistrancemisvoježeljetakovelikimdajesvijetzanjegamali,štojeposljedicasjećanjanaprošludomovinu.Onoštoseučovjekupokazujeuviduželjejepoputonogaštoslonvidiusnovima.Sveštoslonvidinajavi,dolazimuusnove.Onoštoječovjekvidiouprošlomsvijetuištopoznajeuovomsvijetu,kojijezanjegapoputsna–“Ljudispavaju,akadaumru,probudese”87–unjegovojdušiseispoljavaiodslikavauoblikuželja,prohtjeva,htijenjaiotuđenosti.Koddrugihstvorenjanijetako.Mevlanazatimkaže:

Slon čim stojeći zaspiU snovima vidi zemlju Indiju.

86 ŠejhBehaiimajednukratkupjesmuohljebuihalviukontekstuhadi-sa:“Ljubavkadomovinijeodvjere”,gdjedonosidistih:

Ova domovina Egipat, Irak i Šam nije,Ova domovina je grad što imena nema.NakontogakažedaPoslanikovimnikadnijemislionamaterijalnisvijeti

zemlju.Ljubavkadomoviniznačiljubavkapovratkuilistvarnipovratak.87 Biharu-l-envar, sv. 4, str. 42.

132

Magarac nikad u snu Indiju ne vidi Jer on ne osjeća bliskost sa Indijom.Spomen Indije čini slon zbog čežnje,Stoga mu se noću u snovima onaj spomen uobličava.

Ovimseželikazatidaječovjekproizvodprošlostiizkojejedošao.Hafizoovomeveli:

Visokoumni kraljevski sokole Sidretu-l-Munteha,Gnijezdo tvoje ovaj kutak jadni i nesretni nije!

On, dakle, čovjeka vidi kao pticu koja je protjerana izsvoggnijezdainalaziseunekojruševini.Tamojegnijezdo,aovdjeruševina.PremaHafizu,čovjekjepticačijejegnijez-dovani,aonaživiuruševini.Nadrugommjestu,koristećiizraz“divljasrna”donosičitavgazeloovompitanju.Naime,ljudskuotuđenostpokušavaprikazatiprikazujućidivljusrnu,koju su uhvatili i odvojili od njenog stada.

Gdje si ti, o srno divlja,već dugo se znamo ti i ja.Oboje smo sami, izgubljeni, bez ikoga,Zvijeri i zamke i sprijeda i straga.Dođi, da stanje jedno drugom upoznamo Međusobne da želje upoznamo ako možemo.Koliko vidim, ova divna dolinaTravnjaka zelena i veselja nema.88

Recite prijatelji šta će biti,Čovjek bez ikoga, prijatelj je stranaca.

Samostranacmožerazumjetistranca.UistomkontekstujeipoznatapjesmaImru-l-Kajsa:

88 Znači,ovdjenijedobromjesto.

133

Kad dva se stranca nađu, kao da su se sreli rođaci;Svaki je stranac strancu rođak i bliski.

AHafizpjeva:

Recite prijatelji šta će biti?Čovjek bez ikoga prijatelj je stranaca.Možda blagoslovljeni Hidr dođeMubarek htijenjem riješi problem.Možda je vrijeme odanosti došlo,Nagovještaj: ‘Ne ostavljaj me samog’, mi dođe.

Irfanskim jezikomrečeno:Gospodaru,neostavljajmeufi-zičkomsvijetu,pomozimidanapustimOvajsvijet!Akočovjekostaneusvijetumaterijalnogineuspijesevratitimetafizičkomsvijetu,ondaćezaistabitiuizgnanstvuiotuđenostipoputSibira:

Koliko se sjećam od mudraca staroga, Nikad ga neću zaboraviti,.Jednoga dana putnik u zemlji nekojLjubazno reče ubogom lutalici:Putniče, šta u torbi nosiš, Dođi zamku postavi ako zrnevlja imaš! 89

Odgovori mu i reče: Zamku imadem, Al’ Feniksa u lovu želim da nađem.

Janeželimlovitiništadrugo,osimFeniksa,kojijekraljpti-ca.ZnatelidajeFeniks(Simurg)simbolBoga?DjeloGovor pticaodAttaranapisanojeupravouovomkontekstuiunjemuSimurgtakođersimboluzujeBoga.Hafiz,istotako,govorioAnki,kojapredstavljaarapskuverzijumističnepticeFeniks.90

89 Dođidanapravimozamkuzalovljenjeptica!90 Posljednjihnekolikominutagovoranijezabilježenonatraci.

SADRŽAJ:

Uvod ..............................................................................................5

PUTEVIUPOZNAVANJAHAFIZA .................................................7Praktičniirfan ..........................................................................7Teorijskiirfan ...........................................................................9DalijeHafizbioarif?...........................................................15Hafizkrozprizmupovijesti....................................................16HafizkrozprizmunjegovogDivana ......................................23Prvapostavka:Hafizjebiosamoumjetnik ...........................25Drugapostavka:Hafizjepisaopjesmeurazličitimstanjima ....30

HAFIZ,CVIJETIZCVIJETNJAKAISLAMSKOGUČENJA ...............32Jezidizam ...............................................................................33MuhjiddinibnArebi,otacislamskogmisticizma ..................39DželaluddinRumiMevlana ...................................................43ŠejhMahmudŠabestari .........................................................44Magribi ..................................................................................46HatifIsfahani .........................................................................47Šejh Behai ..............................................................................48PoezijaallameTabatabaija .....................................................49Hafizjecvijetizbaščeislamskogučenja...............................51Razlogzbogkojegarifikoristesimboleugovoru .................52

HAFIZOVAIDEOLOGIJAIPOGLEDNASVIJETIIDEOLOGIJUUSKLADUSAVANJSKIMZNAČENJEMNJEGOVEPOEZIJE.........58

Trećapostavka:Hafizjepisaopoezijuurazličitim razdobljimaživota ............................................................58

Četvrtapostavka:SveHafizovepjesmesuistovjetne injihovovanjskoznačenjejeispravno ................................60

Petapostvka:Hafizovepjesmesuistovjetne isvesuirfanske ................................................................61

Kritikačetvrtepostavke .........................................................63Hafizovpoglednasvijetuskladusaovompostavkom ...........63

1.Fatalizam ......................................................................632.Pometenost ....................................................................653.Nihilizam ......................................................................664.Poricanjeproživljenja ...................................................66

Hafizovaideologijauskladusanavedenomteorijom ...........68a.Iskorištavanjesadašnjegtrenutka .................................68b.Sklonostkaženamailijepimosobama .........................71c.Prosjačenje ....................................................................76d.Veličanjeihvalospjev ...................................................77

NAČELAIRFANSKOGPOGLEDANASVIJET(1) .......................81Načelairfanskogpogledanasvijet ........................................82Vahdetul-vudžud(jedinstvopostojanja) ................................86Prvotumačenjevahdetul-vudžuda .........................................88Drugotumačenjevahdetul-vudžuda ......................................90Trećetumačenjevahdetul-vudžuda .......................................91Jedinstvomanifestacije ..........................................................98Ljubavirazum .....................................................................103Kruženjeljubavi ...................................................................105

NAČELAIRFANSKOGPOGLEDNASVIJETA(2) .....................108Savršenisklad ......................................................................108Čovjekuirfanu ....................................................................120Čovjekprijestvaranja ..........................................................123Otuđenostčovjekausvijetu .................................................127

Šehid Murteza MutahariHAFIZOV IRFAN

Izdavač Fondacija “Mulla Sadra”

u Bosni i Hercegovini

ZaizdavačaAkbAr Eydi

LekturaEnsAr kArAmAn

selMa Fazlić

TehničkiurednikMuriz redžović

DTPmAhir sokolijA

ŠtampaSabah print d.o.o.

ZaštamparijuŠećo elezović