RJEČNIK ČAKAVSKOG NARJEČJA OPĆINE DUGA RESA I …
Transcript of RJEČNIK ČAKAVSKOG NARJEČJA OPĆINE DUGA RESA I …
Marinko Perušić Karlovac
RJEČNIK ČAKAVSKOG NARJEČJA OPĆINE DUGA RESA I KARLOVCA III. DIO
abriktat ·a jda
ajngel al domaš al tova t ampidekl
an ako andrleknit
UDK 800.87.801.3
Rad primljen za tisak 5. svibnja 1990.
"Vita, vita Stampa naša gori gre! Tako ja oću,
da naša gori gre . ..
Zapis žakana Jurija iz Roča od 26. VI. 1482. U Misalu kneza Novaka, str. 270. d
A
- dovoditi u red (Brest) - heljda (Brest) - andeo (Brest) - svečanost povodom postavljanja krova (Brest) - zaustavljati - jastuk na kojem spava dojenčad, pravokutna
oblika. Donji dio se podvrne i previje preko tijela djeteta, te poveže i učvrsti trakama.
- onako (Brest) - baciti bilo kuda (Brest)
109
angel ap't arta k a tres a atresirat a uz! og
bablja duša bab ljak badalj ba dat badiji
bagatela bahat
bajs barlac (barilac)
basa t ba tri t bati-ljat batrnjat se
bazag (bazak) baza t bedasat bereg (berek)
bertarska litra b fr bobovača
bočit se boj čin
bo leć
110
- anđeo (Jankovo Selišće) - žudjeti za čime (Brest) - neotesanko, huligan, nestaško, pustahija -adresa - adresirati - izlog (Brest)
B
majčina dušica (Thymus serpyllum) muškarac feminiziranog ponašanja dodir, doticaj (Brest) dirati, doticati upala vjeđa (blepharitis), >>vad't badlje« - obrednim riječima i pokretima tjerati upalu vjeđa s bolesnog oka malenkost, sitnica hvalisav (dakle u drugačijem značenju no u književnom jeziku)
-bas
- drvena bačvica za vino, vodu, grožde, s drškom, veličine SO x 30 cm gubiti pravi put tješiti l. otežano hodati, 2. životariti sam (Brest) gubiti vrijeme lutajući i dangubeći (Brest, Šćulac)
- zova (Stative) - skitati, lutati
praviti nepodopštine, biti neozbiljan l. blato, kal, 2. loše vrijeme, bljuzga (Zvečaj, Brest) flaša za vino tikvasta oblika, dugog, uskog vrata
- godišnji prihod crkvi - tamnosmeđa, gusta, s kamenjem pomiješana
zemlja - natezati se, svađati - čovjek sklon tuči, koji je ratoboran (Siča, Šću-
lac, Brest) - do koga je jako stalo, za kojim se pati (>>imam
bol eću sestru ... «) (Brest)
boljšat
b6vat se
božićnica
bradvić
branža branje
branjen'ca
brdačak
breborit (breberit) brenzar briždal'ca brusa b rvanje bu gar' t burga t
buza
capar' t capa t cap'ca cavarika ceK: o cikn't cin ac ci tran je
citrat
cm o la col j tat cu cin ac
dobivati u težini (uglavnom se to odnosi na dom. životinju) (Brest) l. bosti se, 2. mučiti muku s čime, imati problema (>>b6šem se s timi vratim i nemorem i 'nikakor otklent<<)
- jabuka koja se daruje za Božić (obično djevojka mladiću, baka unučadi, ili domaćini gostu za Božić)
- bradva s većom drškom - banda, razbojnička skupina - poštapalica (u smislu - brate - >>e bilo je to
dok sam ja bil mliiji, branje ... <<) (Brest) - obična grana koja označava zabranu napasanja
stoke na nekom dijelu zemlje, imanja (Brest) - brežuljak (Sćulac) - kukati, jadikovati na glas (Brest) - kočničar
- zviždaljka - otekla kravlje vime, u vrijeme kad se krava teli
- brvna (Brest) /množina/ - jako plakati
snažno, jako miješati Uela npr., ili žbuku pri zidanju) (Brest) skorup na kravljem mlijeku (Mekušje)
e - jako teći, šikati (krv) (Brest) - gaziti ne pazeći gdje se staje - metalni nosač vrata - loša rakija i vino (Brest) - brbljavac, lajavac (Brest) - puknuti (staklo) - procjenitelj štete u polju (Brest) - vrsta narodne igre sa stabljikama bujadi (Ne-
tretić)
podrhtavati rukama i nogama bezvoljno u nesvijesti (Brest) bala iz nosa (Brest)
- pažljivo slagati, osobito novac (Brest) - pas, od milja, psić
111
cucmara cu1m' t
cundra cvakast cvibok (cvibak) Cvitna ned'lja Cvit ni će dan Cvitnica
čil brica čami t čandHjat
čazba
čegar't se čemer' t čepn't
česn6vka
če z čfp
čislo
čmurit se čajek
čorojčar
čovk
črez
črišnja
črmpat
ćivere
ćmokat se ću bit ćućkat
ćiikn't
ćuti t
112
loše vrijeme, mećava, snijeg (Brest) malo doliti (»cu1mi mi još malo u čašu .. . «) (Brest)
prosta krpa za brisanje (Brest) nepodignut (kruh) (Brest) dvopek (Zvečaj, Brest) Cvjetna nedjelja (nedjelja uoči Uskrsa) tjedan uoči Cvjetne nedjelje Cvjetna nedjelja
č
manja bačva - potmulo boljeti (»zub me čami<<)
govoriti gluposti (Brest) proslava, gozba, čašćenje (Brest) opustiti se, podići noge, izležavati se polugol kukati, jadikovati, tugovati (Brest) čučnu ti l. domaća, svinjska kobasica, koja se najčešće jede kuhana, 2. češnjovka kroz (Brest, Sćulac) komadić crijepa (Brest) krunica brojanica (Brest) srditi se čovjek (Jankovo Selišće) koledar, pjevač božićnih pjesama, čestitar ($ćulac) čovjek
kroz (Brest)
trešnja (Brest) trgati kruh rukom (Brest)
široke ljestve za nošenje raznog tereta (Brest) ljubaka ti se, cmakati se (Brest) samovati negdje po strani (Brest) umilno, potiho se razgovarati i dogovarati (obično bračni drugovi koji žive u slozi), u prenesenom smislu može značiti i snovati što, rotiti se dati skrivećki, odvajajući od usta (»šparali su, al' mu je ćiiknla malo mesa da otac ne vidi . . . «)
- predosjetiti (>>ciicak ćuti gazdu ... «) (Brest)
debelišće
dela tn ji delo devetodanka dičar
divan kat d len dobeštelovat dodat
dogomanj't dojkinja dokazat
dokaževat dokončat
doku riat
doladnjica doma donašat dotičan
dotlić se
dra govi t dran čit
drdnjit driska driskal'ca driskat
drobljanki drobljarija drugač
drugud družben (združben)
8 Cakavska rič
D
donji i podzemni dio kukuruzne stabljike
- radni/pridjev/ (Brest) - rad, posao - bura koja puše 9 dana, i to obično krajem ožujka - odrasli čovjek koji se voli igrati s djecom (Brest) - potiho razgovarati - mahovina na slapu (Mala Svarča) - nabaviti - često kome dolaziti i dosađivati (>>kolači mi baš ne
dodaju ... ) (Brest) razgovarati, dogovarati (Brest) krava muzara (Brest)
l. objasniti 2. uputiti na koga, upozoriti na koga ili što (>>dokaza! mi je brat za Marka da ga se tn-" bam čuvat«) (Brest) objašnjavati
- utanačiti (Brest) - povratiti se (pogrdno) (Brest) (>>ošal je u selo, al je
brzo dokurlal nazad jer ga baš nisu lipo dočekali ... «)
podsuknja (Brest) kući/dativ/ (>>idem doma«)
- donositi - uvredljiv (Brest) - jedva dočekati smrt (>>dugo je bolova! al'se neka-
ko dotlikal smrti«) kao spas od muka (Brest) - bogovetan (>>čul sam celu dragovitu noć«) (Brest) - l. iziskivati
2. često tražiti poklon od koga (>>ne morem durat od te dice, stalno me drančiju<<) (Brest) grmiti, praskati, pucati proljev (Brest) proljev (Brest) imati proljev, meku stolicu (>>krava se zadriskala<<) (Brest)
- iznutrica (svinjska, pileća) - iznutrica (Brest)
drugačije (Brest) drugdje društven (Brest)
113
družinče
d ruž' na drvlje dugova t dundača (dunda) duš evan duš'ca
dušan
dvojbi t dvojčat se
d akan đikljat
egžilmen er bo
fabrika nt fabrikantica Fajsmarija fajta t fil jerka
finka t
flašinje fojsat se forat se forcunat se
frakljić
frandat se franti t frdekter
114
- član obitelji - obitelj
drveće
- slaviti , pirovati - jaka, nezgrapna žena
osjećajan, dobrodušan - posebna vrsta svijeće , koja se obično stavlja na
grob - mirisan, koji vonja, ili miriše po bačvi (»dušna
bačva, dušno vino ... «)
dvoumiti, biti u nedoumici račvati se (»put se 'vaj dvojča«) (Brest)
Đ
učenik
skakutati
E
- bukvica, vika, oštra kritika (Brest) - jer (Jankovo Selišće)
F
radnik u tvornici tvornička radnica
- (vjerski) pozdrav (Hvaljen Isus i Marija) (Brest) - vlažiti
djevojčica koja voli pospremati, koja je vrijedna (Brest) dotjeravati, raditi što težeći savršenstvu, raditi fine, precizne poslove (»ona voli finkat oko kolača<< )
grumenje zemlje s malo trave odozgo / mn./ - kurvati se (Brest) - kurva ti se, provađati se (Brest) - l . provodi ti se
2. vozati se (Brest) čašica za rakiju (nekad u obliku umanjene litrice) svađati se (Sćulac) trnuti , kvariti vatru (»nemoj frantit oganj << ) hajduk, lopov
frent frentar frentat frentit freska t
fr k fr kent fršlog
frštit frucat fuga fuljak furi t
galjat se
gamil'ca g ep it
glamlja gleda lee glopsat Glušni ćedan
gnojčan'ca
go ba
gojan gombat se gost
grdeš
grešUiljka grezav grgljat
skitnja skitnica, lutalica skitati se (Brest) vikati hodajući amotamo (Brest) treskati, grmjeti, praskati, pucati (Brest)
zvrk (dječja igračka)
- blesav, sulud (Brest) drveni sanduk za brašno, žitarice, čiji je poklopac do pola fiksiran, a pola se može otvoriti razumijevati, shvaćati, mariti za što ljutito galamiti, govoriti,siktajući , ljuteći se
- pundža - naviljak (sijena)
na brzinu kuhati puno radeći oko toga (obično za kakve iznenadne goste, za proslave, u žurbi)
G skidati odjeću, razgolićavati se, zadizati suknju (Brest)
- kamilica (Brest) - uhvatiti, ukebati (l)
-ukrasti (2)
- cjepanica (odrezana pilom) (Brest) - zjenica(Brest)
glodati (Brest) tjedan koji u vjerskom kalendaru prethodi Cvjetnom i Velikom tjednu đubrište (Brest) l. nejestiva gljiva 2. gljiva koja raste na hrastovom deblu (Brest)
- napredan, koji buja, raste (Brest) muku mučiti čime, imati okapanja oko čega
- osoba koja se rado ugosti za Božić, obično dječak. što dulje ostane, to bolje, jer će godina biti bolja, rodnija, kokoši će nesti više jaja, i slično.
- naprava za češljanje vlakana konoplje (Jarče Po-lje)
- naprava za gnječenje (»greštanje«) grožđa (Brest) - krezub (Švarča) - ispirati tekućinom, vodom grlo, zadižući glavu,
proizvodeći karakteristične zvukove, poput kloko-
115
griva
grljanak guci gum elez! gumenjak guno (guvno) gi:mjkat
gurlat
haj tat herlav (erlav)
hin ga v hinjkat se
hi povi hiri t hiža
Hrvacka
ipomali
iscvirat isčijat
is kada isk6lt se
ispada n ispašćen
ispašćit se
ispodmakn't
116
tanja. Običavali su to raditi svakog jutra stariji ljudi, ili drugi. meda izmedu susjednih njiva, livada, a koje su na padinama brda i na bitno različitim razinama
- grlić boce (Brest) svirači uopće
ljepilo za gumu i drvo zaprežna kola s gumenim kotačima gumno (Brest) l. potiho govoriti, govorkati (>>gunjka se da će bit rata«) (Brest) 2. gurkati štapom poput paka komad drveta u igri »kut:kanja« (Mala Svarča)
- jesti punim ustima (Brest)
H
mariti (Brest) UVijen (»herlav pod«, »OD je malo na ero« -udaren je, luckast)
- boležljiv, osjetljiv (Rešetari) nuditi se, udvarati se, namještavati se zadirkujući (»cura se dečku hinj ka<<) (Brest) trudovi kod dom. životinje (Brest) slabo rasti, slabo napredovati (Jarče Polje) l. kuća (zapad općine) 2. velika soba
- Vrsta drmeša u Prilišću i Bosiljevu i okolici (blizu Slovenije dakle)
I
pomalo, bar malo (Brest)
iscjedivati mast pri pravljenju čvaraka istući, natući
otkada (Brest) neočekivano se dogoditi, izroditi se u neželjeno (Brest)
- prevrtljiv - pakostan, napastan (bolesnik)
postati pakostan u dugoj bolesti i ljut sam na sebe
- izmaknuti (»ispdmaknl mi je stolac<<)
isšimfat istebalj't se
iza p rat iza vrit izl p ran iziprat izdelat se izdirat se izgiba t IZim
iz j ilan izlincivat se izmačat
Iz metan izmetnit se izmir't iznaša t izpizmit se izrizikat (se) izrustit se
izva jat izverugan izvi d' t izv6šćit se izvraćat se izvratljiv l ža
ižajfat
jargač' t se Uaska r ' t se)
j etika jišće vulje jo keta t ju fra jurdel't
izgrditi istegnuti se, napuhnuti , naduti se (»kril se istebalj'!«- prilikom pečenja izašao iz tepsije) isprati navaliti na koga verbalno, vičući (Brest) ispran isprati naraditi se izderavati se (»zač se izdirješ na me?«) čeznuti, žudjeti za čim osim (Brest) izbirljiv u jelu
- jako plakati skupiti 33 boda u kartaškoj igri >>Šnaps« prevrtljiv (Brest) izlagati se, naći dobar izgovor (Brest) izmjeriti iznositi, istovarivati zamrziti bez razloga (Brest) izoštriti (se) (Brest)
istresti se (npr. otac na sina, ili kiša na zemlju) (Brest) izvesti, izvoditi krivudav, iskrivljen proniknuti, sve saznati pom okri ti se javno i obilno izvrtati se koji je sklon izvrtanju l. kuća (istok općine) 2. velika soba nasapunati (Netretić)
J
navlačiti se, natezati se (obično se odnosi na djevojku i mladića koji čas hodaju, a čas su u svadi) (Brest)
-jad, bijes (»uvatla gajetika«) (Brest) - jestivo ulje (Brest) - jaukati, plakati (Brest) - djevica (pogrdno) (Brest) - jurcati (Brest)
117
kačjak
kalafurit ka lica kandrva
kant riga kasa t
kasinske vriće kasun katarinčica
kezlan k ezla v kezmić
kin č kinkekljin kin jara kišić
klajše klata klipa klipičat se
klobučar
klupi kljonkat kljuvat
knj apa v
knj apa vac knjap'ca ko čak koj koldat koldenjat komar kon tarica kon tar' t
kontra ba
kontHjat
118
K
područje puno zmija ložiti, peći noćna posuda neravno, kamenito zemljište (Brest)
stolica - sjeći, nadebelo rezati, nasjeći (>>nakasal si taj špek
tako debelo o o o«)
- vruće od jute (Brest) sanduk tratinčica (Bellis perennis L.)
praščić (Brest) kratkonog (Brest)
- praščić, odojak nakit (Brest)
- konjske žvale (Lipa) - kućerak, kolibica (Brest)
cjepanica (Lipa) klasje (Brest) skitnica komad ( >> nimam ni klipe drveta pri iži«) stiskati se, gužvati (>>nejdem na 'naj pir, bit će puno ljudi , pa mi se neće klipičat«)
- proizvođač šešira - klupe (Brest) - bućkati (voda u boci >>kljonka«) (Brest) - l. kljunom probijati (>>pile se prokljuje« iz jaja)
20 imati napadaje bolova ( >> kljuje mi u prstu«) - bez prstiju
- nespretnjaković
- žena bez prstiju - svinjac (Brest) -tko - udarati, praviti buku - udarati, bučiti (Brest) - komarac (Brest) - žena koja nosi mlijeko (Brest) - nositi mlijeko (Brest)
- sobičak, soba za samca (Brest)
- kotrljati (Brest)
koškatse
kotiikat
kovrat (se)
kazaljka
krajcat se kraj čir' t
ki-č
kreljto
kreljut (kreljuta)
kren a
kris
krisit
krivast kriva t
križac
Križeva
Križ i
križogledast
kr Of krta ča ki-tožt se
kržlja t
kucat se
ku ča l
kufrin
kukac
kulješa
ku n deka t kundrav
ku n dre
kupićak
kurteširat
kurvežljiv
kus
kusa
kusa t
blago se svađati (Brest)
kotrljati
teško raditi, puno hodati (»al se nakovral dok se isprt"l gori«) (Brest)
- ploča za igru »k6zanja« (igra mlin)
- mimoilazi ti se
- stati ili šetkati po strahi (Brest)
- grč (Brest)
- krilo (ptičje, kokošje)
- krilo (Stative)
- zaleđen sloj snijega poslije padanja kiše (Brest) krijes (Stative)
kriještati, galamiti kriještavo (Brest)
krivonog
krivudati, zaplitati
križić koji se nosi oko vrata obično
Spasovo
Spasovo (Prilišće)
razrok (Brest)
krafna, uštipak - vrsta krupne zmije koja zalazi u krtičnjake
prevrtati se u snu (Brest)
kronično kašljucati (Brest)
goniti se (kuja) (Brest)
metalni, a prije drveni klin kojim se učvršćuje jaram (Brest)
- bakar (Brest)
- bolno, gno]no mjesto na tijelu (obično oko nok-ta)kukolja dar koji kumče dobiva od kuma (Brest)
debeljko, trbonja
tući, mlatiti - duge, nepočešljane kose
- uvojci /mn/ (Brest)
- dobra trgovina, dobar pazar (Brest) - prkositi, inatiti (Brest)
- puten, frivolan
- kratki trupac (Brest)
- žena »bez« stražnjice (Brest)
- kratak (Brest)
119
kušan jak ku tla t kuzit se kuverta kvartir kvrca t
kvrčit
laćvat
ladarice ladet'na ladvica lakom'ca
lančat se la š
lauber't la ufa t lazara st lažca lem pra t
!erga
les
les ica !estine lešćka
le trka hb nica !ibn jak lica t Hvat linost (!enost) loga
120
- trtica (Brest) miješati (pogotovo jelo)
- izležavati se (Brest) - koverta (Brest) - župnikov stan (Brest)
- prljati obuću putem, nanesti deblji sloj blata na cipelu ili nogavice kvočka kvoca, a kad joj se približimo onda >>kvrči« (promijeni način glasanja, koje je sad kriještavije)
L
hodati (Brest)
- pjevačice ivanjskih pjesama hladetina (Brest)
- vrsta škrinje s ladicama (Brest) - drvena posuda s jednim drškom i otvorom na
dnu, pa služi i kao lijevak, najčešće u vinogradarstvu
- stalno ići za kime, ne odvajati se, pratiti - l . lijenčina (Brest)
- 2. lijen, trom (Brest) - krasti (Brest)
skitati, lutati, skakati slabih nogu, ili bez njih osoba koja laže šepiriti se u haljini, suknji, okrećući se i vrteći oko sebe
- klimavac, klimava stvar, koja je sklepana zbrda--zdola
- konstitucija, konstrukcija , pasmina (>>slabeg je lesa)
- rešetka u pećnici, ložištu (Netretić) - desni (Brest) - šiba od lijeske (Brest) - električna struja, svjetlo - okrugli božićni kruh
okrugli božićni kruh (Brest) - debeo u licu - lijevati - lijenost - postelja (Brest)
lohatna
lom bura
lon't lopsat lovatna lubina lucen
ma bit macica mač
mačkanje
mačka t ma ćava
madufirat
maja
majke bože pas Mala maša mamsat
man cat
mašljin
mavčat
meč
mera milosti van mišina
mladež mladežljiv mlinac moć
mrcilišće
m rl ac
mrmlje mrndel't mrva č
' - varljiva, dobra na prvi pogled samo (odnosi se ug-lavnom na žitarice) (Brig)
- vrsta posude (uz Kupu)
- zaudarati - požudno, proždrljivo jesti - varljiva, dobra na prvi pogled
glavonja (Brest) šiba u luku savijena iznad kolijevke (Brest)
M
mamiti (Brest) - pupoljak jedne vrste vrbe - 33 poena u igri »Šnapsa« - kočenje
kočiti (sanjke, zapr. kola) -maćeha
- stupati šepireći se
deblo što se za l.V. podizalo ispred crkve (pogansko-religiozni običaj) (Netretić) duga Mala Gospa (8. IX)
- požudno jesti
- jesti (Netretić)
mašna, ukrasna vrpca na ženskoj bluzi, u kosi, ili na grobu (u tom slučaju crna, u obliku obrnutog slova V) (Brest) mi jaukati mač, duži nož (Stative) mjera (>>natoči mi na meru«)
- sažaljiv, dobrog srca - mijeh (Brest)
madež - posut madežima - razvaljano tijesto (Brest) - potiho prigovarati, spočitavati, gunđati (Brest) - groblje za marvu (Brest) - mrtvoizleženo pile (Brest)
- drvca za potpalu (Brig) - mrmljati, gunđati - priručna naprava za krunjenje (»mrvljenje«) ku-
kuruza
121
mučan
muća
muća n mujo, mujan mukotprda mulac
murga v murlav murleša mušno / prilog/ muzika
nabada t
na blizi na blint nabljuš't nabo k na borac nabrkat načandrat
načekivat
načijat se načmuren
nado ban nadomitat nafrćkan
nagodi t nagražatse nagrnjevat nakasat nakinčat se naklon't nakovrat se nalekn't
122
- l. - koji se muči, koji je radin 2.- (»mat je diteta mučna, jer ga s mukom podiŽe« - dakle ona je njega »mučna<< - vrlo specifičan oblik) (Brest) tele (Stative) telac (Brest) glupan, tikvan muktaš, eksploatator (Netretić) glupan (dakle ne u onom značenju kao u Primorju)
- mutav (Brest) - glup, tup (Brest)
glupan, tikvan mučno (Brest) usna harmonika
N
izazivati, provocirati (»pripovida o Jivi al smirom nabada na me<<) blizu na slijepo (»izvadi jednu kartu na blint<<) naliti vode do vrha, puno (Brest) na stranu (Brest) dovratak (Brest) nahuckati nagrditi, nakititi bez ukusa, napričati gluposti
iščekivati
dobro se najesti namrgođen
pogodan, povoljan nadom etati nakovrčan
pogoditi groziti se (Brest)
ogrtati na grubo narezati kruha , slanine i sl. nakinduriti se dati komu što zbog naklonosti koju osjećamo nahodati se (Brest) nasloniti, privremeno postaviti (Brest)
nali gat
naman't se
nametn't
namisli na' m past
nanašat na osmakcije napa k naper't se napopastit se
naprč't se na ruke nasa jat
naseć
na splavcije nastavak nastavit se našiškat se našpijat (koga)
naštalj't se naš traj 't natepst se
natreljkat
na trošan navada navarna(o)
nazadnje
nazvistit nažerat se
- nalijegati
slučajno svratiti, - namjeriti se, nadoći, namjestiti se, podmetnuti se »naman'la se na dobrog dečka«), naučiti se komu stalno dolaziti i dosađivati (»zač se 'naj tetac baš na nas naman'l ?« nabaviti, pridodati (»nametni još jednu jab'ku na 'rupu«) (Brest) u mislima na um pasti (>>nampalo mi je pit zdenče vode«) (Brest)
nanositi na tren (Brest) naopako (Brest) uputiti se dosađivati komu, namatati se, popesti se na vrh glave, dozlogrditi
- uvrijediti se, dići nos
- ručno (>>dela na ruke«) postajkivati (>>ja kopam tršće, a rođak smirom nasaja oko mene«) u šetnji (Brest) ne stići sve napraviti (Brest) ovlaš, površinski grabiti i uzimati (Brest) vrsta vrše za riječne ribe namjestiti se ispred čega napiti se spaziti, primijetiti, uhvatiti na djelu (>>pokral mi je celi vrt, al našpijat ću ja njega«)
postaviti se tako da se smeta drugome (Brest) nastrti slamom (Brest) dosađivati, nametati se kome, namjeriti se na koga i ne dati mu mira, dodijavajući svojim dolascima ili prisutnošću pripraviti s puno pažnje i truda (>>tako je dobro natreljkal treščice pa se oganj odma uvati«) sklon bolesti, osjetljiv, boležljiv (Brest)
običaj
l. posna, slaba (zemlja) 2. nemasno, neslano Uelo) l. najzad, konačno 2. na kraju navijestiti (Brest) napiti se
123
nede lo
nedu vi
nete (3. lice jedn.)
neva nezastupan niko j nispret
n izd ragu noseća
no tri t
nova t nutrac
obab't se
obajat (obhajat) obarski
obdan'ca
obil' ne obil jen obisi ja o bor obrub'ca obrun't se ob rv
obšancat oci di t ocid nica
ocimat se ocofat se ocvarak odabat se
124
nerad (Sćulac)nedušljiv koji često ostane bez daha, astmatičan, prsoboljan astma (Brest)
- neće (Mostanje)
- nevjesta (Jankovo Selišće) - neuračunljiv, luckast - nitko
- šatorsko krilo, pokrivalo, pokrivač kojim se pre-kriju zatvoreni vrtovi (Svarča)
- nizbrdo (Brest) - trudna
duboko promišljati, ne znajući što bi, dvoumiti (Brest) nokat (Novaki) spolna žlijezda u konja (Brest)
o poraditi (Brest) obilaziti silno, jako, istinski, svim srcem, od srca, srdačno (»obarski me pozvala kod sebe«) (Brest) dan, popodne (>>bolje jedna podran'ca nego cela obdi'm'ca) oguljene kore voća, povrća obijeljen
obijest ograđeno dvorište (Brest) nabor na »krilima« (suknji) (Brest) okrznuti se o što (Brest) rub kod oranja (na granici njiva) ili šivanja (Brest) omeđiti (Brest)
- ocijediti - zamašćena voda u kojoj se kuhaju žganci, a služi
za pripremanje juhe otrcati se, pohabati pohabati se, otrcati
- čvarak (Jarče Polje)
l. odbijati se čega, odbacivati (ideju, prijedlog i sl.)
od borit v' t
odbrkn't odi ljenik odlen't
odmadufirat odman't se
od m ekn' t odpitat se odrln't odsutit se odućkevat
oduga odu re n oduri t
odvad't
ogn't se ognjišće
ogućvan
ogućvatse
ogvaždatse okna okobač't
okolovrć
okomcije ome jak omira t ondaka o pari na opastse oplejat se op rta
opsat ori jača orudalje
2. skidati sa sebe dlake, buhe, prašinu, blato
- odvići se čega, zaboraviti ono što se prije znalo (Brest)
- ojačati, odrasti - član zadruge (obitelji) koji se odijelio (Brest) - udaljiti se, otprhnuti (»sve su se bolesti od mene
odlen'le«) (Brest) odstupati ljutito i otići udaljiti se od koga, više mu ne dolaziti (»Jiva se odman'l od mene<<, »Il'ma se odman'la od dečka«) omekšati odreći se odgurnuti odlučiti se (npr. na put ili neku važnu odluku) otpuhiva ti poslije dobrog, obilnog jela (Brest)
- dug - gadljiv (Stative) - otjerati od sebe, odbiti svojim postupcima (»odu:
ril je ženu«) (Stative) - odijeliti, izabrati (»odvad'l je bolje šljive za pek
mez«) - ugnuti se - dio vrta u kojem se sadi kupus, a prije toga se po-
pali vatrom (Barilovićki Cerovac)
pretoplo obučen (Brest) - natrpati odjeće na se - okolišati (>>ogvažđa se oko jila, bi-ne bi«) -prozori - obujmiti nogama, objašiti (Brest) - naokolo (»svud okolovrć su oni«) (Brest) - okomito (Brest) - meda, granica - odugovlačiti (Brest) - onda - sparina - prežderati se trave - oslabjeti od napornog rada, izmučiti se (Brest) - impovizirani konopac, od platna, odjeće (Brest)
- raditi po cijeli dan, naraditi se, mučiti se oko čega - gibanica od oraha (Brest) - poljoprivredni alat i naprave (Pritišće)
125
oslan't se (zasol't se)
oslip't se
o soka
osumljen ošćukatit (ošćuki'tstit)
ošmrnjav't ošmrljav't) ošpur't se otal't otašćak
otćeškat
ote (3. lice jedn.) otkovrat se
ot' al't otašćak
otćeškat
ote (3. lice jedn.) otkovrat se
otprav't otrt se ov š ica
ožvalat
pa cikat
pajšak pale saki
palj a paprikovat parošak patri t
pa ven ka
pavuzce
126
- l. pojesti što slanog 2. utoliti glad, prigristi što čvršćeg
- dati se zavesti, zaslijepiti (»oslipla se s tim fakinom i udat će se za njeg«) (Šćulac)
- sok koji izlazi iz mesa prilikom pečenja (u Primorju je to >>Šug«)
- osumnjičen
- ušiljiti prehladiti se (Brest)
- ojanjiti se (Brest) - otopiti - prva jutarnja rakija (Vučjak) - otjerati - hoće (Mostanje) - otkraviti se, biti neraspoložen za posao i umoran
pa se naglo prenuti i postati orniji (Brest) - otopiti - prva jutarnja rakija (Vučjak) - otjerati
- hoće (Mostanje) otkrivati se, biti neraspoložen za posao i umoran pa se naglo prenuti i postati orniji (Brest) otpremiti obrisati se rupica za dugme na kaputima, na košulji (Netretić)
- namjestiti konjima metalne žvale
p
predbacivati spočitavati, ljutiti se na koga (Brest)
- loš, nepošten čovjek, pasjak (Brest) - kolci poredani jedan do drugoga koji tako čine
plot (palisade) (Brest) - hrpa (Brest) - pabirčiti (Brest)
izdanak na vrhu kukuruzne stabljike (Brest) - sljedovati (>>patri te kopanje« -slijedi te, dužnost
ti je) (Brest) - vijenac za mladu (Brest)
- pazuh Uednina, a množina >>pavuzca«) (Brest)
pazdac
peckanje
pećat
peleša v pen da
penduljkat perit se
perš6na pes til ja petlja petljačit
petlja t p ićna pij avka pik a p ikica piknja p inca pirgav piša ka pizma piždra piždrit se plat' na platon
plavić
plešast plentrat
ploč
plošak
plot
p lo tica
plundra
- ispuštanje plina (»prdac je smij, pazdac je grij«) ali nečujno
- narodna igra s pet kamenčića. Odreden broj ih je na zemlji, a jedan se baca u zrak. Pritom se nastoji uhvatiti što više onih na zemlji i na kraju onaj peti prije no što padne na zemlju.
- pamtiti, shvaćati (>>u jedno doba dite počne pećat<<) (Brest) dugokos (Brest)
- naprava kojom se pokreće tkalački stan, nalik pedalama (Brest)
- pomalo tepati (>>dite penduljkat<) (Brest)
- zbivati se, događati (>>On i sam ne zna kaj se iz njeg peri«- tj. ne zna što se s njime zbiva) (Brest)
- vrlo ugledna osoba - žena koja čuva djecu
prošnja,prosjačenje
- raditi što bez volje i nestručno te nespretno - moljakati, prositi - pitka (Brest)
pijavica (Brest) točka
točkica
točka
podrum (Brest) - pjegav -mokraća
- mržnja
- znatiželjnica - uporno gledati, piljiti
oplata (Brest)
- široka i jaka daska koja čini dno zaprežnih kola - slaba rakija (Brest) - gol, neobrastao (Brest) - zaplitati jezikom, lu peta ti koješta (Brest)
- odjednom, zajedno (>>Oni svi u ploč protiv mene«) (Brest)
- daska kojom se pritiska ukiseljeni kupus
- ograda (uopće)
- vrsta riječne ribe
- kurva (Jarče Polje)
127
p ljunak poćka
poda pri t podat podbradnja podi ljenik
pod'ne podran'ca podran't podšprajcat poduplat podvojčit
podvorba poflakni t se poišć
pojapuš't pokeckatse pokiput pola p poldašnji poleževat polibnica poligat polotunar't se pol ov ka po ljka pomest se pomivač
ponljak popovska muda popi-tit se poput bina
poren't porin't porta posekn't se
pos i hat
128
- ispljuvak (Brest) - dječja postelja (Brest) -poduprti
dati (»podaj mu jila<<) donji dio jarma (Brest) osoba koja se podijelila i odvojila od zadruge, obitelji tar
- uranak - uraniti - poduprti
- podvostručiti, udvostručiti
- podvostručiti (Brest) - posluženje, služenje - nepozvan se uplesti u razgovor (Brest) - čovjek koji voli jesti - potjerati (Brest) - posvadati se - poput (Brest) - lakomac (Brest) - poludnevni
malo, malopa legnuti - božićni kruh (Sćulac) - polijegati - postati bezvjerac, prijeći na drugu vjeru - polovica - polka - izgubiti se, zalutati (Brest) - umivaonik (Brest) - ponedjeljak (Brest) - vrsta biljke - popeti se - nešto hrane i novca što se uzme za put, ili se dobi-
je na poklon - pognati stoku - pogurnuti - pruga na odjeći (Brest) - posušiti se, (>>kiša je padala al se zemlja brzo
posekn'la<<) (Brest) - ljutiti se na koga, biti prema njemu stalno ohol,
otresit (Stative)
po smak posmucat posmukn't se posprišan
postrašit poškvacat pošorat se poštrovačit
pošvanki
pošv6rdat se pot potabač't
pod'tkn't se potavšat potepst se potpeljevat potprdljiv po tukat
potvor't
povi-ši t
poždrokn't p rašan prašljiv prašćat
pravdaš pravdaš'ca prema t prčast
pr da
prebisač't se prečut
preda č preda!) predalac) preenjat prefrknt
9 Caka ' s ka rič
promjena vremena posjeti halapljivo poskliznuti se (Brest) kojem ništa nije teško, kojeg se svugdje može poslati priprijetiti, ukoriti po š tuca ti pomokriti se nebitnim prikriti bitno, »zamazati OCI<< (»poštrovačla je dicu s čokoladom, pa su ju slušala«) primitivna obuća od vune, podšivena gumon (Brest)
- pomokriti se (Netretić) - znoj (Brest) - pogaziti, uništiti (travu, žito npr.) (Brest)
nepozvan se uplesti u razgovor (Brest) - zataškati (Brest) - prokurvati se (Brest)
podbadati, zezati (Brest) posprdan imati sreću (>>srića me po tukla da je on bil s ma- " nom inače bi opal«) (Brest) okriviti koga, obijediti (Brest)
dovršiti pletivo na onom dijelu gdje neće biti okovratnika progutati uvredljiv, osjetljiv uredljiv vikati, praskati osoba sklona svadi svadalica
kukati (Brest) uvredljiv djevojka ili žena koja je fizički slaba, sitna, a nije na dobrom glasu presavinuti se preko stola za vrijeme jela probdjeti pred što
pretinac u >>koslu« za škare i nožiće
prestati, utišati se (>>kiša je preenjala«) zasukati
129
pregovarat se prekin't (ruku)
prekvaljivat se
preljom't se
premhn't se
preokret preoslavac
prepovidat prepukat
prereć se
presić se
pres idat
presun't (se) p rev aga
prevrišćat se
p rez ger
prežgat
preži t
pn
pri brat p ričet
pričinjat se pridrepit
prikazat
priljoskat se
primer kat
prim ori tka pri rana k
pri roša k prispodabljat
prispodabljat se
prispodobit se
pristran't se priškuljat se
prišpič't
pritaman't
130
lagano se svađati
slomi ti ruku
prenemagati se
opustiti se (Brest)
- prehladiti se
- prevrat
-;- pravoslavac (Brest) - zabraniti (Brest)
- prorijediti u plijevljenju
posvadati se
pokvariti se (mlijeko) (Brest)
sjedati s jednog mjesta na drugo
presavinut (se) prijevoj, nizbrdica izmedu brda i visoravni
ukiseliti se (odnosi se na mlijeko) kvasac (Mrzlo Polje)
- prepeći (»prežgana župa«)
- pretrpjeti, preživjeti svašta u životu
- kod
- prikupiti - početi (Brest) - pričinjavati se
- prignječiti
prodati budzašto prikrpati se društvu
dohvatiti, uhvatiti na djelu, opaziti u kradi (>>Samo da ga je primerkam, bit će mu ... «)(Brest) vrsta kukolja, korova (Stative) mali praščić koji se prihranjuje
izdanak na vrhu kukuruzne stabljike - uspoređivati koga s kim lošijim (>>zač me
prispodabljaš temu lopovu?«)
- pretvarati se, prilagođavati se glumeći
l. prilagodi ti se 2. dotjerati se smiriti se (Brest)
prišuljati se (>>škuljat se« = šuljati se) pritisnuti (nevolja), doći u škripac (>>prišpič'l mu je već« = dojadio mu je)
oboljeti na smrt (>>dugo je bil zdrav, al sad je naglo pritaman'l<<) (Brest)
pri tka
prizva t prižgat prižvizdit (na koga) prkenj't se p rl j
prnjatur (prnjator) probir6v
procijač
prodi kat profrlezat progrovat prokšija prosun't
pro tak
protakn't prozrak
proždrokn' t p ha ča phit se prujka prveskinja
pucman puka-puka purnjak
racman raj bat
raje rajta t raj zar raj za t rakinski (rakijinski)
rakva rasčemusan
ras kazat
- drvena motka u kokošinjcu na kojoj stoje kokoši
- dozvati k sebi - pripaliti - prisiliti koga, navaliti da ti što da
mučiti se (Brest) izdjeljani kolčić ili letva koji učvršćuje bočnu stranu zaprežnih kola (Brest) sirotan, sirotinja (šćulac)
- izbirljivac
cjedilo (Brest) držati misu ovlaš što uraditi, površno napraviti otčepiti začepljeno
đakonija, luksuz, fino jelo proći kroz, probosti (»prosunlo me snoć u križcim na speć«) (Brest)
- rešeto
- proći kroz što, proteći , prosijati l. prvi jutarnji zraci, osvit zore 2. zrake svjetlosti što prodiru kroz mali otvor progutati, proždrijeti kokošji želudac (Brest) pesti se , penjati se
- pruga koju napravi suza na licu (Brest) - prvorotkinja (Brest)
- tekstilni majstor u tvornici - poti v kojim se vabe pure
stanište za pure (Brest)
R
-patak - tegliti, naporno raditi (Sćulac)
- radije (Brest) - dugo bez koristi pričati (Brest)
lutalica, skitnica lutati, skitati rakij ski lijes (Brest) raščupan (Brest)
rastumačiti
131
raskaževat raskovrat se
ras kramar' t
rasparanka raspečit se
rasprden
rasprdenac (rasprden'ca) raspućvat
raspušćan
rastonačit (rastolmačit)
ras trest rastrošan
rastniden
rašće / fraza /
razbatrit se razdevetat se razdra cat razdregnit razdrisnit se
razdro bit razgovarat pogan' cu razlij at raznaša t razsvistit se razvrć
razvrnit
redije / komparativ/ resa t reska t retkosija Ričičkinja
rigljac rin'ć
rip sat
riz
132
rastumačivati, objašnjavati rashodati se, uhvatiti korak pošto nam je u početku teško išlo, opustiti se, raskraviti se (Brest) raskomadati (l) napraviti nered (2) debela žena koja ne pazi na svoj izgled raširiti se, raširiti noge
nemaran, neuredan, koji se ne zna dotjerati (Brest) neuredna osoba razmrsiti, raspetljati raspušten, neuredan rastumačiti (Brest) širok rasipan
- jako umoran, obično tek drugi dan po naporu >>prodat kravu dok je na rašću« = dok još raste (Brest)
utješiti se, nakon tuge se razveseliti razapeti se od posla
stati nogom u izmet i raznijeti uokolo raširiti, razvezati, raspetljati čvor rasprsnuti se, razbiti (>>jajce je opalo nakla i razdrisnilo se«) usitniti obrednim riječima tjerati upalu očne spojnice prolij ati raznositi osvijestiti se raskinuti, razvrgnuti
izvrnuti rjeđe
listati hrskati, grickati glasno rešeto (Jarče Polje) stanovnica Rečice, koja je inače čisto kajkavska selo (Stative) drvena reza na vratima francuski ključ snažno, jako ribati
rez
rizgetat se rod'ca roda k rp ten jača ršćalac
rubin če ruščac
ržlja
sad sadić (sad'ć)
saletit (salatit)
sanest sa njen sapinjača (spinjača)
sapun jača sasovrat
sastrujat
satina savr't se
scijat se s co pan sčrvljiv't se sedmak
segat se
sfuljat si k sina sin t
si per siva t
skali t se skalna sketerat se
- jako se smijati, grohotom se smijati (Brest) rođakinja
susjed (isključivo u tom značenju) kičma
hrska vica komad, dio rublja, bilo koji dio odjeće (Brest) hrskavica (Mostanje)
raž (Brest)
s vrt manji vrt, vrtić stići sve napraviti (>>žurla se je na cug al je doma sve prije salet'la)
skinuti odozgo (>>sanesi šunjku s tavana«) po span igla sigurnica (Brest) sapunica (Brest)
vikati na koga, istresti sav jal na koga (>>kad se vrn'l iz loze sasovrala je na njeg zač joj ni donesal truckanoV«) oboliti (odnosi se smo na bolesti stoke) (Brest)
saće (Jarče Polje) sasušiti se (odnosi se isključivo na čovjeka) cijediti se zdepast (Brest) pokvariti se, strunuti koji je roden (izležen) u sedmom mjesecu (Jarče Polje) pribojavati se (>>išal bi kod njeg al se segam ... «) (Brest)
smotati na brzinu, zamotati sječivo (Brest) sjena (Brest) praviti sjenu, zasjenjivati, sjeni ti (Brest)
sitni kamen tucanik sijevati
zamutiti se mutna (tekućina, voda) spremiti se za put (Brest)
133
ski ča t skikn't sklad n ja sklen't
sklomendija (-sklomenda) skogum skomac skomina skompovat se skovat skrč't se skren't se
skret s kuba skutri t se s la bućka n slaz't se sleć se
slomiizdrat
slupotak
smakn't
smal't smat smil't se smirat
smis a smožan s mrca t smrkalj smušn't se snimat snimat snitljiv
snoćka
134
cviliti nestati, izgubiti se četvrtasta hrpa slame (Brest) nagovoriti (»sklen'l ga je da ide šnjim u Ameriku«) (Brest)
velika, nespretna žena (Brest) s kim(e) (Lauši) nizbrdica na cesti (Brest) zazubica (Netretić) dogovoriti se (Brest) razbiti (Brest) poguriti se zalediti se, skoriti se, zamrznuti se
zavoj (Brest) mršava žena skupiti se, zgrčiti u bolu slabašan okupljati se (Brest) l. skupiti se, okupiti se, sastati se (>>narod se slegal«) 2. oboliti (>>bil je zdrav, al je naglo slegal« 3. smiriti se (>>slezi se!«- smiri se) sasuti bujicu pogrdnih rijei (>>bil sam s ocum u lozi pa me slomazdral zač nisam ze! sikiru<<) l. sklepana kućica (Brest) 2. loš namještaj (Brest) odlutati, izmaći se od kakvog posla, umaći, dase petama vjetra smanjiti količinu (Brest) zavoj (Brest) sažaliti se smjerati, namjeravati
smjesa snalažljiv (Brest) bučno srkati (Brest) sluzav iscjedak iz nosa (Netretić) smučiti se skidati skidati
neplodan (u prenesenom značenju- koji nije ni za što) sinoć
sorcat spavuvat se
s perin je spinav't (se)
spodnest se spodrkn't spola k spol ka sprešno sprokšatse s proti spun't se
sraćka
sreketanje sreketat se s roma t srunat se stekal
stešćat se stipat se
stipljiv stipuša s tiška stoplit (se) strašan
s trena strepan strkevat se
strkn' t se stršanj struja t strunjiv't
su bedast subitat se
sukača
zagalamiti, zavikati, dići viku na koga podrigivati se (»spavuje mi se« = podriguje mi se) (Brest) napoj, pomije (Brest) zapjeniti (se) (Brest)
ponesti se (Brest) pronijeti lažnu, krivu vijest trač (Brest) ostavština, baština ostavština, baština, nasljedstvo (Brest) hitno (Brest) ( >> sprešno te tribam«) pogospoditi se , uzoholiti , naučiti na dobro nasuprot (Brest)
napuhnuti se, oteći (>>Opeka! sam se i odma mi se spun'lo«) proljev glasanje svrake glasati se kao svraka (Brest) zagalamiti, podići buku obrušiti se (>>SrunaJa se zemlja S brda«) bijesan ( >> stekli pas«)
doći slabo (>>stešćalo mi se u želucu« (Brest) dangubiti, lutati bez cilja, besposličariti i smetati drugima u poslu (Brest) koji voli ogovarati i nije od riječi (Brest) osoba sklona lutanju i lažima gužva ugrijati (se) razvijen, jak
potrbušnica u svinje (Brest) spljošten često se susretati s istom osobom na putu, na poslu nenadano se sastati s kime, sudariti se stršljen pobolijevati strunuti (Brest)
luckast, neuračunljiv (Siča) usuditi se reći ili učiniti (>>Ne subićem se pojt na tako daleki put, po tako grdom vrimenu<<) (Brest) drveni valjak duljine l metra, promjera 5-6 cm, kojim se ravnalo istkana platno na >>loparu<< (J .
135
sum ljiv sunčenjača
susprigat se s ustat svajat svakida j ni svečera
svešće
Svet'ca svikn't se svinj čak svoj bina
šakrištija
šamara šapkat šaruge
šćipast
šćipat
šćipke
šćulac
š efta t
šekreštija šeper' t šibn'ca
ši cat
š if ši kanac šimfat šipak šir širi škiimlja
136
Polje) 2. ženetina uska, mršava
sumnjiv suncokret (Brest) suspreza ti se umoriti se svraćati, navraćati i obilaziti rodbinu (Brest) svakidašnji (Brest)
- pred večer
- smeće (Mostanje) crkveni blagdan Blagovijest (25. III) naviknuti se (Brest) svinjac svojta, rodbina (Brest)
š sakristija (J. Selišće)
- sjekirica (Brest) - šaputati
drveni zaslon na zadnjem dijelu zapr. kola (Brest) . koji je sitnog lica štipati štipaljke (Brest)
- vrsta bodljikave trave (Crithmum maritimum L.), ime sela, brda, i prezime obavljati poslove idući po svijetu, tražeći bolji posao, lutati bezvezno sakristija (Novaki)
- krivudati u hodu (Brest) - l. prečka na ljestvama
2. drvena prečka u kotaču zaprežnih kola (Brest)
- l. teći tankim mlazom (»mliko šica u kablicu«) 2. vršiti veliku nuždu pri mekoj stolici, proljevu
-brod - ženski prsluk (Brest)
grditi, karati ruža širina
mali konjski oglavi - posuda u crkvi u kojoj stoji sveta voda (Brest)
škeljanka
škljoca
šk ral up
škrap kanje
škrapkat se
škrebetat
škrob6tac
šlapa t
š l est
š !iskat
š l op rog šljaka
š mir
šodat se
š orat špan ga
š paran
špela
š pen ger
špica
špicnamet
špilj
špilji t š pitan
šprijat
šprin't špiirče
š ran j ga
šreg
š ršo
štalancija
štampi (štamplić)
štampljin
šta t
šta tan
š tek tit
drvena brava (Brest)
britva (Netretić)
skorup (Brest)
- vrsta narodne igre kamenčićima (vidi pod »pec-kanje<<)
- igrati se »škrapkanja«
- klepetati (Brest)
- šumska biljka s tri srcolika lista, zimzelena, a cvjeta u svibnju (Šćulac)
- nespretno hodati
- tjelesna konstitucija (>>slabe je šlesti << ) (Brest)
- vršiti veliku nuždu kad je meka stolica (Brest) premali prostor u kući, pretijesna kuća, stan
štap
kolomaz
šaliti se s visoka, ironično, kočopereći se
mokriti
ukosnica štedljiv
znatiželjna, dosadna, mlada djevojka limar
čipka
nadimak izdjeljani kolčić koji sa strane osigurava bočne stranice zaprežnih kola, a ima ih 4 (Jarče Polje)
- promatrati (provirivati) skrivećki - sitan, neugodan (Vukova Gorica)
- prštati - prsnuti
- janje od jednogodišnje ovce (Brest)
- prepreka, mitnica
- koso (>>nemoj dzat u šreg<<
- ljut, nakostriješen čovjek, prijeke naravi, sklon kavgi proslava povodom završetka izgradnje krova
čašica za rakiju mjera za rakiju (3 l) (J. Polje)
tjelesna konstitucija
osjetljiv, krhka zdravlja (Brest)
čeznuti (>>ciicak štekti za gospodarom<<, >>cura štekti za dečkom<<) (Brest)
137
štentljiv
štompljin
š topa t
š traja š tra j sa
š tra kat
štrak6ncija
š t fco
štrek
štrekat se
š tren ča t
štrijum / fraza / š tripe
štrk š tro kat
štrika štD.nfe
šumo t
šuperkat
šupirat
šupi t
šuška-huška
šušulj'ca
šverdat
tabalj't se
taštament
tat
t esto
tešnjar
tikat se
timenjača
toć
tofn't
138
- koji gubi puno vremena, koji zahtijeva puno truda i vremena (»r6zanje kril' je štentljiv posal«) pluteni čep (Jarče Polje)
- kočiti, zaustavljati
- prostirka za stoku od slame (Brest) - ulica (Brest)
- podsticati (>>Štrakat oganj«)
drangulije, sitničarija bezvrijedne sitnice (Brest) nedorastao, brz čovjek
srah, stres, strah ( >>prestraš'l sam se, da je sve štrek prošal kroz a me«) (Brest)
gizdati se, kicošiti (Brest)
zvečati (>>novci mi štrenčiju u žepu«) >>napuni štrijum« = napuni do vrha
duge kose u muškaraca obad (Brest)
zobati, kljucati (Brest)
hljeb kruha
čarape
l. šum u ušima (Brest) 2. huka brzaka (Mala Svarča)
- umilno se razgovarati, potiho se dogovarati, rotiti se, snovati (Brest)
protjerati, istjerati
- udariti, tresnuti
- bitanga, nikogović, nitko i ništa - neugledan, sićušan, bezvrijedan čovjek (Brest)
loše hodati slabim nogama, posrtati, saplitati se u hodu (Brest)
T
izležavati se (Brest)
testament
lopov tijesto
mali prostor gdje je tijesno za stanovanje ticati se
tjeme
zadah (mrtvački) (Brest)
udariti
tolaž't
tolmač
tolj ar
tombolci (tumbolci)
tonač' t
tozlav trandalikat
traž'ca
t refer
trefit se Trejaki
Trojaki
trop
troska (troza)
t roza st t ruga tnlmba
truni t
trun j iv
tunja
t uran
turgulje
tuta
ubačat se
uboško / prilog/ udo bar
udugo ugr6vatse ukriž (gledati)
ul6ščit se
umeljat se
untorak upregn't
- tješiti (Brest)
- tumač (Brest)
- novac (Netretić)
- dijelovi tkalačkog stana s kotačićima , na kojima vise »nićanice« (Brest)
tumačiti (Brest) - nespretan (Brest)
- napiti se i u pijanstvu se nekontrolirano derati i vikati
l. osoba koja što traži 2. traženje, istraga
pogodak naći se, sastati se
- vjerski blagdan Duhovi (Trejački pondiljak«) (Sćulac)
- Duhovi (Mala Svarča)
- ostatak vrenja grožđa
- podebela, nepokretna, duhovno tupa žena (Brest)
- koji ima oveću stražnjicu i kratke noge (Brest) drveni sanduk, lijes (Brest)
dimnjak na peći (Netretić) rastresati (»tnlnit gnj6j«) (Brest)
truo (Brest)
dunja (Brest)
toranj (Brest)
- vrsta šljiva (Brest)
- osoba bez nosa (Brest)
u
oslanjati se, podbačati se (brest) sirotinjski (»on uboško živi«)
- u pravi čas (brest)
poduže, dugo (»udugo ga nima«) (Siča)
izudarati se razroko (gledati)
smršaviti (Brest) - izmuči ti se, naraditi se i tako oslabiti (Brest)
- podsuknja (Brest)
- upregnuti
139
usUi n uškulj'ca ušlog
ušpitno / prilog/ uštekat ušt6ljat (ušt6njat)
u tika t
u tiskat se u toman utripat se uvratnjak užega!
užekn't se
vakavlje val' t val tora vebera j
Velk'a maša
Vel'ki ćedan vernit se
viganj vikat se vina l ka viro
vista vit rit Vlaji (genitiv- Vlava) vo ča vodomeštar v6rdat vrajži vrajža koža
vrčica
vrška t
140
ustajao nedorastao, ali lukav i mudar čovjek (Brest) oblog, udlaga malo, oskudno uključiti
l. uspavati dijete 2. ušutkati koga uticati, bježati
nametati se kome uzalud (Brest) dodvoravati se dio njive uz među (Brest) stisnut, stegnut, iz kojeg je izašla sva mast (»ocvirki su već stari, užegli su«) stegnuti se
v otkosi (Brest) svaljivati krivicu na drugog (Brest)
otvor na svinj cu kroz koji svinja jede (Netretić) dio tkaonice u Pamučnoj industriji Duga Resa, nazvan po predratnom inžinjeru Weberu Velika Gospa (15. VIII)
tjedan uoči Uskrsa iznevjeriti, izvjeriti se, okrenuti vjerom, izdati pa vjerno služiti drugom posuda za žar u kovača (Brest) goniti se (svinja) (»prase se viče«) (Brest) vinski podrum, prodavaonica vina koje se ne uklapa u cjelinu, koje ne odgovara veličinom (Jarče Polje)
zapovijed konju da skrene ulijevo (Brest) vjetri ti, provjetravati Vlasi (Vlaha) (Brest) kabao (Brest) vodo ins tala ter bučiti
vražji - jelenja koža, uopće štavljena koža
deblji konac (Brest) - dobivati »vrške«, tj. kukuruzni cvat, cvasti
vrški vrši j iv
v ha ča vuči ja
vuha k vujac (vuje) vuji t vujha (vujnica)
zabdat
zabetljiv zabHož't zacupan zaćorlat
zadelnice (zalence) zadriskat se zadrljavat zadr-ljit
zaglamast zair' t
zakaj lat
zakalafur't
zakijač't
zakriv' t zakvrca t
zakvrčat
zalaćvat se
zallp't se zama jan zami ran zanest
cvjetovi kukuruza nemiran (»nima vremena ti'>te sid't pa je već postal vi-šljiv«) šumica, šumarak (Brest) drveni kabao koji se nosi na leđima
lonac (Jarče Polje) ujak ujesti ujna
z
zavikati (Brest)
zaboravan zasmetati, zaprljati (Brest) nedokazan, tup (Brest) banuti, upasti nenadano (Brest) ograda na »gankU<<, »krpljetu« (verandi) (Brest) nenadano izvršiti veliku nuždu zafrkavati, šaliti se zeznuti, prevesti žedna preko vode (Brest)
nedokazan, tup, glup l. zaostati u rastu 2. pogoršati se (»vrime je zair' lo) pričvrstiti spoj dviju ploha zabijajući zakovicu ili čavao
začepiti (u prenesenom značenju, dobro nekome zapapriti) otputiti se, djelovati mirno i najedamput se dići i krenuti na put skriviti (Brest) l. učiniti da što zagori (»zakvrca! sam lonac«) 2. zaprljati cipele ili odjeću blatom početi »kvrčat« (kvočka kvoca, a kad joj se približimo, način glasanja joj se promijeni, pa kao da prede, >>kvrči«) zaprljati se (Brest)
ne moći doći do zraka od plača (obično dijete) lijen koji je sklon zamjeriti se l. obmanuti
141
zanujat zapa nat
zapravljat zap feat
zapretan zaprima t zapr' t zareć se
zaručit
zasmetit zastinkat se
zasucat se zašeperit
zašican zašicat se
zašipečit
zašliskan zašliskat se zaštentat
zaštrekal
zaštrekn't
zašutlat
zašvenkat
zašvordat se zateć se
zatepst se zator zavećat se
zavetno / prilog/
zaveževat
142
2. pomaknuti u stranu zadnji kraj kojeg vozila ili tereta i tako si olakša ti nutkati začarati (Brest)
- popravljati, ispravljati, obnavljati (Brest) dići se i naglo otići (Brest) zahvalan (Brest) zauzimati, zapremati zatvoren zabuniti se u govoru, upotrijebiti pogrešnu ili neprikladnu riječ zaurlati (Brest)
zaprljati, napraviti smeće zamrsiti se, zapetljati (>>kosa ti se na glavi zastinkala«) opeći jednjak jedući vrući kruh naglo otići, dići sidro, otputiti se, otperjati (Brest) poprskan izmetom zaprljati se vlastitim izmetom
naglo otići, >>dići sidro<< (Brest) zaprljan vlast. izmetom zaprljati se svojim izmetom zadržati ( >> nisam pristav'la obed jer me kuma Kata zaštentala«) sasušen stvrdnut (>>Suša je već dugo pa je zemlja sva zaštrekala sasušiti se, skoriti, stvrdnuti se (odnosi se samo na zemlju) (Brest) zavezati nemarno (Brest)
pomaknuti zadnji kraj kola ili kojeg tereta u stranu (isto što i >>zanest << ) (Brest) upišati se (Brest) dobiti nešto što nemaš (>>pri meni se uvik moreš zateĆ novaC<<) zaprljati blatom hlače sve do stražnjice razmetan, rastrošan (>>on je zator čovik« ) (Brest) obećati se, zavjetovati se (>>ona mu se zavećala za ženu«) (Brest)
sigurno, udobno, lijepo, dobro, ugodno ( >> zavetno mi je šnjom živi t«) (Brest) za vezivati
zavilaž't se zavlač't
zavritkat se
zavrt (zavrtan) zažgat z bo rta t
zdekat
zdijat
zdrgljan z&gljat zdfgn' t (se) zdrićvat
zdrug zdumplat se
zelišće
zelje
zgaljat se zgrežman zgrežmat zgućvatse
zguljačit se zgur't se zipka zivućn't
z loren zmij arni k zmijsko mliko
z6zat zreće
zu beta t
ža j fat žbul'ca
ždrokac
- zavezati maramu odostraga (Brest) - zatezati (>>On zavlači u govoru«) - zaprljati hlače blatom zbog nespretnog hoda
- nedokazan (Brest) - zapaliti - oboljeti na smrt (ali isključivo životinje) (Janko-
vo Selišće) baciti, strpati u jamu ( >> zdekali su ga u grob<<) (Brest) dahtati, izdisati, brzo disati zbog bolesti ili uzbuđenja
loše svezan, spetljan, stegnut, sputan loše zavezati stegnuti (se) šivati ili tkati vrlo površno, nehajno (Brest) duga motka, obično za odgurivanje od dna rijeke
- desiti se odjednom (>>dvi su se svadbe zdumplale<<) (Brest)
- dio vrta gdje raste kupus
- jedna od manjih rupica izdubljenih u zemlji uo-kolo jedne veće u igri >>ku tkanja<< (Mala Svarča) razgolititi se (Brest), razgolićavati se naboran (Brest) naborati (Brest)
- zgužvati se (Brest) - zgužvati se i skliznuti s kreveta (plahta)
sagnuti se , pognuti se kolijevka zijevnuti poslije jela (pogotovo dijete) (Brest) izbirljiv (Brest)
- područje puno zmija, leglo zmija - vrsta biljke koja raste na kamenjaru , sa šupljom
stabljikom koju ispunjava gusta , bijela tekućina - njihati , ljuljati (Brest) - očna šarenica (J . Selišće) - pričati gluposti (Brest)
ž
sapunati (uz Kupu) lučica (sadnica luka) (Brest)
- gutljaj
143
ždruljast
že ja žganjčevka
ž gat židat se žilje
žlakirat žlezdra žlibnjak žmecat
žmukljar žmukljat žo l dat
žutanjak žvantav žvantonja (žvatan)
žvepn't
bat' na bokač't se
bratfirer
ea cak curićka
čabar
čuvaran
144
žgoljav, mršav, kojem se poznaju sve kosti (»ždruljasta« je i žena slabih upalih i malih prsa že d voda u kojoj se kuhaju žganci (Brest) isijavati (»sunce žgije<<, "žgije<< mi iz nog') (Brest) uvijati se, uleknuti se (>>daska se žida«) žile
doživjeti izljev krvi u mozak žlijezda (Brest) završni crijep za krov (Jarče Polje) noga u obući koja je vlažna ili puna vode >>žmeca<< čovjek sklon mućkanju, prijevarama mutiti, mućkati, raditi sumnjive poslove, muljati snažno ribati (Brest)
žumanjak neotesan (Sćulac) bitanga, neotesanko, koji se ne zna ponašati, balavac (Sćul.) pasti odozgo (Brest)
DODATAK RJEČNIKU
B
štap kojim se služe stari i nemoćni l. rvati se (Brest) 2. upirati se o što, čvrsto se držati i odupirati se (Brest) djever
e kolačić koji se daje djetetu da se umiri (Brest) malo veća djevojčica, tek što nije djevojka
č
vrsta otvorene bačve, šire u gornjem dijelu štedljiv, skrban
druncat
fileki
isčandrat
jil'ca
kan't
klanfa
lauf
malj an
muka mije
nad j ida n atički nestudan
o blizina obrus't se od! ekn' t oko oplećje
JO Cakavska rič
D
- ljuljati dijete u naručju
F
tri pice
I
napričati gluposti, ocrniti koga, otračati
J
žena koja puno pojede
K
- upropastiti (»kan'la ga je ona žena«)
- željezna kuka, spojnica
L
skitnja (>>saki dan je u laufu«)
M
malen (Brest)
žao mi j e, žalim
N
sekiranje, briga, nervoza (Brest) - vunene ženske čarape (Brest) - nesraman
o bližnji, bliski rod, drug, svojta, rodbina (Brest) očešati se jedan o drugoga, okrznuti se (Šćulac) udaljiti se, odmaknuti se, odalečiti se (Brest) ako (Brest) ženska bluza u narodnoj nošnji (Brest)
145
par' ea
petljačija
prikuljit se primirišat
pripeljat
pro pal
propast
rastat se
rasvitlit (pamet)
razgovarat
rodno / prilog/
skašat s kiči t
smeranija
smest se
sperki
spremat se
šmršanj
tintoblajka
zadrć
zadrgal
zametan
zapluv't
146
p
parnjakinja, vršnjakinja
osoba ili posao koji malo vrijede, koji nisu ono pravo
sagnuti se, primaknuti glavu trbuhu primirisati
privesti, dovesti
upalih obraza
smršaviti, oslabiti
R
mimoići se (>>obadva smo bili snoć u gradu, al se nismo vidli, negdi smo se rastali«)
prosvijetliti pamet (Šćulac)
odgovarati od čega, od lošeg nauma i sl. (Šćulac)
prikladno, pristalo (>>rodno ti stoji ova roba«) (Brest)
s smirivati ratobornog (Brest)
skupiti se donijevši naglu odluku i otići brzo (Brest)
prigodni alat (Brest) izgubiti se, zalutati (Brest)
napoj (Brest)
>>vri
š
čovjek koji govori kroz nos
T
vrsta olovke sa srcem umočenim u tintu, koja se nekada rabi la
z zaostati u rastu zaostao u rastu (Brest)
zaostao, priglup
naplaviti (Mostanje)
zapretno
zapor
zbign't
NAPOMENA
zahvalno / prilog/ rešetkasti drveni zaslon na zadnjem dijelu zaprežnih kola odustati i pobjeći
U izradi ovog rječnika u svemu sam se ravnao prema njihovim prethodnicima, osim što sam nastojao izbjeći greške koje su posebno bile karakteristične za moj prvijenac. Imena sela u zagradama ne označuju da se pojedina riječ isključivo tu govori, već samo da je tu zapisana. Traženje potvrda riječi po ostalim mjestima bit će tek dio većeg posla što me očekuje. Ako iza riječi nije označeno ime izvora riječi, onda je riječ o Zvečaju, mojem rodnom selu iz kojeg potječe najviše riječi. Izostanak >>i« u infiksu i infinitivu označio sam apostrofom. Sarolikost u naglašavanju i izgovaranju otežavali su mi posao. Posebno zahvaljujem na pomoći Tomi Beniću, Ivanu Fuduriću i Božidaru Tomičiću.
147