Zadaća br. 2

„Odgovori na pitanja“

Univerzitet u SarajevuFakultet za krminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studijeIzborni predmet: restorativna pravda

Sarajevo, 04.11.2012.

2

1. Objasnite retributivnu pravdu!

Retributivna pravda je tradicionalni odgovor na kriminalitet,pri čemu je akcenat dat na

krivično djelo i učinioca, a u drugom planu je žrtva krivičnog djela. Krivično djelo je akt

protiv države, odgovornost prestupnika se definiše određivanjem sankcije, ne podstiče se na

kajanje, odnosno praštanje među stranama u sukobu, jedna povreda društva se zamjenjuje

drugom povredom, odnosi između strana u sukobu su suprotstavljeni, “dug“ prema državi i

društvu je apstraktan.

2. Objasnite restitutivnu pravdu!

Restitutivna pravda je pravni je institut pomoću kojeg žrtva zahtjeva adekvatnu moralnu i

materijalnu satisfakciju kroz naturalnu ili finansijsku naknadu za žrtve kako bi se ostvario

potpuni oporavak žrtve. Razvila se sa rimskim pravom i Zakonom XII ploča iz pravnog

instituta „restitucio in integrum“ kao zahtjev za adekvatnom naknadom/popravljanjem štete

koja je kompenzacija za posljedice koje je djelo/zločin prouzrokovao. Predmet istraživanja

restorativne pravde su društveni konflikti i njihova rješenja mirnim putem u najboljem interesu

obje strane u sporu, adekvatna moralna i materijalna satisfakcija za žrtve, rehabilitacija i

resocijalizacija žrtava, rehabilitacija i reintegracija počinitelja zločina, restorativni postupci,

modeli i metode. U restorativnim postupcima ne samo da je riječ o brzom preuzimanju

odgovornosti za počinjeni zločin već i iskrenom pokajanju uz oprost i pomirenje počinitelja i

žrtve.

3. Objasnite razliku između restitutivne i retributivne pravde!

Razlika između ove dvije vrste pravde se temelji na tome što restitutivna pravda ima za

predmet rješenje sukoba i konflikata mirnim putem uz osiguravanje naknade štete žrtvama

oštećenim određenim djelom ili postupkom. Osigurana im je adekvatna moralna i materijalna

satisfakcija, te rehabilitacija i resocijalizacija žrtava. Retributivna pravda teži stvaranju

sigurnosti u društvu kako bi se postigla prevencija, dok restitutivna pravda podrazumijeva

popravljanje učinjene štete.

4. Šta je pravo?

Pravo je skup pravila i pravnih normi koje se oslanjaju na suverenitet nad određenim

teritorijem. Izvore suvereniteta predstavljaju moral i sila (policija i vojska). Pravo čine dakle

3

pravne norma koje uređuju društvenu realnost. Ono proizilazi iz suverenosti države i u službi

je ostvarenja pravičnosti u društvu.

5. Šta je pravda?

Pod pravdom podrazumijevamo ideal. Ona se ogleda u kažnjavanju onih koji su počinili

protivzakonita djela. Ukoliko država teži pravdi, onda ona mora za sve žrtve jasno definisati

zakon.

6. Definišite zakone i objasnite čemu oni služe!

Zakon predstavlja skup pravila, normi koje se trebaju poštovati jer svojim kršenjem i

nepoštovanjem povlače sankciju. Zakon osim za kažnjavanje počinilaca krivičnih djela i

utjecanje na počinjenje krivičnih djela, ujedno služi i da onemogući samovolju suda koja je

prije pojave klasične škole i individualizacije kazni bila veoma zastupljena. U zakonu je

sadržana jednakost kazni za sve počinioce kioje sudovi moraju poštovati.

7. Koje vrste trpljenja određuju status žrtve?

Što se tiče trpljenja, postoji više vrsta istog, a to su: materijalne štete (gubitak svojine), lične

povrede (kršenje ljudskih prava) ili neopipljive štete (gubitak mogućnosti).

8. Navedite razloge zbog čeka je retributivna pravda neadekvatna za žrtve!

Retributivna pravda je neadekvatna za žrtve prvo jer samim kažnjavanjem nemoguće je

postići potpunu satisfakciju štete. Ovakva vrsta pravde je spora, postupak dugo traje,

ekonomičnija je restorativna pravda, žrtva pri portizanju retributivne pravde proživlajava

ponovnu viktimizaciju, sva pažnja se posvećuje počinjenom bez uzimanja u obzir žrtve tog

djela, odnosno postupka.

9. Objasnite pravo na naknadu štete!

Pravo na naknadu štete je originalno ili izvedeno pravo koje nastaje na osnovu posljedica koje

su po žrtvu nastupile usljed izvršenja djela.

10. Objasnite naknadu štete prema postulatima građanskog prava (materijalna i

nematerijalna šteta)!

Prema materijalnoj šteti restorativna pravda je poptuno omogućena jer je naknada štete

potpuno nadoknadiva, i to u slučaju imovinskih delikata kod kojih je materijalna vrijednost

4

odeređena. Kod nematerijalne štete pogotovo kod seksualnih i krvnih delikata restorativna

pravda nije potpuno uspješna jer je zadovoljenje žrtve teško postići nakon svega što je ona

prošla. Strah i gubita samopouzdanja, samopoštovanja i sigurnosti je svakako teško i

nemoguće nadoknaditi, tako da je kod imovinskih delikata, odnosno materijalne štete uopšte

restorativna pravda našla potpunu primjenu.

11. Kojim zakonom u BiH je uređen materijalna i nematerijalna naknada štete?

Materijalna i nematerijalna naknada štete je uređena Zakonom o obligacionim odnosima.

12. Objasnite kompenzaciju!

Kompenzacija je ustvari otkupnina i predstavlja jednu od reakcija na zabranjena ponašanja još

prije postanka države, a cilj je bio naknada štete, odnosno uspostavljanje mira davanjem

naknade žrtvi radi izjednačavanja zla koje je počinjeno i zla koje je pretrpljeno.

13. Objasnite procjenu stepena viktimizacije ili efekta viktimizacije!

Nekada su posljedice viktimizacije dugotrajne što otvara diskusiju o tome da li je najrealnija

osnova za kompenzaciju prošla patnja ili sadašnja buduća potreba žrtve. Države moraju

preuzeti odgovornost da u svakom konkretnom slučaju procjenjuju efekte viktimizacije ili

treba da odrede prag bola i patnje iz kojeg za državu i počinitelja zločina proizilazi i obaveza

naknade štete kako bi se ostvarila adekvatna moralna i materijalna satisfakcija za žrtve. Ova

procjena podrazumijeva i utvrđivanje odgovornosti žrtve ili doprinos žrtve vlastitoj

viktimizaciji.

14. Kakva može biti imovina i u vezi s tim na koji način se vrši procjena naknade za

oštećenu imovinu?

Imovina može biti pokretna i nepokretna.

Štete nanesene imovini i tijelu mogu se mjeriti na prirodan način. Gubitak imovine može biti

kompenzovan, ali prije toga je potrebno utvrditi legalno pravo na imovinu. Kada je riječ o

tjelesnim oštećenjima osobe sudovi zahtijevaju individualni dokaz o povredama i nanesenoj

šteti ili ljekarsko uvjerenje.

15. Kakva može biti svojina i kako kompenzirati povredu svojine?

Svojina može biti

5

• Kolektivna i privatna svojina

• Lična svojina

• Susvojina (podijeljenost po obimu, a ne po sadržini)

• Zajednička svojina

• Etažna svojina

• Državna svojina

Treba je kompenzirati novčanom naknadom

16. Definiraj kaznu!

Kazna predstavlja način reakcije društva na činjenje krivičnih djela, odnosno društveno

zabranjenih djela. Društvo je od najranijeg perioda različito reagovalo na takva djela, bilo da

je to progon iz zajednice ili na kraju kazna lišenja slobode. Kazna služi za zaštitu duštva od

kriminaliteta, ali i za popravljanje i povratak u društvo osoba koje su već počinile krivična

djela.

17. Objasni legalnu pravdu!

Legalnu pravdu u jednom društvu karakterišu zakoni i državne institucije koje žrtvi pomažu

da dosegne pravdu. Ukoliko država teži ovoj pravdi, mora za sve žrtve jasno definirati zakone

kako bi smanjila mogućnost njihovog proizvoljnog tumačenja od strane sudova. Ova pravda

predstavlja miminum pravde za koju su najbitniji subjektivni uslovi krivice. Za legalnu

pravdu presudni su motiv počinitelja i znanje (uračunjivost i umišljaj) te se u skladu s

motivima i krivicom procjenjuje visina kazne za počinitelja zločina.

18. Objasni administrativnu pravdu!

Administrativna pravda, th. čišćenje administracije, bliska je legalnoj pravdi ako se na

sankcije može žaliti sudu. Zbog toga su principi za realizaciju ove pravde isti kao i kod

legalne pravde.

19. Objasni tranzicionu pravdu!

6

Tranzicija predstavlja prelaz iz jednog stanja u drugo, odnosno napredni razvoj društva u

kojem ćemo svi biti jednaki. Ova vrsta pravde dokazi nakon ratova ili revolucija. Tranziciona

pravda može biti realizirana na više nivoa i to:

preko pojedinca – kompenzacija ili restitucija za žrtve

preko korporativnih tijela

preko države

preko nadnacionalnih institucija

20. Objasni teoriju restitutivne pravde Margery Fry!

Margery Fry je britanska sutkinja koja je podržala i stimulirala obavezu države da obešteti

žrtve. Margery je predložila da obeštećenje bude jedan oblik osiguranja koje bi društvo

garantiralo time što bi poreski obveznici u tome sudjelovali jer su svi oni izloženi opasnosti

od zločina. Njen je argument bio: „ako država ne dopusti građanima da zahtijevaju

individualnu osvetu ili obeštećenje, tada država treba preuzeti odgovornost za svoje postupke

u zaštiti njehih građana od kriminalnih činova njihovim obeštećenjem od takvih događaja.“

Članak sutkinje Fry je inicirao uvođenje programa za obeštećenje žrtava.

21. Objasni „teoriju osiguranja“ prema kojoj žrtve trebaju dobiti obeštećenje – Velika

Britanija!

Većina programa o obeštećenju žrtava uređuje pravo na obeštećenje žrtava kada je riječ o

fizičkim i psihičkim posljedicama zločina, dok gubitak imovine nije pokriven u većini

programa obeštećenja žrtve, a ukoliko je ovo obeštećenje predviđeno, ograničeno je na

pokrivanje gubitaka ili štete na račun osnovne imovine.

22. Objasni „teoriju dobročinstva“ koja nalaže obeštećenje od države samo u izuzetnim

slučajevima ili kada je riječ o siromašnim žrtvama – USA!

Teorija dobročinstva je ograničila obeštećenje žrtava time što je od žrtve ili porodice žrtava

traži da dokaže loše finansijsko stanje prije nego što se zahtjev o obeštećenju uzme u

razmatranje. Teorija dobročinstva je kritikovana jer postavljanjem ovog ograničenja za žrtve

zadire u privatnost žrtava, a time se na određen način diskriminiraju žrtve koje su prije

viktimizacije štedjele novac.

7

23. Objasni francuski model (action civil) ili athezioni postupak!

Francuski model pokreće se tužbom krivičnom sudu od strane žrtve, ali ako žrtva nije u

materijalnoj mogućnosti da ga realizira zbog čega su države dužne obezbjediti žrtvama

finansijsku potporu ili besplatnu stručnu pomoć. Ovaj model je zastupljen u većini evropskih

zemalja.

24. Objasnite probacijski model ili postupak zaštitnog nadzora i uvjetne osude!

Probacijski model u sebi sadrži elemente restorativne pravde jer je naknada štete žrtvi od

strane počinitelja uslov za njegovo otpuštanje ili sud odlučuje o zamjeni zatvorske kazne

uvjetnom osudom ukoliko je počinitelj spreman brzo naknaditi štete koje su posljedica

zločina.

25. Objasnite engleski model (compensation orders) ili isplata kompenzacije oštećeniku!

Engleski model omogućava brzu i efikasnu pravdu putem naloga koji sudija počiniocu da

isplati kompenzaciju žrtvi čime se žrtva direktno obeštećuje. Osim toga, žrtva je pod

direktnom ingerencijom pravosuđa, što znači da je sud dužan da je zaštiti od svakog vida

sekundarne viktimizacije, da joj omogući aktivnu ulogu u procesu i obezbjedi druge vidove

pomoći poput besplatne pravne pomoći ili zaštitu žrtve i njene porodice od zastrašivanja ili da

bude stalno informirana u toku i krajnjem ishod postupka .

26. Evropski pravni osnov za naknadu štete žrtvama!

- Deklaracija Ujedinjenih nacija o osnovnim principima pravde za žrtve kriminaliteta i

zloupotrebe moći (1985);

- Preporuka Komiteta ministara Savjeta Evrope br.R(99) 19 o primjeni posredovanja u

krivičnim stvarima;

- Deklaracija Ujedinjenih nacija o osnovnim principima primjene programa restorativne

pravde u krivičnim slučajevima (2000);

- Okvirna odluka Evropske unije o položaju žrtava u krivičnom postupku (2001);

- Preporuka Komiteta ministara Savjeta Evrope Rec (2006) 8 o pomoći žrtvama

kriminaliteta.

27. Objasnite način utvrđivanja naknade štete za žrtve u Bosni i Hercegovini!

U BiH je prihvaćen sistem primarne i neposredne odgovornosti drđave i njenih javno –

pravnih tijela, ali Ustav BiH ne sadrži odredbe od odgovornosti države za štetu. U sporu za

8

naknadu štete i povrat stvari, imovinsko – pravni zahtijev je uperen ka odgovornom javnom

organu. Njegova svrha je kompenziranje posredstvom sudske intervencije protupravno

počinjenih štetnih posljedica.

28. Objasnite vansudsku nagodbu u BiH!

Izvansudska nagodba savremen je način reagiranja države na počinjeno kazneno djelo u

kojem je sudski postupak zamijenjen „diverzijom“. Pod diverzijom se podrazumijevaju svi

oblici reakcije države na kažnjivo ponašanje koji omogućuju odustajanje od provedbe

kaznenog postupka bez formalnog sankcioniranja osumnjičenika /počinitelja.

Osnovna je ideja i cilj izvansudske nagodbe da se konflikt, koji postoji između dvije ili više

strana, a koji je nastao počinjenjem kaznenog djela, opet „vrati“ na te sudionike i uz pomoć

profesionalnih posrednika riješi. Polazi se od pretpostavke da osoba koja je počinila kazneno

djelo treba preuzeti odgovornost za počinjeno djelo i biti spremna susresti se s oštećenikom te

u skladu s mogućnostima i prema zajedničkom dogovoru popraviti ili nadoknaditi počinjenu

štetu. Cilj je uspješan dogovor, prihvatljiv za obje strane, što je dobar temelj za miroljubiv

zajednički život u budućnosti i prevenciju recidivizma.

29. Objasnite restitutivnu pravdu ili postupak medijacije u BiH!

Medijacija u BiH se primjenjuje od 2004. godine. Tada je usvojen i Zakon o postupku

medijacije, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Ovlaštenje za obavljanje medijacije

je prenešeno na Udruženje medijatora u BiH Zakonom o prenosu poslova medijacije na

udruženje medijatora usvojen 2005. Medijacija u BiH se zasniva na principima:

- Dobrovoljnosti stranaka - u pokretanju postupka, izboru medijatora i donošenju odluka

- Povjerljivosti - u odnosu na sve izneseno u toku postupka medijacije i prema svima

- Nepristrasnosti - u odnosu medijatora prema strankama

- Neutralnosti - u odnosu medijatora prema sadržaju i rješenju spora

Postupak medijacije se pokreće pismenim putem u Udruženju medijatora BiH. Medijacija je

uspješna kod imovinskih delikata, privrednih predmeta, podjele bračne imovine itd.

30. Pravni osnov za ostvarivanje restitutivne pravde u BiH!

Zakonski akti koji su osnov medijacije u BiH su

9

1) Zakon o postupku medijacije

2) Zakon o advokaturi BiH (medijaciju predviđa kao način rješavanja sporova među

članova Advokatske komore)

3) Porodični zakon (medijacija kod zavađenih supružnika)

4) Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, zakon o parničnom

postupku BD-a

5) Zakon o parničnom postupku Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine

6) Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske

7) Zakona o prekršajima Bosne i Hercegovine

U podzakonske akte koji su omogućili primjenu medijacije u Bosni i Hercegovini svrstavamo:

1) 1)Pravilnik o registru medijatora,

2) 2)Pravilnik o listi medijatora,

3) 3)Pravilnik o upućivanju na medijaciju,

4) 4)Pravilnik o odgovornosti medijatora na štetu pričinjenja u toku obavljanja poslova

medijacije,

5) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti medijatora,

6) Pravilnik o programu obuke za medijatore i

7) Kodeks medijatorske etike.