Rodna osviješćenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
description
Transcript of Rodna osviješćenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
-
ISTRAIVANJE:
RODNA OSVIJEENOST
U OBLASTI PLANIRANJA
PROSTORA U CRNOJ GORIKotor, 2011
EXPEDITIOCentar za odrivi prostorni razvojKotor ~ Montenegrowww.expeditio.org
integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora
rod i prostor
-
Istraivanje Rodna osvijeenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
Izdava: Expeditio, KotorKoordinatorka projekta: Tatjana RajiSaradnica: Aleksandra KapetanoviLektura i korektura: Vesna LekoviPriprema za tampu: ExpeditioKotor, januar 2011.
Zahvaljujemo se:
- svim uesnicama u istraivanju i radionici Rod i prostor;- prof. Aniti Larsson (Lund, vedska) na pomoi pri kreiranju
Vodia za intervju i preporukama u vezi literature;- Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Odjeljenju za
poslove rodne ravnopravnosti na ustupljenim materijalima;- donatorima koji su omoguili realizaciju projekta Rod i
prostor - vedska agencija za meunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP;
-
Istraivanje Rodna osvijeenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori ima za cilj da ispita u kojoj mjeri je planiranje u Crnoj Gori rodno-osjetljivo i na koji nain se moe poboljati postojea planerska praksa. Istraivanje je obavljeno sa akterkama koje djeluju na polju planiranja i ono obuhvata stavove o trenutnoj integrisanosti rodne ravnopravnosti u procese planiranja prostora, kao i smjernice i preporuke za poboljanje sadanjeg stanja na tom polju.
-
UVOD
SAETAK
O ISTRAIVANJU RODNA OSVIJEENOST NA POLJU PLANIRANJA
PROSTORA U CRNOJ GORI
GENERALNO O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI Razumijevanje pojma rodna ravnopravnost
Nacionalni i evropski okvir za uspostavljanje rodne ravnopravnosti
stvarna potreba ili EU obaveza?
Rodne uloge u Crnoj Gori
Poznavanje koncepta rodno-osjetljivog planiranja prostora
ENE U PROCESU PLANIRANJA
Postoji li diskriminacija u profesiji na osnovu pola?
Postoje li prednosti za ene u planerskom poslu?
Brojnost ena u planerskoj praksi
Postoje li razlike u pristupu i prioritetima kod planerki i planera u
Crnoj Gori?
Iskustvo saradnje u radnim grupama
Da li je planiranje u Crnoj Gori rodno-osjetljivo ili rodno-slijepo?
Rodno-osjetljiv jezik
UKLJUIVANJE GRADJANA ENA I MUKARACA
Uobiajeni naini ukljuivanja graana i graanki
Ima li specifinosti u komentarima i sugestijama mukaraca i ena
Struktura uesnika/ca na javnim raspravama
PREPORUKE
Opte smjernice
Neke konkretne planerske teme koje tretiraju rodno-osjetljiv pristup
DODATAK 1: VODI ZA INTERVJU
DODATAK 2: IZVJETAJ NAKON RADIONICE ROD I PROSTOR
5
6
8
9
12
21
26
32
34
-
Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
UVODIntegrisanje principa rodne ravnopravnosti u sve slojeve razvoja
jednog drutva (gender mainstreaming) ne bi trebalo da bude
izbor, ve neto to je obavezujue i to se podrazumijeva.
Zato se bavimo pitanjem rodne ravnopravnosti? Prvo, zato
to ravnopravnost predstavlja osnovno ljudsko i demokratsko
pravo. Zatim, jer rodna nejednakost usporava razvoj
pojedinaca/ki i drava, kao i evoluciju drutva. Na podsticanje
rodne ravnopravnosti u svim segmentima opominje nas rodna
statistika, kao i brojni dokumenti od svjetskog do nacionalnog
nivoa. Potreba za integrisanjem rodne ravnopravnosti u sve
segmente drutvenog razvoja postoji, a planiranje prostora nije
izuzetak u tome.
Planiranjem prostora stvara se okvir svih naih aktivnosti.
Danas se zahtijeva da planiranje bude integralno, tj. da
istovremeno uvaava razliite segmente razvoja. Jedan od
tih segmenata je, svakako, i postizanje rodne ravnopravnosti
i doprinos promociji jednakih mogunosti, kroz uvaavanje
potreba kako ena tako i mukaraca.
Istraivanje obuhvata stavove o trenutnoj ukljuenosti rodne
ravnopravnosti u procese planiranja prostora u Crnoj Gori, kao i
smjernice i preporuke za poboljanje sadanjeg stanja. Nadamo
se da e ono biti korak ka veem stepenu integrisanosti politika
jednakiih mogunosti za ene i mukarce na polju prostornog
planiranja u Crnoj Gori.
Tatjana Raji, koordinatorka projekta
Istraivanje o rodnoj osvijeenosti u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori dio je projekta Rod i prostor, koji je sprovela nevladina organizacija EXPEDITIO iz Kotora, u periodu od septembra 2010. do januara 2011. godine. Cilj projekta bio je podsticanje uvoenja rodne perspektive u procese planiranja prostornog razvoja u Crnoj Gori. Osim istraivanja, u sklopu projekta objavljena je publikacija/prirunik i organizovana radionica o rodno-osjetljivom pristupu planiranju prostora. Vie o aktivnostima projekta moete nai na sajtu Expeditio, gdje se moe uitati i publikacija/prirunik Rod i prostor www.expeditio.org
Projekat je sproveden uz pomo Projekta podrke prostornom planiranju koji finansira vedska agencija za meunarodni razvoj i saradnju (SIDA), a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP.
-
SAETAK
Rodna ravnopravnost podrazumijeva ravnopravno uee ena i mukaraca u svim oblastima
javnog i privatnog sektora, jednak poloaj i jednake mogunosti za ostvarivanje svih prava i
sloboda i korienje linih znanja i sposobnosti za razvoj drutva, kao i ostvarivanje jednake
koristi od rezultata rada.
Planiranjem prostora stvara se okvir svih naih aktivnosti. Danas se zahtijeva da planiranje
bude integralno, tj. da istovremeno ukljuuje razliite segmente razvoja. Jedan od tih
segmenata je i postizanje rodne ravnopravnosti, tj. doprinos promociji jednakih mogunosti,
kroz istovremeno uvaavanje iskustava ena i mukaraca. Rodno-osjetljivo planiranje sve vie
postaje praksa u dananjem konceptu planiranja, a tako bi trebalo da bude i u Crnoj Gori.
Istraivanje Rodna osvijeenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori ima za cilj da
ispita u kojoj mjeri je planiranje u Crnoj Gori rodno-osjetljivo i na koji nain se moe poboljati
postojea planerska praksa. Istraivanje je obavljeno, putem intervjua, sa akterkama koje
djeluju na polju planiranja u Crnoj Gori i ono obuhvata:
1. stavove o trenutnoj ukljuenosti rodne ravnopravnosti u procese planiranja prostora u Crnoj
Gori;
2. smjernice i preporuke za poboljanje sadanjeg stanja;
Generalna slika stanja, koja proistie iz istraivanja, je da planiranje u Crnoj Gori nije rodno-
osjetljivo. Akterke koje djeluju u sektoru planiranja, sam pojam rodne ravnopravnosti manje
povezuju sa planerskom praksom, a vie sa privatnom sferom. U tom smislu, sve akterke se
slau da su u Crnoj Gori rodni stereotipi jo uvijek ivi i da su promjene potrebne. Takoe se
slau da je rodna ravnopravnost podjednako drutvena potreba i obaveza Evropske unije.
Upitanice primjeuju da ene imaju iste obaveze kao i mukarci, ali da nijesu jednako plaene i
da ne dolaze lako do rukovodeih pozicija. Sa pojmom rodno-osetljivog planiranja upoznato je
svega 12% ispitanica.
Sve sagovornice izjavile su da se u odnosima na poslu, kada su u pitanju muke kolege,
-
Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
osjeaju, uglavnom, ravnopravno i uvaeno. Za razliku od odnosa sa kolegama, iskustva sa
mukarcima strankama/klijentima, investitorima ili donosiocima odluka bila su za njih ee
diskriminiua.
Kada je u pitanju brojnost ena u planerskoj praksi, sve uspitanice prepoznaju da ena
ima dosta na mjestima gdje se izrauju i implementiraju planovi, dok su mukarci jo uvijek
dominantni na mjestima gdje se investira i donose odluke, tj. gdje postoje novac i mo.
Planiranje je interesna zona mukaraca. Klijenti, tj. vlasnici imovine su mukarci i krupniji
zahtjevi stiu od njih, planove usvajaju mukarci, a takode ih ima vie i u komisijama koje
ocjenjuju planska dokumenta, jedno je od razmiljanja.
to se tie pristupa planiranju, istraivanje pokazuje da planerke vide izvjesne razlike u
planerskim stavovima mukaraca i ena. Smatraju da se ene prije sloe da neki prostor
treba ouvati, oslanjaju se na sigurna rjeenja i struku, profesionalnije su i razmiljaju mnogo
odgovornije. ini im se da mukarci nemaju toliki strah od odgovornosti, pristupaju problemima
operativno, planiraju onako kako investitor trai i meusobno su solidarniji od ena.
Kada je u pitanju ukljuivanje graana/ki, uobiajni modeli ukljuivanja sa javne rasprave i
ankete. Analiza komentara graana/ki ne vri se u odnosu na polnu pripadnost, a mukaraca
ima daleko vie na javnim raspravama prilikom davanja komentara na plansku dokumentaciju.
Preporuke za poboljanje rodne osjetljivosti planerske prakse date su na kraju ovog dokumenta.
Smjernice su sakupljene tokom istraivanja, kroz pomenute intervjue sa akterkama koje djeluju
na polju planiranja u Crnoj Gori. Preporuke obuhvataju i neke od ideja sa radionice Rod i
prostor, organizovane u sklopu projekta, kao i zbir iskustava prikupljenjih iz literature. Smjernice
i preporuke namijenjene su Sekretarijatima za urbanizam i planiranje prostora u Lokalnim
samopravama u Crnoj Gori, Ministarstvu ureenja prostora i zatite ivotne sredine (sada
Ministarstvo odrivog razvoja i turizma), firmama koje se bave izradom planskih dokumenata
kao i nevladinim organizacijama aktivnim u oblasti upravljanja prostorom, ukljuivanja graana/
ki, javnog zastupanja, enskih ljudskih prava i sl.
-
O ISTRAIVANJU RODNA SVIJEENOST U OBLASTI PLANIRANJA PROSTORA U CRNOJ GORI
Jedna od aktivnosti projekta Rod i prostor
je pilot-istraivanje o rodnoj osvijeenosti
na polju planiranja prostora u Crnoj Gori.
Istraivanje je obavljeno sa akterkama
ukljuenim u kreiranje planova, njihovu
implementaciju i donoenje odluka u oblasti
planiranja. Cilj istraivanja bio je utvrivanje
stepena ukljuenosti principa rodne ravno-
pravnosti u njihovom radu.
Istraivanje je sprovedeno na pilot uzorku od
16 osoba (primorje i glavni grad Podgorica),
dok je istraivaki uzorak obuhvatio sljedee
ciljne grupe: Sekretarijati za urbanizam i
planiranje prostora u Lokalnim samopra-
vama, Minstarstvo ureenja prostora i zatite
ivotne sredine (sada Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma) i firme koje se bave izra-
dom planskih dokumenata
Profesionalni profil ispitanica obuhvatio je
arhitektice, pejzane arhitektice, planerke,
pravnice i saobraajne inenjerke.
Sprovedeno je kvalitativno istraivanje kroz
pojedinane (licem-u-lice) intervjue. Ovaj tip
istraivanja izabran je zato to prua sveobuh-
vatne informacije; od ispitanika/ca se mogu
dobiti detaljniji odgovori; prua bolje razu-
mijevanje problematike i veu analitinost i
kreativnost i ostavlja mogunost razmiljanja
o odgovorima. Samim tim, smatramo da je
dobijeno kvalitativno vee bogatstvo podataka,
sugestija, razmiljanja, stavova i predloga.
Vodi za intervjue nalazi se na kraju ovog do-
kumenta.
Istraivanje obuhvata stavove o trenutnoj
ukljuenosti rodne ravnopravnosti u procese
planiranja prostora u Crnoj Gori, kao i smjer-
nice i preporuke za poboljanje sadanjeg
stanja.
Svi intervjui sprovedeni su na anonimnoj osno-
vi, to znai da ime intervjuisanih nije registro-
vano u izvjetaju istraivanja. Stavovi intervjui-
sanih su analizirani i uporeeni bez navoenja
ko ih je iznio. Nita od onoga to su intervjui-
sane izjavile nee biti izneseno od strane
realizatora ovog istraivanja u nekom drugom
dokumentu ili tekstu, niti e biti iskorieno ili
zloupotrijebljeno na bilo koji nain.
Prilikom citiranja podataka iz ovog istraivanja,
autori/ke mole one koji to budu inili da navedu
izvor podataka.
-
Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
GENERALNO O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI
Razumijevanje pojma rodna ravnopravnost
Kada je u pitanju pojam rodna ravnopravnost, veina
sagovornica, na poetku razgovora, imala je potrebu da kae
da se lino ne osjea ugroenom, tj. da je pojam asocira na
ugroenost ena. Iako je nekima tema bila potpuno nova i
nepoznata, nijedna nije osjeala nelagodu da razgovara o njoj.
Jedno od zapaanja je da se u praksi rodna ravnopravnost
nekada doivljava sa podsmijehom, kao jo jedna od
formalnosti Evropske unije (Gdje su to ene ugroene i kakve
to veze ima sa planiranjem i bilo im drugim?). Sam pojam,
upitanice objanjavaju kao ravnopravnost ena i mukaraca
u drutvu, omoguavanje istih uslova, kako bi ene mogle da
usklade svoje porodine obaveze sa poslovnim. Generalno
zapaanje je da intervjuisane, u velikoj mjeri, povezuju pitanje
rodne ravnopravnosti sa privatnom sferom.
Svega 18% anketiranih izjavilo je da pokuavaju kroz svoj
rad da integriu principe rodne ravnopravnosti ili da naglase
vanost ove teme. Ostale ili nijesu previe zainteresovane za
temu ili smatraju da u ovom trenutku postoje vanija pitanja.
Nacionalni i evropski okvir za uspostavljanje rodne ravnopravnosti stvarna potreba ili EU obaveza?
Sve anketirane slau se da je rodna ravnopravnost podjednako
drutvena potreba i EU obaveza u procesu evropskih
Rodna ravnopravnost podrazumijeva ravnopravno uee ena i mukaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora, jednak poloaj i jednake mogunosti za ostvarivanje svih prava i sloboda i korienje linih znanja i sposobnosti za razvoj drutva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti
-
10
integracija. Miljenje veine je da se, u ovom trenutku,
insistiranje na rodnoj ravnopravnosti doivljava kao nametnuti
trend koji ljudi ne osjeaju.
Postoji strah da bi se pitanje rodne ravnopravnosti kod nas
moglo svesti na formalnost, tj. dovoljan broj ena na odreenim
pozicijama, a da se u stvarnosti, kvalitativno, uslovi za ene
nee popraviti. Postoji, takoe, bojazan da je kod nas zalaganje
za promovisanje rodne ravnopravnosti deklarativno i da nema
puno rezultata u praksi.
Sve upitanice upoznate su sa postojanjem Zakona o rodnoj
ravnopravnosti u Crnoj Gori i smatraju da bi on trebalo da se
primjenjuje.
Rodne uloge u Crnoj Gori
O temi rodnih uloga u Crnoj Gori anketirane su imale najvie da
kau, jer se bazira na iskustvu njihovog svakodnevnog ivota.
Zahvaljujui EU trendovima mijenjaju se uloge, ali mi se ini da
je za mukarce taj tempo prebrz, miljenje je jedne upitanice.
Generalno razmiljanje je da su stereotipi u Crnoj Gori jo
uvijek ivi, iako ima promjena u odnosu na tradicionalne
modele. Veina anketiranih se slau da je u privatnom ivotu
potrebno vie ravnopravnosti, dok u struci nije toliko veliki
problem.
ene najee osjeaju neravnopravnost kada je u pitanju
usklaivanje privatnih obaveza sa poslovnim. Primjeuju da
postoji nejednaka plaenost i mogunost napredovanja u poslu:
- ena koja ima djecu i radi, ne moe biti u potpunosti
usredsreena na posao, za razliku od mukarca;
- Mukarci imaju mogunost da rizikuju (da otvaraju
Plaim se da e se pitanje rodne ravnopravnosti kod nas svesti na formalnost, tj. dovoljan broj ena na odreenim pozicijama, a da se u stvarnosti kvalitativno uslovi za ene nee popraviti.
-
11Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
privatna preduzea i sl.), to nije sluaj sa enama, zbog
porodice zato ene trae dravni posao koji im prua
veu sigurnost;
- ene imaju iste obaveze kao i mukarci, ali nijesu
jednako plaene i ne dolaze do efovskih pozicija;
- Emancipacija je enama oteala ivot;
- Drutvo ne daje podrku enama;
- ene su u socijalizmu imale veu sigurnost, sistem ih nije
ostavljao na cjedilu Drutvo mora da brine o porodici.
Danas ene imaju problem sa porodiljskim odsustvom;
- Problem neravnopravnosti se posebno javlja tamo gdje
su investicije u pitanju;
Jedno od miljenja je da bi rodne uloge u Crnoj Gori trebalo
da se mijenjaju, naroito na polju politike i biznisa. Nekoliko
upitanica komentarisale su da ene kvalitetno i organizovano
obavljaju posao i da su u radu ozbiljnije od mukaraca.
Sve intervjuisane se slau da su promjene vane i smatraju da
je potrebno uticati kroz vaspitanje i edukaciju od malena, kako
bi se poveala svijest o rodnoj ravnopravnosti. Takoe, smatraju
da je potreban vei broj ena na mjestima odluivanja (Ako je
ena rukovodilac - ona za sobom vue ene, ako je mukarac
vue mukarce).
Poznavanje koncepta rodno-osjetljivog planiranja prostora
Sa pojmom rodno-osjetljivog planiranja upoznato je svega
12% upitanica. Ostale nijesu ule za ovaj pojam, ali ih on
asocira na socio-ekonomske strategije, razliito vienje prostora
ene imaju iste obaveze kao i mukarci, ali nijesu jednako plaene i ne dolaze do efovskih pozicija.
-
12
od strane ena i mukaraca i sl.
Neka od miljenja su da je tema bitna, ali da rodni aspekt nije
presudan za planiranje, kao i da je potrebno da se u planiranju,
inae, tretiraju potrebe razliitih drutvenih grupa, ne samo
ena i mukaraca.
Sve anketirane izjavile su da bi eljele da se vie informiu ili
dalje ue o temi rodno-osjetljivog planiranja.
ENE U PROCESU PLANIRANJA
Postoji li diskriminacija u profesiji na osnovu pola?
Sve sagovornice izjavile su da se u odnosima na poslu, kada
su u pitanju muke kolege, osjeaju uglavnom ravnopravno i
uvaeno. Jedna upitanica kae: Odnosi sa kolegama su dobri,
ali smatram da marginalne grupe ena imaju problem - mnoge
ne smiju ni da izgovore ono to misle, a kamoli da se pitaju.
Takoe, intervjuisane uoavaju da danas, u profesiji, ima sve
vie ena ak i kod izvoenja graevinskih radova. Ranije su
mukarci bili poeljniji jer su jai, ali su ene izdrale, one su
vrijednije i odgovornije.
Iako veina upitanica ima pozitivna iskustva u komunikaciji sa
kolegama, neke su istakle i manje prijatna iskustva. Navodimo
primjere nekih negativnih iskustava, prvenstveno iz privatnog
sektora:
- Najvie sam radila na izradi jedne studije, ali kada je
dolo do odbrane projekta, muki partneri mi nijesu
dozvolili da prisustvujem ...;
Odnosi sa kolegama su dobri, ali smatram da marginalne grupe ena imaju problem - mnoge ne smiju ni da izgovore ono to misle, a kamoli da se pitaju.
-
13Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
- Imala sam iskustvo nesluanja, kada te sagovornik
doivljava kao da brblja i koristi mnogo vie rijei nego
to je potrebno;
- Primijetila sam da u planerskim firmama ene ne smiju
bez odobrenja da kau ta misle;
Za razliku od odnosa sa kolegama, iskustva sa mukarcima
strankama/klijentima, investitorima ili donosiocima odluka
bila su ee diskriminiua za ene:
- Nala sam se u nelagodnoj situaciji sa klijentom, i
nijesam sigurna da li bi ta osoba bila jednako neprijatna
da je bio prisutan muki kolega...;
- Otila sam na sastanak sa investitorom, a on je traio da
se sretne sa mukim kolegom;
- Menader jedne optine, na sastanku se obraao samo
kolegi, kao da ja ne postojim. Kada bih postavila pitanje,
on je odgovor upuivao njemu;
- Nekada mukarci klijenti nastupaju silom (iskustvo
zaposlene u lokalnoj samoupravi);
- Imam strah od fizikog pritiska i primitivizma;
Nekoliko upitanica izjavile su da nijesu sigurne da li se
diskriminacija (nepotovanje i pritisak) deavala zato to su
ene, ili bi bilo isto da su na njihovom mjestu ili uz njih bile
muke kolege. Bilo je vie primjera neshvatanja predloga ili
podcjenjivanja struke, ali mislim da na to nije uticalo to sam
ena, ve je to, jednostavno, bio sluaj nastupa sa pozicije
moi ili manjak kultivisanosti sagovornika. Nijesam doivljavala
diskriminaciju zbog pola, ve zbog odnosa moi politiki
uticaj je vei od strunog aspekta. Ipak, postoji sumnja da su
ti pritisci slobodniji kada klijenti komuniciraju sa enama, zbog
Menader jedne optine, na sastanku se obraao samo kolegi, kao da ja ne postojim. Kada bih postavila pitanje, on je odgovor upuivao njemu.
-
1
tradicionalnih odnosa u naem drutvu koji su jo uvijek ivi.
Jedna upitanica imala je iskustvo da u direktnom kontaktu ene
klijenti nastupaju agresivnije od mukaraca.
Postoje i diskriminiua iskustva kada su u pitanju profesionalne
obaveze, koje stavljaju ene u neravnopravan poloaj:
Za licencu su potrebni freki projekti realizovani posljednjih
3-5 godina. Meutim, ako se ena posveti djeci ne moe da
zadovolji takve kriterijume nakon 3 godine odsustva;
Dva puta sam ostajala bez posla kada bih rekla da sam
trudna;
Kada su u pitanju ove i sline teme, neophodno je da drutvo
preduzme mjere kako bi pruilo zatitu enama.
Postoje li prednosti za ene u planerskom poslu?
Oko polovina upitanica izjavile su da nijesu osjetile da biti ena
predstavlja prednost u planerskom poslu.
One koje su imale suprotna iskustva navode sljedee primjere:
- Nekada se enama pripisuje emotivnost, a ja smatram
da je upravo to prednost, jer obraanje panje na
potrebe drugih jeste dobar odgovor na planerski zadatak;
- Mislim da je povjerenje graana vrlo esto vee kada su
ene ukljuene, moda osjeaju veu sigurnost;
- Smatram da sam kao ena nekada u prednosti, jer
su ene paljivije sagovornice, strpljivije su i istrajnije,
nemaju agresivan pristup;
- enska intuicija i senzibilitet doprinose boljem shvatanju
Za licencu su potrebni freki projekti realizovani posljednjih 3-5 godina. Meutim, ako se ena posveti djeci ne moe da zadovolji takve kriterijume nakon 3 godine odsustva...
Nekada se enama pripisuje emotivnost, a ja smatram da je upravo to prednost, jer obraanje panje na potrebe drugih jeste dobar odgovor na planerski zadatak.
-
1Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
tuih potreba - ene mogu bolje da uoe ta je potrebno
razliitim grupama i to pomae pri donoenju odluka;
Iskustvo ena koje rade u jednoj od optina je da su u lokalnoj
upravi ene zatienije nego u biznisu gdje vladaju principi sile.
U upravi ene imaju zakon u rukama.
Kada se govori o prednostima sa pozicije ene, neke
sagovornice su pomenule aspekt fizikog izgleda. Miljenja i
iskustva da li fiziki izgled doprinosi ili odmae profesionalnom
uspjehu se razlikuju. Mukarci su prijatniji u komunikaciji
sa enama koje bolje izgledaju, jedno je iskustvo, a sasvim
razliito da atraktivan izgled nije uvijek prednost, jer te
doivljavaju neozbiljno na poetku, dok se ne dokae.
Brojnost ena u planerskoj praksi
Veina upitanica se slae da u planiranju postoji podjednak
broj ena i mukaraca, ali da su na vrhu mukarci. Planiranje je
interesna zona mukaraca - jedno je od razmiljanja klijenti,
tj. vlasnici imovine su mukarci i krupniji zahtijevi stiu od njih,
planove usvajaju mukarci, a takoe ih ima vie i u komisijama
koje ocjenjuju planska dokumenta.
Razgovarajui o temi broja planera/ki, planersku praksu
posmatrali smo kroz tri grupe aktivnosti:
I IZRADA PLANSKIH DOKUMENATA - planerske firme
Veina upitanica smatra da u procesu izrade planskih
dokumenata ima podjednak broj ena i mukaraca, ili, moda,
ak vie ena. Sebe, enu planerku, vidim kao radilicu, kae
jedna upitanica. U procesu izrade planova ima vie ena to je
loe plaen posao.
Iako ima i ena vlasnica planerskih firmi, upitanice se slau
U lokalnoj upravi ene su zatienije nego u biznisu gdje vladaju principi sile. U upravi ene imaju zakon u rukama.
Planiranje je interesna zona mukaraca. Klijenti, tj. vlasnici imovine su mukarci i krupniji zahtijevi stiu od njih, planove usvajaju mukarci, a takoe ih ima vie i u komisijama koje ocjenjuju planska dokumenta.
-
1
da su direktori uglavnom mukarci. Imam saradnice koje su
sposobne, sa znanjem i iskustvom, ali nemaju hrabrosti da
osnuju svoje firme.
II IMPLEMENTACIJA PLANOVA Lokalne samouprave,
Ministarstvo ureenja prostora i zatite ivotne sredine (sada
Ministarstvo odrivog razvoja i turizma), Zavodi za zatitu
spomenika kulture...
Lokalne samouprave u Crnoj Gori*
Samo u jednoj optini ena obavlja funkciju predsjednice optine (Kotor).
Od ukupno 21 optine, dvije ene se nalaze na mjestu mjestu potpredsjednice optine.
U 4 optine na mjestu predsjednika/ca Skuptine optine nalaze se ene.
Skuptine optina Budva, Kotor, Bar, Niki, Bijelo Polje i Cetinje imaju formiran Savjet za ravnopravnost polova kao radno tijelo.
Takoe se moe primijetiti veoma mali procenat odbornica u Skuptinama optina (najvei procenat je u Tivtu - 21,8%, Budvi i Kotoru - 20%, a najnii u Beranama i Pljevljima - 5%)
ene su i na nivou lokalne samouprave najvie zastupljene u sektorima koji se odnose na oblasti porodice, kulture i obrazovanja.
to se tie implementacije planova, zapaanje je da u lokalnim
samoupravama na primorju ima vie ena, za razliku od
sjevera. U lokalnim samoupravama su ponovo ene, jer se tu
ne donose odluke, ve je to vie fiziki posao. Na sjeveru, u
svim optinskim sekretarijatima sekretari su mukarci.
Upitanice, takoe, uoavaju da u Ministarstvu ureenja prostora
i zatite ivotne sredine vei broj zaposlenih ine ene, dok je
ministar mukarac.
III DONOENJE ODLUKA Skuptine Optina i Skuptina
Crne Gore
Generalno zapaanje je da u procesu donoenja odluka
Moe se primijetiti da je veoma mali procenat odbornica u Skuptinama Optina (najvei procenat je u Tivtu - 21,8%, Budvi i Kotoru - 20%, a najnii u Beranama i Pljevljima - 5%)*
U procesu izrade planova ima vie ena to je loe plaen posao.
-
1Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
dominiraju mukarci, bilo da je u pitanju lokalni ili nacionalni
nivo.
Skuptina Crne Gore*
Sastav Skuptine Crne Gore: od ukupno 81, 10 poslanica ili 12,35%
Funkcije predsjednika i potpredsjednika Skuptine obavljaju mukarci
Odbor za rodnu ravnopravnost broji najvie enskih lanova (7 od 10), dok su Odbor za bezbijednost i odbranu, Odbor za ekonomiju i finansije, Odbor za turizam i Administrativni odbor bez ena.
Samo dvije poslanice u Parlamentu se nalaze na mjestu predsjednice/ka odbora, i to na elu Odbora za rodnu ravnopravnost i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Funkciju sekretara/ki odbora obavlja 10 ena
Vlada Crne Gore*
Funkciju predsjednika i potpredsjednika Vlade Crne Gore obavl-jaju mukarci
Od ukupno 17 ministarstava samo jedna ena obavlja funkciju ministarke (MEI).
ene u 22% obavljaju funkciju pomonica ministara i starjeinki dravnih organa.
Od ukupno zaposlenih u dravnim organima Crne Gore 54% ine ene dok 46% ine mukarci
U procesu donoenja odluka sigurno ima vie mukaraca, jer su
na viim mjestima u hijerarhiji lokalne i dravne uprave.
Mislim da ene imaju mali udio u procesu donoenja odluka,
ali smatram da je vei problem da li na donoenje odluka utie
struka ili politika (odluke su uglavnom politike, a pitanje je
koliko su ene zastupljene u politici)?!
------------
* Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, 12/2010
Sastav Skuptine Crne Gore
Zaposleni/e u dravnim organima Crne Gore
poslanice 12,35 %
poslanici 87,65 %
-
1
Postoje li razlike u pristupu i prioritetima kod planerki i planera u Crnoj Gori?
Razlike u pristupu:
- ene se prije sloe da se prostor sauva, dok mukarci
pokuavaju da proguraju neto;
- ene se oslanjaju na sigurna rjeenja i na struku a mukarci
ele otro i brzo (kratkim preicama do cilja);
- ene razmiljaju mnogo odgovornije, dok se ini da mukarci
nemaju strah od odgovornosti;
- ene drugaije odluuju ne donose se odluke tako lako;
- Kada su delikatne situacije u pitanju, kada postoje problemi,
mukarci uvjek donose odluke;
- Solidarnost meu mukarcima je uoljiva, naroito izmeu onih
koji su zaposleni u optinama i drugim dravnim slubama;
- Mukarci u planiranju ee gledaju kroz prste i vie su pod
uticajem samih investitora a i investitori su skoro uvijek
mukarci;
- ene se vie dre zakona i profesionalnije su u poslu;
- Nekada ene imaju problem kod donoenja odluka, jer ne
mogu jasno da prelome;
- Mukarci vie planiraju onako kako investitor trai, poslovi se
sklapaju u kafanama;
- Primijetila sam razliku, iako je to teko dokazivati i dokazati.
Mislim da ene veinom prilaze temi holistiki, a mukarci
operativno;
Primijetila sam razliku, iako je to teko dokazivati i dokazati. Mislim da ene veinom prilaze temi holistiki, a mukarci operativno.
-
1Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
Razlike u prioritetima:
- ene vie podravaju javni interes, dok mukarce zanimaju
saobraajnice i parkinzi;
- ene vie razmiljaju o prostorima za djecu, igralitima...;
Iskustvo saradnje u radnim grupama
- U radnim grupama mukarci se vie trude da iskoriste
autoritet, efovski, zapovjedniki, dok su ene vie za
dogovor;
- ene vie njeguju profesionalni odnos, a mukarci vie
odreeni interes;
- Na radnim sastancima, sa mukarcima se poslovi zavravaju
bre, a kada ima ena raspline se;
- Nekada primeuje da ene na sastancima ute verovatno ih
mukarci ne diskriminiu ve zena sama sebe ograniava;
- Na radnim sastancima, kada se izloi predlog sa
argumentima, ene e se sloiti, a mukarac rei: Lijepo ste
to obrazloili, ali ne moe to tako....;
- Ne uoavam razliku samo zbog pola uesnika neke radne
grupe. Sada se najvie osjea partijska pripadnost, naalost;
- Najbolje su radne grupe u kojima je odnos ena i mukaraca
priblian Tada se dobija dodatni kvalitet zbog razliitosti;
- U grupi gdje su ene, organizovanije se radi, lake se
dogovara, vie se potuje kodeks rada;
- Mukarci su ee uzdraniji, prevrtljiviji, mijenjaju stavove, pa
sa njima treba biti oprezniji prilikom rada;
Najbolje su radne grupe u kojima je odnos ena i mukaraca priblian Tada se dobija dodatni kvalitet zbog razliitosti.
-
20
Da li je planiranje u Crnoj Gori rodno- osjetljivo ili rodno-slijepo?
Sve upitanice se slau da planiranje u Crnoj Gori nije rodno
osjetljivo. Neke napominju da se gotovo i ne razmilja o krajnjim
korisnicima/cama. O korisnicima prostora se ne razmilja kao o
mukim i enskim, samo se slijedi projektni zadatak... Naalost,
elja investitora je ono to je kljuno za planiranje.
Neka od zapaanja vezano za postojei nain planiranja su:
Kada se planira i ne zna se ko su krajnji korisnici. Oni se
ukljuuju tek u procesu javnih rasprava;
Planovi se rade nekvalitetno i loe za krajnje korisnike...
samo ucrtavanje novih struktura nautrb javnih prostora/
sadraja;
Postoje pritisci protiv javnih sadraja, donosioci odluka esto
nee da usvoje plan dok se ne unese ono to oni ele;
Ve vie godina u Crnoj Gori se planira protiv svih rodnih
grupa a u prilog investitora;
Teko je rei da li su iskustva ena i mukaraca podjednako
ukljuena, jer, generalno, javnost nije maksimalno ukljuena;
I na implementaciji planova, koja je loa, treba da se radi;
Kod planiranja se ne vodi rauna o enama i mukarcima
kao o ciljnim grupama. Vie se vodi rauna o djeci, starim
osobama, osobama sa invaliditetom;
Sve upitanice se slau da bi rodno-senzitivan pristup planiranju
doprinio kvalitetu planova.
Ve vie godina u Crnoj Gori se planira protiv svih rodnih grupa a u prilog investitora.
-
21Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
Rodno-osjetljiv jezik
Znaajna novina u zakonodavnoj praksi Crne Gore je uvoenje klauzule rodno-osjetljivog jezika, koja je, zahvaljujui zalaganjima Odbora za rodnu ravnopravnost Skuptine Crne Gore, unesena u nekoliko zakona koje je do sada usvojila Skuptina Crne Gore.
Zakonodavni okvir za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Podgorica
Svega 25% upitanica koristi ili djelimino koristi rodno-
senzitivan jezik. Ostale ne koriste rijei zanimanja i titula u
enskom rodu. Manji broj njih smatra da je to bitno, ali da su
obrazovanje i navika uticali na to da se dre nauenog pristupa,
koji podrazumijeva upotrebu mukog roda. Treba vie vremena,
tolerantnosti i spontanosti, jedno je zapaanje. Zanimljiv je bio i
komentar da je isticanje roda u jeziku neka vrsta etiketiranja i
da to moe da bude problem za enu da dobije posao.
UKLJUIVANJE GRADJANA ENA I MUKARACA
Uobiajni naini ukljuivanja graana i graanki
Uobiajni naini ukljuivanja graana/ki uglavnom su samo oni
propisani zakonom anketiranje i javna rasprava. Ponekad se
graani/ke dodatno ukljuuju putem telefona, e-mail-a, pismenih
dopisa, terenskih obilazaka (od kue do kue) i kroz direktne
razgovore.
Problem je u tome to se od graana/ki kroz anketiranje trai
(i dobija) spisak elja vezan iskljuivo za lini interes, dok
Zalaganje za dosljednu upotrebu formi enskog roda za zanimanja (profesije) i titule (statusnog obiljeja) ena, vano je prvenstveno zato to je veliki broj ena u mnogim profesijama i na mnogim odgovornim mjestima u drutvu. Drugo, zato to je ono u skladu sa potovanjem osnovnih gramatikih pravila. Jedno takvo se odnosi na pravilo graenja reenice: subjekat i predikat moraju se slagati u rodu i broju, inae je reenica negramatina. Nepravilno je: Ministar je rekla. Odbijanje da se enske forme titula i zanimanja ire koriste prije ima veze sa patrijarhalnim poimanjem mjesta ena u drutvu, nego sa gramatikom.1 Jezik nije statian, ve dinamian, i on prati drutveno-politike promjene. U jezikoj formi prepoznajemo misao i namjere i vano je da toga budemo svjesni/e.
1 Rodna perspektiva jezika: predlog za standardizaciju, Svenka Savi, Univerzitet u Novom Sadu http://www.zenezaevropu.com/p-jezik-ner-avnopravnosti/34256.html
-
22
se o kvalitetu ivota u zajednici, koji bi planovi trebalo da
obezbijede, ne vodi dovoljno rauna. Planeri bi trebalo da
se vie bave vrijednostima, jedno je od razmiljanja. Javne
rasprave su esto simuliranje uea javnosti.
Graani/ke bi trebalo ukljuivati na matovitiji nain, kako bi
se od njih dobili kvalitetniji ulazni podaci koji se mogu uvrstiti
u planove. Sigurno je da u svim sredinama postoje ljudi
koje zanima dobrobit zajednice, a ne samo lini interes. Te
ljude treba prepoznati, animirati i na pravi nain ukljuivati
(kroz pojedinane intervjue, fokus grupe i sl.). Uee
graana/ki trebalo bi da bude na vie nivoa i raznovrsno;
Pristup graanima/kama nije adekvatan, neka su od kritikih
razmiljanja planerki.
Drugo vano zapaanje odnosi se na vraanje povjerenja
graana/ki kada su u pitanju procesi planiranja i odbrana
javnog interesa. Mislim da graani/ke ne reaguju zato to
misle da bi to bilo uzaludno, meutim ima nekih primjera gdje
su se planovi promijenili nakon reakcije (zgrada Maksim u
Podgorici).
Ima li specifinosti u komentarima i sugestijama mukaraca i ena?
Sve upitanice se slau da se analiza komentara graana/ki
(npr. anekete) ne vri u odnosu na polnu pripadnost. Uvodna
istraivanja ne rade ni optine (koje su naruioci), ni planerske
kue, a ova istraivanja su potrebna kao ulazni podatak.
Jedan od predloga je da treba razvijati metodologiju rodno-
senzitivnih anketa za graane/ke.
Uglavnom su potrebe mukaraca i ena line i svode se na
Planeri bi trebalo da se vie bave vrijednostima. Javne rasprave su esto simuliranje uea javnosti. Uee graana/ki trebalo bi da bude na vie nivoa i raznovrsno.
-
23Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
nivo pojedinane parcele, dok zahtjevi vezani za itav prostor
dolaze od NVO-a i Mjesnih zajednica.
Dok jedan broj upitanica ne uoava naroite specifinosti
u zahtjevima i prioritetima izmeu mukaraca i ena, neke
primjeuju razlike u pristupu izmeu ove dvije grupe (postoji
odreena podudarnost sa pristupima i prioritetima planerki i
planera, pogledati str. 16):
Uglavnom ene dolaze sa zahtjevima da se prostor sauva,
ukoliko postoji neki problem (npr. pomjeranje granica), dok
mukarci najee dolaze sa zahtjevima za jo, tj. za
veim kapacitetima;
ene ee emotivno pristupaju i trude se da sauvaju ono
to imaju;
ene koje dou na javnu raspravu uglavnom ne konkretizuju
primjedbe, njihove primjedbe su vie emocionalne;
ene ee reaguju protiv ruenja kua, jer je tamo i drvee,
dok mukrcima to nije vrijednost;
Mukarce zanima hotel, a ene igralite;
Jedna od pretpostavki je da vjerovatno 90% komentara piu
mukarci, jer su oni veinom vlasnici imovine.
Struktura uesnika/ca na javnim raspravama
Generalno zapaanje je da je broj mukaraca na javnim
raspravama daleko vei od broja ena, naroito na sjeveru
Crne Gore. Prema iskustvu planerki sa primorja, u optimistinoj
varijanti, ima ena, a mukaraca na javnim raspravama.
Shodno tradicionalnom modelu, na javne rasprave dolazi glava
Uglavnom ene dolaze sa zahtjevima da se prostor sauva, ukoliko postoji neki problem (npr. pomjeranje granica), dok mukarci najee dolaze sa zahtjevima za jo, tj. za veim kapacitetima.
-
2
porodice. Jedno od zapaanja je i da ene imaju vie obaveza
kod kue, pa nemaju vremena za javne rasprave.
Sa aspekta planera/ki, bitno je da grupe onih koji vode javnu
raspravu budu mjeovite.
Neka od karakteristinih zapaanja su:
Kada je vie mukaraca na raspravama onda je
nebezbjedno, kao na utakmici;
Kada izlaem na skupu, registrujem kada ima vie ena
(paljivije sluaju), a mukarci se nerviraju, nestrpljivi su
(skrati, skrati...);
ene na javnim raspravama ne ele da se javno
eksponiraju. ak i u revizionim komisijama ne ele da iskau
miljenje javno ve pismeno;
Na javnim raspravama komentari koje daju mukarci
uglavnom su opti, obino su to samo kritike (i to ne samo
konkretno, ve na sve...), tj. teke prie;
ene na javnim raspravama imaju konkretnije predloge i
jasnije zahtjeve, i zbog toga se lake sa njima dogovoriti,
bez obzira da li je rjeenje pozitivno ili negativno;
Na javnim raspravama dolazi do izraaja partijarhalni model;
Mukarci tite mukarce, to nije sluaj sa enama;
Zainteresovani investitori su mukarci, jer njima pripada
imovina;
Mislim da je povjerenje graana vrlo esto vee kada su
ene ukljuene, moda osjeaju veu sigurnost;
Kada je vie mukaraca na raspravama onda je nebezbjedno, kao na utakmici. Kada je vie ena, komunikacija je civilizovanija i na nekom nivou.
-
2Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
Kada je vie ena, komunikacija je civilizovanija i na nekom
nivou;
Najee mukarci iznose stavove, a da li se kui dogovore,
to je pitanje. Jedino kad mukarci nemaju vremena poalju
ene na javnu raspravu;
Na pitanje da li ima dovoljno mogunosti za ene da iskau
svoje prioritete, odgovori su bili razliiti. Neke upitanice smatraju
da se i enama i mukarcima omoguava ravnopravno, dok
druge nijesu sigurne da li se kroz nau praksu omoguava
razliitim ciljnim grupama (ne samo mukarcima i enama, ve
i mladima, penzionerima i sl.) da se vie ukljue i iskau svoje
potrebe.
-
2
PREPORUKEVeina preporuka i smjernica sakupljena je tokom istraivanja, kroz intervjue sa akterkama
koje djeluju na polju planiranja u Crnoj Gori. Neke od ideja sa radionice organizovane u sklopu
projekta uvrteni su u spisak (vie o radionici moete proitati u Anexu 2). Jedan dio predloga
ini zbir iskustava prikupljenjih iz literature i ona su ve objavljena u publikaciji Rod i prostor
koju moete uitati na naem sajtu www.expeditio.org.
Opte smjernice g Donijeti jasne politike odluke o posveenosti integrisanju rodne
ravnopravnosti u procese planiranja
Vrlo je vano donijeti jasne politike odluke da postoji spremnost za implementaciju rodnih
politika u procese prostornog planiranja na lokalnom i nacionalnom nivou. To je osnov
za planere/ke, ali i implementatore/ke planova da sprovode integrisanje principa rodne
ravnopravnosti u planove.
g Uvesti principe rodno-osjetljivog planiranja kao obavezu, uvrstivi ih u projektne zadatke
Kroz programske zadatke trebalo bi da budu definisani stavovi optina i njihovo opredjeljenje
da kroz svoja planska dokumenta ukljuuju rodno-osjetljivi pristup. Treba nastojati da se rodna
perspektiva prepozna i ukljuuje u planiranje.
g Usvojiti EU povelju o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou u optinama na teritoriji Crnoj Gori
Savjet evropskih optina i regiona (CEMR), kao asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti iz preko
trideset zemalja Evrope, usvojio je 2006. godine Evropsku povelju o jednakosti mukaraca
i ena u lokalnom ivotu. Do sada je Povelju potpisalo oko 256 lokalnih i regionalnih uprava
u Evropi. Ovaj dokumenat daje okvire i za rodno-osjetljivo planiranje, koje moete nai u
publikaciji objavljenoj u okviru projekta Rod i prostor. Cjelokupan dokument moete nai na
sajtu www.ccre.org.
-
2Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
g Razviti metodologiju rodno-senzitivnih anketa i upitnika za graane/ke
Analizirati iskustva ena i mukaraca u korienju prostora. Kroz ulazne ankete trebalo bi
obraditi potrebe razliitih grupa (ene, mladi, penzioneri, osobe sa invaliditetom).
g Organizovati razliite oblike edukacije o rodno-osjetljivom planiranju
Edukaciju bi trebalo razvijati na razliitim nivoima, meu djecom, mladima i odraslima. Trebalo
bi organizovati radionice i seminare za predstavnike/ce lokalnih samouprava, ministarstava,
planerskih firmi i institucija.
g Uvesti izborni predmet Rodno-osjetljivo planiranje prostora na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore
Trebalo bi redovno organizovati gostujua predavanja i uvesti izborni predmet Rodno-osjetljivo
planiranje prostora na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Prof. Jelisava Kalezi
ve je pokrenula inicijativu da se uvede izborni predmet radnog naziva Planiranje posebnih
potreba na pomenutom fakultetu.
g Pripremati istraivanja koja e biti osnov za izradu kvalitetnijih planova
Raditi na obezbjeivanju istraivanja, koja e ukljuiti rodnu perspetivu, kao osnov za izradu
kvalitetnijih planova.
g Donijeti pravilnike, prirunike, preporuke i smjernice kao vodie planerima/kama za integrisanje rodnog aspekta u kreiranje i implementaciju planova
Pravilnici i prirunici doneseni od strane nadlenog ministarstva pomogli bi da se ubrza proces
integrisanja principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora.
g Osnaivati ene planerke da se vie ukljuuju u procese donoenja odluka
Organizovati radionice i obuke za osnaivanje planerki.
g Podsticati planere i planerke da koriste rodno-osjetljiv jezik u pisanim i usmenim obraanjima
-
2
U zakonodavnoj praksi Crne Gore uvedena je klauzula rodno-osjetljivog jezika i trebalo bi
podsticati mukarce i ene da je potuju u pisanom i usmenom obraanju.
g Donijeti zakone koji se odnose na rodno-osjetljivo planiranje i podsticati ene da se vie ukljuuju u izradu ovih dokumenata
g Raditi istraivanja na temu rodnog planiranja sa mukarcima
Veoma je vano da rodna perspektiva postane tema koja nije vezana samo za enska pitanja.
Bitno je postarati se da rod postane pojam koji zanima oba pola.
g Razvijati modele za raznovrsnije uee graana/ki kako bi mogli kvalitetivnije doprinijeti procesu planiranju
Osim uobiajnih metoda, anketa i javnih rasprava, treba razvijati i primjenjivati raznovrsnije
modele koji bi doprinijeli kvalitativnijem ueu graana/ki: Okrugli stolovi; Radionice; Diskusije
u grupama sastavljenim prema polu, starosnoj dobi...; SWOT analize; Fokus grupe (za
razmatranje odreenih tema); etnja odreenim podrujem sa njegovim stanovnicima/cama
(evaluaciona etnja)...
g Voditi rauna o rodno-osjetljivom pristupu kada je u pitanju dodjela licenci za ene planerke
Mnoge ene, zbog porodiljskog odsustva, prinuene su da naprave pauzu u svom
profesionalnom radu. To treba uzeti u obzir prilikom odobravanja licenci za koje se trae projekti
realizovani u bliskoj prolosti, kako ene ne bi bile u diskriminisanoj poziciji u odnosu na muke
kolege.
g Testirati rodno-osjetljiv pristup planiranju na pilot-projektima manjeg obima (igralite, parkovi...)
Pilot-projekti su odlian nain za provjeru novih metoda rada na konkretnom primjeru. Kako
se rodno-senzitivan pristup odnosi na sve nivoe planiranja - od manjih gradskih cjelina do
prostornih planova, kroz pilot-projekte manjih obima (npr. parkovi, igralita, rekreativne zone...)
moe se testirati metodologija ukljuivanja iskustava i potreba ena i mukaraca.
g Promovisati primjere dobre prakse iz EU i regiona
-
2Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
Tema rodno-osjetljivog planiranja nije nova u razvijenim zemljama Evrope. U regionu, na
primjer u Sloveniji, takoe, ima primjera implementacije ovog koncepta. Jedan od projekata
realizovanih u EU na temu rodnog planiranja je GenderAlp (2001-2006), u kome je uestvovalo
12 partnera iz Italije, Slovenije, Francuske, Njemake i Austrije. Lokalne samouprave i
strukovna planerska udruenja mogu uiti iz ovakvih i slinih iskustava i implementirati primjere
dobre prakse u Crnoj Gori.
g Prilikom planiranja ukljuivati i konsultovati nevladine organizacije koje se bave enskim ljudskim pravima
Prilikom planiranja, veoma je vano da se ne zaboravi na ukljuivanje nevladinih organizacija
koje se bave enskim ljudskim pravima. Ove organizacije imaju znanje o rodnoj ravnopravnosti,
vrlo esto posjeduju relevantnu statistiku i sposobne su da mobiliu odreene djelove zajednice.
Takoe, ove organizacije mogu donijeti novi pogled na potrebe zajednice, naroito sa aspekta
enskog iskustva. Naravno, ne treba zaboraviti ni na ukljuivanje udruenja koja zastupaju
prava mladih ena i mukaraca, osoba sa invaliditetom, samohranih majki i sl.
g Voditi rauna o vremenu odravanja sastanaka i diskusija
Nedostatak vremena esto predstavlja znaajno ogranienje za ene. Zbog toga je vano imati
na umu injenicu da ene imaju mnogo vie obaveza u kui od mukaraca, te u skladu sa tim
planirati vrijeme organizovanja skupova. Prilikom zakazivanja sastanaka, vano je saznati u
koje doba dana i gdje je enama najpogodnije da se sastanu.
g Organizovati odvojene konsultacije sa enama i mukarcima, pitajui jedne i druge za njihove specifine potrebe i iskustva
Mnogo je bolje formirati male grupe nego velike. Mnoge ene vie vole da se sastaju u grupama
sastavljenim samo od ena. Postoji vea vjerovatnoa da e u takvim grupama izraziti svoje
miljenje. Ako se formiraju mjeovite grupe sastavljene od mukaraca i od ena, veoma je
vano ostvariti ravnoteu u njihovom broju, ali i voditi rauna da pozicije predsjednika/ce i
sekretara/ke pripadaju i mukarcima i enama. Takoe, vano je insistirati da se obje strane
uju, kako ne bi bilo dominirajuih stavova i zakljuaka. Generalno, bitno je da se pronalaze
najbolji naini kako bi se dobila miljenja, iskustva i prioriteti mukaraca i ena, korisna za dalji
tok planiranja.
-
30
g Pojednostaviti ukljuivanje u procese planiranja putem veb sajtova
Danas se sve ee planska dokumentacija postavlja na veb sajtove, a proces participacije se
moe odvijati i na ovaj nain. ene, generalno, manje koriste raunare od mukaraca. Stoga je
poeljno uloiti trud kako bi veb sajtovi, preko kojih je mogue ukljuivanje u procese planiranja,
bili razumljivi i jednostavni (user friendly). O ovome je vano voditi rauna, kako miljenja i
iskustva pojedinaca/ki ne bi bila iskljuena zbog neprilagoenosti informatikih tehnologija.
Takoe, ovo je vana tema kada je u pitanju ukljuivanje osoba sa invaliditetom u procese
planiranja).
g Njegovati otvoren pristup, bez predrasuda
Neke od predrasuda sa kojima se u svakodnevnom ivotu susreemo nesvjesno unosimo u
svoje profesije. Vrlo je vano osvjeivati stereotipna miljenja o enama, meu kojima su
povezivanje ena sa privatnom/porodinom sferom, zanemarivanje doprinosa neplaenog
enskog rada (briga o djeci, starima, domainstvu...) itd.
Neke konkretne planerske teme koje ukljuuju rodno-osjetljiv pristup
Na osnovu obavljenih razgovora sa planerkama u Crnoj Gori, kao i na osnovu postojeih
istraivanja, pokazalo se da sljedee teme oslikavaju prostorne potrebe i prioritete ena:
stambena pitanja - ene su danas ee vezane za privatnu sferu, tako da ih, u ovom trenutku, vie zanimaju pitanja ureenja stambenih naselja. U svakom sluaju ne treba
izgubiti iz vida da je vezanost ena za privatnu sferu slika sadanjeg stanja, ne i nuno
eljenog poretka u budunosti. Vano je i tu buduu rodnu perspektivu, koja podrazumijeva
ravnopravnu podjelu obaveza u domaoj sferi meu mukarcima i enama, imati na umu pri
planiranju;
bezbjednost (lina sigurnost u javnom prostoru, strah od nasilja) - osvjetljavanje ulica, koridora i parkova. Trebalo bi definisati sadraje koji e doprinijeti da vie ljudi koristi mjesto
koje je kritino sa aspekta bezbjednosti;
-
31Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
bolje organizovan i efikasan javni prevoz - podsticanje korienja javnog prevoza trebalo bi da bude prioritet u gradovima, a studije pokazuju da ene u veoj mjeri koriste ovaj
vid transporta;
postojanje prateih sadraja uz stanovanje (lokalne prodavnice, prostori za igru djece...);
sadraji koji e doprinijeti da se drutveni problemi umanje (npr. centralne zone u naseljima);
korienje urbanog prostora za stvaranje mogunosti za rad
ulice prilagoene djejim kolicima
javni prostori prilagoeni slijepim i slabovidim osobama - prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, studije konstantno ukazuju da su ene, u svim krajevima
svijeta i svih godita, u znatno veem riziku od oteenja vida;
javni sadraji za starije osobe - u tradicionalnom modelu, enama je dodijeljena uloga brige o starima;
kole, jaslice, vrtii, centri za dnevni boravak djece...
parkovi
prostori za rekreaciju i provoenje slobodnog vremena
igralita
mjesta za presvlaenje beba na etalitima
postrojenja za reciklau
pitanja zatite ivotne sredine
javni toaleti...
-
32
DODATAK 1: VODI ZA INTERVJUGENERALNO RAZUMIJEVANJE POJMA RODNA RAVNOPRAVNOST
1. ta pomislite kada ujete pojam rodna ravnopravnost? Da li osjeate
nelagodu da razgovarate na ovu temu? Ako da, zbog ega?
2. Da li znate da u Crnoj Gori postoji Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Nacionalni
akcioni plan za uspostavljanje rodne ravnopravnosti? Da li ovo smatrate
ispunjavanjem EU obaveze ili stvarnom drutvenom potrebom u Crnoj
Gori?
3. Da li mislite da bi trebalo neto promijeniti kada su u pitanju uloge ena i
mukaraca u Crnoj Gori?
4. Kako razumijete pojam rodno-osjetljivog planiranja prostora? Da li ste
ranije uli za ovaj pojam? Ukoliko bi se oragnizovala obuka ili radionica na
ovu temu, da li bi Vas zanimalo da se ukljuite ?
ENE PLANERKE
1. Da li ste, kao planerka, nekada iskusili diskriminiciju na osnovu pola? (npr.
manjak potovanja vaeg znanja ili neshvatanje vaeg predloga dovoljno
ozbiljno)
2. Da li ste nekada osjetili da ste u prednosti kao ena planerka?
3. Vae iskustvo je da u procesu izrade planova (planerske firme) ima vie
ena, vie mukaraca ili podjednako?
4. Da li ste primijetili neku razliku u razmiljanju (predlozima, prioritetima,
interesima) kod ena planerki i kod mukaraca planera ?
5. Va utisak je da u procesu donoenja odluka (lokalni i nacionalni nivo)
kada su u pitanju planovi ima vie ena, vie mukaraca ili podjednako?
6. Da li smatrate da se u Crnoj Gori planira rodno neutralno (rodno slijepo
za neutralne krajnje korisnike) ili su iskustva i interesi mukaraca i ena
podjednako ukljueni u dananje planiranje? Da li se razmilja o profilu
-
33Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
krajnjih korisnika/ca kada se planira?
7. Kako se osjeate kada ste u radnoj grupi u kojoj je veina mukaraca planera,
a kako kada je veina ena?
8. Da li smatrate da bi rodno-senzitivan pristup doprinio kvalitetu planova ? Ako da,
kako bi se mogle podstai planerske firme i donosioci odluka da ovaj aspekt vie
uzimaju u obzir?
9. Da li, kod obraanja i pisanja tektova, koristite rodno senzitivan jezik (planerka,
arhitektica, graanka)? Da li smatrate da je to bitno?
UKLJUIVANJE GRAANA ENE I MUKARCI
1. U kojoj mjeri i na koji nain ukljuujete gradjane/ke u procese planiranja?
Navedite nekoliko metoda koje koristite.
2. Kada su u pitanju predlozi graana/ki, da li ih posmatrate rodno neutralno ili
posebno tretirate iskustva ena i iskustva mukaraca? Da li ste neto uoili?
ta vie zanima koju grupu, da li ove dvije grupe pokreu razliite teme?
3. Da li se na javnim raspravama pojavljuje vie ena, vie mukarca ili
podjednako? Kako se osjeate kada na javnim raspravama ima veina
mukaraca?
4. Da li postoji dovoljno mogunosti da ene iskau svoje prioritete i da uestvuju
u planiranju?
RODNA RAVNOPRAVNOST I PLANERSKA PITANJA
1. Istraivanja pokazuju da 62% ena u Crnoj Gori oseaju da nemaju istu slobodu
kretanja kao mukarci? (strahovi, zabrane). Kako se planiranjem moe uticati na
osjeaj sigurnosti u javnom prostoru?
2. Uoeno je da ene u manjoj mjeri koriste automobil, a vie javni gradski prevoz. Da
li je to tema koja se tie planera?
Da li postoje neke druge teme koje biste smatrali vanim za istai kada je u pitanju
planiranje i rodna ravnopravnost? Moete nam poslati na e-mail [email protected]
-
3
DODATAK 2: IZVJETAJ NAKON RADIONICE ROD I PROSTOR
14. decembra 2010, u hotelu Maestral u Miloeru NVO EXPEDITIO organizovala je radionicu pod nazivom Rod i prostor - Integrisanje rodne ravnopravnosti u proces planiranja u Crnoj Gori.
Radionica, kojoj je prisustvovalo 20 uesnika/ca, bila je prvenstveno namijenjena enama i mukarcima koji/e djeluju u oblasti kreiranja planova, njihovoj implementaciji i donoenju odluka kada je planiranje prostora u pitanju.
Radionica Rod i prostor odrana je kao jedan od etiri okrugla stola u okviru dvodnevnog seminara Iskustva iz prakse u implementaciji Zakona o ureenju prostora i izgradnji objekata, koji je organizovalo Ministrastvo ureenja prostora i zatite ivotne sredine, u saradnji sa kancelarijom UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj) u Crnoj Gori.
PROGRAM RADIONICE
10.00-10.15hUvodna i pozdravna rijeTatjana RajiKoordinarka projekta, NVO EXPEDITIO
O projektu Rod i prostor - Integrisanje rodne ravnopravnosti u proces planiranja u Crnoj Gori
10.15-10.45h
Rodna ravnopravnost u Crnoj GoriIgor VuiniMinistarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti
Gender mainstreaming u Crnoj Gori sa aspekta dravne politike, osnovni pojmovi za razumijevanje rodne ravnopravnost, EU integracije, rodna statistika
10.45-11.15h
Stanje enskih ljudskih prava u Crnoj GoriLjubomirka Ljupka KovaeviPredstavnica NVO Anima
Rezultati istraivanja sprovedenog od strane enskih NVO, pogled na stanje enskih ljudskih prava sa aspekta nevladinog sektora
11.15-12.00h Pauza za kafu
12.00-14.00h
Rodno-osjetljivo planiranje prostoraProf. Anita Larsson School of Technoculture, Humanities and Planning, Karlskrona, vedska
EU perspektiva, iskustva u vedskoj, koncept rodno-osjetljivog planiranja, primjeri*
14.00-15.00h Pauza za ruak
15.00-15.45h
Iskustva rodno-osjetljivog pristupa planiranju u Crnoj GoriProf. Jelisava KaleziGradevinski fakultet UCG, Podgorica
Primjeri - Blok 5 u Podgorici, Istraivanje: Stav ena o kvalitetu jednog stambenog naselja
1.1.1h
Istraivanje sa planerkama u Crnoj Gori 2010.Tatjana Raji NVO EXPEDITIO
Predstavljanje rezultata istraivanja sa enama koje uestvuju u izradi, implementaciji i donoenju odluka kada je u pitanju planiranje prostora u Crnoj Gori (sprovedeno tokom jeseni 2010).
-
3Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
Uesnici/ce radionice:
Igor Vuini, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za rodnu ravnopravnost,
Podgorica
Jelisava Kalezi, Graevinski fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica
Ljupka Kovaevi, NVO Anima, Kotor
Prof. Anita Larsson, School of Technoculture, Humanities and Planning, Karlskrona, vedska
Ideja Kasumovi, dipl. in. arh., Bijelo Polje
Uranela Radovani, CAU, Podgorica
eljka urovi, Tehnoekonomski inenjering, Podgorica
Ksenija Vukmanovi, STRUKTURA, Podgorica
Mirka urovi, ARHIENT, Podgorica
Gordana Savi, Optina Mojkovac
Ranka Brajkovi, Optina Mojkovac
Aleksandra orevi, DIZIKOM, Herceg Novi
Lidija Tomaevi, Herceg Novi
Vuk Ikovi, Optina Danilovgrad
Sanja Jankovi, Optina Bar
Nataa Ilini, NVO EXPEDITIO, Kotor
ore Trajevski, NVO Pravi put, Tivat
Tatjana Raji, NVO EXPEDITIO, Kotor
Radmila Vojinovi, Podgorica
Vesna Lekovi, NVO EXPEDITIO, Kotor
Sa radionice Rod i prostor
-
3
Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori
Igor Vuini ~ Ministarsto za ljudska i manjinska prava,
Odjeljenje za rodnu ravnopravnost
Na samom poetku, predstavnik Ministarstva predstavio je
aktivnosti Odjeljenja za rodnu ravnopravnost. Zatim je govorio o
zakonodavnom okviru, stanju u politikom ivotu kada su ene
u pitanju, sudskoj vlasti i ekonomskim i radnim pravima ena u
Crnoj Gori.
Kada se radi o domaem zakonodavnom okviru, Ustav Crne
Gore propisuje jednake mogunosti za ene i mukarce.
lanom 8 zabranjuje se svaka neposredna ili posredna
diskriminacija po bilo kom osnovu, dok lan 18 istie da
drava jemi ravnopravnost ene i mukarca i razvija
politiku jednakih mogunosti. Zakon o rodnoj ravnopravnosti
usvojen je 2007. godine, a Plan aktivnosti za postizanje rodne
ravnopravnosti 2008.
Kada je rije o ueu ena u politikom ivotu, neka od
osnovnih zapaanja su da postoji veoma nizak stepen
zastupljenosti ena u radu politikih partija, kao i na visokim
funkcijama gdje se donose odluke. Svega 12,3% lanica
Skuptine Crne Gore su ene, dok je samo jedna ena na
ministarskoj funkciji. Takoe je uoen pad zastupljenosti ena
na partijskim izbornim listama. to se tie zaposlenosti u
dravnim institucijama, ena ima neto vie nego mukaraca
(54%). ene su, takoe, vie zastupljene u sudskoj vlasti.
Kada je u pitanju zastupljenost ena u lokalnim samoupravama,
od ukupno 21 optine, samo u jednoj optini (Kotor) ena
obavlja funkciju predsjednice optine, u dvije optine ene su
na mjestu potpredsjednice optine, a u etiri optine na mjestu
predsjednice skuptine optine. Takoe se moe primijetiti
Svega 12,3% lanica Skuptine Crne Gore su ene, dok je samo jedna ena na ministarskoj funkciji. Kada je u pitanju zastupljenost ena u lokalnim samoupravama, od ukupno 21 optine, samo u jednoj optini (Kotor) ena obavlja funkciju predsjednice optine, u dvije optine ene su na mjestu potpredsjednice optine, a u etiri optine na mjestu predsjednice skuptine optine.
-
3Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
veoma mali procenat odbornica u skuptinama optina.
Uoava se da su ene manje drutveno angaovane od
mukaraca, osjeaju se manje uticajnima i na lokalnom i na
dravnom nivou. Takoe je primijeeno da su ene sa visokim
obrazovanjem znatno kritinije prema radu institucija sistema.
Kada se radi o ekonomskom poloaju i zaposlenosti ena, oko
45% nezaposlenih ine ene. Meutim, u nekoliko posljednjih
godina primjeuje se trend pada uea ena u ukupnom
broju nezaposlenih. Na polju preduzetnitva, u svega 16%
preduzea ene su osnivaice ili se nalaze na rukovodeoj
funkciji. to se tie vlasnitva, u poreenju sa mukarcima,
ene su u znatno manjem broju vlasnice stana, kue, imanja ili
automobila.
Stanje enskih ljudskih prava u Crnoj Gori
Ljubomirka Ljupka Kovaevi ~ NVO Anima, Kotor
U svom izlaganju, Ljupka Kovaevi predstavila je ideje
feminizma i dala pregled stanja enskih ljudskih prava u
Crnoj Gori. Pregled stanja enskih ljudskih prava u Crnoj Gori
rezultat je istraivanja koje je realizovala NVO Anima u saradnji
sa aktivistkinjama enskog nevladinog sektora tokom 2007.
godine.
Mukarci i ene u Crnoj Gori priblino su obrazovani, ali rodna
neravnopravnost opstaje po inerciji, kao neto to je opstajalo
vjekovima unazad. Pravna jednakost postoji, ali u realnosti nije
sasvim tako. U drutvu je mnogo lake govori o seksualnim
orijentacijama i nacionalnim razlikama nego o muko-enskoj
neravnopravnosti. U zemljama u tranziciji problem je naruito
veliki - nasilje nad enama je vee, ekonomska mo ena se
smanjuje, prostitucija i trgovina ljudima opstaju, postoji proces
repatrijarhalizacije i ponovni uticaj religije...
Na polju preduzetnitva, u svega 16% preduzea ene su osnivaice ili se nalaze na rukovodeoj funkciji. to se tie vlasnitva, u poreenju sa mukarcima, ene su u znatno manjem broju vlasnice stana, kue, imanja ili automobila.
Mukarci i ene u Crnoj Gori priblino su obrazovani, ali rodna neravnopravnost opstaje po inerciji, kao neto to je opstajalo vjekovima unazad.
-
3
Sve zemlje, na zvaninom/dranom nivou, uljepavaju svoja
dokumenta o stanju enskih ljudskih prava koja dostavljaju
Odboru Ujedinjenih nacija za uklanjanje diskriminacije nad
enama (CEDAW izvjetaj). Anima je, zajedno sa aktivistkinjama
enskog nevladinog sektora, realizovala tzv. CEDAW izvjetaj u
sjenci koji govori o stanju enskih prava sa aspekta nevladinih
organizacija. Neka od zapaanja iz ovog istraivanja su:
- da su ene diskriminisane smatra 68,6 % ena i 35%
mukaraca;
- zbog slabije mogunosti zapoljavanja, manja je ekonomska
mo ena, i manje je ena u politici;
- da su ene dvostuko optereene (neplaenim radom u kui i
poslovnim obavezama) smatra 65% ena i 35% mukaraca;
- da ene ne mogu imati i porodicu i politiku karijeru smatra
28,4% mukaraca i 11,8% ena;
- da je enama mjesto u kui, a da politiku treba prepustiti
mukarcima misli 27,6% mukaraca i 9,8% ena;
- ene misle da je sadanji poloaj ena u osnosu na period prije
1990. godine puno gori, dok mukarci smatraju da je bolji;
- ene smatraju da su za postizanje ravnopravnosti najvane
dvije stvari - stimulacija oeva da se bave djecom i vrednovanje
i plaanje rada u kui, dok mukarci misle da su to druge dvije
stvari - obrazovanje i ravnopravnost na poslu;
- za mukarce u Crnoj Gori, briga za djecu je najvanija osobina
ena, dok je za ene u Crnoj Gori samostalnost najvanija;
- ono to ometa ene da se bave politikom je tradicionalni pogled
na svijet, to smatraju i ene i mukarci;
- 50% mukaraca smatra da ene i mukarci imaju podjednaku
Da su ene dvostuko optereene (neplaenim radom u kui i poslovnim obavezama) smatra 65% ena i 35% mukaraca u Crnoj Gori.
Za mukarce u Crnoj Gori, briga za djecu je najvanija osobina ena, dok je za ene u Crnoj Gori samostalnost najvanija.
-
3Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
slobodu kretanja, dok samo 21% ena smatra to isto;
- i ene i mukarci smatraju da mukarci slobodno vrijeme
provode u kafani i na sastancima, a ene radei u kui;
ene se ne osjeaju odgovornima za stanje u drutvu, i to
je problem. To znai da mo odluivanja u Crnoj Gori imaju
mukarci.
Rodno-osjetljivo planiranje
Prof. Anita Larsson, arhitektica i planerka ~ Vanredna profesorka
na Tehnolokom institutu Blekinge, vedska (1999 2006)
Prof. Anita Larsson je radila kao gradska planerka. Doktorirala
je u oblasti socijalnog stanovanja 1990. godine i od tada se
bavi tematikom roda i prostora. Bavila se istraivanjem na temu
stanovanja u Junoj Africi i stratekim planiranjem u vedskoj.
Radila je kao vanredna profesorka na Tehnolokom institutu
Blekinge u periodu 1999-2006.
Rodna ravnopravnost, po njoj, podrazumijeva jednake
mogunosti i za ene i za mukarce i, takoe, odnosi se na
ulogu mukarca u porodici i drutvu.
Opti cilj politike rodne ravnopravnosti u vedskoj, koju je
usvojio vedski parlament (Riksdag) u maju 2006, je da osigura
da ene i mukarci imaju istu mo da oblikuju drutvo i vlastiti
ivot.
Ostali ciljevi politike rodne ravnopravnosti (ukratko):
Jednaka podjela moi i uticaja.
Ekonomska ravnopravnost izmeu ena i mukaraca.
Jednaka podjela neplaenog kunog rada i staranja.
Eliminacija nasilja mukaraca nad enama.
-
0
Neka od naela EU Strategije za ostvarivanje ravnopravnosti
izmeu ena i mukaraca 2010-2015:
jednaka ekonomska nezavisnosti ena i mukaraca;
jednake plate za isti rad;
ravnopravnost u donoenju odluka;
dostojanstvo, integritet i eliminacija rodno zasnovanog nasilja;
promovisanje rodne ravnopravnosti izvan EU
horizontalna pitanja (rodne uloge, zakonodavstvo i upravljaki
instrumenti)
Iz jednog ranijeg EU dokumenata prof. Larsson je izdvojila citat:
Nalije zaposlenosti je ivot van radnog mjesta. Poveanje
zapoljavanja ena ne moe se postii bez rjeavanja pitanja
kunih i porodinih obaveza kako ena tako i mukaraca.
Dobra ravnotea izmeu posla i privatnog ivota usklaivanje
vremena za kuu i posao od kljunog je znaaja za poveanje
zapoljavanja ena, kao i za preuzimanje vie obaveza u kui od
strane mukaraca.
Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou,
koju je usvojio Savjet evropskih optina i regiona, jo jedan je
dokument znaajan za ovu temu. http://www.ccre.org/docs/
charte_egalite_en.pdf
Ukoliko elimo da radimo na buduoj prostornoj strukturi, treba
da planiramo imajui u vidu ravnopravne odnose izmeu ena i
mukaraca u budunosti. Po shvatanju prof. Larsson, planiranje
je sredstvo za promovisanje rodne ravnopravnosti u drutvu,
tako to e olakati mogunosti za ene i mukarce da jednako
dijele odgovornosti kako u javnoj tako i privatnoj/porodinoj sferi.
Ponekad, planerke nijesu rodno osvijeene i imaju tendenciju da
rade na isti nain kao i planeri. Zbog toga su planovi rodno-slijepi.
Nalije zaposlenosti je ivot van radnog mjesta. Poveanje zapoljavanja ena ne moe se postii bez rjeavanja pitanja kunih i porodinih obaveza kako ena tako i mukaraca. Dobra ravnotea izmeu posla i privatnog ivota usklaivanje vremena za kuu i posao od kljunog je znaaja za poveanje zapoljavanja ena, kao i za preuzimanje vie obaveza u kui od strane mukaraca.
-
1Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
Naini podreivanja ena u procesu planiranja:
Povezivanje ena sa privatnom/porodinom sferom
Zanemarivanje doprinosa neplaenog rada
Vee vrednovanje pitanja vezanih za proizvodnju, nego pitanja
koja se odnose na drutvenu reprodukciju
Oblasti od posebne vanosti za planiranje (ove stavke treba analizirati kako iz rodne tako i perspektive svakodnevnog
ivota):
Drutvena infrastruktura - (Javni) objekti koji olakavaju
svakodnevni ivot - centri za dnevni boravak djece, kole,
biblioteke, bolnice, centri za okupljanje graana/ki, itd.
Transportna infrastruktura - U vedskoj ene koriste
javni prevoz ee nego mukarci. Mukarci putuju na vee
udaljenosti nego ene, dok putovanje ena ukljuuje vie
zaustavljanja: da bi obavile kupovinu, prihvatile djecu iz
obdanita, itd.
Ureenje trgovakih objekata
Sigurnost i bezbjednost
Metode za dobijanje rodno osvijeenog znanja o
svakodnevnom ivotu:
Uee javnosti kako bi se ukljuila iskustva iz svakodnevnog
ivota
Razdvajanje statistikih podataka za ene i mukarci, sa
odgovarajuom analizom rodne ravnopravnosti - statistike
otkrivaju postojee uslove, a ne kako je mukarcima i
enama
Vremenska geografija (Torsten Hgerstrand)
Naini podreivanja ena u procesu planiranja:
Povezivanje ena sa privatnom/porodinom sferom;
Zanemarivanje doprinosa neplaenog rada;
Vee vrednovanje pitanja vezanih za proizvodnju, nego pitanja koja se odnose na drutvenu reprodukciju;
-
2
Kada govorimo o ukljuivanju javnosti, konvencionalno
planiranje podrazumijeva pristup odozgo, dok novi
pristup planiranju, tzv. pristup odozdo ukljuuje
iskustva ljudi za koje planiramo. U koju fazu planiranja
treba ukljuiti javnost?
- U ranu fazu: da bismo dobili znanje koje e koristiti u daljem
procesu planiranja, to, sa druge strane, obezbjeuje
legitimitet
- U kasniju fazu: samo da bismo obezbijedili legitimitet, ali
time dobijamo ogranieno znanje od graana/ki
Prilikom uea javnosti vano je razmotriti sljedee:
- Na koji nain pozvati uesnike/ce
- Obezbijediti da svi/e imaju mogunost da uestvuju
- Voditi rauna o mjestu odravanja sastanaka
- Voditi rauna o vremenu odravanja sastanaka
- Voditi biljeke koje e kasnije biti proslijeene
- Biti svjestan/na stava Ne u mom dvoritu (NIMB-problem)
Metode ukljuivanja graana/ki:
Diskusije u grupama sastavljenim prema polu, starosnoj
dobi, itd.
SWOT analiza
Fokus grupe (za razmatranje odreenih tema)
etnja odreenim podrujem zajedno sa njegovim
stanovnicima/cama (evaluaciona etnja)
Uenici/ce piu krae sastave, itd.
Metode ukljuivanja graana/ki: Diskusije u grupama
sastavljenim prema polu, starosnoj dobi, itd.
SWOT analiza
Fokus grupe (za razmatranje odreenih tema)
etnja odreenim podrujem zajedno sa njegovim stanovnicima/cama (evaluaciona etnja)
Uenici/ce piu krae sastave, itd.
-
3Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
ta planeri/ke treba da zapamte:
- Koristite odgovarajui jezik;
- Budite otvoreni, bez predrasuda;
- Prepoznajte svakodnevna ivotna iskustva ena i mukaraca
(oni/e ne govore jezikom planera/ki!);
- Prihvatite ozbiljno miljenja, ideje, vizije, itd. ena i
mukaraca;
- Nastavite dijalog dajui nove predloge i omoguite davanje
povratnih informacija;
Istraivanje specifinih potreba ena u urbanim naseljima u Crnoj Gori
Prof. Jelisava Kalezi ~ Graevinski fakultet Podgorica
Nain korienja prostora, kao najvanijeg i sveobuhvatnog
resursa jedne zajednice, u potpunosti odraava stepen
razvijenosti i odnose uspostavljene u toj zajednici. Svaki oblik
razvoja i organizovanosti zajednice oitava se iz urbanih
matrica gradova. Zakonomjernost odnosa prostornih i urbanih
matrica i oblika drutvene organizovanosti zajednice je
Prof. Jelisava Kalezi pokrenula je inicijativu da se uvede izborni predmet Rodno osjetljivo planiranje prostora (radni naziv: Planiranje posebnih potreba) na Arhitektonskom fakultatu Univerziteta Crne Gore.
-
univerzalna. I nae vrijeme prikazuje u svojim urbanim
matricama pravu sutinu demokratinosti drutva. to je vie
raznovrsnih mogunosti korienja javnog prostora za razliite
socijalne, starosne, rodne, profesionalne i druge grupe, to je
razvijenija demokratija u toj zajednici.
Iz dosadanjih programa saradnje Centra za enske studije i
studije roda Univerziteta u Oslu sa Univerzitetom Crne Gore
pokrenuti su razliiti projekti i studijski programi iz oblasti
enskih studija. Projekat STAV ENA PREMA KVALITETU
URBANOG PROSTORA JEDNOG STAMBENOG NASELJA U
PODGORICI, koji je uraen na Graevinskom fakultetu u okviru
predmeta Prostorno i urbanistiko planiranje i prezentovan na
konferenciji odranoj u martu 2005. u Podgorici, ukazuje da
je rodno-senzitivno posmatranje korienja urbanog prostora
mogue.
Na osnovu iskustva iz navedenog projekta, uraena je
aplikacija za novi projekat pod naslovom: ISTRAIVANJE
SPECIFINIH POTREBA ENA U URBANIM NASELJIMA U
CRNOJ GORI.
Prvo istraivanje iz toga projekta bilo je usmjereno na:
ISTRAIVANJE URBANIH MATRICA SA ASPEKTA
DEMOKRATINOSTI KORIENJA PROSTORA
Istraivano je korienje, opremljenost i dostupnost prostora
gradskih parkova. Podruje na kome je istraivanje raeno je
sredinji region Crne Gore, gradovi Podgorica, Danilovgrad i
Niki.
TA JE POKAZALO ISTRAIVANJE?
U postavljenim ciljevima istraivanja nastojala se uspostaviti
veza izmeu prostorne/urbane matrice gradova Podgorice,
Danilovgrada i Nikia i korienja parkova kao vanih gradskih
to je vie raznovrsnih mogunosti korienja javnog prostora za razliite socijalne, starosne, rodne, profesionalne i druge grupe, to je razvijenija demokratija u toj zajednici.
-
Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
objekata javnog prostora, radi uspostavljanja relacije izmeu
urbane matrice i demokratinosti korienja prostora.
U ovom smislu ustanovljeno je postojanje parkova kao vane
forme javnog prostora. Parkovi su nastajali kao sastavni dio
urbanistikog plana ili je neka prirodna pogodnost indukovala
stvaranje parka.
U Danilovgradu je u potpunosti prepoznatljivo da je jedini
gradski park nastao na osnovu postavke prvog urbanistikog
plana, krajem 19. vijeka. Isti je sluaj i u Nikiu, gdje postoji
samo jedan gradski park. Park-uma Trebjesa se ureuje na
osnovu prirodne pogodnosti blizine poumljenog uzvienja koje
se dalje kultivie i otvara za posjetioce.
U Podgorici, uz Morau i Ribnicu projektovanim ozelenjavanjem
stvorene su povrine koje su kasnije, projektovanjem i daljom
kultivacijom, pretvorene u parkove. Takoe, kroz kasnije
urbanistike planove ureene su zatitne ume na Gorici, Zlatici
i u Toloima i koriste se kao park-ume. U tom smislu moe se
pratiti kontinuitet planiranja parkova u Podgorici, Danilovgradu
i Nikiu, od kraja 19. vijeka. Uoeni kontinuitet je vaan jer je
pretpostavka stvaranja odnosa graana/ki prema gradskom
prostoru. Potvruje se da je poloaj parkova takav da se,
uglavnom, uspostavlja veza izmeu gue naseljenih gradskih
zona i parka. U Nikiu je izostalo formiranje jo jednog
gradskog parka u vrijeme intenzivne urbanizacije od sredine 50-
tih godina 20. vijeka, tako da se to bitno odraava na dananju
situaciju, tj. veliku udaljenost novih gradskih zona od parka.
U svim navedenim gradovima u naseljima sa preteno
porodinim stanovanjem nijesu formirane parkovske povrine.
Na prvi pogled, njihova potreba i opravdanost umanjena je
zbog postojanja pojedinanih bati u okviru sopstvene parcele.
Meutim, oigledno je da bata oko kue ne moe da zamijeni
-
park i to po mnogim elementima (socijalni i psiholoki
susreti, druenje, komunikacija; rekreativni doging,
grupne vjebe, kulturni koncerti, performansi). ak i u
sluajevima kada su u urbanistikim planovima za ovakva
naselja predviane povrine za djeja igralita, najee
nijesu izgraena, ve su te povrine dobile drugu namjenu.
U tom kontekstu, pitanje dostupnosti gradskih parkova utie
na demokratinost korienja (koja je samo potencijalna),
jer zbog udaljenosti gradskog parka, veliki broj stanovnika ih
uopte ne posjeuje.
Na pitanje koliko slobodnog vremena ene u gradovima
Podgorica, Niki i Danilovgrad provode u parkovima, moglo
bi se precizno odgovoriti tek na osnovu dueg organizovanog
posmatranja. U tom smislu, anketa koja je provedena daje
odgovor koji je validan u kontekstu ovoga istraivanja. Takoe
predstavlja indikator za mogua druga istraivanja.
U Podgorici procenat ena koje provode vrijeme u parku
jednom nedjeljno ili ree je 26,32%, 2-4 puta nedjeljno
35,34%, a skoro svakodnevno 26,32%. U Nikiu, u park
jednom nedjeljno ili ree ide 46,15% ena, 2-4 puta nedjeljno
30,7%, a skoro svakodnevno 23%; U Danilovgradu 33%
upitanih ena ide u park jednom nedjeljno ili ree, 53,33%
njih 2-4 puta nedjeljno, a skoro svakodnevno 13,33%.
Iz ovih odgovora moe se zakljuiti da vei grad upuuje na
ee korienje parka: skoro svakodnevno u Podgorici u
park odlazi 26,32% upitanih, u Nikiu 23%, a u Danilovgradu
svega 13,33%.
Struktura vremena anketiranih ena, dobijena na osnovu
ankete, pokazuje da se za rekreaciju i sport u Podgorici
nedjeljno prosjeno odvoji 4,41% vremena, a za drutvene
kontakte10,63%. U Nikiu ene prosjeno nedjeljno za
Slobodno vrijeme u parku
(plava-Podgorica, narandasta-Danilovgrad, zelena-Niki)
Jednom nedjeljno ili rjee
2-4 puta
Skoro svakodnevno
-
Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
rekreaciju i sport odvoje 3,79% vremena, a na drutvene
kontakte 12,76%. U Danilovgradu za rekreaciju i sport ene
odvoje svega 1,38% vremena, a za drutvene kontakte 13,79%.
Vano je istai da bi bilo veoma korisno organizovati
obimnije istraivanje korienja vremena kod enskog dijela
stanovnitva. Ovom anketom je pokazano, kada je u pitanju
nedjeljni fond vremana, da su ispitanice uspjele da u prosjeku
rasporede 106 sati. Ako se pretpostavi da je za spavanje
rezervisano 50 sati (7x7), ostaje nerasporeeno 12 sati.
U Podgorici vrijeme u parku 27,06% upitanih provodi u etnji,
11,07% sa djecom ili unucima, 9,02% za trening i doging,
32,55% u razgovoru i druenju, 16% za odmor, 3,53% za
izvoenje kunog ljubimca i 0,78% za druge aktivnosti.
U Nikiu vrijeme u parku 24,51% upitanih provodi u etnji,
11,28% sa djecom ili unucima, 10,89% za trening i doging,
31,13% u razgovoru i druenju, 18,29% za odmor, 3,50% za
izvoenje kunog ljubimca i 0,39% za druge aktivnosti.
U Danilovgradu vrijeme u parku 34,78,% upitanih provodi
u etnji, 10,87% sa djecom ili unucima, 0,00% za trening i
doging, 41,30% u razgovoru i druenju, 8,70% za odmor,
2,17% za izvoenje kunog ljubimca i 2,17% za druge
aktivnosti.
Rastojanje od parka je vaan indikator. Od ukupnog broja
ispitanih u Podgorici, manje od 10 minuta do najblieg parka
ima 45,86%, izmeu 10 i 20 minuta 26,32%, a od 20 do 30
minuta 18,05%, preko 30 minuta ak 9,77%. U Nikiu 31,87%
ispitanica stanuje na odstojanju manjem od 10 minuta od
parka, 41,76% na odstojanju 10-20 minuta, za 20-30 minuta do
parka stigne 14,29% upitanih, a na preko 30 minuta udaljenosti
od parka ivi 12,09% anketiranih ena. U Danilovgradu na
pjeakom rastojanju do 10 minuta stanuje 63,33% anketiranih,
-
na 10-20 minuta 23,33%, na 20-30 minuta 3,33%, a na preko
30 minuta 6,67%.
U sva tri grada anketirane ene su u velikom procentu smatrale
da park treba da ima jo neke objekte i sadraje. U Podgorici
84,95% anketiranih smatra da je potrebno jo parkovskih
sadraja i objekata, u Nikiu isto, 84,95%, a u Danilovgradu
ak 93,94%.
Upitanice su ocjenjivale kvalitet zelenila, istou i raznovrsnost
opreme u parkovima. U sva tri grada najbolje ocjene (1-5)
su date za kvalitet zelenila, u Podgorici 3,51, Nikiu 3,78
i Danilovgradu 3,45. Za istou u parkovima su ocjene:
Podgorica 2,62, Niki 2,95, Danilovgrad 2,17. Raznovrsnost
opreme parka je ocijenjena: Podgorica 2,29, Niki 3,13 i
Danilovgrad 1,66.
Normativi i standardi za opremljenost naselja parkovskim
povrinama i kako se oni primjenjuju komentarisani su u
poglavlju 10. Vano je zakljuiti da je studija Standardi servisa
za planiranje gradskih naselja iz 1970. godine, autora prof. dr
Boidara Milia, u potpunosti aktuelna i primjenjiva. Naalost ne
i za nove djelove Podgorice, Nikia i Danilovgrada. Nepovoljno
je to novim Prostornim planom Republike nijesu definisani
standardi za planiranje gradskih naselja, ve je to ostavljeno
nadlenosti lokalnih uprava.
Tokom istraivanja zapaeno je da je javni prostor generalno
neodgovarajue predstavljen u Zakonu o ureenju prostora i
izgradnji objekata (Sl. list Crne Gore br. 51/08).
Zakonom o ureenju prostora i izgradnji objekata nije na
zadovoljavajui nain istaknut znaaj javnog gradskog prostora.
U l. 7, stavu 2. Zakona, precizirano je:
Lokalnim objektima od opteg interesa smatraju se:
-
Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori
vodovodna, telekomunikaciona i kanalizaciona infrastruktura,
toplovodi, optinski putevi (lokalni i nekategorisani) i pratei
objekti; ulice u naseljima i trgovi, parking prostori, pijace;
groblja; podzemni i nadzemni prolazi; javne garae; objekti
distributivne mree naponskog nivoa do 35 KV, javna rasvjeta,
javne i zelene povrine, gradski parkovi i dr.
Javni gradski prostor, ije je urbano zelenilo sastavni dio
posebne nomenklature, ini samu sr grada. U tom smislu,
neophodno je Zakonom dati iru nomenklaturu osim saoptene:
... ulice u naseljima i trgovi ili ... javne i zelene povrine,
gradski parkovi i dr.
Nijesu pomenuti: etalita, kejovi, obale rijeka, jezera, mora,
gradske i druge plae, pjeake i biciklistike staze, djeja
igralita, i drugi objekti javnog prostora.
Konkretno, urbano zelenilo se razvrstava prema funkcijama:
- drutveno-rekreativna;
- zatitno-higijenska;
- ambijentalno-dekorativna;
- ambijentalno-memorijalna;
- utilitarna.
Ove funkcije se ostvaruju kroz razliite objekte zelenila: park-
ume, gradski parkovi, manji parkovi, blokovsko zelenilo, vrtovi,
drvoredi, zatitno zelenilo, botanike bate, zelenilo uz istorijske
i spomenike komplekse, zelenilo uz sportske centre.
Generalno, oekivani rezultati su postignuti:
a) Na opisanom uzorku je pokazano koliko slobodnog vremena
ene u gradovima Podgorica, Niki i Danilovgrad provode u
parkovima.
-
0
b) Moe se zakljuiti da je postignut zadovoljavajui, ali ne i
dovoljan, nivo demokratinosti u korienju ovog javnog
prostora, jer prosjeno preko 70% ispitanica stanuje na
udaljenosti manjoj od 20 minuta hoda do najblieg parka.
c) Struktura vremena na nedjeljnom nivou i vremena boravka u
prostoru parka je prikazana.
d) Mogue je, iz obraenih rezultata, razmatrati kako ivotna
dob i obrazovanje utiu na korienje slobodnog vremena u
parku.
e) Na osnovu ocjene kvaliteta zelenila, istoe, opremljenosti i
dr. parka u naselju u kojem ive ispitanice, jasni su zahtjevi
za poboljanje istoe, sadraja i opremljenosti parkova.
f) Na osnovu izvrenih analiza dobijenog materijala ukazuje
se potreba za konkretnim djelovanjem: poboljanje kvaliteta
postojeih parkova i formiranje novih.
g) Primjenu standarda za opremljenost naselja neophodno je
precizirati kroz prostorno-plansku dokumentaciju na svim
nivoima, dravnom i lokalnim.
h) Nadlenim zakonom je neophodno dati mnogo precizniju
nomenklaturu javnog prostora, ukljuujui i urbano zelenilo.
-
Istraivanje sastavljeno u Kotoru, februara 2011.