REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA · Informacijsko tehnološki klaster Istre 55 1.7. Promicanje...

REPUBLIKA HRVATSKA

ISTARSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za gospodarstvo

Flanatička 29, 52100 Pula, p.p. 198 tel. 052 372 174; fax. 052 372 172

Klasa: 302-02/10-01/01 Ur.broj: 2163/1-22/2-10-2

Pula, 25. studenoga 2010.

ŽUPANU ISTARSKE ŽUPANIJE putem STRUČNE SLUŽBE SKUPŠTINE Dršćevka 3 52 000 Pazin

PREDMET: Prijedlog Zaklju čka o prihva ćanju Informacije o realizaciji programa

Istarske razvojne agencija – IDA d.o.o. - dostavlja se

Poštovani,

priloženo Vam dostavljamo predmetna akt na nadležno postupanje i odlučivanje. S poštovanjem,

v.d. Pročelnik:

Alen Damijanić, dipl.oec.

Privitak: 1. Prijedlog Zaključka s obrazloženjem 2. Informacija o poslovanju IDA-e

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA ŽUPAN

Klasa:024-01 /10-01/10 Urbroj: 2163/1-01/8-10-2 Pula, 29. studenoga 2010.

SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE n/p predsjednika g. Dino Kozlevac Dršćevka 3, 52000 Pazin

Predmet: Informacije o realizaciji programa Istarsk e razvojne agencija – IDA d.o.o.

Na temelju članka 44. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" br. 33/01; 60/01; 129/05; 109/07; 125/08 i 36/09) te članka 65. i 85. Statuta Istarske županije ("Službene novine Istarske županije", br. 10/09) Župan Istarske županije dana 29. studenoga 2010. godine donosi

Z A K L J U Č A K 1. Prihvaća se nacrt i utvrñuje prijedlog Odluke o prihvaćanju Informacije o realizaciji programa

Istarskerazvojne agencije – IDA d.o.o. Pula, te ista čini sastavni dio ovog Zaključka. 2. Akt iz točke 1. ovog Zaključka upućuje se Županijskoj skupštini Istarske županije na razmatranje

i usvajanje. 3. Za izvjestitelja po točki 1., a vezano za točku 2. ovoga Zaključka odreñuje se Darko Lorencin,

direktor Istarske razvojne agencije – IDA d.o.o. 4. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.

Župan

Istarske županije Ivan Jakov čić

Na temelju odredbi članka 43. Statuta Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 10/09), Županijska skupština Istarske županije, na sjednici održanoj dana …………… 2010. godine, donosi slijedeću

ODLUKU o prihva ćanju Informacije o realizaciji programa

Istarske razvojne agencije - IDA d.o.o.

Članak 1. Prihvaća se Informacija o realizaciji programa Istarske razvojne agencije - IDA d.o.o.

Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Istarske županije. Klasa: ……………………… Ur.broj: ……………………. Pazin, ……………. 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Predsjednik Županijske skupštine Istarske županije: Dino Kozlevac

Dostaviti:

1. Županu IŽ 2. Istarska razvojna agencija – IDA d.o.o. 3. UO za gospodarstvo IŽ 4. Pismohrana, ovdje

O B R A Z L O Ž E N J E I. PRAVNI TEMELJ ZA DONOŠENJE ODLUKE Pravni temelj za donošenje ovog akta sadržan je u odredbama članka 44. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" br. 33/01; 60/01; 129/05; 109/07; 125/08 i 36/09), te članaka 43. i 65. Statuta Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 10/09). II. OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU OVIM AKTOM I POSLJEDICE KOJE ĆE NASTUPITI NJEGOVIM DONOŠENJEM

Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o. prva je regionalna i jedna od vodećih razvojnih agencija u Hrvatskoj. Osnovana je 14. prosinca 1999. godine kao operativno tijelo za provedbu razvojnih programa Istarske županije, odnosno Konzorcija za razvoj „Istra 21“. Registrirana je pri Trgovačkom sudu u Rijeci 29. svibnja 2000. godine,a s radom je započela 01. lipnja 2000. godine. Osnivači IDA-e su Istarska županija i devet istarskih gradova: Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Poreč, Pula,

Njezina je primarna uloga poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Istarskoj županiji i to kroz pružanje financijske podrške, provoñenje edukacija, razvijanje poduzetničke infrastrukture, informiranje i savjetovanje poduzetnika, pružanje usluga potencijalnim stranim investitorima te provedbu različitih meñuregionalnih i meñunarodnih projekata usmjerenih na stvaranje povoljne poduzetničke klime u Istarskoj županiji.

Po ovlaštenju Istarske županije IDA je razvila oznaku vizualnog označavanja kvalitete Istrian quality (IQ), a znak je 2005. godine i registrirala. U svibnju 2005. godine IDA je pod nazivom "Jamstvo za uspjeh" pokrenula i prvu kreditnu liniju u sklopu Konzorcija za jamstva „Istra 21“, prve regionalne jamstvene sheme u Hrvatskoj osmišljene upravo u IDA-i. Od strane Istarske županije izabrana je za koordinatora izrade Regionalnog operativnog programa Istarske županije. Tijekom 2005. godine u IDA-i su izvršene sve potrebne predradnje za početak njegove izrade, a u lipnju tekuće godine navedeni je dokument i završen, a tiskan je početkom 2007. godine. Od listopada 2009. godine, u sklopu IDA-e djeluje METRIS - Centar za istraživanje metala Istarske županije.

Ovim aktom ureñuje se uvid u realizaciju svih programa koji se odvijaju u Istarskoj razvojnoj agenciji – IDA d.o.o., u vidu informacije o stanju realizacije istih. III. NACRT AKTA Dostavlja se u prilogu.

2

VIZIJA

IDA je dinamična, fleksibilna, inovativna razvojna agencija orjentirana na razvoj Istarske županije kao gospodarski konkurentne regije visokog životnog standarda.

3

MISIJA

Kreiranje i provedba mjera za razvoj poduzetništva s ciljem podizanja konkurentnosti gospodarstva Istarske županije.

4

SADRŽAJ

Uvod 6

Osnivači i temeljni kapital 6

Organizacijska struktura 8

Broj i struktura zaposlenih 9

Financijski pokazatelji 9

1. Aktivnosti IDA-e 11

1.1. Uvod 11

1.2. Razvoj i primjena modela financiranja 13

1.2.1. Kreditne linije 13

1.2.2. Konzorcij za jamstva "Istra 21" 14

1.3. Razvoj poduzetničkih zona i ostale infrastrukture 18

1.3.1 Program poticanja i razvoja poduzetničkih zona 18

1.3.1.1. Grad Vodnjan - Zona Galižana 22 1.3.1.2. Grad Labin - Zona Vinež 22

1.3.1.3. Grad Novigrad - Zona Vidal 23 1.3.1.4. Općina Žminj - Zona Žminj 24

1.3.1.5. Općina Kaštelir-Labinci - Zona Labinci 25 1.3.1.6. Grad Pazin - Zona Ciburi 26 1.3.1.7. Općina Svetvinčenat - Zona Bibići 27

1.3.1.8. Grad Buzet - Zona Mažinjica 28 1.3.1.9. Općina Lupoglav - Zona Lupoglav 28

1.3.1.10. Općina Višnjan - Zona Milanezi 29 1.3.1.11. Grad Buzet - Zona Mala huba 30

1.3.1.12. Grad Rovinj - Zona Gripole-Spine 30 1.3.1.13. Grad Buje - Zona Buje 31

1.3.1.14. Grad Poreč - Zona Buići-Žbandaj 32 1.3.1.15. Grad Umag - Zona Ungarija 33 1.3.1.16. Općina Tinjan - Zona Butori 34

1.3.1.17. Općina Vrsar - Zona Neon 34 1.3.1.18. Općina Barban - Zona Barban 35

1.3.1.19. Grad Vodnjan - Zona Tison 36 1.3.1.20. Općina Ližnjan - Zona Aerodrom Pula 36

1.3.1.21. Općina Raša - Zona Raša 37 1.3.1.22. Općina Pićan - Zona Potpićan 37 1.3.1.23. Općina Brtonigla - Zona Štrpe 38

1.3.1.24. Općina Sv. Nedelja - Zona Nedešćina 39 1.3.1.25. Općina Bale - Zona Monkaštel 39 1.3.1.26. Općina Sv. Petar u šumi - Zona Škripelji 40

1.3.2. Poduzetnički inkubator "Izazov" 43

1.3.3. Veletržnica ribe Poreč 45

1.3.4. Istarski velesajam 46

1.4. Razvoj ljudskih resursa 47

5

1.5. Primjena istraživanja i razvoja 49

1.6. Povezivanje poduzeća i razvojnih institucija (klasteri) 53

1.6.1. Automobilski cluster Hrvatske (ACH) GIU 53

1.6.2. Informacijsko tehnološki klaster Istre 55

1.7. Promicanje ulaganja 57

1.8. Informiranje poduzetnika 60

1.9. Izrada i primjena strateških razvojnih dokumenata i politika 64

1.9.1. Regionalni operativni program 2006. - 2010. 64

1.9.2. Županijska razvojna strategija 2011.- 2013. 73

1.9.3. Sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 77

1.9.4. Uvoñenje norme ISO 17025:2005 (Metris) 77

Dodaci 77

Dodatak 1: Rekapitulacija meñunarodne suradnje 78

1.1. Provedeni projekti 78

1.2. Projekti u provedbi 87

1.3. Odobreni za financiranje - pred potpisivanje ugovora 88

1.4. Kandidirani projekti - u fazi evaluacije 90

Dodatak 2: Analiza realizacije kreditnih linija 2000.-2010. 102

Dodatak 3: Financijska izvješća za 2009. i 2010. godinu 119

6

UVOD

Krajem devedesetih godina nametnula se potreba dinamiziranja razvoja i operacionalizacije razvojnih projekata. Želja je bila pokrenuti strukturu i mehanizam za realizaciju programa i projekata, koji će sustavno generirati mjere, provoditi ih i dati im još dodatnu dimenziju u smislu brže i temeljitije provedbe.

Daljnjom razradom odlučilo se za organizacijski oblik regionalne razvojne agencije, operativnog tijela čija će struktura biti optimalna da udovolji potrebama razvoja Istarske županije, gradova i općina.

Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o. nastala je na inicijativu Istarske županije, koju je prihvatilo devet istarskih gradova, a pokretanje samog osnivanja Istarske razvojne agencije ostvareno je prethodnim potpisivanjem Ugovora o konzorciju za razvoj Istra 21.

Dana 14. prosinca 1999. godine osnovana je IDA d.o.o., pripremne radnje prikupljanja i uplate temeljnog kapitala trajale su do 29. svibnja 2000. godine, kada je IDA d.o.o. registrirana pri Trgovačkom sudu u Rijeci.

OSNIVAČI I TEMELJNI KAPITAL

Tablica 1: Struktura osnivača Društva.

R.br. Osnivač Udio (%) Iznos

temeljnog uloga (kn)

Uplaćeno(kn) Ostalo za

uplatu (kn)

1. Istarska županija 42,29 7.208.000,00 7.208.000,00 0,00

2. Grad Buje 1,13 192.000,00 192.000,00 0,00

3. Grad Buzet 2,04 348.000,00 348.000,00 0,00

4. Grad Labin 4,29 732.000,00 732.000,00 0,00

5. Grad Novigrad 1,17 198-000,00 198.000,00 0,00

6. Grad Pazin 2,53 432.000,00 348.000,00 84.000,00

7. Grad Poreč 7,77 1.324.000,00 1.324.000,00 0,00

8. Grad Pula 24,22 4.128.000,00 2.664.000,00 1.464.000,00

9. Grad Rovinj 7,40 1.270.000,00 1.270.000,00 0,00

10. Grad Umag 7,11 1.212.000,00 1.212.000,00 0,00

UKUPNO 100,00 17.044.000,00 15.296.000,00 1.548.000,00

Obzirom na visinu temeljnog kapitala od 17.044.000,00 kuna, broj osnivača i vrijeme osnivanja (1999.), IDA d.o.o. je kao razvojna institucija jedinstven primjer razvojne agencije i izvan granica Republike Hrvatske. Prve sljedeće regionalne razvojne agencije u Republici Hrvatskoj osnovane su tek 2004. godine, njih tri, 2005. dodatne tri, nadalje, 2006. pet, 2007. tri, 2008. tri i 2010. dvije.

Odabir modela razvojne agencije i rano osnivanje IDA-e pokazali su se ispravnim i pravovremenim, jer od samog nastanka IDA-e d.o.o. počela se usvajati tehnologija

7

rada EU, što je kasnije kapitalizirano kada je Republici Hrvatskoj bilo omogućeno korištenje europskih fondova. Ta prednost još je i danas prisutna.

Temeljni kapital prikupljan je narednih pet godina od osnivanja što je bilo i predviñeno osnivačkim aktom. Istarska županija izdvojila je 7.000.000,00 kuna, dok se preostali temeljni kapital raspodjelio na 9 gradova proporcionalno veličini proračuna 1998. godine. Gradove osnivače ta je obveza prve godine uplate temeljnog kapitala (25%) teretila za 0,6% proračuna, a preostale 4 godine 0,45% proračuna.

8

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Slika 1:

9

BROJ I STRUKTURA ZAPOSLENIH

Tablica 2: Redni broj Stručna sprema Radno mjesto Broj

1. VSS direktor 1

2. Mr.sc stručni savjetnik-voditelj

1

3. VSS stručni savjetnik/ca 2

4. VSS stručna suradnica 6

5. SSS poslovna tajnica 1

6. VŠS administrator 1

FINANCIJSKI POKAZATELJI

Prvih deset godina postojanja IDA d.o.o. je sve godine zaključila pozitivno s dobiti. Jedna od posebnosti IDA-e je i to da je samofinancirajuća, odnosno, da za vlastito materijalno poslovanje IDA d.o.o. nikada nije primila od svojih osnivača dotaciju za pokriće svojeg materijalnog poslovanja, već se financiranje obavlja projektno. Pored europskih projekata, izvori financiranja su financijskih prihodi od vlastitih novčanih depozita, prihodi od poduzetničkog inkubatora, prihodi za aktivnosti koje IDA d.o.o. obavlja za resorna ministarstva (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva).

Sukladno odredbi koja je sadržana u aktu o osnivanju ostvarena dobit se ne isplaćuje, već se zadržava kao nerasporeñena i koristi se za financiranje redovitih aktivnosti.

Pritom treba navesti i to da se u obavljanju svojih aktivnosti IDA d.o.o. rukovodi činjenicom da ne čini tzv. nelojalnu konkurenciju privatnom sektoru te da ne naplaćuje usluge prema poduzetnicima (osim inkubatora).

10

Tablica 3: Financijski pokazatelji 2000.-2009. u kunama

Godine 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ukupni prihod 441.776,96 858.447,60 1.137.031,65 1.764.097,19 4.326.449,72 4.685.769,75 3.538.034,32 3.733.143,96 3.536.751 3.908.372

Dobit 100.314,62 33.713,63 18.584,91 13.579,31 26.729,38 12.078,51 18.502,73 25.695,45 15.516 13.077

Aktiva 21.176.817,59 21.198.432,63 26.932.996,94 28.900.682,77 29.521.462,67 31.917.395,58 34.158.516,16 38.554.282,44 47.491.075 48.187.912

Dugotrajna imovina 86.892,16 270.999,09 401.876,92 2.194.759,11 2.794.964,58 2.885.728,42 6.771.484,88 10.519.055,82 16.340.466 20.792.348

11

1. AKTIVNOSTI IDA-e

1.1. Uvod

Aktivnosti IDA-e d.o.o. uspostavljene su na način da je napravljena detaljna analiza potreba poduzetnika, a kao polazišta u obzir su uzete sljedeće činjenice:

1. Struktura gospodarstva Istarske županije

2. Stanje u pojedinim sektorima gospodarstva

3. Započeti projekti i programi Istarske županije i jedinica lokalne samouprave

Početkom posljednjeg kvartala svake godine interno se pokreće analiza realizacije projekata i programa unutar IDA-e d.o.o. za tekuću godinu, kao predradnja izrade programa rada za narednu godinu. Pritom se koriste i akvizirani empirijski podaci izravno od poduzetnika koji se prikupljaju sukcesivno s realizacijom projekata i programa tijekom godine. U odabiru aktivnosti rukovodi se načelom da se uvijek djeluje u onim područjima za koja su poduzetnici iskazali najviše potreba (npr. izvori financiranja, odreñena područja u edukaciji i sl.), kao i za aktivnosti za koje se smatra da predstavljaju odreñeni svojevrsni trend.

Slijedeći navedenu logiku planiranja i uspostave te razvijanja aktivnosti, od osnivanja IDA-e do danas područja djelovanja IDA-e nastajala su kako slijedi:

Slika 2:

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Kreditiranje Sustav informiranja i savjetovanja

Poduzetničke zone

Promocija ulaganja Edukacija

Inkubator

Regionalni jamstveni fond

Regionalni operativni program

Istraživanje i razvoj

Automobilski Cluster Hrvatske (ACH)

Centar za istraživanje metala Metris

Županijska razvojna strategija

Tehnološki inkubator

Tehnološki park

12

Potrebno je razlikovati aktivnosti koje uključuju i koje ne uključuju novčani tijek. Npr. kreditiranje uključuje novčani tijek kada se radi o beskamatnim depozitima koji se deponirauju u banke kako bi se dobila povoljnija kamatna stopa na kreditni fond. Posljednja kreditna linija sklopljena je na principu sufinanciranja kamatne stope, tako da je uloga IDA-e d.o.o. samo u koordinaciji i pregovaranju s bankama te pripremi distribucije tih kredita, dok odluke donosi Komisija za dodjelu kredita.

Poduzentičke zone su isto takoñer bez novčanog tijeka za IDA-u d.o.o.. IDA d.o.o. je predložila Program razvoja poduzetničkih zona Istarske županije Županijskoj skupštini 2001. godine, koja je to prihvatila, a sve transakcije odvijaju se izravno izmeñu Županije i jedinica lokalne samouprave te resornog ministarstva. Uloga IDA-e d.o.o. je koordiniranje sudionika i praćenje stanja (opremanja poduzetničkih zona) na terenu.

Za razliku od ranije opisanog kreditiranja, jamstveni fond uključuje financijski tijek i to na način da se na posebnom računu unutar IDA-e d.o.o. deponiraju namjenski novci za jamstveni fond, temeljem kojih se onda raspisuju javni pozivi za prikupljanje zahtjeva za kredit.

Isto tako kada je riječ o istraživanju i razvoju, pored izravnog angažiranja novčanih sredstava, IDA d.o.o. ima ulogu snažnog idejnog pokretača i u ovom trenutku kreatora ove značajne aktivnosti za daljnji razvoj u Istarskoj županiji.

Zaključno s današnjim danom IDA d.o.o. razvila je i uspostavila sljedeće aktivnosti:

� Razvoj i primjena modela financiranja

� Razvoj poduzetničkih zona i ostale infrastrukture

� Razvoj ljudskih resursa

� Primjena istraživanja i razvoja

� Povezivanje poduzeća i razvojnih institucija (klasteri)

� Promicanje ulaganja

� Informiranje

� Izrada i primjena strateških razvojnih dokumenata i politika

13

1.2. Razvoj i primjena modela financiranja

Strateški cilj 1.: Konkurentno gospodarstvo

Prioritet 1.1.: Poticanje razvoja MSP-a i stvaranje preduvjeta za ulaganja u gospodarstvo

Mjera 1.1.1.: Stvaranje povoljnog financijskog okruženja za razvoj gospodarstva

1.2.1. Kreditne linije

Financijska podrška malom i srednjem poduzetništvu jedan je od temeljnih oblika potpore javnog sektora usmjerenog na stvaranje povoljne poduzetničke klime u okruženju putem kvalitetnih izvora financiranja i olakšanim pristupom financiranju za poduzetnike. Ovaj vid potpore temelji se na pružanju povoljnijih i povlaštenih uvjeta kreditiranja u odnosu na tržišne, čime se obrtnicima i poduzetnicima olakšavaju investicije, doprinoseći na taj način rastu i razvoju postojećih poslovnih subjekata, otvaranju novih poslovnih subjekata te novih radnih mjesta, povećanju konkurentnosti kao i rastu cjelokupnog gospodarstva u Istarskoj županiji.

Istarska razvojna agencija (IDA) je 2000. godine od Istarske županije preuzela operativnu provedbu kreditnih linija za malo gospodarstvo te je u dosadašnjem tijeku realizirano jedanaest kreditnih linija putem kojih su podržana 663 projekta ukupne vrijednosti 447,9 milijuna kuna.

Tablica 4: Pregled dosadašnje realizacije kreditnih linija putem IDA-e:

R. br. Kreditna Linija Godina Realizirani

krediti Sredstva u

milijunima kuna

1. Kreditna linija za MSP u turizmu

2000 31 6,1

2. Gruda snijega 2001 49 24,7

3. Poduzetnik 2002 85 46,1

4. Poduzetnik 2 2003/2004 226 132,2

5. Mladi i žene 2004 12 2,3

6. Kreditna linija za poticanje malog gospodarstva u turizmu

2004/2006 22 24,2

7. Poduzetnik 3 2004/2005 118 105,5

8. Jamstvo za uspjeh 2006/2007 25 19,5

9. Jamstvo za uspjeh 02 2007/2008 25 26,0

10. Jamstvo za uspjeh 03 2009/2010 51 36,5

11. Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva

2010 19 24,8

14

UKUPNO 663 447,9

Od početka provedbe programa kreditiranja za malo i srednje poduzetništvo Istarska razvojna agencija ostvaruje permanentnu komunikaciju i koordinaciju programa s poslovnim bankama te se unaprijeñuju kreditni programi i poboljšavaju uvjeti, kako za poduzetnike, tako i za javni sektor. Tako je tijekom godina provedbe došlo do značajnog smanjivanja kamatnih stopa, smanjivanja omjera potrebne vrijednosti kolaterala naspram iznosa kredita, ali i omjera beskamatnog depozita deponiranog u poslovne banke od strane IDA-e u odnosu na kreditni potencijal pojedine kreditne linije. Osim toga, tijekom provedbe kreditnih linija unaprijeñena je suradnja i uzajamno povjerenje s poslovnim bankama te je uhodana i olakšana procedura kreditiranja. S pojednostavljenjem procedure kreditiranja pojačan je interes poduzetnika, koji su putem predmetnih kreditnih linija financirali, prije svega, kupnju, izgradnju i ureñenje poslovnih hala i prostora, odnosno nabavku strojeva i opreme.

Tijekom provedbe kreditnih linija analizirane su potrebe poduzetnika te su se razvijali modeli potpora. Prve kreditne linije zasnivale su se na stvaranju povlaštenih uvjeta za poduzetnike putem subvencije kamata ili putem garantnog depozita. Temeljem izraženih potreba poduzetnika, koje su se u velikoj mjeri odnosile na nadomještanje neadekvatnih kolaterala poduzetnika prema poslovnim bankama, u veljači 2005. godine osnovan je Konzorcij za jamstva „Istra 21“ putem kojeg se provode kreditne linije s povoljnim uvjetima kreditiranja uz mogućnost pokrivanja dijela jamstva (do 50% iznosa kredita) za perspektivne i održive projekte.

Najveći broj upita i kontakata poduzetnika koji se obraćaju Istarskoj razvojnoj agenciji usmjeren je upravo na informacije vezano za kreditne linije i program financijske podrške. Sukladno tome djelatnici Istarske razvojne agencije pružaju poduzetnicima usluge informiranja i savjetovanja (osobnim kontaktom, putem telefona i putem elektroničke pošte) ponajprije vezano za mogućnost financiranja njihovih projekata, opravdanost investicija, usklañenost s prioritetima kreditnih linija, te vezano za ispunjavanje kreditnih zahtjeva i pripremu dokumentacije. Paralelno s provoñenjem kreditnih linija uspostavljeni su mehanizmi praćenja korisnika kreditnih linija. Poduzetnici se kontaktiraju i posjećuju tijekom godine, a uspostavom Konzorcija za jamstva „Istra 21“ uvedena je praksa obilaska poduzetnika prije obrade zahtjeva na sjedici povjerenstva kako bi se dobio što kvalitetniji uvid u stvarno stanje i potrebe poduzetnika iskazane u poduzetničkom zahtjevu.

1.2.2. Konzorcij za jamstva „Istra 21“

Istarska županija putem Istarske razvojne agencije od 2005. godine provodi program regionalne jamstvene sheme na način da se poduzetnicima pored kreditnih linija s povlaštenim uvjetima kreditiranja nudi mogućnost dobivanja dodatnog jamstva prema poslovnim bankama do maksimalno 50% glavnice kredita. U veljači 2005. godine sklopljen je Ugovor o Konzorciju za jamstva „Istra 21“ izmeñu Istarske županije i Istarske razvojne agencije kojim je definirano funkcioniranje jamstvene sheme.

15

Uspostavi jamstvene sheme prethodile su brojne radnje obzirom da takav sustav u to vrijeme nije postojao u Republici Hrvatskoj, te je stoga bilo potrebno analizirati pravnu regulativu te definirati model koji bi omogućio izdavanje jamstava na regionalnoj razini. Pritom su korišteni primjeri dobrih praksi iz Slovenije, Austrije i Italije u kojima jamstveni fondovi imaju dugogodišnje iskustvo. U tom procesu Istarskoj razvojnoj agenciji značajno je pomoglo i sudjelovanje u dva europska projekta (Go.Network i Pro.sme) putem kojih su analizirani postojeći modeli financiranja u Republici Hrvatskoj, izvršena je analiza zakonskih propisa relevantnih za uspostavu jamstvene sheme, izrañena je dokumentacijska podloga za funkcioniranje jamstvene sheme, osigurana je savjetodavna pomoć u uspostavi fonda te je izrañen poslovni plan jamstvenog fonda „Istra 21”.

Temeljni cilj Konzorcija za jamstva „Istra 21“ je stvaranje povoljnijeg financijskog okruženja za poduzetnike na području Istarske županije uspostavom kreditnih linija s kamatnim stopama povoljnijim od tržišnih, kao i povoljniji pristup financiranju putem pružanja mogućnosti dodatnog osiguranja kredita prema poslovnim bankama. Budući da je nedostatak adekvatnog kolaterala poduzetnika prepoznat kao jedan od ključnih problema u realizaciji poduzetničkih projekata, intencija je bila da se napravi odmak od financijske podrške temeljene samo na snižavanju kamatne stope te da se sektoru malog i srednjeg poduzetništva pruži dodatna podrška na način da se sredstvima Konzorcija stane iza perspektivnih projekata. Upravo Konzorcij za jamstva predstavlja to nužno potrebno dodatno osiguranje za povrat kredita prema bankama, na način da se pored redovitih instrumenata osiguranja povrata (hipoteka, fiducijarni prijenos i dr.) sredstvima Konzorcija dodatno jamči prema banci i to likvidnim novcem. Projekti koji se ocijene kao perspektivni, s minimalnim rizikom, te dobiju jamstvo Konzorcija poželjniji su za banku, jer se banka u slučaju aktiviranja osiguranja može naplatiti u likvidnom novcu, a ne kao dotad putem dugotrajne procedure kroz nekretnine.

U Konzorciju za jamstva aktivnu ulogu imaju i sami poduzetnici, jer izravno sudjeluju u dodjeli jamstava i radu Konzorcija putem Odbora za jamstva kojega čine dva predstavnika javnog sektora, jedan predstavnik poslovne banke te četiri predstavnika sektora malog i srednjeg poduzetništva.

Putem Konzorcija za jamstva u dosadašnjem tijeku realizirane su 3 kreditne linije (Jamstvo za uspjeh) putem kojih je podržan 101 projekt ukupne vrijednosti 82 milijuna kuna. Pritom su za poduzetnike izdana jamstva u iznosu od 7 milijuna kuna.

Od samog pokretanja Konzorcija za jamstva „Istra 21“ nastoji se pronaći potencijalne vanjske izvore financiranja kako bi se povećao jamstveni potencijal fonda. U programima Europske unije zasad nije otvorena mogućnost direktnog financiranja kapitala jamstvenih fondova, meñutim putem programa CIP (Competitiveness and Innovation Programme) 2007 – 2013, otvorena je mogućnost potpore jamstvenih fondova putem jamstava Europskog investicijskog fonda (EIF).

Nakon što je Republika Hrvatska ostvarila uvjete za sudjelovanje u CIP programu analizirane su mogućnosti za kandidiranje projekta regionalne jamstvene sheme Konzorcij za jamstva „Istra 21“, te je u siječnju 2010. godine Istarska razvojna agencija uputila aplikaciju na program Financijski instrumenti („CIP Financial Instruments“); „Jamstva za kredite“ („Loan Guarantees“) u Europski investicijski fond. Putem programa „Jamstva za kredite“ Europski investicijski fond izdaje

16

jamstva Intermedijarima1 koji izdaju jamstva malim i srednjim poduzetnicima na svom području (tzv. kontra-garancije). Jamstvima Europskog investicijskog fonda bi se reosiguravala sva jamstva izdana putem Konzorcija za jamstva „Istra 21“ u iznosu do 50%.

Aplikacija je zadovoljila osnovne zahtjeve te je u završnom postupku razmatranja. U meñuvremenu je s predstavnicima Europskog investicijskog fonda voñena telefonska i pisana korespondencija vezano za razjašnjavanje pojedinih stavki kao i za dostavu dodatnih informacija o Konzorciju za jamstva, Istarskoj razvojnoj agenciji, gospodarstvu i bankarskom sustavu u Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj i dr. Osim toga predstavnici Europskog investicijskog Fonda su u lipnju 2010. bili u posjeti Istarskoj razvojnoj agenciji („On site due dilligence visit“) glede izravnog i pobližeg upoznavanja sa značajkama i postavkama Konzorcija za jamstva „Istra 21“ i s poslovanjem Istarske razvojne agencije. Prema posljednjim informacijama aplikacija je u završnoj fazi obrade te se očekuje povratna informacija Europskog investicijskog fonda.

Ukoliko projekt bude odobren u Europskom investicijskom fondu te potvrñen od Europske Komisije, Istarska razvojna agencija postat će prvi intermedijar u okviru programa „CIP financijski instrumenti“ za područje Republike Hrvatske.

Obzirom da projekti koji se realiziraju putem Europskog investicijskog fonda u predmetnom i sličnim programima višestruko nadmašuju okvire zadane potencijalom projekta Istra 21, EIF je napravio svojevrsnu iznimku glede participacije Konzorcija za jamstva „Istra 21“, zbog želje i namjere da se program proširi na područje Republike Hrvatske i šire regije. Stoga će jedan od zadataka Istarske razvojne agencije, ukoliko projekt bude odobren, biti i prijenos iskustava i znanja u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj, te je stoga predmetni projekt značajan i za cijelu Republiku Hrvatsku.

Osnovna polazišta predloženog projekta „Istra 21“ na program „CIP-financijski intrumenti“jesu:

• IDA ugovara kreditnu liniju s poslovnim bankama u trajanju od 3 godine (2011 – 2013).

• Poslovne banke izdaju kredite.

• IDA je intermedijar te polaže depozit u poslovne banke i izdaje jamstva za poduzetnike.

• EIF pokriva 50% obveza preuzetih od strane IDA-e odnosno Konzorcija za jamstva “Istra 21”.

Osnovni parametri projekta „Istra 21“ - CIP:

• Kapital = 8 milijuna HRK

• Predviñeno trajanje = 3 godine

• Multiplikator = 1:20

1 Intermedijar – institucija koja djeluje kao poveznica izmeñu Europskog investicijskog fonda i poslovnih banaka odnosno krajnjih korisnika financijske potpore.

17

• Kreditni volumen = 160 milijuna HRK

• Omjer depozita i jamstva = 1:5

• Maximalni jamstveni volumen = 40 milijuna HRK

• Minimalni jamstveni volumen = 24,5 milijuna HRK

• Maximalno jamstvo = 50% glavnice kredita

• Maximalni iznos jamstva = 500.000 HRK

Osnovna značajka projekta ogleda se u činjenici da će se s potporom i kontra-garancijama Europskog investicijskog fonda omogućiti financijsko osnaživanje regionalnog jamstvenog fonda „Istra 21“ te jači intenzitet jamstava za poduzetnike, što se pokazalo kao izuzetno bitan oblik podrške u realizaciji perspektivnih projekta s nedostatnim kolateralom. Osim toga, potpora jedne etablirane institucije kao što je Europski investicijski fond trebala bi znatno osnažiti poziciju jamstava Konzorcija prema poslovnim bankama, a time i omogućiti bolje kreditne uvjete za poduzetnike.

Na taj način nastavlja se razvoj jamstvene sheme kako je i planirano u poslovnom planu, te se podiže kvaliteta i potencijal jamstvenog fonda. Tijekom pet godina aktivnosti Konzorcija za jamstva „Istra 21“ u Konzorcij je učlanjeno 169 poduzetnika, definiran je mehanizam izdavanja jamstava te je izdano 101 jamstvo, realizirane su tri kreditne linije, unaprijeñen je model izdavanja jamstava temeljem ojačanog povjerenja poslovnih banaka prema instituciji Konzorcija, uvećan je kapital fonda gdje su se pored županijskih sredstava privukla i sredstva s državne razine u okviru projekta Regionalni jamstveni instrumenti. Osim toga, nastavljaju se aktivnosti na privlačenju kapitala u fond te će se sredstva za osiguranje kvalitetnih izvora financiranja i osiguranje poduzetničkih projekata pokušati privući i iz izvora Europske Unije.

18

1.3. Razvoj poduzetničkih zona i ostale infrastrukture


Prioritet 1.1.: Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetištva i stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

Mjera 1.1.4.: Razvoj poslovnih zona

1.3.1. Program poticanja i razvoja poduzetničkih zona

Osnovni ciljevi Programa poticanja i razvoja poduzetničkih zona i poslovnih parkova su da se poduzetnicima omogući postizanje trajnog rješenja po pitanju poslovnog prostora vodeći računa o funkcionalnosti prostora te o racionalizaciji pri izgradnji i budućem korištenju prostora kao i ostvarenje pozitivnih efekata kao što su:

• rast i razvoj poduzetnika

• stvaranje novi poduzetnika

• otvaranje novih radnih mjesta

• stvaranje mogućnosti za ulaganje i ostvarenje direktnih investicija

• razvoj novih tehnologija

• stvaranje mogućnosti za izmještanje proizvodnih djelatnosti iz gradskih/naseljenih područja

• kreiranje povoljne poduzetničke klime u okruženju

• poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva

• povećanje konkurentnosti gospodarstva

• povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu

Na temelju iskazanih potreba poduzetnika te s ciljem osiguranja poduzetničke infrastrukture i poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Istarskoj županiji, izrañen je Dugoročni program poticanja i razvoja poduzetničkih zona na području Istarske županije koji je usvojen od strane Poglavarstva (Klasa: 301-01/02-01/10; Urbroj: 2163/1-01-01-2 od 17. rujna 2002 godine) i Skupštine Istarske županije (Zaključak Klasa: 311-01/02-01/04; Urbroj: 2163/1-01-02-3 od 18. prosinca 2002. godine) kao dugoročan strateški gospodarski projekt.

Cilj tog dugoročnog programa je da se poduzetnicima omogući postizanje trajnog rješenja po pitanju poslovnog prostora, vodeći računa o funkcionalnosti prostora te o racionalizaciji pri izgradnji i budućem korištenju prostora. Osim toga Program razvoja zona usmjeren je na ostvarenje pozitivnih efekata kao što su: rast i razvoj poduzetnika, stvaranje novih poduzetnika, otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje mogućnosti za ulaganje i ostvarenje direktnih (inozemnih ili domaćih) investicija, razvoj novih tehnologija, stvaranje mogućnosti za izmještanje proizvodnih djelatnosti iz gradskih naseljenih područja, kreiranje povoljne poduzetničke klime u okruženju, poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva,

19

povećanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj lokalne zajednice i regije, povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu i dr.

Prilikom donošenja Dugoročnog programa razvoja poslovnih zona u Istarskoj županiji utvrñeno je 15 strateških zona sa statusom prioriteta obzirom na postojeću prostorno-plansku dokumentaciju, dotadašnju infrastrukturnu opremljenost i raspoloživu ljudske potencijale u okruženju. U meñuvremenu, zbog povećane poduzetničke aktivnosti i iskazanih potreba poduzetnika, broj zona je povećan na 26.

Zbog pojačane aktivnosti i interesa poduzetnika i jedinica lokalne samouprave u budućnosti će se broj zona još povećati kako bi se omogućio još ravnomjerniji razvoj u cijeloj Županiji, te će se zone podijeliti po prioritetima za ulaganja kako bi program poticanja polučio još bolje rezultate.

U dosadašnjem tijeku programa izrañeni su promotivni materijali, promotivni multimedijalni trojezični CD (hrvatsko/talijansko/engleski) o poduzetničkim zonama, te promotivni dvojezični leci (hrvatsko/engleski) za deset poduzetničkih zona s najvećim potencijalom rasta i razvoja.

Navedene zone zauzimaju površinu od preko 1.200 ha zemljišta, a za njihovo opremanje i dovršetak potrebno je investirati više od 219 milijuna kuna. Udruživanjem namjenskih sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave, Istarske županije i resornog ministarstva vrši se investiranje u zone, a Istarska razvojna agencija sukladno prihvaćenom modelu financiranja i upravljanja vodi računa o posebnostima svake pojedine zone, provodi i koordinira postupak izrade potrebne dokumentacije, faznu realizaciju infrastrukturnog opremanja zone i marketing poduzetničke zone.

U dosadašnjem tijeku provedbe predmetnog programa u zone u Istarskoj županiji uloženo je preko 150 milijuna kuna.

Županijski plan izgradnje novih ili dovršenja započetih poduzetničkih zona, na temelju uske suradnje s općinama/gradovima:

Programom razvoja poduzetničkih zona 2009. – 2012., na području Istarske županije planira se izgraditi, odnosno dovršiti izgradnja dvadeset šest poduzetničkih zona.

20

Tablica 5:

Rb. Lokacija Naziv Izgradnja – dovršenje

Zona uvrštena u prostorni plan

1. Grad Vodnjan Galižana Dovršenje DA

2. Grad Labin Vinež Dovršenje DA

3. Grad Novigrad Vidal Dovršenje DA

4. Općina Žminj Žminj Dovršenje DA

5. Općina Kaštelir Labinci Labinci Dovršenje DA

6. Grad Pazin Ciburi Dovršenje DA

7. Općina Svetvinčenat Bibići Dovršenje DA

8. Grad Buzet Mažinjica Dovršenje DA

9. Općina Lupoglav Lupoglav Izgradnja DA

10. Općina Višnjan Milanezi Izgradnja DA

11. Grad Buzet Mala Huba Dovršenje DA

12. Grad Rovinj Gripole Spine Dovršenje DA

13. Grad Buje Buje Dovršenje DA

14. Grad Poreč Buići – Žbandaj Dovršenje DA

15. Grad Umag Ungarija Dovršenje DA

16. Općina Tinjan Butori Izgradnja DA

17. Općina Vrsar Neon Izgradnja DA

18. Općina Barban Barban Izgradnja DA

19. Grad Vodnjan Tison Izgradnja DA

20. Općina Ližnjan Aerodrom Pula Izgradnja NE

21. Općina Raša Raša Izgradnja DA

22. Općina Pićan Potpićan Dovršenje DA

23. Općina Brtonigla Štrpe Izgradnja DA

24. Općina Sv. Nedelja Nedešćina Izgradnja DA

25. Općina Bale Monkaštel Izgradnja DA

26. Općina Sv. Petar u Šumi Škripelj Izgradnja DA

21

Slika 3: Geografski razmještaj poduzetničkih zona u Istarskoj županiji:

6

21

19

4

1

5

18

2

8

22 24

12 25

13

14

15

3 23 9

10

11

16 26

17

7

20

22

1.3.1.1. GRAD VODNJAN ZONA GALIŽANA

Poduzetnička zona «Galižana» površine je 18,5 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja Grada Vodnjana iz 2007. godine. Zona je parcelizirana i u njoj djeluje 25 poslovnih subjekata koji ukupno zapošljavaju 500 radnika. Prema planu zona će se proširiti za dodatnih 53,5 ha.

Zona Galižana I je većim dijelom opremljena potrebnom infrastrukturom, za dovršetak potpunog opremanja zone potrebno je izgraditi plinsku infrastrukturu. Za proširenje zone (Galižana II) potrebno je donijeti UPU, te novi dio zone opremiti potrebnom infrastrukturom.

Tablica 6: Stanje infrastrukture – postojeća zona Galižana I STRUJA Da PLIN Ne

VODA Da TELEFON Da

ODVODNJA Da CESTE Da

Zona Galižana udaljena je od državne ceste Pula – Vodnjan manje od 1,5 km, odnosno do ulaska na istarski «Y» 2 km.

Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Napravljeno: projektna dokumentacija i infrastruktura - ceste i prilazi, odvodnja, voda, struja, telefon (Galižana I)

Preostaje za napraviti: plin (Galižana I, Galižana II), projektna dokumentacija i infrastruktura (Galižana II).

Troškovnici ukupnog ureñenja zone do potpunog opremanja iznose 7,5 milijuna kuna.

Tablica 7: Uložena sredstva u ureñenje zone po izvorima i namjenama: Opis ulaganja Ulaganja U KN Namjena

Grad Vodnjan 5.662.000,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

Istarska županija 2.250.000,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

MINGORP 3.700.000,00 izgradnja infrastrukture

Fond za razvoj i zapošljavanje

800.000,00 Izgradnja infrastrukture

UKUPNO 12.412.000,00

1.3.1.2. GRAD LABIN - ZONA VINEŽ

Poduzetnička zona «Vinež» prostire se na površini od 20 ha i regulirana je Prostornim planom ureñenja Grada Labina. Parcelacija zone je izvršena, a veličina pojedinačnih čestica se kreće od 1.174 – 7.745 m2. Zona je u funkciji i u njoj djeluje 13 poduzeća unutar kojih je zaposleno 225 djelatnika. Zona je većim dijelom opremljena potrebnom infrastrukturom.

23

Tablica 8: Stanje infrastrukture STRUJA Da PLIN Ne

VODA Da TELEFON Da


Izrañena je sva potrebna projektna i izvedbena dokumentacija. Detaljni plan ureñenja zone za drugu fazu u kojoj se planira proširenje zone te izgradnja infrastrukture je usvojen. U tijeku je odabir projektanta za izradu projektne dokumentacije za infrastrukturu. Prema iskazanom interesu poduzetnika, unutar zone se planira osigurati smještaj za još 17 poduzetnika koji bi omogućili otvaranje 250 novih radnih mjesta. U tijeku je natječaj za ulazak novih poduzetnika u zonu.

Zona Vinež nalazi se u neposrednoj blizini glavne prometnice Labin – Rijeka (udaljenost je manja od 2 km) te u blizini centra grada. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša. Unutar zone nema državnog zemljišta.

Unutar zone Vinež smjestila se jedna od značajnijih „greenfield“ investicija, nova tvornica tvrtke Benetton Istra d.o.o., a što čini investiciju grupe „Benetton“ i iznosi cca. 17 milijuna eura.

Troškovnici za dovršenje opremanja poslovne zone iznose 15 milijuna kuna.

Napravljeno: projektna dokumentacija, infrastruktura, ceste i prilazi, odvodnja, voda, struja, telefon ( Vinež I)

Preostaje za napraviti: plin (Vinež I i II); projektna dokumentacija, cjelokupna infrastruktura (Vinež II).

Tablica 9: Uložena sredstva u ureñenje zone po izvorima i namjenama: Opis ulaganja Ulaganja u kn Namjena

Grad Labin 3.850.000,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture



UKUPNO 10.730.000,00

1.3.1.3. GRAD NOVIGRAD - ZONA VIDAL

Poduzetnička zona «Vidal» površine je 10,4 ha i regulirana je važećim detaljnim planom ureñenja. U zoni djeluje 8 poduzetnika koji ukupno zapošljavaju 320 radnika. Unutar zone se planira osigurati smještaj za još 14 poduzetnika koji bi omogućili otvaranje 400 novih radnih mjesta.

Zona je gotovo u potpunosti opremljena potrebnom infrastrukturom. Prostornim planom Grada Novigrada predviñeno je proširenje postojeće radne zone na njenu jugoistočnu stranu za dodatnih 3,1 ha.

24

Tablica 10: Stanje infrastrukture – postojeća zona STRUJA Da PLIN Ne

VODA Da TELEFON Da


Zona Vidal proteže se uz državnu prometnicu Novigrad – Buje te je udaljena 5 kilometara od istarskog ipsilona. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Unutar zone djeluju poduzetnici koji razvijaju nove tehnologije poput tvrtke „Solaris“ gdje je otvoreno 50 novih radnih mjesta.

Prostornim planom Grada Novigrada predviñeno je proširenje postojeće radne zone na njenu jugoistočnu stranu.

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje zone iznose 5,7 milijuna kuna. Planira se da bi zona trebala biti u potpunosti dovršena do 2011. godine.

Napravljeno: projektna dokumentacija infrastruktura - ceste i prilazi, odvodnja, voda, struja, telefon (Vidal I)

Preostaje za napraviti: plin (Vidal I i Vidal II); projektna dokumentacija i cjelokupna infrastruktura (Vidal II).


Grad Novigrad 8.135.709,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture


MINGORP 2.250.000,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

UKUPNO 13.294.169,00

1.3.1.4. OPĆINA ŽMINJ ZONA ŽMINJ

Poduzetnička zona «Žminj» prostire se na površini od 26 ha i regulirana je Prostornim planom ureñenja Općine Žminj i Urbanističkim planom ureñenja. Navedena zona je u funkciji i u njoj djeluje 10 poduzetnika koji zapošljavaju 120 djelatnika. Prema planu poslovanje u zoni namjerava pokrenuti 10 poduzetnika koji bi zaposlili 100 novih djelatnika.

Zona je djelomično opremljena infrastrukturom.


VODA Da TELEFON Da

ODVODNJA Djelomično CESTE Da

25

Zona Žminj proteže se uz državnu prometnicu Žminj – Pazin te je udaljena 500 metara od čvorišta istarskog «Y». Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Unutar zone nema zemljišta u državnom vlasništvu.

Napravljeno: projektna dokumentacija, infrastruktura – struja, voda, telefon ceste i prilazi, odvodnja – djelomično.

Preostaje za napraviti: dovršetak cestovne infrastrukture i odvodnja; plin u potpunosti

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje zone iznose 7,0 milijuna kuna. Planirani dovršetak zone je 2012. godine.


Općina Žminj 2.515.213,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture



UKUPNO 6.815.213,00

1.3.1.5. OPĆINA KAŠTELIR-LABINCI ZONA LABINCI

Poduzetnička zona «Labinci» površine je 15,7 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Zona je parcelizirana i u njoj djeluje 26 poduzetnika koji zapošljavaju 131 djelatnika, dok je u planu ulazak u zonu još 20 novih poduzetnika koji planiraju otvoriti 150 novih radnih mjesta. U planu je širenje zone za dodatnih 4 ha.


Tablica 14: Stanje infrastrukture STRUJA Djelomično PLIN Ne

VODA Djelomično TELEFON Djelomično

ODVODNJA Ne CESTE Djelomično

Zona Labinci proteže se uz županijsku prometnicu Poreč – Labinci, odnosno udaljena je 7 km od državne ceste Poreč - Novigrad. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.


Napravljeno: projektna dokumentacija, infrastruktura - ceste i prilazi, voda, struja, telefon djelomično

Preostaje za napraviti: infrastruktura (ceste i prilazi, voda, struja, telefon, plin).

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje s planiranim proširenjem zone iznose 4,4 milijuna kuna. Potpuni dovršetak zone planira se za 2012. godinu.

26


Općina Kaštelir Labinci 1.987.970,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture



ostali 1.748.500,00 Izgradnja infrastrukture

UKUPNO 6.136.470,00

1.3.1.6. GRAD PAZIN ZONA CIBURI

Poduzetnička zona «Ciburi» prostire se na površini od 18,9 ha. Zona je regulirana prostornim planom ureñenja te je izvršena parcelacija zemljišta. Veličina pojedinačnih čestica se kreće od 1.600 – 26.487 m2. Unutar zone aktivna su 4 poduzetnika, koji zapošljavaju 60 djelatnika. Prema planu u zoni bi svoje poslovanje trebalo započeti još 11 poduzetnika koji bi trebali zaposliti novih 120 djelatnika.



VODA Da TELEFON Djelomično


Zona Ciburi proteže se uz državnu prometnicu Žminj – Pazin s istočne strane, odnosno sa zapadne strane zone graniči s koridorom istarskog «Y». Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.


Napravljeno: projektna dokumentacija, infrastruktura (voda) – potpuno Infrastruktura (ceste i prilazi, struja, telefon) - djelomično

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija, infrastruktura (ceste i prilazi, telefon, struja) - dovršetak; plin i odvodnja - potpuno

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje zone iznose 25,9 milijuna kuna. Dovršetak izgradnje zone planira se do 2012. godine.

27


Grad Pazin 1.360.513,75 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture



UKUPNO 7.060.513,75

1.3.1.7. OPĆINA SVETVINČENAT - ZONA BIBIĆI

Poduzetnička zona «Bibići» prostire se na površini od 17 ha. Ova zona je regulirana prostornim planom ureñenja. Unutar zone je trenutno aktivno 13 poduzetnika, koji zapošljavaju 50 djelatnika. Tri poduzetnika su u fazi pripreme koji bi trebali zaposliti ukupno 30 novih djelatnika.

Dio zone koji je reguliran DPU-om je djelomično opremljen infrastrukturom, dok će se ostatak opremati nakon donošenja UPU-a.



VODA Da TELEFON Djelomično

ODVODNJA Djelomično CESTE Djelomično

Zona Bibići proteže se uz državnu prometnicu Vodnjan – Svetvinčenat. Pitanje odvoza otpada riješeno je putem koncesionara za cijelu općinu. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.


Napravljeno: projektna dokumentacija,infrastruktura – voda i struja te djelomično – odvodnja, ceste i telefon.

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija, infrastruktura – dovršetak (ceste i prilazi, odvodnja, telefon) te plin u potpunosti.

Troškovnici za dovršenje izgradnje i opremanje prvog dijela zone iznose milijun kuna a dovršetak cjelokupne zone planira se do 2012. godine.


Općina Svetvinčenat 1.739.178,05 izgradnja infrastrukture

Istarska županija 800.000,00 izgradnja infrastrukture

MINGORP 1.460.000,00 Projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

UKUPNO 3.999.178,05

28

1.3.1.8. GRAD BUZET ZONA MAŽINJICA

Poduzetnička zona «Mažinjica» prostire se na površini od 28 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Unutar zone djeluje 10 poduzetnika koji zapošljavaju 208 djelatnika. Predviñen je ulazak u zonu za 10 novih poduzetnika koji bi trebali zaposliti 220 novih djelatnika.



VODA Da TELEFON Da


Zona Mažinjica proteže se uz državnu prometnicu Buzet – Požane (granični prijelaz). Pitanje odvoza otpada riješeno je s lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Unutar zone je zemljište površine 1.850 m² u državnom vlasništvu.

Napravljeno: projektna dokumentacija, infrastruktura (voda, struja, telefon) i djelomično (odvodnja i ceste).

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija, infrastruktura - plin te ceste i prilazi, odvodnja – dovršetak.

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje zone iznose 10,4 milijuna kuna.


Grad Buzet 3.994.209,99 Projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

Istarska županija 100.000,00 Projektna dokumentacija

Fond za regionalni razvoj

400.000,00 Projektna dokumentacija, infrastruktura

MINGORP 720.000,00 Projektna dokumentacija, infrastruktura

UKUPNO 5.214.202,99

1.3.1.9. OPĆINA LUPOGLAV ZONA LUPOGLAV

Poduzetnička zona «Lupoglav» planirana je prostornim planom koji je donesen u prosincu 2003. godine. Površina zone je 90 ha. Zona je u fazi pripreme za izgradnju i u njoj nema poduzetnika. U tijeku je prva faza ureñenja zone obuhvata 19 ha za koju je UPU donesen. Interes za ulazak u zonu iskazala su tri trgovačka društva koja u samom početku planiraju zaposliti 50 djelatnika.


29

Tablica 22: Stanje infrastrukture STRUJA Ne PLIN Ne



Zona Lupoglav proteže se uz državnu prometnicu Lupoglav – Buzet. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša. Troškovnici za opremanje dijela zone u prvoj fazi iznose 8,2 milijuna kuna.

Napravljeno: projektna dokumentacija,infrastruktura (voda i telefon) – djelomično te ceste do ulaza u zonu.

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija, infrastruktura – voda, ceste, telefon – dovršetak te plin, struja, odvodnja – u potpunosti.


Općina Lupoglav 1.410.000,00 Projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture


UKUPNO 1.880.000,00

1.3.1.10. OPĆINA VIŠNJAN - ZONA MILANEZI

Poduzetnička zona «Milanezi» definirana je Prostornim planom ureñenja Općine Višnjan. Površina obuhvata zone je 21,4 ha. Zona je u fazi pripreme za izgradnju. Iskazan je veliki poduzetnički potencijal i veliko zanimanje za ulazak u zonu, te se predviña 50 novih poduzetnika koji bi trebali zaposliti 360 novih djelatnika.

Zona je djelomično opremljena potrebnom infrastrukturom. 2007. godine donesen je Urbanistički plan ureñenja.


VODA Djelomično TELEFON Ne


Zona Milanezi smještena je južno od naselja Višnjan i istarskog «Y», a udaljena je od čvorišta Višnjan izlaz C za Poreč 300m. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Napravljeno: projektna dokumentacija,infrastruktura (struja, voda, odvodnja ceste, telefon) - djelomično

Preostaje za napraviti: dovršetak cjelokupne infrastrukture

Troškovnici za opremanje zone u prvoj fazi iznose 37,8 milijuna kuna.

30


Općina Višnjan 1.603.828,42 Prostorno planska dokumentacija, projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

Istarska županija 100.000,00 Infrastruktura - prometnice

UKUPNO 1.703.828,42

1.3.1.11. GRAD BUZET - ZONA MALA HUBA

Poduzetnička zona «Mala Huba» prostire se na površini od 15 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Parcelacija nije izvršena, a zona je u funkciji i u njoj djeluje 7 poduzetnika koji zapošljavaju 90 djelatnika. Planira se da će u zoni početi poslovati 8 novih poduzetnika koji će zaposliti 150 novih djelatnika.

Zona je djelomično opremljena infrastrukturom. Urbanistički plan ureñenja je donesen.


VODA Da TELEFON Da

ODVODNJA Djelomično CESTE Ne

Zona Mala Huba smještena uz državnu cestu Buzet – Požane (granični prijelaz). Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Napravljeno: projektna dokumentacija,infrastruktura – voda i telefon te struja i odvodnja - djelomično.

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija, infrastruktura - struja, odvodnja – dovršetak te plin i ceste u potpunosti.

Troškovnici za opremanje zone iznose 4,6 milijuna kuna.


Grad Buzet 1.139.000,00 Projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture


MINGORP 630.000,00 Projektna dokumentacija

UKUPNO 2.069.000,00

1.3.1.12. GRAD ROVINJ ZONA GRIPOLE SPINE

31

Poduzetnička zona «Gripole – Spine» površine je 60 ha i regulirana je UPU-a poduzetničke zone “Gripole Spine” Unutar zone posluje 4 poduzetnika koji zapošljavaju 115 djelatnika. Parcelacijski elaborat je napravljen za prvi dio zone površine 17,7 ha.



VODA Da TELEFON Da


Zona Gripole – Spine smještena 1 km od županijske prometnice Rovinj – Poreč. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Unutar zone, u trupu predviñene prometnice 2.500 m2 zemljišta je u državnom vlasništvu. Izvan trupa ceste, 7,5 ha je u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Za realizaciju zone potrebno je u što kraćem vremenskom roku zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske predati u vlasništvo Grada Rovinja. Nadalje, u siječnju 2003. godine izdana je lokacijska dozvola za prometnicu u zoni, no unatoč predanom zahtjevu za izvlaštenje Uredu državne uprave – imovinsko pravnoj službi, procedura je prespora i zbog nemogućnosti rješavanja otkupa dijela zemljišta za izgradnju prometnice, nemoguće je izdavanje grañevinskih dozvola.

Napravljeno: infrastruktura – struja, voda, telefon te ceste djelomično

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija, infrastruktura - odvodnja, plin te dovršetak cestovne infrastrukture.

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje zone iznose 14 milijuna kuna.


Grad Rovinj 13.599.827,00 Projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

Istarska županija 400.000,00 Projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture


UKUPNO 15.519.827,00

1.3.1.13. GRAD BUJE ZONA BUJE

Poduzetnička zona Buje površine je 2,5 ha i regulirana je urbanističkim planom ureñenja. Prosječna veličina čestica je 1.500 m2. Unutar zone posluje 9 poduzetnika koji zapošljavaju 61-og djelatnika. Planira se smještaj još 5 poduzeća unutar zone.

Zona je većim dijelom opremljena potrebnom infrastrukturom.


32

VODA Da TELEFON Da


Zona Buje proteže se uz državnu prometnicu Buje – Kaštel (granični prijelaz). Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Napravljeno: infrastruktura – struja, voda, odvodnja, telefon, ceste

Preostaje za napraviti: plin


Tablica 31: Uložena sredstva u ureñenje zone po izvorima i namjenama Opis ulaganja Ulaganja u kn Namjena

Grad Buje 3.780.000,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

Istarska županija 900.000,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

MINGORP 300.000,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

ostali 550.000,00 Izgradnja infrastrukture

UKUPNO 5.530.000,00

1.3.1.14. GRAD POREČ ZONA BUIĆI-ŽBANDAJ

Poduzetnička zona «Buići – Žbandaj» udreñena je prostornim planom ureñenja koji je na snazi.- Ukupna površina navedene zone je 90 ha. U prvoj kontaktnoj zoni uz magistralnu cestu Poreč-Baderna planirano je područje većih pogona, trgovine na veliko i skladišta s parcelama veličine 2.500 – 10.000 m2. Trenutno u zoni djeluje 35 poduzetnika koji zapošljavaju 50 djelatnika. Dovoñenjem u funkciju prve faze zone trebalo bi se zaposliti 100 novih djelatnika.

Zona je djelomično opremljena infrastrukturom. Urbanistički plan ureñenja je donesen.


VODA Da TELEFON Da


Zona se proteže uz županijsku prometnicu Baderna – Poreč. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Prvi dio zone (28 ha) je u potpunosti opremljen, te je zona svečano otvoren 1. svibnja 2009.


33

Napravljeno (I. faza): infrastruktura – struja, voda, odvodnja, telefon, ceste

Preostaje za napraviti: plin (I. faza), cjelokupna infrastruktura


Grad Poreč 27.178.413,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture


MINGORP 3.050.000,00 projektna dokumentacija i izgradnja infrasturkture

UKUPNO 31.065.565,67

1.3.1.15. GRAD UMAG ZONA UNGARIJA

Poduzetnička zona «Ungarija» ureñena je Prostornim planom ureñenja Grada Umaga, a osnovana je 1993. godine. Ukupna površina navedene zone je 29,5 ha. U navedenoj zoni djeluje 3 poduzetnika koji zapošljavaju 324 djelatnika. Planom opremanja i proširenja zone želi se omogućiti prostorna rješenja za dodatnih 13 poduzetnika koji bi zaposlili novih 400 djelatnika.

Zona je djelomično opremljena infrastrukturom. U zoni je na snazi detaljni plan ureñenja.




Zona se proteže uz županijsku prometnicu Umag – Dragonja (granični prijelaz). Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Unutar zone nema zemljišta u vlasništvu države.


Napravljeno: infrastruktura - struja, voda, odvodnja, ceste u zoni - djelomično

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija i infrastruktura – plin, telefon te dovršetak infrastrukture u zoni (struja, voda, odvodnja, ceste)


Grad Umag 11.141.128,41 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture

Istarska županija 1.050.000,00 izgradnja infrastrukture

34


UKUPNO 14.391.128,41

1.3.1.16. OPCINA TINJAN ZONA BUTORI

Poduzetnička zona «Butori» odreñena je Prostornim planom ureñenja Općine Tinjan, a osnovana je 2004. godine. Ukupna površina navedene zone je 3,4 ha, a zemljište je u privatnom vlasništvu (tri vlasnika). Zona trenutno nije u funkciji a planom opremanja i proširenja zone želi se omogućiti prostorna rješenja za 10-15 poduzetnika.

Zona nije opremljena potrebnom infrastrukturom.


VODA Ne TELEFON Ne


Zona se proteže uz županijsku prometnicu Pazin – Poreč. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.


Napravljeno: infrastruktura – ceste do zone

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija i infrastruktura – struja, voda, odvodnja, plin, telefon, ceste u zoni

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje prvog dijela zone iznose 1,6 milijuna kuna.


Općina Tinjan 50.000,00 izgradnja infrastrukture


UKUPNO 150.000,00

1.3.1.17. OPĆINA VRSAR - ZONA NEON

Poduzetnička zona «Neon» odreñena je Prostornim planom ureñenja Općine Vrsar, a osnovana je 2004. godine. Ukupna površina navedene zone je 7,5 ha. U navedenoj zoni djeluje trenutno 1 poduzetnik koji zapošljava 43 djelatnika. Maksimalna dopuštena izgrañenost je 50%. Parceliranjem zone predviña se 15 grañevinskih parcela.

Zona je djelomično opremljena potrebnom infrastrukturom.

Tablica 38: Stanje infrastrukture

35

STRUJA Djelomično PLIN Ne



Zona se nalazi u neposrednoj blizini županijske prometnice Vrsar – Vodnjan. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.


Napravljeno: infrastruktura – struja, voda, telefon, ceste - djelomično

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija i infrastruktura – struja, voda, telefon, ceste – dovršetak te odvodnja i plin – u potpunosti

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje prve faze zone iznose 9,2 milijuna kuna.


Istarska županija 50.000,00 projektna dokumentacija

UKUPNO 50.000,00

1.3.1.18. OPĆINA BARBAN - ZONA BARBAN

Poduzetnička zona «Barban» planirana je Prostornim planom ureñenja Općine Barban. Ukupna površina navedene zone je 23 ha. U vlasništvu Republike Hrvatske je 7,7 ha, te je glede toga upućen Zahtjev prema Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prijenos vlasništva u korist općine. U prvoj fazi ureñenja zone planirano je ureñenje 7,7 ha.



VODA Ne TELEFON Ne

ODVODNJA Ne CESTE Ne

Zona se nalazi u neposrednoj blizini županijskih prometnica Barban Vodnjan i Barban – Žminj te državne ceste Pula - Rijeka. Udaljenost od istarskog Y je 13 km. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Napravljeno: infrastruktura – ceste do zone

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija i infrastruktura – struja, voda, odvodnja, plin, telefon, ceste u zoni

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje prve faze zone iznose 9,2 milijuna kuna.


36

Općina Barban 280.000,00 Studija isplativosti izgradnje poslovne zone; prostorno planska dokumentacija

Istarska županija 150.000,00 Studija isplativosti izgradnje poslovne zone; prostorno planska dokumentacija

UKUPNO 430.000,00

1.3.1.19. GRAD VODNJAN ZONA TISON

Poduzetnička zona «Tison» prostire se na površini od 378 ha i regulirana je UPU-a Tison. Grad Vodnjan je 35%-tni vlasnik zemljišta, dok je ostatak zemljišta u privatnom vlasništvu te jedan dio u vlasništvu države. Parcelacija zone nije izvršena. Udio bruto izgrañenosti na svakoj pojedinoj parceli može biti min. 10% i max. 50%, a za ukupnu zonu 35 Unutar zone nema aktivnih poslovnih subjekata.


VODA Ne TELEFON Ne


Zona se nalazi u neposrednoj blizini županijske prometnice Vodnjan - Barban. Pored same zone Tison prolazi najnoviji krak istarskog «Y» od Vodnjana do Pule s kojeg postoji direktni odvojak u zonu. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Planirano je spajanje zone na dalekovod Plomin – Vodnjan TS 220/110 kV čime se može osigurati električna energija snage 40 MW. Razvojem projekta plinofikacije Istarske županije, na udaljenosti od 200 m od zone prolazi plinovod Pula – Karlovac promjera 800 mm (32") i pritiska od 80 bara čime se može osigurati godišnji kapacitet od 5,5 mld. m3 plina. Na južnoj strani zone prolazi glavni vodovod Butonega – Pula promjera cijevi od 700 mm čime se osigurava mogućnost korištenja vode od 450 m3/h.

Napravljeno: prostorno planska dokumentacija

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija i infrastruktura – struja, voda, odvodnja, plin, telefon, ceste u zoni.

Troškovnici za izgradnju i opremanje zone iznose 32,2 milijuna kuna.


Grad Vodnjan 1.715.800,00 Projektna dokumentacija; studija prostornih mogućnosti; Urbanistički plan ureñenja zone (u postupku)

UKUPNO 1.715.800,00

1.3.1.20. OPĆINA LIŽNJAN ZONA AERODROM PULA

Poduzetnička zona nije osnovana. Za potrebe mogućeg direktnog stranog ulaganja u područje visoke tehnologije, od MORH-a je zatražena prenamjena zemljišta na području aerodroma Pula.

37

Zona je većim dijelom opremljena potrebnom infrastrukturom.


VODA Da TELEFON Da


Zona se nalazi u neposrednoj blizini državne prometnice Pula - Barban. Zona je unutar područja vojnog, odnosno civilnog aerodroma Pula. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Zemljište je u vlasništvu MORH-a. Traži se dugoročna koncesija nad dijelom zrakoplovne baze Pula u vlasništvu MORH-a u korist Istarske razvojne agencije (IDA) na rok od 33 godine, za provedbu civilnih programa.

1.3.1.21. OPĆINA RAŠA - ZONA RAŠA

Poduzetnička zona «Raša» prostire se na površini od 200 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Općina Raša je 100%-tni vlasnik zemljišta. Parcelacija zone nije izvršena. Udio bruto izgrañenosti na svakoj pojedinoj parceli može biti min. 10% i max. 50%, a za ukupnu zonu 35%. Odnos prema neto izgrañenosti nije definiran, ali očekuje se koeficijent 1. U području navedene zone izgrañen je jedan poslovni objekt.





Zona se proteže uz magistralnu cestu Most Raša – Labin. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Poduzetnička zona «Raša» ima izuzetan geostrateški položaj jer je povezana s cestovnim, željezničkim i brodskim komunikacijama, a u okolini postoji suficit kvalificirane radne snage, posebice metalske struke. U neposrednoj blizini zone nalazi se i bescarinska zona, odnosno trgovačka luka.



1.3.1.22. OPĆINA PIĆAN - ZONA POTPIĆAN

Poduzetnička zona «Potpićan» prostire se na površini od 120 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Parcelacija zone nije izvršena. U području zone aktivno je 12 poslovnih subjekata koji zapošljavaju 160 djelatnika. U zoni je ostvarena investicija danske firme Rockwool u vrijednosti od 75 milijuna Eura.

Zona je djelomično opremljena potrebnom infrastrukturom.

38

Tablica 46: Stanje infrastrukture STRUJA Djelomično PLIN Djelomično

VODA Djelomično TELEFON Da


Zona se proteže uz magistralnu cestu Potpićan – Pazin. Pitanje odvoza otpada riješeno je lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

Unutar zone zemljištE je u vlasništvu države i Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Napravljeno: infrastruktura – telefon te struja, voda, ceste, plin (djelomično)

Preostaje za napraviti: projektna dokumentacija i infrastruktura – odvodnja te struja, voda, plin, ceste u zoni –dovršetak.

Troškovnici za dovršenje izgradnje i ukupno opremanje prvog dijela zone iznose 9,8 milijuna kuna.


Općina Pićan 372.398,10 projektna dokumentacija i izgradnja infrastrukture


MINGORP 600.000,00 izgradnja infrastrukture

ostali 5.309.874,64 Izgradnja infrastrukture

UKUPNO 8.032.272,74

1.3.1.23. OPĆINA BRTONIGLA - ZONA ŠTRPE

Poduzetnička zona «Štrpe» prostire se na površini od 4,5 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Parcelacija zone nije izvršena. Za ulazak u zonu svoj interes iskazalo je 4 poduzetnika, koji imaju u planu zaposliti 134 djelatnika.



VODA Ne TELEFON Ne


Zona ima izuzetno povoljan geopoložaj, obzirom da se nalazi u neposrednoj blizini istarskog Y, u blizini čvorišta Novigrad s istočne strane, te državnu cestu D-301 Novigrad-Bužinija-Nova Vas-Ponte Porton sa sjeverne strane. Pitanje odvoza otpada riješeno je s lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

39

Nakon upućenog Zahtjev prema Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prijenos vlasništva u korist općine, navedeno zemljište dodijeljeno je u vlasništvo Općine Brtonigla.


Općina Brtonigla 102.175,00 Projektna i prostorno planska dokumentacija;

UKUPNO 102.175,00

1.3.1.24. OPĆINA SV.NEDELJA - ZONA NEDEŠĆINA

Poduzetnička zona «Nedešćina» prostire se na površini od 8 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Parcelacija zone nije izvršena. Za ulazak u zonu svoj interes iskazalo je 7 poduzetnika.



VODA Ne TELEFON Ne


U blizini zone prolazi državna cseta D66 Pula – Matulji. Istarski Y s čvorom Pazin nalazi se na udaljenosti od 20 kilometara.

Pitanje odvoza otpada riješeno je s lokalnim komunalnim poduzećem. Poštuju se svi propisi za očuvanje okoliša.

U vlasništvu Republike Hrvatske je 8 ha te je glede toga upućen Zahtjev prema Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prijenos vlasništva u korist općine.


Istarska županija 800.000,00 Projektna i prostorno planska dokumentacija

Općina Sv.Nedelja 364.200,00

UKUPNO 1.164.200,00

1.3.1.25. OPĆINA BALE - ZONA MONKAŠTEL

Poduzetnička zona «Monkaštel» prostire se na površini od 3 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Parcelacija zone nije izvršena. Za ulazak u zonu svoj interes iskazalo je 9 poduzetnika koji bi zaposlili 134 djelatnika.



VODA Ne TELEFON Ne


40

Uz samu zonu prolazi županijska cesta D21 Brajkovići - Bale - Vodnjan. Istarski „Y“ prolazi općinom Bale, te se čvor Kanfanar nalazi na udaljenosti od 5 kilometara.


U vlasništvu Republike Hrvatske je 1,5 ha te je glede toga upućen Zahtjev prema Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prijenos vlasništva u korist općine.


Općina Bale 242.750,00 Projektna i prostorno planska dokumentacija;

UKUPNO 242.750,00

1.3.1.26. OPĆINA SV.PETAR U ŠUMI - ZONA ŠKRIPELJ

Poduzetnička zona «Škripelj» prostire se na površini od 13,8 ha i regulirana je prostornim planom ureñenja. Parcelacija zone nije izvršena. Zona je formirana oko industrijskog objekta „Puris“, djelomično je komunalno opremljena i to u prostoru na kojem se nalazi navedeni gospodarski objekt, dok je ostali dio komunalno i prometno neopremljen.

Tablica 54: Stanje infrastrukture STRUJA Djelomično PLIN Djelomično



Zona je smještena u zapadnom dijelu Općine. Prometno je povezana s ostalim dijelovima istarske županije, na udaljenosti od 2 kilometra od zone prolazi željeznička pruga. Udaljenost Istarskog „Y“ iznosi 5 kilometara.


U vlasništvu Republike Hrvatske je 1,6 ha, te je glede toga upućen Zahtjev prema Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prijenos vlasništva u korist općine.

41

Tablica 55: Rekapitulacija ulaganja u poduzetničke zone Istarske županije

ZONA POVRŠINA PLAN

ŠIRENJA POSL.

SUBJEKTI ZAPOSLENI PLAN

SUBJEKTI PLAN

ZAPOSLENOST POTREBNA ULAGANJA DOSAD ULOŽENO RH IŽ JLS ostali

Galižana 18,5 53,5 25 500 2.408.000 12.412.000,00 4.500.000,00 2.250.000,00 5.662.000,00

Vinež, Labin 20 13 450 9 250 8.500.000 10.730.000,00 3.850.000,00 3.030.000,00 3.850.000,00

Vidal 10,4 8 320 13.294.169,00 2.250.000,00 2.908.460,00 8.135.709,00

Žminj 26 10 120 10 100 7.000.000 6.815.213,00 2.600.000,00 1.700.000,00 2.515.213,00

Labinci, Kaštelir Labinci 15,7 4 26 131 20 150 6.136.470,00 1.180.000,00 1.220.000,00 1.987.970,00 1.748.500

Ciburi, Pazin 18,9 4 60 11 120 7.060.514,26 2.400.000,00 3.300.000,00 1.360.514,26

Bibići, Svetvinčenat 3 15 8 40 3 10 250.000 3.999.178,05 1.460.000,00 800.000,00 1.739.178,05

Mažinjica, Buzet 28 10 208 5.214.202,99 1.120.000,00 100.000,00 3.994.202,99

Lupoglav 90 0 0 8.710.000 1.880.000,00 0,00 470.000,00 1.410.000,00

Milanezi, Višnjan 18 0 0 70 400 52.840.980 1.703.828,42 0,00 100.000,00 1.603.828,42

Mala Huba, Buzet 15,7 7 90 2.069.000,00 630.000,00 300.000,00 1.139.000,00

Gripole Spine, Rovinj 60 4 115 15.519.827,00 1.520.000,00 400.000,00 13.599.827,00

Buje 2,5 9 61 5.530.000,00 300.000,00 900.000,00 4.330.000,00

Buići-Žbandaj, Poreč 28 62 7 35 25 100 54.243.326 31.065.844,59 3.050.000,00 837.152,67 27.178.691,92

Ungarija, Umag 29,5 3 324 13 400 9.652.714 14.391.128,41 2.200.000,00 1.050.000,00 11.141.128,41

42

Neon, Vrsar 7,5 1 43 50.000,00 0,00 50.000,00 0,00

Tison, Vodnjan 400 0 0 38.590.000 1.715.800,00 0,00 0,00 1.715.800,00

Potpićan, Pićan 120 12 160 8.032.272,74 600.000,00 1.750.000,00 372.398,10 5.309.874

Butori, Tinjan 3,4 0 0 150.000,00 0,00 100.000,00 50.000,00

Barban 9,7 13,8 0 0 0 0 2.000.000 430.000,00 0,00 150.000,00 280.000,00

Nedešćina, Sv. Nedelja 8 0 0 1.164.200,00 0,00 800.000,00 364.200,00

Štrpe, Brtonigla 4,5 0 0 35.118.725 102.175,00 0,00 0,00 102.175,00

Aerodrom, Ližnjan 0 0 0,00

Raša 200 0 0 600.000,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00

Bale 3 247.750,00 0,00 0,00 247.750,00

Sv. Petar u šumi 13,8

UKUPNO 1137,3 148,3 147 2657 161 1530 219.313.745,00 150.065.823,46 27.860.000,00 22.415.612,67 92.731.836,15 7.058.374

43

1.3.2. Poduzetnički inkubator „Izazov“

Glavni cilj je pružanje kvalitetne podrške osnivanju i održivom razvoju obrta, malih i srednjih poduzeća u Istarskoj županiji kroz pokretanje poduzetničkog inkubatora i kontinuiranu edukaciju.

Ciljevi poduzetničkog inkubatora su:

• olakšavanje poduzetnicima pokretanja vlastitog posla putem osnivanja poduzetničkog inkubatora, posebice namijenjenog mladim ljudima nakon završetka školovanja

• pružanje servisa poduzetnicima u inkubatoru u obliku tehničke i savjetodavne podrške (putem osposobljavanja i opremanja uredskih i zajedničkih prostora, consulting, trening poduzetnika, djelovanje info punkta, otvorenog telefona, Internet portala)

• pružanje usluga edukacije kako početnicima, tako i postojećim poduzetnicima, pokrivajući teme upravljanja malim i srednjim poduzećima, marketinga, izrade poslovnog plana, informatike, poreznog sustava, računovodstva, financijskog planiranja

• olakšano financiranje putem djelovanja jamstvenog fonda

• stvaranje Internet portala

Iz dosadašnjeg iskustva rada s poduzetnicima, razgovora s njima i uvida u razloge odustajanja od realizacije njihovih poduzetničkih projekata, prepoznali smo veliku prepreku ostvarenju početničkih poduzetničkih ideja. IDA-inim projektom pokretanja poduzetničkog inkubatora planira se pomoći prvenstveno mladim ljudima koji posjeduju perspektivnu poduzetničku ideju. U kolovozu 2003. godine IDA je kupila poslovni prostor u centru Pule veličine 740 m2 u roh bau izvedbi pogodan za osnivanje inkubatora, koji je zahtjevao ulaganje u ureñenje interijera.

Unutar IDA d.o.o osnovana je poslovna jedinica Poduzetnički inkubator „Izazov“ dimenzija cca 450 m2. Opremljeno je deset ureda (od 15 do 25 m2) sa pisaćim stolom, namještajem, kompjutorom, telefonom i stolicama koji mogu prihvatiti nove poduzetnike. U prostorima inkubatora nalazi se recepcija, čajna kuhinja i sanitarni čvor te osiguran pristup dvorani i sali za sastanke.

U veljači 2005 godine IDA d.o.o je raspisala prvi natječaj za korištenje prostora PI IZAZOV. Ugovor za korištenje prostora poduzetničkog inkubatora „Izazov“ traje od šest mjeseci do tri godine, jer se nakon tog vremena pretpostavlja da poduzetnik ima jasne ideje i pravu predodžbu izvodljivosti i isplativosti svoje prvotne ideje, te kojim putem krenuti.

Poduzetnički inkubator nudi poduzetnicima ureñene i opremljene uredske prostore, uz cijenu najma nižom od tržišne, a osim toga i cijeli niz savjetodavnih usluga potrebnih u periodu osnivanja i početka poslovanja novog poduzeća. Zakupnina za poslovne prostore biti će usklañena s tržišnom cijenom najma, s tim da se prvih tri mjeseca korištenja zakup ne plaća, za prvu godinu korištenja zakup se plaća 25 posto, za drugu se plaća 50 posto a za treću godinu korištenja 75 posto utvrñenog iznosa. Ukoliko poduzetnik pruža ostalim poduzetnicima u inkubatoru specifične usluge moguće je da poduzetnik ostane i nakon tri godine ali u tom slučaju plaća 100% tržišnu vrijednost najma. Poduzetnicima će se odrediti rok za realizaciju

44

njihovog poslovnog projekta, u kojem će se vidjeti ima li ideja perspektivu na tržištu, odnosno da li je profitabilna. Namjera je pomoći poduzetnicima u samom početku njihova poslovanja, na način da im se taj težak proces olakša nižim troškovima, ali ne i besplatno kako bi odmah iskusili stvarnost poslovnog života.

U prostorima inkubatora organiziraju se edukativni seminari i radionice na temu upravljanja malim i srednjim poduzećima, marketinga, izrade poslovnog plana, informatike, poreznog sustava, računovodstva i financijskog planiranja, a uspješnost poduzetničkih projekata bit će procijenjena primjenom softwarea za njihovu evaluaciju, što je svakako jeftinije i bezbolnije rješenje od „metode pokušaja i pogrešaka“.

Zatim, u planu je da poduzetnici imaju mogućnost predstavljanja svojih proizvoda i usluga na jedinstvenom Internet portalu inkubatora.

Tablica 56: Popis inkubiranih poduzeća i njihovih djelatnosti s brojem zaposlenih od 2005. godine

POPIS TVRTKI DJELATNOST BROJ ZAPOSLENIH

U inkubatoru

Inkubirano

Eurokonzalting, obrt iz Pule Izrada investicijskih elaborata i poslovnih planova

4 x

Sedam i pol d.o.o. iz Pule Promocija i izvoz istarskih proizvoda

2 x

Infobip d.o.o Pula Informacijsko-tehnološka djelatnost

108 x

Prosper, obrt iz Pule Knigovodstvene i revizijske usluge

3 x

Microgrupa d.o.o. iz Splita, podružnica Pula

Konzalting i edukativne usluge

1 x

Freestyle, udruga iz Pule Organizacija sportsko-zabavnih dogañanja i ekologija

3 x

INFOPROGRES d.o.o. Pula Informacijsko-tehnološka djelatnost

6 x

MAMU d.o.o. iz Pule Marketing i konzalting 1 x

BIZ SUPORT obrt iz Ližnjana

Izrada investicijskih elaborata i poslovnih planova i konzalting

1 x

LANGO, obrt iz Pule Prevoditeljske usluge 1 x

MAXIMILIANO d.o.o. Pula Marketing i konzalting u turizmu

1 x

SMART, obrt iz Pule Instrukcije, poslovni planovi i računovodstvo

1 x

Ukupno 132

45

1.3.3. Veletržnica ribe Poreč

Izgradnja „Javne veletržnice ribe i otpremnog centra za školjkaše“ u Poreču započeta je u okviru projekta Fish.log. koji je financiran putem talijanskog zakona 84/01 čije je ukupna vrijednost 2.005.047,61 Eura.

Nositelj projekta je regija Friuli Venezia Giulia, dok su partneri u projektu talijanske regije Veneto i Emilia Romagna, Primorsko goranska županija, Istarska županija, konzorcij Uniprom iz Rima, agencija Informest iz Gorize, te Istarska razvojna agencija d.o.o. iz Pule.

Temeljni cilj, odnosno ideja projekta je organizacija sektora ribarstva te ribarskih djelatnika na području dvije hrvatske županije izgradnjom prvih dviju veletržnica ribe u Hrvatskoj, te izgradnjom i obnovom logističke infrastukture koja će biti na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima iz ribarskog sektora na području Primorsko goranske i Istarske županije.

Zajednička konvencija meñu partnerima o pokretanju projekta „Fish.log“ potpisana je dana 01. veljače 2004. godine u Riminiu, kojom su se partneri obvezali na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Ugovora, dok je 14. svibnja 2004. g. u Trstu održan „Kick-off“ sastanak koji je bio službeni start projekta.

Istarska županija je potpisivanjem Ugovora preuzela obvezu izrade Studije izvedivosti veletržnica ribe u Istarskoj i Primorsko goranskoj županiji, te izrade tehničkog projekta i dokumentacije kao i ishodovanja grañevinske dozvole za veletržnicu ribe u Poreču. Osim toga, aktivnosti Istarske županije obuhvaćale su i organizaciju promotivnih seminara i sastanaka vezanih uz projekt. Za te aktivnosti Istarska županija imala je predviñena sredstva u iznosu od 107.382,13 Eura iz sredstava talijanskog Zakona 84/01 odnosno 10.000,00 Eura iz vlastitih sredstava.

Nakon što je u veljači 2005. odabran izvoñač studije izvedivosti dviju veletržnica (Agronomski fakultet Zagreb) koja je dovršena u svibnju, Poglavarstvo Istarske županije je u srpnju mjesecu 2005. godine, donijelo Odluku o odabiru izvoñača projektne dokumentacije i pružanja konzultantskih usluga za ishoñenje grañevinske dozvole za veletržnicu ribe u Poreču (Urbis 72 d.d.).

Dana 02. veljače 2006. godine Upravni odjel za poljoprivredu Istarske županije predao je cjelokupnu tehničku dokumentaciju Istarskoj razvojnoj agenciji, te je dana 04. travnja izdano rješenje o izmjeni grañevinske dozvole izdane 23. prosinca 2005. (grañevinska dozvola prenijeta je na Istarsku razvojnu agenciju kao investitora). Time su stvoreni uvjeti da Istarska razvojna agencija koja je u projektu zadužena za izgradnju i opremanje veletržnice ribe u Poreču, objavi natječaj za odabir izvoñača radova izgradnje veletržnice kao i odabir nadzornog organa.

U svibnju 2006. godine objavljen je natječaj na osnovi kojega su pripremni radovi i radovi na izgradnji objekta započeli u lipnju odnosno srpnju 2006. godine (Vladimir Gortan d.d.). U travnju 2007. odabrani su izvoñači za elektroinstalacijske radove (Sveti Polo – San Polo d.o.o.) te za grañevinsko obrtničke radove – aluminijska bravarija i unutarnja bravarija (Staklo kom d.o.o.). Grañevinsko obrtnički radovi za dovršetak objekta ugovoreni su s tvrtkom Grading Kuk d.d. u rujnu 2007. godine dok su grañevinsko obrtnički radovi – okoliš (kolnička konstrukcija), hortikultura i zemljani radovi ugovoreni u studenom 2007. godine (Cesta d.o.o.).

46

Istarska razvojna agencija je za ostvarenje Ugovorom preuzetih obveza u projektu imala predviñena sredstva u iznosu od 647.250,00 Eura iz sredstava talijanskog Zakona 84/01 te 70.000,00 Eura sufinanciranja iz vlastitih sredstava.

Obzirom da sredstva osigurana iz projekta Fish.log nisu bila dostatna za izgradnju i opremanje objekta Istarska razvojna agencija je preostali dio investicije financirala iz vlastitih sredstava te iz kredita podignutog za tu namjenu.

Uporabna dozvola za rad veletržnice ribe u Poreču ishodovana je u rujnu 2008. godine.

1.3.4. Istarski velesajam

Posljednjih godina Istra bilježi porast sajamskih manifestacija, a snažno raste i broj sudionika (izlagača) i posjetitelja sajmova. Istarska županija trenutno ugošćuje desetak većih sajmova koji se pretežno organiziraju u većim urbanim sredinama – Puli i Poreču.

Današnji sajmovi u Istri odvijaju se u neadekvatnim prostorima i uvjetima koji ne priliče najrazvijenijoj županiji u Republici Hrvatskoj. Navedeni prostori nisu primarno grañeni za održavanje sajamskih manifestacija i kao takvi onemogućuju kvalitetno predstavljanje stvarnog potencijala naših gospodarstvenika i njihovo uključivanje u svjetske gospodarske tijekove. Stoga ne čudi da su najčešći problemi sajmova u Istri neriješena infrastruktura poput; premale površine izložbenog prostora, loša klimatizacija, nedostatak parkirališta, pratećih ugostiteljskih objekata, itd.

IDA aktivno sudjeluje na projektu Istarskog velesajma kao projekta koji će dati još veći zamah istarskom gospodarstvu. U projekt uz IDA-u kao nositelja još su uključeni: Grad Pula, Grad Vodnjan gospodarska komora, obrtnička komora. Jedna od predviñenih lokacija za smještaj budućeg istarskog velesajma je poslovni park Tison, sa idealnom lokacijom, u blizini autoceste, meñunarodnog aerodroma i najvećeg istarskog grada Pule. Urbanistički plan ureñenja Poslovnog parka Tison na području Grada Vodnjana usvojen je u 2010. godini, te su time stvoreni prostorno planski uvjeti za realizaciju projekta.

Projekt Istarskog velesajma prezentiran je na konferenciji u sklopu projekta R.O.S.A. Rete Organismi Sviluppo Adriatico, te je predstavljen partnerima iz regije Flandrija projekta „Izgradnja kapaciteta za gospodarsko prostorno planiranje u Hrvatskoj, s posebnom pažnjom usmjerenom na buduću poslovnu zonu Tison u Vodnjanu“.

Predviñeno je da se velesajamski prostor proteže na 15 hektara te je predviñeno u sklopu istarskog velesajma planirati i izgraditi kongresni i zabavni centar najviše razine.

Nakon ispitivanja više lokacija za izgradnju velesajma u Istarskoj županiji sa riješenom prostornom dokumentacijom, biti će odabrana najbolja lokacija za izgradnju velesajma.

U budućnost predstoji rješavanje pripremnih radova za početak investicije, rješavanje imovinskopravnih odnosa, izrada nacrta, zatvaranje financijske

47

konstrukcije te izgradnja infrastrukture do same parcele za izgradnju velesajma. Potrebno će biti i izabrati najbolji model organizacijskog oblika budućeg velesajma.

1.4. Razvoj ljudskih resursa

Strateški cilj 2.: Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard

Prioritet 2.3.: Razvoj ljudskih resursa

Mjera 2.3.4.: Razvoj i usavršavanje ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva

Mjera 2.3.5.: Cjeloživotno učenje

Mjera 2.3.6.: Stjecanje znanja i iskustva na meñunarodnoj razini

EDUKACIJA PODUZETNIKA I JAVNOG SEKTORA

Edukacija prema poduzetnicima držimo da će najveće efekte dati kod početnika. Poduzetnik početnik, najčešće je to jedna osoba ili obitelj, u početnim fazama uspostave vlastite tvrtke susreće se s nizom nepoznanica i novih situacija. Istovremeno, kada poduzetnik donosi odluku o počinjanju novog posla, otpočinje niz donošenja značajnih poslovnih odluka. Dobro razrañen program omogućuje donošenje kvalitetnih odluka i rast poduzeća, a na taj način poduzetnik smanjuje sve ostale vrste rizika, koji su u početnim fazama vrlo izraženi. Sadržaj edukacije poduzetniku treba dati odgovore na pitanja o tome kako da uspostavi organizaciju, raspodjelu poslova, kojim segmentom posla da se on sam bavi, a koje da prepusti drugim tvrtkama i ustanovama, itd..

Seminari za poduzetnike u fazi rasta i razvoja izvode se pojedinačno, tako da svaki predstavlja tematski zaokruženu i zasebnu cjelinu, a obuhvaćaju teme koje unapreñuju znanja i vještine potrebne poduzetnicima, Edukacija se radi s menadžmentom ali i s djelatnicima. Pružanjem usluga treninga ovome kadru neposredno bi se djelovalo na uspješnost poslovanja, posredno bi se omogućilo i vlasniku da uz kvalitetno osoblje u svojoj firmi ima više vremena za vlastito obrazovanje, budući da je, i faktor vrijeme limitirajući za odaziv na trening.

Seminari za javni sektor izvode se pojedinačno, tako da svaki predstavlja tematski zaokruženu i zasebnu cjelinu, a obuhvaćaju teme koje unapreñuju znanja i vještine potrebne javnog sektora. U svojem poslovanju poduzetnici dnevno dolaze u doticaj s zaposlenim u javnom sektoru, a glavni smisao provedbe ove edukacije je upoznati djelatnike s programom razvoja poduzetništva na državnoj i županijskoj razini te mogućnostima iskorištavanja financijskih sredstava Europske unije. Teme seminara bile su sljedeće: Poslovni plan, Primjena modela JPP U RH, Vještine prodaje, Priprema za domaća i strana ulaganja, Kako poslovati u krizi, Tajne gerila marketinga, Kako učinkovito upravljati porezom na dobit, CIP financijski instrumenti, EU politike za MSP sektor, Intelektualno vlasništvo, Poticanje inovacija, Priprema projektnog prijedloga, Upravljanje projektnim ciklusom, Upravljanje rizicima, Osnove marketinga, Kreiranje branda, Poslovno planiranje i izrada poslovnog plana, Analiza financijskih izvještaja poduzeća, Vještine

48

pregovaranja i govorne vještine, Osnove rada na računalu, Rad na računalu; MS Word, MS Excel, Internet i rad na mreži, Upravljanje ljudskim potencijalima.

U obrazovnoj godini 2010./2011. izvoñači edukacija odabiru se sa službene liste izvoñača izobrazbe koju sastavlja Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Edukacije se provode uz financijsku potporu MINGORP-a, Istarske županije i IDA-e.

Od 01.09.2002.g. do 30.11.2010.g. IDA je provela ukupno 210 seminara za 3.954 polaznika kao što slijedi:

Tablica 57: Edukacija u poduzetništvu: 01.09.2002. do 30.11.2010. Godina Šifra* Naziv seminara Broj seminara Broj polaznika

2002. SP-105 PP-0 RR-0

Edukacija u poduzetništvu 15 105

2003. SP-86 PP-45 RR-30


2004. SP-86 PP-57 RR-29


2005. SP-0

PP-139 RR-198


2006. JS-301 PP-15 RR-312


2007. JS-166 PP-96 RR-164


2008. JS-111 PP-605 RR-94


2009. JS-49

PP-182 RR-526


2010. JS-63

PP-157 RR-338


Ukupno

210 seminara

3.954 polaznika

Šifra*: SP- savjetnici poduzetništva PP- poduz.početnici RR – poduz. u fazi rasta i razvoja JS – javni sektor

49

1.5. Primjena istraživanja i razvoja

Strateški cilj1.: Konkurentno gospodarstvo

Prioritet 1.2.: Poticanje primjene i razvoja visokih (suvremenih) tehnologija te inovacija i znanja

Mjera 1.2.1.: Razvoj tehnološkog parka

Mjera 1.2.2.: Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu (komercijalizacija inovacija i povezivanje gospodarstva i razvojnih institucija)

CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE METALA ISTARSKE ŽUPANIJE - METRIS

Osnivanje Centra za istraživanje metala Istarske županije – METRIS realizirano je kroz provedbu projekta „Research Centre for Metal Industry in Istrian County, MET.R.IS.“ (METal Research IStria) vrijednog 740.000,00 EUR koji je trajao 14 mjeseci, od 30. rujna 2008. do 30. studenog 2009. godine. Projekt MET.R.IS. odobren je za sufinanciranje od strane Europske unije u sklopu Jadranskog prekograničnog programa za susjedstvo koji je financiran iz fonda PHARE 2006, gdje je na rang listi odobrenih projekata ostvario najveći broj bodova ocjenjivačkog povjerenstva i time osvojio prvo mjesto, uz takoñer najveći proračun projekta. Iznos sufinanciranja od strane Europske unije iznosio je 485.440,00 EUR, dok su preostalih 254.560,00 EUR snosile Istarska razvojna agencija i Istarska županija.

Partneri u projektu bili su Istarska razvojna agencija (IDA), koja je ujedno i nositelj projekta, zatim Istarska županija i talijanska Provincia di Venezia, uz potporu suradnika Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i Visoke tehničke škole, Politehničkog studija u Puli.

Projektna ideja proizašla je iz rezultata Sektorske analize gospodarstva Istarske županije kojom je utvrñeno da prerañivačka industrija čini 33% BDP-a Istarske županije, od čega preko 50% otpada na metalnu industriju. Temeljem dobivenih rezultata Sektorske analize krenulo se u istraživanje potreba poduzetnika iz metalnog sektora te je identificirana njihova zajednička potreba za uslugama istraživanja i razvoja i kontrole kvalitete, a koje im trebaju biti dostupne i pristupačne cijenom i rokovima. Prvenstveno mala i srednja poduzeća nisu u mogućnosti financirati svoj R&D odjel i kupnju potrebnih strojeva, što u konačnici nije ni potrebno ukoliko postoji specijalizirani istraživački centar. Zajedno s poduzetnicima utvrñeno je koje su usluge najpotrebnije najširem krugu korisnika i krenulo se u razradu projekta.

Glavni cilj projekta bilo je stvaranje poslovne infrastrukture za inovativno istraživanje i razvoj u metalnoj industriji u Istarskoj županiji kako bi se povećala razina provedenih razvojno-istraživačkih projekata i time djelovalo na podizanje konkurentnosti istarske i hrvatske metalne industrije na globalnom tržištu. Specifični cilj projekta je pružanje usluga istraživanja i razvoja malim i srednjim poduzećima u metalnoj industriji u Istarskoj županiji.

50

Projektne aktivnosti obuhvaćale su rekonstrukciju objekta, opremanje prostora te nabavu najsuvremenije laboratorijske opreme. Takoñer, djelatnici Centra su osposobljeni za uporabu opreme i provoñenje istraživanja, te su provedene edukacije namijenjene studentima i poduzetnicima u metalnoj industriji.

Rezultati provedenog projekta:

Obnovljena i funkcionalno opremljena zgrada Centra za istraživanje metala Istarske županije – METRIS u Puli, na adresi Zagrebačka 30 u prostorima nekadašnjeg operacijskog trakta Opće bolnice Pula

- 4 laboratorija opremljena sofisticiranom laboratorijskom opremom za provedbu ispitivanja kemijskih, mehaničkih i strukturnih značajki raznih materijala, te simulaciju njihovog statičkog, dinamičkog i nelinearnog odziva numeričkim metodama

- Laboratorij 1: LECO GDS500A optički emisijski spektrometar s GDS (glow discharge source) načinom pobude uzorka namijenjen kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi kemijskog sastava metala, ispitivanju kvalitete i odreñivanju vrste materijala, ispitivanju homogenosti materijala.

- Laboratorij 2: FEI QUANTA FEG 250 pretražni elektronski mikroskop s emisijom polja (FE-SEM, Field Emission Scanning Electron Microscope) namijenjen iznimno velikim uvećanjima anorganskih i organskih uzoraka (ispitivanje površine uzorka pri uvećanju do 1.000.000 puta), kvalitativno i kvantitativno odreñivanje svih vrsta materijala u čvrstom stanju, za ispitivanje korozije, loma i zamora materijala, ispitivanje homogenosti i kontaminacije materijala, za uvid u strukturu materijala, analizu kemijskog sastava, mjerenje hrapavosti površine, topografsku analizu površine uzorka, ispitivanje kvalitete.

- Laboratorij 3: Lenovo radna stanica i FEMAP/Nastran software za numeričku analizu metodom konačnih elemenata namijenjen za izradu proračuna čvrstoće, vibracija, nelinearnog ponašanja konstrukcija, za modeliranje strukturnih detalja, njihovu analizu i analizu rezultata

- Laboratorij 4: MESSPHYSIK Beta 250 univerzalna statička kidalica 250kN namijenjena ispitivanju mehaničkih svojstava materijala poput vlačne čvrstoće, granice razvlačenja, modula elastičnosti i STRUERS ureñaj za mjerenje tvrdoće i mikrotvrdoće metalnih uzoraka

- Opremljene uredske prostorije, soba za pripremu uzoraka, sala za sastanke, velika dvorana za prezentacije i seminare te sanitarne prostorije

- Edukacija i certificiranje zaposlenika za rad s laboratorijskom opremom

- 23.11.2009. službeno otvoren Centar za istraživanje metala Istarske županije – METRIS

- Izrañeni promotivni materijali (web stranica www.metris-research.com, promotivna brošura, CD)

- Informiranje poduzetnika, institucija i sveučilišta o mogućnostima i uslugama Centra za istraživanje metala Istarske županije – METRIS, te

51

informiranje šire javnosti o rezultatima projekta kroz konferencije za novinare, TV i radio emisije

Uz kvalitetnu ideju temeljenu na stvarnim potrebama poduzetnika i konkretnu financijsku podršku Europske unije i Istarske županije, uspjelo se funkcionalno urediti i inicijalno opremiti Centar strojevima i instrumentima kojima se pružaju usluge širokom krugu korisnika, kako iz sektora metalne industrije, tako i visokoškolskim i znanstvenim institucijama, znanstvenicima, institucijama iz djelatnosti zaštite kulturnih dobara, te medicinske djelatnosti. Poduzećima se pružaju konkretne usluge istraživanja koje su im nužno potrebne kako bi mogli unaprijediti kvalitetu svojih proizvoda ili razvijati nove, poboljšane proizvode s ciljem povećanja njihove konkurentnosti na globalnom tržištu.

Osnovne kategorije usluga prema poduzećima:

- standardne analize kemijskog sastava materijala

- kontrola kvalitete površine

- standardne analize mehaničkih svojstava materijala

- forenzika materijala: nečistoće, pukotine, zamor

- numerička analiza: čvrstoća, vibracije, nelinearnosti

Osnovne kategorije usluga prema studentima:

- demonstriranje i upoznavanje s laboratorijskom opremom

- izrada prikladnih vježbi

- priprema uzoraka za metalografska ispitivanja

- pomoć u svladavanju gradiva uvidom u stvarno ponašanje i svojstva materijala

Osnovne kategorije usluga prema znanstveno-istraživačkoj djelatnosti:

- usluge u korištenju laboratorijske opreme za potrebe specifičnih istraživanja

- suradnja u domaćim i meñunarodnim znanstvenim projektima

METRIS posluje u skladu s normom HRN EN ISO 17025, te se očekuje akreditacija usluga njegovih laboratorija pri Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji do kraja 2010. godine.

Takoñer, ide se dalje u logičan nastavak i nadogradnju projekta nabavkom dodatne opreme kako bi se bolje upotpunio spektar usluga namijenjenih korisnicima, te se planira uključivanje u istraživačke projekte sa strateškim mrežama razvojnoistraživačkih centara u široj regiji. Unaprijeñenjem, nadopunom i stalnim usavršavanjem svojih usluga METRIS se nastoji nametnuti kao regionalni autoritet za analizu i istraživanje materijala.

Provode se edukacije studenata Politehničkog studija te učenika Tehničke i Medicinske škole, prezentacije ciljnim skupinama, radni dogovori s institucijama - suradnicima i stručno usavršavanje djelatnika.

S najznačajnijim gospodarskim subjektima u sektoru metalne industrije u Istarskoj županiji, Grupom Uljanik i Grupom Cimos, potpisani su sporazumi o poslovno-

52

tehničkoj suradnji, te je ostvarena kvalitetna poslovna suradnja i suradnja u izradi razvojnih programa.

Osnivanjem Centra za istraživanje metala Istarske županije - METRIS stvorena je infrastrukturna baza za istraživanje i razvoj kao preduvjet razvoja inovacija i primjene novih tehnologija u proizvodnji. METRIS svojim značajem, ali i fizičkim smještajem u Puli, tako predstavlja most suradnje izmeñu znanstvenih i razvojnih institucija te gospodarstva, a namjera nam je ići i korak dalje - potaknuti nastanak tehnološkog parka koji će stvoriti osnove za gospodarski razvoj temeljen na znanju i novim tehnologijama, te omogućiti stručnim znanstvenim kadrovima da žive i rade u Istri te na taj način doprinose razvoju naše regije.

53

1.6. Povezivanje poduzeća i razvojnih institucija (klasteri)


Prioritet 1.1.: Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje poreduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

Mjera 1.1.5..: Razvoj klastera

1.6.1. Automobilski cluster Hrvatske (ACH), gospodarsko interesno udruženje

� osnovan u mjesecu lipnju, 2007.g.

Inicijativa Istarske razvojne agencije i društva P.P.C. Buzet d.o.o. o osnivanju Automobilskog Clustera Hrvatske proizašla je kao rješenje za svladavanje prepreka i barijera s kojima se suočavaju gospodarski subjekti koji direktno ili indirektno djeluju u sektoru automobilske industrije Hrvatske.

Automobilsku industriju karakterizira rastuća globalizacija proizvodnje, intenzivan trend preseljenja pogona u tranzicijske i azijske zemlje. Konstantni pritisak na snižavanje proizvodnih troškova te visoki tehnološki zahtjevi koje svjetski proizvoñači automobila postavljaju pred proizvoñače djelova za autoindustriju onemogućavaju novim poduzećima ulazak, a postojećim opstanak na automobilskom tržištu.

Strateški ciljevi:

1. Zajedničkim marketinškim nastupom pridonijeti rastu prodaje 2. Godišnje izvoditi 3 – 5 R&D projekata na novim proizvodima ili

tehnologijama 3. Investirati u zaposlenike, human resources, njihovo osposobljavanje i

edukaciju sa članovima ACH klastera u obliku učeće organizacije, što znači dostići najmanje 40 h osposobljavanja i edukacije po zaposlenom godišnje

4. Informatizacija procesa komuniciranja izmeñu ACH članica i relevantne okoline za poslovni i razvojni rast automobilske industrije

Članice klastera:

• Istarska razvojna agencija IDA

• P.P.C. Buzet d.o.o.

• Labinprogres TPS d.o.o.

• Obrt za izradu alata, vl. Branko Buršić

• Karton-pak d.o.o. Buzet

U drugoj fazi klasteru će se priključiti obrazovne i podupirajuće institucije te ostali zainteresirani poslovni partneri

54

a) Organizacija i operativni rad klastera

Osim direktora kojemu je osnovna funkcija povezivanje članica te informiranje članica osnovan tim sastavljen iz stručnjaka članica koji zajednički iznalaze dodirne točke istih u raznim segmentima iz djelatnosti pojedinih članica do prijedloga odreñenih projekata koji imaju za cilj povećanje kokurentnosti i razvojnog potencijala. Cilj je da se realizira barem jedan projekt iz područja istraživanja i razvoja. S druge strane dovršio bi se projekt marketinškog predstavljanja članica koji je započet u prošloj godini.Isto tako potrebno je iznaći zajedničke točke sa automobilskim klasterima Hrvatske i bližih zemlja u cilju razmjene iskustava te mogućnosti sudjelovanja na zajedničkim projektima. Ujedno je plan i povećati broj članica klastera ne samo iz automobilske branše, nego i iz drugih branša koje posredno sudjeluju u stvaranju zajedničkog proizvoda.

b) Edukacija članica

Edukacija članica ide u smjeru upoznavanja metoda koje se upotrebljavaju u automobilskoj industriji za osiguranje kvalitete, organizaciju procesa i voñenje kadrova. S obzirom da sve članice posjeduju certifikate kvalitete ova edukacija bila bi daljnja nadogradnja u metodama koje neposredno utječu na konkuretnost i organizaciju rada

Za ove metode koristilo bi se stručnjake unutar članica kao i stručnjake visokoškolskih ustanova. Sinergijom teorije i prakse podiglo bi se razina organiziranosti članica klastera i drugih zainteresiranih partnera.

c) Povezivanje sa visokoškolskim ustanovama, Istaživačkim centrom MET.R.IS. i stranim partnerima

Da bi mogli realizirati postavljene planove ACH se povezao sa visokoškolskim ustanovama i regijama u inozemstvu od kojih izdvajamo:

• Tehnički fakultet u Rijeci

• Fakultet strojarstva u Splitu

• Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

• Istraživački centar MET.R.IS. u Puli

• Regija Marche – Italija

• Regija Štajerska - Austrija

Na taj se način postigao sinergijski učinak teorije i prakse te podigla razina kokuretnosti svih zainteresiranih koji rade u automoblskoj branši i sudjeluju u stvaranju zajedničkog proizvoda.

S druge strane klaster je, s Istarskom razvojnom agencijom kao potpornom članicom, sagledavao mogućnost aplikacija na Europske predpristupne fondove te je tokom devetog mjeseca 2009. prijavljeno nekoliko projekata prekogranične suradnje IPA Adriatico u suradnji sa talijanskim partnerima. Suradnja s Tehničkim fakultetom u Rijeci proširila se i na sudjelovanje u projektu EUREKA (E!4177 PRO-FACTORY UES Project) kojeg je u Hrvatskoj nositelj članica društva P.P.C. Buzet d.o.o.

Članice klastera sudjeluju zajedničkim snagama u razvojnoj i produkcijskoj fazi stvaranja novih proizvoda. U tu namjenu, uz otežanu likvidnu situaciju, smoglo se snage i za modernizacijom tehnologija kao i uvedbom razvojnih softwerskih alata

55

poput CATIA-e V5 kojeg koriste proizvoñači automobila. Takvim pristupom uspjelo se finalizirati nekoliko zajedničkih razvojnih projekata koje su financirale same članice, uz iznalaženja mogućnosti realizacije istih na postojećim tehnologijama bez investicija u nove. Članice su o svom trošku razvijale, svaka u segmentu svoje djelatnosti, parcijalne projekte te se združivanjem istih došlo do zajedničkih proizvoda iz serije EKO-TEH motora nove generacije čija produkcija starta tokom 2010. i 2011. godine.

1.6.2. Informacijsko tehnološki klaster Istre, udruga

� osnovan u mjesecu studenom, 2007.g.

Inicijativa Istarske razvojne agencije, Sveučilišta u Puli i šest (6) poduzetnika o osnivanju Informacijsko tehnološkog klastera Istre proizašla je kao rješenje za svladavanje prepreka i barijera s kojima se suočavaju gospodarski subjekti koji direktno ili indirektno djeluju u informacijsko tehnološkom sektoru Istre i Hrvatske.

Glavni cilj Informacijsko tehnološkog klastera Istre je promicanje, razvitak i unapreñivanje informatičko komunikacijskih tehnologija informatičkih tvrtki Istarske županije i zalaganje za zaštitu domaće tehnologije i znanja.

Ostvarivanje cilja Informacijsko tehnološki klaster Istre ostvaruje sljedećim djelatnostima:

• razvijanjem, unapreñivanjem i koordiniranjem strukovne i društvene aktivnosti članova Udruge

• organiziranjem i koordinacijom zajedničke promidžbe i nastupa na tržištu

• organiziranjem razmjene iskustava i znanja na izvoñenju ICT projekata

• osmišljavanjem i razvojem novih ICT proizvoda i rješenja

• zajedničkim istraživanjem i razvojem

• suradnjom sa organizacija i udrugama informatičke struke

• razvijanjem programa meñunarodne suradnje

• suradnjom s drugim sličnim udrugama u zemlji i inozemstvu te svim drugim organizacijama ustanovama, fizičkim i pravnim osobama koja podupiru rad Udruge

Članice klastera:

• Istarska razvojna agencija - IDA d.o.o.

• Sveučilište u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam „Dr. Mijo Mirković“

• Istra informatički inžinjering d.o.o.

• FWD Grupa - obrt

• Istracom d.o.o.

• Opti-kom d.o.o.

• Medialab d.o.o

• Poretti - obrt

56

U drugoj fazi klasteru će se priključiti obrazovne i podupirajuće institucije te ostali zainteresirani poslovni partneri. Na inicijativu i idejno rješenje voditelja klastera pokrenut je projektni prijedlog kojeg članovi ITC-Istra sa inozemnim partnerima namjeravaju prijaviti u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj (FP7).

U planu rada su i predradnje za pokretanju projekta “TIC-Pula”, tehnološko inovacijskog centra. Misija tehnološko inovacijskog centra „TIC-PULA“ je podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja poduzeća i na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju IT područja i smanjenju nezaposlenosti u regiji.

57

1.7. Promicanje ulaganja


Prioritet 1.1.: Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje poreduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

Mjera 1.1.3.: Privlačenje stranih ulaganja

Obzirom da je utvrñeno da su za razvoj i veću konkurentnost istarskog gospodarstva neophodne strane investicije i to prije svega „greenfield“ te s obzirom da je IDA operativno tijelo za provedbu razvojnih programa Istarske županije, IDA se tijekom godina poslovanja, meñu ostalim, specijalizirala kao svojevrsni „one-stop-shop“ servis za potencijalne strane ulagače. Primarni cilj servisa stranim ulagačima je privući kvalitetne investitore koji bi u Istarskoj županiji pokrenuli posao te na taj način utjecali na razvoj cjelokupnog gospodarstva u Istarskoj županiji, kao i u Republici Hrvatskoj.

Glavni cilj aktivnosti privlačenje stranih ulaganja je promocija Istarske županije kao poželjne destinacije za izravna inozemna ulaganja. Navedeno se realizira od listopada 2004. godine, kada je na inicijativu USAID-a, zajedno s MIGA-om, članicom grupe Svjetske banke te državnom agencijom za promicanje ulaganja APIU, IDA uključena u projekt CIPO. Kako je tada APIU prolazio kroz fazu reorganiziranja, na inicijativu USAID-a i IDA-e organizirana je koalicija sedam razvojnih agencija Republike Hrvatske, a koje su pokazale interes i potrebu za stranim ulaganjima. Funkcioniranje navedene inicijative u je tehničkom smislu organiziran na način da je u svrhu privlačenja izravnih inozemnih ulaganja pokrenut ured u Beču, a operativni dio posla odvijao se putem IDA-e, tj. IDA je primala novčana sredstva namijenjena realizaciji projekta.

Pružajući „one-stop-shop“ usluge stranim investitorima IDA potencijalnim ulagačima pribavlja konkretnu pomoć na terenu po pitanju:

Moguće lokacije ulaganja – Program poticanja i razvoja poduzetničkih zona za Istarsku županiju kroz koji se vodi opremanje 26 poduzetničkih zona od velikog je značaja potencijalnim investitorima. Program nudi mnoštvo informacija te na jednom mjestu mogu saznati relevantne informacije vezane uz mogućnosti izgradnje, ulaganje sredstava, veličine zemljišta, vlasništva, opremljenosti infrastrukture i budućih planova.

U suradnji sa USAID-om 2007. godine, u projektu World Learning tiskane su promotivne dvojezične brošure (hrvatsko/engleski) za deset poslovnih zona s najvećim potencijalom rasta. IDA je izrañivač promotivnog multimedijalnog trojezičnog CD-a (hrvatsko/talijansko/engleski) o poslovnim zonama.

U 2008. godini IDA je aktivno radila na promociji Istarske županije kao poželjne destinacije za izravna inozemna ulaganja. U suradnji s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), potencijalnim je investitorima osigurana konkretna podrška na terenu s ciljem što efikasnije realizacije ulaganja. Izrañena je nova baza poslovnih zona na web stranicama APIU-a, a u koju su uvrštene poslovne zone Istarske županije. Takoñer, u okviru projekta Programa certificiranja regija za ulaganja (ICPR) - „Croatian Investor Friendly Region - CIFR“ Ministarstva

58

gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), izrañena je web stranica namijenjena investitorima (www.ida.hr/4investors), promotivni materijali namijenjeni investitorima te je provoñeno prikupljanje, ažuriranje i distribucija informacija o potencijalnim lokacijama za ulaganje kao i o važećim zakonskim propisima vezanim za poticanje stranih ulaganja. Po završetku projekta, Istarskoj županiji dodijeljen je certifikat „Croatian investor friendly region“. U 2010. godini IDA, zajedno s Istarskom županijom sudjeluje u nastavku navedenog MINGORP-ovog projekta, financiranom putem pretpristupne pomoći IPA komponente III C. Projekt pruža smjernice za strateški razvoj te daljnju obuku 20 hrvatskih županija, a kako bi im se pomoglo da se na odgovarajući način pripreme za daljnje proaktivno privlačenje inozemnih izravnih ulaganja (FDI) u Hrvatsku. IDA sudjeluje u dvije od pet komponenti projekta - Naprednom programu certifikacije regija (AICPR), namijenjenom 12 certificiranih županija, a usmjerenom na pružanje pomoći potencijalnim ulagačima te post-investicijsku podršku ulagačima. Takoñer, IDA sudjeluje i u komponenti Outreach kampanje, čija je svrha analiza, identifikacija i odabir potencijalnih projekata za inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku te unaprjeñenje poslovnih mogućnosti prepoznatih od strane županija. Navedeni MINGORP-ov projekt traje 20 mjeseci, a započeo je 01. veljače 2010. godine

Poticaji i potpore – prikupljanje i distribucija svih korisnih informacija za ulagače: zakonska regulativa, poticaji i potpore, županijski, gradski i općinski programi poticanja poduzetništva, te sve aktualne informacije iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, APIU-a, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Fonda za razvoj i zapošljavanje, Fonda za regionalni razvoj i Zavoda za zapošljavanje.

Izravni kontakt – stranom investitoru od velikog je značaja postoji li na terenu institucija koja će mu izaći u susret s brojnim potrebnim informacijama iz zakonodavstva, stanja u gospodarstvu, raspoloživih ljudskih potencijala te ostalim relevantnim činiteljima u užem i širem okruženju.

Pomoć pri suradnji s institucijama – obzirom na brojne kontakte koje IDA ima s institucijama na području Istarske županije, od jedinica lokalnih samouprava, te institucijama na državnim razinama, u potpunosti može pomoći potencijalnom ulagaču u komunikaciji, apliciranjem za olakšice, ubrzavanjem procesa kao i povezivanju s ključnim institucijama gdje željeni cilj mogu postići.

Organizacija dobavljača u funkciji stranog ulaganja – stvorena je baza poduzetnika kojom nakon investiranja investitoru može stvoriti mrežu lokalnih dobavljača, u čemu IDA treba pružiti maksimalnu podršku kako bi što veći broj poduzetnika na lokalnoj razini imao izravne koristi od investicije. Lokalne dobavljače se treba uputiti u standarde kvalitete koje traži investitor, kao i omogućiti kvalitetno financiranje, radi mogućeg rasta i razvoja lokalnih dobavljača.

Najveće greenfield investicije: Benetton i Rockwool Adriatic započele su s radom. Benetton je u svoj pogon u poslovnoj zoni Vinež uložio 17 milijuna eura. Tvrtka Rockwool Adriatic ulaže u poslovnoj zoni Pićan 75 milijuna eura te je direktno zaposleno 130 radnika, te ostalih 100 u popratnim djelatnostima. Navedena investicija povećat će cjelokupan hrvatski izvoz za 1%.

Otvaranje call centra u 2010. godini talijanskih investitora Modus Operandi d.o.o. za potrebe talijanskog tržišta. Zapošljavanje 30 ljudi, ulaganje 500.000 €.

59

U 2008. godini IDA je aktivno radila na promociji Istarske županije kao poželjne destinacije za izravna inozemna ulaganja. U suradnji s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), potencijalnim je investitorima osigurana konkretna podrška na terenu s ciljem što efikasnije realizacije ulaganja. Izrañena je nova baza poslovnih zona na web stranicama APIU-a, a u koju su uvrštene poslovne zone Istarske županije. Takoñer, u okviru projekta Programa certificiranja regija za ulaganja (ICPR) - „Croatian Investor Friendly Region - CIFR“ Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), izrañena je web stranica namijenjena investitorima (www.ida.hr/4investors), promotivni materijali namijenjeni investitorima te je provoñeno prikupljanje, ažuriranje i distribucija informacija o potencijalnim lokacijama za ulaganje kao i o važećim zakonskim propisima vezanim za poticanje stranih ulaganja. Po završetku projekta, Istarskoj županiji dodijeljen je certifikat „Croatian investor friendly region“. U 2010. godini IDA, zajedno s Istarskom županijom sudjeluje u nastavku navedenog MINGORP-ovog projekta, financiranom putem pretpristupne pomoći IPA komponente III C. Projekt pruža smjernice za strateški razvoj te daljnju obuku 20 hrvatskih županija, a kako bi im se pomoglo da se na odgovarajući način pripreme za daljnje proaktivno privlačenje inozemnih izravnih ulaganja (FDI) u Hrvatsku. IDA sudjeluje u dvije od pet komponenti projekta - Naprednom programu certifikacije regija (AICPR), namijenjenom 12 certificiranih županija, a usmjerenom na pružanje pomoći potencijalnim ulagačima te post-investicijsku podršku ulagačima. Takoñer, IDA sudjeluje i u komponenti Outreach kampanje, čija je svrha analiza, identifikacija i odabir potencijalnih projekata za inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku te unaprjeñenje poslovnih mogućnosti prepoznatih od strane županija. Navedeni MINGORP-ov projekt traje 20 mjeseci, a započeo je 01. veljače 2010. godine

60

1.8. Informiranje poduzetnika

Sustav informiranja poduzetnika Istarske razvojne agencije, kao najznačajnije poduzetničke potporne institucije u Istarskoj županiji, osmišljen je i realiziran od samog početka njenog djelovanja – 2000. godine. Njegova je svrha podrška razvoju poduzetništva, odnosno poboljšanje komunikacije s poduzetnicima te olakšavanje pristupa poduzetnika informacijama o lokalnim, regionalnim, nacionalnim i inozemnim programima i zbivanjima vezanim uz poduzetništvo i EU projekte.

Sustav funkcionira prvenstveno kroz direktnu interakciju i komunikaciju s poduzetnicima, ali i indirektno, putem Interneta, e-maila, telefona te putem objava u lokalnim, regionalnim i nacionalnim medijima (tiskani i elektronski mediji), kao i plasiranjem istih na web stranice Istarske županije i IDA-e. Svi dogañaji i programi namijenjeni poduzetnicima, osim navedenim komunikacijskom kanalima, dodatno su promovirani kroz informativne materijale (letci, brošure, priručnici, multimedija) te organizacijom dogañanja (1. i 2. Gospodarskog foruma Istre, 1. Poduzetničkog tjedna Istre te raznih predavanja, prezentacija i radionica) namijenjenih promociji poduzetništva.

Sustav informiranja poduzetnika obuhvaća djelovanje info punkta, odnosno rad info telefona, web stranica www.ida.hr i www.ida.hr/4investors/www.istriainvest.com, izradom i plasiranjem promotivnih materijala vezanih uz poduzetništvo, organizacijom dogañaja usmjerenih na promociju poduzetništva te radom Područnog ureda HBOR-a za Istarsku županiju.

Osnovni ciljevi jesu suradnja svih institucija čije je djelovanje usmjereno na poticanje poduzetništva u nastojanju podizanja stupnja informiranosti sadašnjih i budućih poduzetnika; pojačano korištenje interneta i novih tehnologija u komunikaciji izmeñu poduzetnika i institucija za poticanje poduzetništva te poticanje korištenja istih; pružanje što većeg broja potpunih i kvalitetnih informacija i upućivanje na razne mogućnosti pronalaženja stručne pomoći u svim fazama poslovnog puta poduzetnika: od faze istraživanja uvjeta za pokretanje poduzetničkog projekta, propisa, istraživanja tržišta, prikupljanja uvjeta financiranja djelatnosti, izrade poslovnog plana, osnivanja trgovačkog društva ili obrta, pronalaženja poslovnog prostora, opreme, kadrova, marketinga, mogućnosti suradnje, izrade poslovnih izvješća, edukacije i dr.; rast i razvoj postojećih poduzeća te stvaranje novih tvrtki uz novo zapošljavanje.

Opseg usluga koje IDA posljednjih deset godina pruža poduzetnicima vrlo je širok, a može biti podijeljen u nekoliko segmenata:

Poduzetnici početnici – informiranje i savjetovanje o mogućnostima pokretanja poduzetničkog pothvata, registraciji trgovačkog društva ili obrta, potrebnim dokumentima, pozitivnim zakonskim propisima, izradi poslovnih planova i investicijskih studija, mogućnostima specijalizirane izobrazbe i dr.

Poticaji i potpore - prikupljanje i distribucija svih korisnih informacija za poduzetnike: zakonska regulativa, poticaji i potpore, županijski, gradski i općinski te EU programi poticanja poduzetništva, potom pružanje informacija o aktualnostima iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva mora, prometa

61

i infrastrukture, Fonda za razvoj i zapošljavanje, Fonda za regionalni razvoj i Zavoda za zapošljavanje.

Financijsko tržište - informiraju poduzetnika o postojanju povoljnih mogućnosti financiranja, načinu njihova korištenja i uvjetima koje treba ispuniti. Na raspolaganju su tiskani materijali o svim aktivnim programima HBOR-a i HAMAG-a.

Istraživanje i razvoj – informiranje MSP-a usmjerenih na istraživanje i razvoj o mogućnostima koje pruža Ministarstvo znanosti, BICRO, HIT te informiranje o bespovratnim sredstvima EU-a (CORDIS).

Mogućnosti suradnje – upoznavanje susjednih tržišta i mogućnosti suradnje malih i srednjih poduzeća na lokalnoj i regionalnoj razini, informacije iz APIU-a.

Ostale informacije – informiranje o programima edukacije, skupovima, seminarima, radionicama, prezentacijama i konferencijama koje provode IDA i institucije partneri (Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Udruga za poticanje zapošljavanja i stručno usavršavanje mladih ljudi ZUM, Centar za grañanske inicijative Poreč, TEB poslovno savjetovanje, Udruga poslovnih žena i poduzetnica BPW). Takoñer, na raspolaganju poduzetnicima su i podaci o certificiranim konzultantima i poslovnim savjetnicima.

U proteklih deset godina, istarskim, ali i najznačajnim nacionalnim gospodarskim medijima odaslano je stotinjak poziva i priopćenja za medije, a u prostorijama IDA-e održano je pedesetak tiskovnih konferencija vezanih uz aktivnosti i programe institucije. Uz navedeno, u raznim regionalnim i nacionalnim medijima objavljeno je i gotovo dvjesto članaka vezanih uz IDA-ine EU projekte, meñu kojima GO NETWORK, REDECON, SLOHRA ZONET, FISH LOG, CONNECT, AsviLoc Plus, City_SEC, METRIS te Jamstvenu shemu „Istra 21“, poduzetničke zone, ROP/ŽRS, Automobilski klaster, ITC klaster, Istrian quality, Veletržnicu ribe u Poreču, edukacije te razne dogañaje u čijoj je organizaciji sudjelovala IDA. Tijekom proteklih godina aktivnosti IDA-e promovirane su putem televizijskih i radijskih emisija, a suradnja s medijima i promocija IDA-e u javnosti bit će nastavljena i u 2011. godini.

Informiranje javnosti o aktivnostima IDA-e i METRIS-a, ali i aktivnostima partnerskih institucija – ministarstava, HAMAG-a, HABOR-a, APIU-a, razvojnih agencija te pružanje informacija o dostupnim EU fondovima jedna je od ključnih uloga IDA-e. Navedeno se realizira ponajviše putem web stranice IDA-e www.ida.hr, koja je u srpnju 2006. godine izmjenjena u skladu s novim vizualnim identitetom institucije. Web stranica namijenjena je široj javnosti, no ponajprije poduzetnicima. Njima je upravo putem navedenog elektroničkog medija omogućen iscrpan uvid u aktivnosti IDA-e. Na web stranicama IDA-e, poduzetnici na jednom mjestu i u bilo koje doba, neovisno o uredovnom vremenu, mogu doći do informacija kreditiranju, jamstvenoj shemi „Istra 21“, edukacijama namijenjenim poduzetnicima, Regionalnom operativnom programu Istarske županije/Županijskoj razvojnoj strategiji 2011.-2013., poduzetničkim zonama, klasterima, meñunarodnoj i meñuregionalnoj suradnji, Gospodarskom forumu Istre, oznaci Istrian quality, arhiva svih tiskanih brojeva regionalnog mjesečnika Istra danas te informacije o aktualnim poticajima i programima za poduzetnike. Takoñer, web sadrži opsežnu bazu poveznica do raznih domaćih i inozemnih web stranica, potom poveznice do web-a Centra za istraživanje metala – METRIS (www.metris-research.com), IDA-og web-a za investitore (www.ida.hr/4investors/www.istriainvest.com), web stranica meñunarodnih projekata u kojima je IDA sudjelovala te poveznica do raznih srodnih

62

regionalnih, nacionalnih, ali i inozemnih web stranica. Navedene informacije dostupne su na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku. Web stranice IDA-e opsežna su trojezična baza podataka djelatnosti institucije te je za održavanje kvalitete istih nužno redovito, odnosno dnevno unošenje novih sadržaja, ali i njihovo kontinuirano tehničko i vizualno poboljšanje. Naime, na web-u IDA-e godišnje bude objavljeno prosječno 400-tinjak vijesti, objava i poziva upotpunjenih fotografijama, poveznicama, prezentacijama ili nekim drugim oblikom dodatnog sadržaja. Materijale i informacije s IDA-og web-a, u razdoblju od početka siječnja do sredine studenog 2010. godine, konzultiralo je od 5.804 (rujan) do 25.995 (srpanj) posjetitelja mjesečno, odnosno od 193 do 838 dnevno te je u tom razdoblju zabilježeno 153.924 pojedinačnih posjeta IDA-inom web-u.

Tijekom 2008. izrañena je dvojezična (hrvatska i engleska) web stranica namijenjena investitorima, odnosno promociji poduzetničkih zona Istre www.ida.hr/4investors te je putem bannera povezana s naslovnom stranom IDA-inog web-a. Navedeno širenje IDA-inog weba polučilo je znatan interes od strane posjetitelja web-a. Naime, web stranice „IDA 4 investors“ namijenjene su investitorima, domaćim i inozemnim te sadrže niz informacija o gospodarstvu Istre, poticajima i olakšicama za investitore. Na web stranici nalaze se informacije o poduzetničkim zonama, baza dobavljača te success stories, odnosno izjave dosadašnjih inozemnih investitora. Stranice se redovito nadopunjavaju, a u 2011. godini planirano je i značajno povećanje obima informacija. Navedeno će biti realizirano kroz EU projekt ZIP FINANCE te projekt „Razvoj investicijskog okruženja“ Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Koncem 2009., osmišljena je izrañena nova web stranica Centra za istraživanje metala – METRIS. Web stranica je dvojezična – englesko-hrvatska i sadrži informacije o projektu MET.R.IS., u okviru kojega je Centar nastao, potom informacije o aktivnostima i uslugama Centra s detaljnim opisima laboratorija. Takoñer, web sadrži i kutak za medije sa pozivima i objavama namijenjenim objavi u medijima te press clipping. U odjeljku multimedija nalazi se brošura na engleskom i hrvatskom jeziku, a web sadrži i fotogaleriju METRIS-a prije i nakon ureñenja i opremanja. Na web-u se redovito uvrštavaju informacije vezane uz znanost i istraživanje, kao i informacije o EU fondovima i ostalim poticajima za navedeni sektor. U 2011. godini predstoji daljnje širenje web-a, odnosno nadopunjavanje odreñenih sadržaja.

Tijekom proteklih godina IDA je izradila niz promotivnih materijala. U sklopu projekta „Pro sme“ tiskano je osam dvojezičnih (hrvatsko/engleskih) newslettera, promotivna brošura te plakat za IQ malvazije, potom mapica IDA-e (na hrvatskom i engleskom jeziku), promotivni materijal deset poduzetničkih zona, Regionalni operativni program (ROP), plakat ROP-a te promotivni materijali Koordinacije razvojnih agencija Jadrana (RAJ). U sklopu USAID-ova projekta „World learning“ tiskano je pet dvojezičnih (hrvatsko/engleskih) promotivnih letaka poduzetničkih zona. Izrañen je promotivni trojezični (hrvatsko/talijansko/engleski) multimedijalni cd svih poduzetničkih zona u Istri, a u sklopu projekta REDECON izrañen je promotivni letak projekta. Tiskani su promotivni materijali Konzorcija za jamstva “Istra 21” te materijali kreditne linije 02 i 03 te izrañeni su promotivni materijali I. I II. Gospodarskog foruma Istre (mapa, plakati, promotivni plakati tvrtki u vlasništvu Županije, vrećice). Koncem 2009. Osmišljan je vizualni identitet

63

Centra za istraživanje metala – METRIS te je izrañena dvojezična web stranica, dvojezični promotivni letak te izrañen promotivni film.

Tablica 58: Broj posjetitelja web stranica IDA-e od 2006. - 2010. godine Godina Broj posjetitelja Broj pregleda stranica

2005. 28.095 83.567

2006. 29.168 138.401

2007. 32.215 187.039

2008. 97.240 370.753

2009. 99.510 429.515

2010. 164.245 804.118

UKUPNO 450.473 2.013.393,00

U razdoblju od 2005. do studenog 2010. godine na web stranicama Istarske razvojne agencije www.ida.hr zabilježeno je 450.473 posjeta te 2.013.393,00 pregledavanja stranica.

Web najviše posjećuju korisnici interneta s područja Hrvatske, Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, a zabilježeni su i posjeti korisnika interneta u Indiji, Rusiji, Nizozemskoj, Švedskoj, Švicarskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Makedoniji, Poljskoj, Finskoj, Belgiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Norveškoj, Japanu, Irskoj, Danskoj i Španjolskoj.

Najtraženije su informacije vezane uz poticaje, poduzetničke zone, kreditiranje, poduzetnički inkubator, edukacije, ROP/ŽRS, meñunarodne projekte, klastere, prezentacije s 1. i 2. Gospodarskog foruma Istre te one na podstranici za investitore www.ida.hr/4investors.

64

1.9. Izrada i primjena strateških razvojnih dokumenata i politika

Strateški cilj 2.: Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard

Prioritet 2.4.: Unaprijeñenje upravljanja regionalnim razvojem

1.9.1. Regionalni operativni program (2006.-2010.)

Regionalni operativni program (ROP) Istarske županije temeljni je planski dokument koji, na cjelovit i sveobuhvatan način, odreñuje strategiju razvoja Istre za razdoblje od 2006. do 2010. godine. Pokretač i nositelj izrade ROP-a je Istarska razvojna agencija (IDA).

Inicijativa za izradu dokumenta krenula je sredinom 2004. godine, a sama izrada dokumenta započela je u lipnju 2005. godine. Tijekom 2005. osnovana su tijela neophodna za provedbu plana - Županijska radna skupina i Županijski partnerski odbor.

Na tematskoj sjednici Županijskog poglavarstva, održanoj 27. lipnja 2006. g., ROP je predstavljen i jednoglasno prihvaćen, te upućen na raspravu u Županijsku skupštinu. Skupština Istarske županije ROP je usvojila 11. rujna 2006. godine.

Izrada ROP-a Istarske županije temeljila se na metodološki dosljednom uvažavanju i primjeni standardnih načela koja se primjenjuju pri izradi regionalnih operativnih programa u zemljama članicama Europske unije, uključujući načela:

� regionalnog, županijskog vlasništva ROP-a;

� posvećenosti dionika, svih zainteresiranih strana, pripremanju i izradi ROP-a;

� transparentnosti tijekom pripreme i izrade ROP-a;

� uključenosti svih važnijih lokalnih partnera i zainteresiranih strana, sudjelovanje javnosti (načelo participativnosti).

Proces pripreme i izrade ROP-a slijedio je standardnu metodologiju za izradu regionalnih razvojnih programa.

U izradi ROP-a glavnu ulogu imali su Radna grupa i nositelj izrade, Istarska razvojna agencija (IDA) te Partnerski odbor. Konzultantsku i stručnu pomoć dao je Institut za meñunarodne odnose iz Zagreba. Izradu ROP-a pratili su i stručno pomagali predstavnici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvoja i Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Radna grupa osnovana je početkom rada na ROP-u (kolovoz 2005.) na prijedlog IDA-e kao nositelja izrade ROP-a. Činila su je 24 stručnjaka iz glavnih županijskih institucija. Održano je 18 radionica i niz konzultacija u sklopu kojih su izrañene sve faze i dijelovi te završni dokument ROP-a.

IDA, nositelj izrade, inicirala je i započela rad na ROP-u, koordinirala i stručno surañivala tijekom cijelog procesa izrade ROP-a: od prikupljanja materijala,

65

razvojnih programa i dokumenata, prikupljanja projekata za bazu, preko organizacije ukupnog rada, osiguravanja uvjeta za rad te promicanja izrade i rezultata ROP-a u medijima i na internetu, do aktivnosti uključivanja šire javnosti u proces njegove pripreme i izrade.

Partnerski odbor bio je sastavljen od predstavnika svih dijelova društva Istarske županije: od javnog i privatnog sektora do civilnog društva. Partnerski odbor imao je 32 člana od kojih je velika većina aktivno sudjelovala u radu svih četiriju održanih sjednica. Članovi Partnerskog odbora razmatrali su glavne rezultate svake faze ROP-a i znatno pridonijeli njihovu usuglašavanju i prihvaćanju.

Institut za meñunarodne odnose iz Zagreba pružio je konzultantsku i stručnu pomoć u voñenju izrade ROP-a, kao i u pripremi radnih materijala i završnog dokumenta na osnovi materijala i rezultata rada Radne grupe

Glavni elementi ROP-a su:

� Osnovna analiza (analiza stanja i obilježja, razvojni problemi i potrebe Županije)

� SWOT analiza (analiza snaga, slabosti i mogućnosti, prijetnji)

� Vizija (što Županija želi, što može i što treba biti)

� Strateški ciljevi i prioriteti (dugoročni razvojni ciljevi Županije)

� Mjere (skup intervencija za ostvarenje ciljeva i prioriteta Županije)

� Projekti (aktivnosti za postizanje konkretnih razvojnih ciljeva Županije)

� Plan provedbe (institucije, mehanizmi, sredstva).

Svaki od tih elemenata izrañen je tako da je najprije Radna grupa putem radionica i konzultacija izradila i usuglasila radne materijale, koji su zatim razmotreni i usuglašeni na sastancima Partnerskog odbora.

BAZA PROJEKATA ROP-a

Baza projekata stvorena je s ciljem identificiranja i prikupljanja svih ideja, prijedloga i projekata važnih za razvoj Istarske županije i ostvarivanje ciljeva i prioriteta utvrñenih Regionalnim operativnim programom. Od prikupljenih ideja, prijedloga i projekata, kontinuirano će se sastavljati cjelovita baza i mreža (pipe-line) svih projekata u Istarskoj županiji. Mreža projekata bit će osnova Županijskom poglavarstvu i Partnerskom odboru, da temeljem strateških ciljeva i mjera utvrñenih u ROP-u, izabiru, kandidiraju za financiranje i provode one projekte koji su najvažniji i od najvećeg prioriteta za razvoj Istarske županije. Baza sadrži projekte u svim područjima razvoja, ponajprije projekte koji izravno pridonose ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta (podciljeva) i mjera utvrñenih ROP-om Istarske županije.

Strateški ciljevi ROP-a su:

CILJ 1 KONKURENTNO GOSPODARSTVO

CILJ 2 RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA; VISOK DRUŠTVENI STANDARD

CILJ 3 URAVNOTEŽEN I ODRŽIVI RAZVOJ

66

CILJ 4 PREPOZNATLJIVOST ISTARSKOG IDENTITETA

Provedeno je ukupno 6 poziva na dostavu projektnih prijedloga za uvrštenje u bazu projekata ROP-a. Posljednji 6. poziv zaključen je 28.02.2009. U bazi se nalaze 422 projektna prijedloga.

ANALIZA PRISTIGLIH PROJEKTNIH PRIJEDLOGA- svih 6 poziva

Predlagatelji projekata ROP-a

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

1

Organizacijski oblik predlagatelja

Bro

j pr

edl

agat

elj

a

JLS

Institucije

Javna poduzeća

Udruge

Trgovačka društva

O brti

O stalo

Fizičke osobe

JLS i institucije

JLS i udruge

JLS i javno poduzeće

JLS i trgovačko društvo

Udruga i institucija

Predlagatelji projekata ROP-aJLS

Institucije

Javna poduzeća

Udruge

Trgovačka društva

Obrti

Ostalo

Fiz ičke osobe

JLS i institucije

JLS i udruge




67

Predlagatelji i proračun projekata

0,00

1.000.000.000,00

2.000.000.000,00

3.000.000.000,00

4.000.000.000,00

5.000.000.000,00

6.000.000.000,00

7.000.000.000,00

8.000.000.000,00

9.000.000.000,00

10.000.000.000,00

1Organizacijski oblik predlagatelja

Iznos

prora

čuna

(kn)

JLS

Institucije

Javna poduzeća

Udruge

Trgovačka društva

Obrti

Ostalo

Fizičke osobe

JLS i institucije

JLS i udruge




Trgovačko društvo i udruga

Predlagatelji i prora čun projekata

JLS

Institucije

Javna poduzeća

Udruge

Trgovačka društva

Obrti

Ostalo

Fizičke osobe

JLS i institucije

JLS i udruge




Trgovačko društvo i udruga

68

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

U tijeku je priprema

Prijedlog U tijeku Pripremljen u potpunosti za provedbu, ali nije počeo

Realiziran Nije definirano

Broj

pro

jeka

ta

Faze projekata ROP-a

Faze projekata ROP-a

U tijeku je priprema

Prijedlog

U tijeku

Pripremljen u potpunosti za provedbu, ali nije počeo

Realiziran

Nije definirano

69

020

406080

100120140

1. Konkurentno gospodarstvo

2. Razvoj ljudskih resursa i visok

društveni standard

3. Uravnotežen i održiv razvoj

4. Prepoznatljivost istarskog identiteta

Bro

j pro

jeka

ta

Strateški ciljevi ROP-a

Projekti ROP-a prema ciljevima

Projekti ROP-a prema ciljevima


2. Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard



70

Projekti ROP-a prema ciljevima i proračunu

0,00

2.000.000.000,00

4.000.000.000,00

6.000.000.000,00

8.000.000.000,00

10.000.000.000,00

12.000.000.000,00

1. Konkurentno

gospodarstvo

2. Razvoj ljudskih

resursa i visok

društveni standard

3. Uravnotežen i

održiv razvoj

4. Prepoznatljivost

istarskog

identiteta

Strateški ciljevi ROP-a

Pror

ačun

proje

kat

a (k

n)

Projekti ROP-a prema ciljevima i proračunu


2. Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard



71

0

20

40

60

80

100

120

1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 4.1. 4.2. 4.3.

Bro

j p

roje

kata

Prioriteti ROP-a

Projekti ROP-a prema prioritetima

Projekti ROP-a prema prioritetima

1.1.

1.2.

1.3.

1.4.

1.5.

2.1.

2.2.

2.3.

2.4.

2.5.

3.1.

3.2.

3.3.

3.4.

72

0,00

1.000.000.000,00

2.000.000.000,00

3.000.000.000,00

4.000.000.000,00

5.000.000.000,00

6.000.000.000,00

7.000.000.000,00

8.000.000.000,00

9.000.000.000,00

10.000.000.000,00

1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 4.1. 4.2. 4.3.

Pro

raču

n p

roje

kata

(kn

)

Prioriteti ROP-a

Projekti ROP-a prema prioritetima i proračunu

Projekti ROP-a prema prioritetima i proračunu

1.1.

1.2.

1.3.

1.4.

1.5.

2.1.

2.2.

2.3.

2.4.

2.5.

3.1.

3.2.

3.3.

3.4.

4.1.

4.2.

4.3.

73

1.9.2. Županijska razvojna strategija 2011.-2013.

Istarska razvojna agencija imenovana je od strane Istarske županije koordinatorom izrade Županijske razvojne strategije za razdoblje 2011-2013.g.

Županijska razvojna strategija je temeljni planski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj svake županije.

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) definira Županijsku razvojnu strategiju kao dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se odreñuju ciljevi i prioriteti razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave. Županijsku razvojnu strategiju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s načelom Partnerstva i suradnje.

Plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju obvezu donijeti sukladno Zakonu o proračunu mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom.

SADRŽAJ ŽRS

Sukladno Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja Županijskih razvojnih strategija (NN 53/10), sadržaj Razvojne strategije Istarske županije bit će slijedeći:

1. Uvod

2. Sažetak

3. Analiza/ocjena stanja

3.1. Geoprometni položaj i zemljopisna, prirodna i kulturna obilježja

3.2. Stanovništvo i ljudski resursi

3.3. Fizička infrastruktura

3.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i zaštite prirode

3.5. Gospodarstvo

3.6. Društvene djelatnosti

3.7. Civilno društvo

3.8. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem

3.9. Financijski izvori za razvojne projekte te za funkcioniranje županije

74

3.10. Meñuregionalna i meñunarodna suradnja

3.11. Razvojni planovi, strateški programi, glavni razvojni projekti

3.12. Druga područja koja županija smatra relevantnim za svoj razvoj

4. Rezultati provoñenja prijašnjih strategija

5. SWOT analiza

6. Vizija i strateški ciljevi

7. Prioriteti i mjere

8. Politika županije prema posebnim područjima

9. Financijski plan

10. Provedba ŽRS

11. Praćenje i izvještavanje

12. Dodaci

Dodatak 1. Rezultati konzultacija s odgovarajućim partnerskim vijećem tijekom izrade ŽRS-a te opis na koji način će isto biti uključeno u praćenje provedbe

Dodatak 2. Izvještaj o prethodnom vrednovanju ŽRS-a

Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) i Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja Županijskih razvojnih strategija (NN 53/10), izrañuje se i Akcijski plan za provedbu ŽRS i Komunikacijska strategija ŽRS-a.

Akcijski plan za provedbu ŽRS sadrži opis postupaka i nadležnosti subjekata u provedbi ŽRS-a, financijska sredstva, te rokove i pokazatelje izvršenja.

Sadržaj Akcijskog plana je sljedeći:

- ciljevi

- predviñene aktivnosti

- razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti

- izvršitelji aktivnosti

- meñusobna povezanost aktivnosti

- prioritizacija aktivnosti

- troškovi provedbe pojedinih aktivnosti

- izvori financiranja aktivnosti

- načini i indikatori praćenja ostvarivanja plana

- kontrola provedbe plana.

Ciljevi komunikacijske strategije za ŽRS su: osnažiti sposobnost na razini područne (regionalne) i lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu ŽRS-a, podići svijest u javnosti o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave te informirati javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim regionalnom razvoju.

75

Komunikacijska strategija sadrži ciljeve, mjere, aktivnosti, nositelje, ciljne skupine i vremenski raspored, a može imati i akcijski plan. Komunikacijska strategija za ŽRS izrañena je sukladno Komunikacijskoj strategiji politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske te njenom akcijskom planu.

76

Tablica 59: Faze izrade ŽRS Aktivnost Odgovornost

1. Imenovanje radnih tijela i njihovih članova IŽ

2. Analiza/ocjena stanja

2.1. Prikupljanje podataka po sektorima Županijska radna grupa

2.2. Dostava podataka koordinatoru Županijska radna grupa

2.3. Obrada podataka, tekstualno i grafičko oblikovanje podataka IDA

3. Ocjena rezultata prijašnjih strategija

3.1. ROP IDA

3.2. Master plan za razvoj turizma IŽ Odjel za turizam IŽ

3.3. Strategija za ruralni razvoj Istre IŽ Odjel za poljoprivredu

4. SWOT analiza Županijska radna grupa

4.1. Izrada SWOT analize Županijska radna grupa

4.2. Dostava podataka županijskom partnerskom vijeću IDA

4.3. Očitovanje županijskog partnerskog vijeća Županijsko partnersko vijeće

5. Vizija i strateški ciljevi Županijska radna grupa

6. Prioriteti i mjere Županijska radna grupa

7. Dostava podataka županijskom partnerskom vijeću IDA

8. Očitovanje županijskog partnerskog vijeća Županijsko partnersko vijeće

9. Politika županije prema posebnim područjima

9.1. Kategorizacija područja u županiji sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju IŽ Odjel za gospodarstvo/IDA

9.2. Formiranje politike prema posebnim područjima IŽ

10. Financijski plan IŽ Odjel za financije i proračun

11. Plan provedbe IDA/Županija

12. Praćenje i izvještavanje IDA/Županija

13. Akcijski plan IDA/Županija

14. Komunikacijska strategija IDA

15. Dostava podataka županijskom partnerskom vijeću Županijsko partnersko vijeće

16. Očitovanje županijskog partnerskog vijeća Županijsko partnersko vijeće

17. Ubacivanje projekata u središnju elektroničku bazu projekata IDA

18. Priprema za tisak i tisak dokumenta IDA/Županija/Izvoñač usluge

77

1.9.3. Sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000

Uvoñenje sustava kvalitete u Istarskoj razvojnoj agenciji d.o.o. 22. ožujka 2004. godini prema modelu ISO 9001:2000 značajan je projekt za svaku organizaciju koja želi uskladiti svoj sustav upravljanja s zahtjevima procesno orijentiranih sustava upravljanja, a time i zadržati certifikat nakon proteka prijelaznog razdoblja od tri godine od dana stupanja na snagu norme ISO 9001:2000.

Sustava kvalitete u Istarskoj razvojnoj agenciji d.o.o. recertificiran je u ožujku 2007. prema modelu ISO 9001:2000 i ožujku 2010. godine prema modelu ISO 9001:2008. Audit tim 17. ožujka 2010. godine zaključio je da IDA d.o.o. Pula uspostavila i da održava sustav upravljanja u skladu sa zahtjevima Norme i da je dokazala sposobnost sustava da sustavno postiže dogovorene zahtjeve za proizvode ili usluge u skladu sa opsegom politike i ciljeva organizacije sa 0 (nula) većih i 0 (nula) manjih brojem utvrñenih nesukladnosti. Na kraju izvješća certifikacijska tvrtka SGS ADRIATICA d.o.o. navodi: “Česitamo na dobrom planiranju i učinkovitom voñenju projekata kao i očiglednom priznanju ostalih sudionika u danas aktualnim specifičnim poslovima, kritičnim za društveno dobro u ovim vremenima”.

1.9.4. Uvoñenje norme ISO 17025:2005 (Metris)

Istarska razvojna agencija d.o.o. prijavila je 10. rujna 2010. godine Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji (HAA), akreditaciju ispitnog laboratorija METRIS prema normi ISO 17025:2005. Norma HRN EN ISO/IEC 17025:2005 propisuje zahtjeve na osposobljenost laboratorija koji su ujedno i temeljni kriteriji za akreditaciju.

Akreditacija je formalno priznavanje stručnosti nekog laboratorija da obavlja odreñena ispitivanja ili odreñene vrste ispitivanja, sredstvo kojim se potvrñuje tehnička kompetencija laboratorija. Akreditacija je meñunarodno priznato sredstvo za osiguranje povjerenja u rad institucija, kojima je državna uprava dala ovlast ispitivanja, mjerenja, certifikaciju i inspekciju, s ciljem zaštite javnih interesa. Akreditacija jamči podizanje razine organizacijske i tehničke osposobljenosti laboratorija. Akreditacija daje povjerenje u sigurnost i kvalitetu ispitivanja pod nadzorom kompetentnih organizacija koje zadovoljavaju meñunarodno prihvaćene kriterije. Izborom akreditirane organizacije dobivaju se mjerodavni pružatelji usluga i pouzdana ispitivanja. Akreditirana organizacija ocijenjena je i pod stalnim nadzorom HAA dok traje akreditacija.

Dobivanje akreditacije tj. ispunjavanje svih zahtjeva Norme ISO 17025:2005 očekuje se početkom 2011. godine.

78

DODATAK 1: Rekapitulacija meñunarodne suradnje

1.1. PROVEDENI PROJEKTI

Br. 01 Naziv projekta

Implementacija Europske povelje za mala i srednja poduzeća u Republici Hrvatskoj

Program sufinanciranja Talijanski Zakon 84/01

Opis Projekt "Implementacija Europske povelje za mala i srednja poduzeća u Republici Hrvatskoj" odvijao se u Istarskoj županiji od veljače 2005. godine. Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o. bila je zadužena za operativnu provedbu projekta. Projekt je promoviran od strane regije Friuli Venezia Giulia, a za realizaciju je bio zadužen Informest i to kroz suradnju sa regijom Veneto i Unioncamere Veneto. Partneri projekta s hrvatske strane bili su Dubrovačko-neretvanska županija, Primorsko-goranska županija i Istarska županija. Projekt je financiran u skladu s talijanskim Zakonom 84/01. U prvoj fazi projekta napravljena je analiza postojećeg stanja u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, održan je sastanak institucija relevantnih za sektor malog i srednjeg poduzetništva, tiskana brošura projekta za Istarsku županiju, napravljena anketa malih i srednjih poduzeća te održano nekoliko seminara meñu kojima i tjedan malih i srednjih poduzeća. U drugoj fazi projekta, koja je započela u mjesecu lipnju 2005. godine, formirane su tri radne grupe: Baza podataka s ciljem pronalaska modela za uspostavu jedinstvene baze podataka za mala i srednja poduzeća (trgovačka društva i obrte) za Istarsku županiju. Sudionici radne grupe su bili predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, županijskog odjela za gospodarstvo te Istarske razvojne agencije.

Euro projektiranje- radna grupa organizirana od strane VINE Veneto. Održani su seminari u trajanju od 6 dana, s ukupno 20-ak polaznika iz gradova, općina, agencija, županijskih odjela te turističke zajednice. Obrañene su teme kao što su: pisanje projekta, aplikacija, upravljanje projektom i projektnim ciklusom, sastavljanje projektnog sažetka, identifikacija potrebnih dokumenata, opisa aktivnosti po radnim paketima, ispunjavanje projektnih obrazaca, formiranje budžeta i druge.

Istarska Malvazija- radna grupa formirana s ciljem definiranja marketinške strategije za prezentaciju i pozicioniranje oznake kvalitete "IQ" za sortu vina Istarska malvazija. Sudionici radne grupe bili su proizvoñači vina, udruga Vinistra, Agencija za ruralni razvoj, Upravni odjel za turizam Istarske županije te Istarska razvojna agencija.

Prijavitelj projekta Informest

Partneri Regija Friuli Venezia Giulia, Regija Veneto, Unioncamere Veneto, Dubrovačko-neretvanska županija, Primorsko goranska županija, Istarska županija

Ukupan budget 223.878 EUR

Budget IDA-e In kind contribution

Trajanje provedbe Veljača 2005. – Ožujak 2006.

79

Status projekta Proveden


I-LOG

Program sufinanciranja Interreg III-B / CADSES programa 2000.-2006. godine

Opis Projekt je bio usmjeren na racionalizaciju logistike i usluga transporta u industrijskim klasterima, integrirajući ponudu transportnih usluga sa ICT rješenjima. Jedan od najvažnijih čimbenika ekonomskog razvoja i industrijskog obujma na današnjem globalnom tržištu je logistika. Ona je strateški instrument koji garantira pozitivni razvoj u svakom segmentu industrije. Glavni cilj projekta I-log bio je razvoj inovativne usluge u transportu kao i na polju logistike općenito, usluge koje će podržati sektor malog i srednjeg poduzetništva (MSP) poštujući pri tome zakonitosti okoliša.

Prijavitelj projekta Regija Marche

Partneri Regije Veneto, Emiglia Romagna, Umbrija, Abruzzo, Satel grupa, IDA, Istarska županija, Varaždinska županija, Fraunhofer-Gesellschaft, A Del-Alfoldi Regioert PLC, Dutireg PLC, Central Transdanubian regional development agency, Gospodarska komora Italije, Sveučilište Debrecen PLC, Mid-Pannon regional developing PLC, Timis county- Romania ADETIM- Economic Development Agency of Timis County, CDIMM Maramures Foundation, Incertrans, Entwicklungsagentur Karnten in Kooperation mit Quantum iC, Infratec, Prefecture of Thesprotia, Gospodarska komora Thesprotie

Ukupan budget 4.300.386,25 €

Budget IDA-e 25.933,32 €

Trajanje provedbe 12.2003.-05.2006.



GOnetwork

Program sufinanciranja Interreg III-B / CADSES programa 2000.-2006. godine

Opis Projekt GO network okupljao je garancijske organizacije u CADSES regiji, te je bio usmjeren na stvaranje mreža garancijskih organizacija. Projekt je pokrenut s namjerom poboljšanja pristupa poduzeća financijskim i bankovnim uslugama i s ciljem pronalaska inovativnih financijskih instrumenata za podršku malom i srednjem poduzetništvu (MSP). GO NETWORK bio je usredotočen na Credit Guarantee Organizations (CGO) i/ili institucije koje omogućavaju poboljšanje MSP pristupa prema kreditu. Tijekom 2005. godine Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o. dobila je partnere u projektu za uspostavu pilot projekta nove garancijske sheme u Istri, te na taj način pridobila paket vrijedan 300.000,00 eura. Aktivnosti projekta podrazumijevale su: voñenje projekta, izradu zajedničke mreže utvrñivanja rizika, implementaciju pilot projekta «Nove garancijske organizacije», trening osoblja za voñenje garancijske organizacije, transfer know-how-a

Prijavitelj projekta Regija Veneto

Partneri Interconfidi Nordest, Finest S.p.A., Regija Umbria, Regija Lombardia,

80

Regija Abruzzo, AN.E.N.T. SA – Razvojna agencija Prefecture Trikala, Češko moravska garancijska i razvojna banka, Podlaskie Voivodship, AWSG , Nacionalno udruženje malog i srednjeg poduzetništva Bugarske, IDA

Ukupan budget 2.235.200,00 EUR

Budget IDA-e In kind (300.000,00 € za provedbu pilota)

Trajanje provedbe Travanj 2004.-rujan 2006.



SLO-HR-RA

Program sufinanciranja Susjedski program Slovenija-Mañarska-Hrvatska 2004.-2006 realiziran u okviru poticanja Zajednice INTERREG IIIA

Opis Projekt je bio usmjeren na jačanje prekogranične suradnje i uravnoteženog razvoja prekograničnih područja. Zadaća projekta SLO-HR-RA prije svega bila je razvoj ljudskih resursa zaposlenika gospodarskih institucija i studenata kroz stvaranje uvjeta za meñuregionalnu suradnju Slovenije i Hrvatske. Ciljevi projekta bili su: uspostavljanje sustava izobrazbe zaposlenika gospodarskih institucija i studenata, unapreñenje suradnje gospodarskih institucija u prekograničnom području i uspostavljanje stipendijske sheme. U okviru projekta formirane su radne skupine koje se bave osmišljavanjem zajedničkih hrvatsko-slovenskih projekata značajnih za razvoj svih uključenih županija i regija. Radne skupine čine predstavnici potpornih i razvojnih institucija Hrvatske i Slovenije. Uspostavljene radne skupine bave se sljedećim područjima: gospodarski razvoj, turizam, razvoj ljudskih potencijala, zaštita okoliša, kultura i poboljšanje infrastrukture na pograničnom prostoru. Kroz djelovanje radnih skupina produbit će se hrvatsko-slovenska gospodarska suradnja. Rezultati projekta: uspostavljena organizacijska struktura za zajedničko planiranje i pripremu projekata, osposobljeni kadar za pripremu zajedničkih projekata, projektni prijedlozi pripremljeni za kandidiranje za europska sredstva, pripravljeni prijedlozi za uspostavljanje stipendijskih shema u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji te Obalno-kraškoj regiji.

Prijavitelj projekta RRA Notranjsko-Kraške regije i PORIN d.o.o. Rijeka

Partneri IDA, CZP Karlovačke županije, RRC Kopar, PC Novo Mesto

Ukupan budget 126.776,00 €


Trajanje provedbe 12 mjeseci



PRO.SME- Integrirane akcije za prekograničnu promociju hrvatskog sektora malog i srednjeg poduzetništva i ekonomsku integraciju s pograničnim regijama u Sloveniji i Italiji

Program sufinanciranja CARDS 2003

Opis Cilj projekta je bilo stvaranje pogodnih uvjeta za jačanje

81

prekogranične suradnje i privlačenje stranih ulaganja, te promocija malog i srednjeg poduzetništva u Istarskoj županiji. Projekt je bio usmjeren na djelovanje poduzetničkog inkubatora kao oblika podrške start-up poduzetničkim pothvatima, što uključuje sve popratne usluge koje se pružaju poduzetnicima početnicima (financijska podrška, edukacija, savjetovanje i dr.), zatim na razvoj novih kreditnih shema i njihovo približavanje korisnicima malim i srednjim poduzetnicima, te na promociju rezultata projekta kroz tiskane medije, izradu nove web stranice i organizaciju promotivnih dogañaja, radionica i konferencija.

Prijavitelj projekta IDA

Partneri Regija Veneto, RDC Koper

Ukupan budget 175.944,93

Budget IDA-e 175.944,93

Trajanje provedbe 23.06.2005. – 23.06.2007.



Fish.log

Program sufinanciranja Talijanski zakon 84 iz 2001.g.

Opis Glavni cilj projekta Fish.log bila je izgradnja prvih dviju veletržnica ribe u Hrvatskoj - u Poreču i Rijeci te izgradnja i obnova potrebne logističke infrastrukture koju koriste mali i srednji poduzetnici ribarskog sektora na području Istarske i Primorsko-goranske županije. Zajednička konvencija meñu partnerima o pokretanju projekta "Fish.log" potpisana je 1. veljače 2004. godine u Riminiju, a njome su se partneri obvezali na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Ugovora. Istarska županija potpisivanjem Ugovora preuzela je obvezu izrade Studije izvedivosti za izgradnju veletržnica ribe u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji te izrade tehničkog projekta i dokumentacije, kao i obvezu ishodovanja grañevinske dozvole za veletržnicu ribe u Poreču. Osim toga, aktivnosti Istarske županije odnose se i na organizaciju promotivnih seminara i sastanaka radi teritorijalne promocije projekta, kao i na edukaciju budućih djelatnika veletržnice. Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o. bila je zadužena za izgradnju i opremanje objekta veletržnice riba u Poreču.

Nositelji projekta Regija Friuli Venezia Giulia

Partneri Regija Emilia Romagna, Regija Veneto, Istarska županija, Primorsko goranska županija, IDA, Uniprom, Informest

Ukupan budget Projekt "Fish.log" većim je dijelom financiran putem talijanskog Zakona 84 iz 2001. godine, koji predviña izdvajanje poticajnih sredstava za razvojne projekte u tranzicijskim zemljama jugoistočne Europe.


Trajanje provedbe 01.04.2004.- 31.12.2007.


82


Connect

Program sufinanciranja Talijanski zakon 84 iz 2001.g.

Opis Projekt Connect u uskoj je korelaciji s projektom "Fish.log". Glavni cilj projekta bila je promocija je razvoja sektora malog i srednjeg poduzetništva na Jadranu te umrežavanje veletržnica ribe u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji u elektronski sustav europskih veletržnica.

Aktivnosti IDA-e u projektu "Connect" obuhvaćale su teritorijalnu i socio-ekonomsku promociju, usluge podrške malom i srednjem poduzetništvu putem edukacije i informiranja (promotivni prospekti, tribine, sastanci, radionice) te sudjelovanje u konstituiranju novih udruženja i organizacija malih i srednjih poduzetnika u sektoru ribarstva.

Nositelji projekta Regije Emila Romagna

Partneri Regija Friuli Venezia Giulia, Regija Veneto, Istarska županija, Primorsko goranska županija, IDA, Uniprom


Budget IDA-e 11.088,58 EUR

Trajanje provedbe Svibanj 2004.- prosinac 2007.



CoRIn- Coordinating Regional Primary Sector Policies for Boosting Innovation

Program sufinanciranja Šesti okvirni program Europske Unije

Opis Projekt je biohttp://www.altoadriatico.com/doc.php?iddoc=6&idarea=4 namijenjen je primarnom sektoru i usmjeren na analizu i unapreñenje regionalnih politika s ciljem poticanja ulaganja u istraživanja i inovacije. Finalni cilj projekta bio je poboljšanje regionalnih politika i procesa upravljanja u cilju poticanja veće učinkovitosti intervencija i svrhom povećanja ulaganja u istraživanja i razvoj tehnologije kroz sustavno vrednovanje, razmjenu znanja i poboljšanje suradnje meñu regijama partnerima. Konačni je cilj projekta poboljšati regionalne politike i sustav upravljanja u primarnom sektoru s ciljem povećanja učinkovitosti intervencija i utjecaja na investicije za istraživanje i razvoj tehnologija (IRT), kroz benchmarking, transfer znanja i poboljšanju koordinaciju izmeñu regija. Specifičini ciljevi projekta bili su:

- poboljšati znanje o tome kako politike koje nisu direktno vezane za istraživanje i razvoj tehnologija (non-IRT politike), posebno vezane za primarni sektor, mogu imati utjecaj na ulaganje u istraživanje i inovacije;

- poboljšati dijalog izmeñu donosioca odluka i privatnih i javnih IRT „igrača“ u primarnom sektoru, sa ciljem bolje koordinacija i komplementarnosti aktivnosti

- identificirati implementaciju strategija i praktične indikatore za učinkovito uključivanje dimenzije „promocije istraživanja“ u razvoj

83

primarnog sektora

- definirati specifične procedure i modalitete za učinkovitu trans-regionalnu izmjenu znanja i transregionalnu suradnju u procesu kreiranja i donošenja politika

- pružiti regijama prave alate za učinkovitu koordinaciju akcija

Aktivnosti su provedene putem 6 radnih paketa: analiza stanja, definiranje metodologije za istraživanje, provedba pilot projekata, evaluacija rezultata, širenje znanja i korištenje dobivenih rezultata, upravljanje projektom i osiguranje kvalitete.

Prijavitelj projekta EURIS

Partneri Regija Friuli Venezia Giulia, Regija Veneto, Regija Emilia Romagna, NAFA-Nacionalna agencija za ribarstvo Bugarske, Istarska razvojna agencija, Regionalna razvojna agencija PORIN, Univerzitetni inkubator Primorske Koper, te Macedonia research centre.

Ukupan budget 564.680 €

Budget IDA-e 55.600 €

Trajanje provedbe 01.10.2006.-01.04.2008.



REDECON

Program sufinanciranja INTERREG III B CADSES - Program za susjedstvo

Opis Projekt REDECON usmjeren je na razvoj i implementaciju inovativnog alata - stvaranje baze podataka i Geografskog informacijskog sustava –GIS, namijenjenog podršci regionalnim razvojnim strategijama i prostornom planiranju. Pograničnim regijama Austrije, Italije, Slovenije, Mañarske i Hrvatske navedeni projekt omogućio je da se učinkovitije nose s procesima ekonomskog i prostornog razvoja. Projekt REDECON omogućio je jačanje suradnje i integracije meñu regijama partnerima te prenošenje znanja – "know how-a", u području prostornog planiranja.

Prijavitelj projekta Unioncamere Veneto

Partneri IDA, Regija Veneto, Regija Emilia Romagna, Regionalni centar za suradnju obrtnika C.R.A.C.A. Venezia, Regionalni državni ured Koruške, Razvojna agencija Koruške, Regionalni državni ured Niederosterreich, Ministarstvo prometa Slovenije, Sveučilište u Mariboru, Prometni institut Ljubljana, Regija Vas



Trajanje provedbe 21.11.2006.- 21.06.2008.


84


SLOHRA ZONET- Promocija integracije poslovnih zona, poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova u inovativnu poduzetničku mrežu u pograničnim regijama u Sloveniji i Hrvatskoj

Program sufinanciranja Phare 2005

Opis Projekt je bio usmjeren umrežavanje poslovnih zona na području Hrvatske i Slovenije. Glavni ciljevi projekta su poboljšanje procesa pristupa informacijama i poboljšanje širenja informacija u prekograničnom slovensko-hrvatskom poduzetničkom području; zatim poboljšanje suradnje poduzetničkih zona i uspostava partnerske razvojne mreže; poboljšanje uvjeta za formiranje novih malih i srednjih poduzeća u prekograničnom području; podizanje svijesti malih i srednjih poduzeća o prekograničnim poslovnim mogućnostima i promocija zajedničkog ekonomskog prostora, te poboljšanje prekogranične ekonomske suradnje. Specifični ciljevi projekta bili su: istraživanje mogućnosti umrežavanja poslovnih zona i ostalih potpornih poduzetničkih institucija, razvijanje strukture za razvoj inovativne i dinamične prekogranične mreže suradnje, veći stupanj suradnje poduzetničkih zona, podizanje kvalitete potpornih usluga za mala i srednja poduzeća te promocija zajedničkog ekonomskog prostora. http://www.slohra.org/zonet/Projekt je podijeljen na 5 osnovnih radnih paketa – menadžment, informiranje i oglašavanje, analiza postojećih poslovnih zona i suradnja s poduzetničkim potpornim institucijama, umrežavanje poslovnih zona, poduzetničkih potpornih institucija i poduzetnika u zoni te interaktivnu prezentaciju poslovnih zona.


Partneri Regionalni razvojni center Koper, Koper (nositelj na slovenskoj strani), Regionalna razvojna agencija Notranjsko-kraške regije d.o.o. Pivka, Razvojni center Novo mesto d.o.o., Novo mesto, Centar za poduzetništvo Karlovačke županije d.o.o., Karlovac, Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o., Rijeka



Trajanje provedbe 09. 07.2007. - 31. 08.2008.



AsviLoc

Program sufinanciranja Interreg III A

Opis Projekt je bio usmjeren na potenciranje razvoja te ekonomsku i socijalnu obnovu priobalnih Jadranskih područja kroz jačanje suradnje malih i srednjih poduzeća. Navedeno je realizirano kroz promociju i integraciju regionalnih razvojnih agencija kao poveznica i integratora znanja i prakse te svojevrsnog "servisa", odnosno osnovnog orijentacijskog i promotivnog elementa lokalnog sustava MSP-a. Realizacija AsviLoc.-a temeljila se i na postojanju značajnih socioekonomskih, jezičnih, zakonsko – pravnih i infrastrukturnih barijera izmeñu poduzetničkih sustava dviju jadranskih obala

85

sjedinjenih Jadranskim morem. A.Svi.Loc. je podržao proces jačanja lokalne socio-ekonomske strukture, poticao razvoj kapaciteta lokalnih razvojnih agencija jadranskog okruženja s ciljem integracije različitih sustava MSP-a kroz organiziraciju, racionaliziraciju i jačanje poduzetničkih aktivnosti jadranskih regija. Takoñer, A.Svi.Loc. je bio usmjeren i na jačanje ekonomskih veza unutar jadranske zajednice i stumuliranje procesa internacionalizacije i prekogranične suradnje.

Specifični ciljevi projekta bili su:

-stvaranje trajne prekogranične mreže lokalnih razvojnih agencija, mreže koja će poticati razvoj MSP-a prekograničnih područja s ciljem pružanja integirane podrške u rješavanju zajedničkih problema MSP-a jadranskog okruženja te posebnim osvrtom na mlade poduzetnike i žene poduzetnice; podrška razvojnih procesa MSP-a u CARDS zemljama (Hrvatska, Srbija i Crna Gora)

- promocija socio-ekonomskih aktivnosti u cilju stimuliranja upravljanja suradnjom te trgovačkih i „know-how“ razmjena meñu malim i srednjim poduzetnicima jadranskih regija

- stimuliranje implementacije inovativnih procesa u proizvodnji te transfera uspješnih metodologija i metoda rada

Prijavitelj projekta Sviluppo Marche

Partneri IDA, HRAST, Consvipo, Informest, SIEPA, Provincija Isernia



Trajanje provedbe Srpanj 2007.- kolovoz 2008.



Re.Cen.T.

Program sufinanciranja PHARE 2005- Aktivne mjere zapošljavanja za skupine kojima prijeti društveno isključenje

Opis Opći cilj projekta bio je promoviranje ekonomske i socijalne kohezije s ciljem bolje profesionalne integracije najugroženijih skupina društva na tržištu rada. Specifični cilj projekta bio je kreiranje dugoročnih postavki za rješavanje problema nezaposlenosti kroz razvoj i izobrazbu djelatnika unutar organizacija na lokalnom nivou koje će provoditi mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene na najugroženije skupine nezaposlenih na tržištu rada u Istarskoj regiji. Ciljne grupe projekta bile su dvije skupine koje su prema podacima 2007.g. činile više od polovice ukupnog broja nezaposlenih u Istri: mladi do 24 godine i žene preko 40 godina starosti. Aktivnosti projekta podijeljene su u 6 radnih paketa: 1.Edukacija 15 trenera s područja Regije koji će educirati nezaposlene

2. Edukacija nezaposlenih podijeljena u dva dijela:

- Osposobljavanje nezaposlenih za samozapošljavanje- mladih ispod 24 godine i žena iznad 40 godina (ukupno educirano 650 osoba u 10 istarskih gradova)

- ECDL edukacija za 20 žena starijih od 40 godina- sve educirane

86

žene uspješno položile ECDL ispit. Za vrijeme trajanja projekta 40% ih je dobilo stalan posao.

3. Uspostava info centara za nezaposlene koji trebaju profesionalnu pomoć pri zapošljavanju ili samozapošljavanju (ulazak u poduzetničku aktivnost) u svakom gradu u županiji- info centri uspostavljeni i još uvijek u funkciji

4. Organizacija konferencije nazvane "Dan karijera“- susret nezaposlenih s poslodavcima

5. Prezentacija projekta putem medija (TV emisije, konferencije za tisak), izrada letaka, brošura, materijala vezanih uz obrazovanje te izrada DVD-a s filmom koji sadrži zapis o svim provedenim aktivnostima i iskustvima korisnika.

6. Kreiranje web portala projekta


Partneri Istarska županija, ZUM- Udruga mladih, Pulski centar za poduzetništvo, Grad Poreč i Grad Rovinj. Suradnici: HZZ, Područna služba Pula i gradovi Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Umag i Vodnjan






MET.R.IS.

Program sufinanciranja Jadranski prekogranični program za susjedstvo financiran iz fonda PHARE 2006.

Opis Glavni cilj projekta bio je stvaranje poslovne infrastrukture za inovativno istraživanje i razvoj u metalnoj industriji u Istarskoj županiji kako bi se povećala razina provedenih razvojno-istraživačkih projekata i time djelovalo na podizanje konkurentnosti istarske i hrvatske metalne industrije na globalnom tržištu. Specifični cilj projekta bio je pružanje usluga istraživanja i razvoja malim i srednjim poduzećima u metalnoj industriji u Istarskoj županiji. Projekt stvaranja istraživačkog centra za metal u Istarskoj županiji podrazumijevao je rekonstrukciju objekta i opremanje prostora u kojem je smješten MET.R.IS. Takoñer, obuhvatio je osposobljavanje djelatnika Centra za uporabu opreme i provoñenje istraživanja te edukacije usmjerene na studente i poduzetnike u metalnoj industriji. Provedbom projekta MET.R.IS. stvorena je infrastrukturna baza za istraživanje i razvoj kao preduvjet razvoja inovacija i primjene novih tehnologija u proizvodnji. MET.R.IS. svojim značenjem, ali i fizičkim smještajem u Puli, predstavlja most suradnje izmeñu znanstvenih i razvojnih institucija te gospodarstva. Osnovne djelatnosti Centra pružanje su usluga istraživanja kvalitete proizvoda i materijala te stvaranja novih ili poboljšanja postojećih proizvoda, usluge razvoja inovativnih ideja, testiranja prototipova, usluge istraživanja i razvoja za mala i srednja poduzeća te razvoj novih tehnologija.


87

Partneri Istarska županija i Provincia di Venezia. Suradnici: Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i Visoka tehnička škola - Politehnički studij u Puli.

Ukupan budget 740.000,00 EUR

Budget IDA-e 740.000,00 EUR



1.2. PROJEKTI U PROVEDBI


AsviLoc Plus

Program sufinanciranja South East Europe - SEE

Opis Glavni cilj projekta AsviLoc plus stvaranje je prekogranične mreže poduzetničkih potpornih institucija usmjerenih na poticanje inovacijama u poduzetništvu. Takoñer, projekt je usmjeren na implementaciju dobrih praksi EU regionalnih inovativnih programa.

Ciljevi projekta su:

- uspostava meñunarodne mreže potpornih institucija inovacijama u poduzetništvu - stvaranje „mreže“ znanja na području djelovanja svakog pojedinog partnera u projektu i u skladu s potrebama raznih aktera usmjerenih na inovacije i tehnologiju,

- poticanje inovativnog managementa putem prekograničnog planiranja i evaluacije specifičnih inovativnih servisa usmjerenih na jačanje inovativnog poduzetništva, ekonomije znanja i informacijskog društva

- promocija inovativnog upravljanja putem mreže RRA, uspostavljene u okviru projekta AsviLoc te stvaranje modela upravljanja inovativnim procesima kroz direkto uključivanje relevantnih aktera

- valorizacija uloge SEE RRA kao posrednika u poticanju inovativnosti, graditelja na osnovu regionalnih potreba te ulogom posrednika izmeñu ključnih aktera i stvaratelja dugoročne regionalne strategije

Prijavitelj projekta Sviluppo Marche SpA

Partneri IDA, Consvipo, Informest, Austria Wirtschaftsservice, Varna Economic Development Agency, Anatoliki SA Development Agency of Eastern Thessaloniki, Regional Development Agency of Rodopi SA, South Transdanubian Regional Innovation Agency non profit Ltd, Agentia Pentru Dezvoltare Regionala NordEst, North - West Regional Development Agency, Regional Development Agency Celje Ltd , Regionalna razvojna agencija Hrast


Budget IDA-e -


Status projekta U provedbi

88


City SEC- Regional development and energy agencies supporting muniCIpaliTY_SEC to jointly become active energy actors in Europe

Program sufinanciranja Inteligentna energija u Europi

Opis Projekt je nastao iz ranije utvrñene zajedničke potrebe za pružanjem podrške jedinicama lokalne samouprave s ciljem njihovog uključivanja u meñunarodnu mrežu potpisnika Sporazuma gradonačelnika i postizanja ciljeva zadanih navedenim Sporazumom. U sklopu projekta bit će izrañena analiza stanja u sektoru energetike te potom Akcijski planovi za održivi energetski razvoj (Sustainable Energy Action Plans) uključenih gradova. Projekt će uz biti usmjeren na podizanje razine znanja o socijalnim i ekonomskim povlasticama primjene obnovljivih izvora energije i mjera uštede energije. Glavni cilj projekta upravo je daljnja promocija energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, a krajnji cilj postizanje 20% smanjenja emisije CO2 do 2020. godine (20-20-20). Aktivnosti projekta podrazumijevaju daljnje jačanje kapaciteta 44 uključenih gradova, poglavito onih s područja istočne Europe, do sada lošije zastupljenog i energetski slabije osviještenog dijela Europe. Provedbom projekta uključeni bi gradovi trebali postati aktivni europski energetski centri te bi trebao biti smanjen raskorak u odnosu na gradove ranije uključene u CoM. Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o., kao jedan od partnera projekta, bit će zadužena za koordinaciju budućeg regionalnog City_SEC-a - konzorcija istarskih gradova u koji su uključeni Pula, Poreč, Rovinj, Labin i Buzet. Aktivnosti istarskog City_SEC-a bit će usmjerene na pripremu gradova za ispunjenje kriterija neophodnih za potpisivanje "Sporazuma gradonačelnika". Uključenim istarskim gradovima projekt City_SEC donijet će napredak u području poznavanja i pripreme prelaska na obnovljive izvore energije te smanjenje upotrebe konvencionalnih izvora energije. Sukladno navedenom, u okviru projekta bit će realizirano nekoliko studijskih putovanja i dogañaja usmjerenih na promociju ciljeva projekta. Naime, IDA je zadužena za radni paket koji obuhvaća aktivnosti cjelokupne promocije projekta, njegovih ciljeva i rezultata. Uz navedene istarske gradove, u projektu sudjeluje i Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) d.o.o..

Prijavitelj projekta SVIM Sviluppo Marche

Partneri IDA, Politehničko sveučilište Regije Marche (Italija), Regionalna energetska agencija središnje Makedonije ANATOLIKI (Grčka), Regionalna razvojna agencija Bielsko Biala (Poljska), Energetska agencija jugoistočne Švedske (Švedska), Regionalna razvojna agencija sjeverne Mañarske (Mañarska) i Grad Torino (Italija).




Status projekta U provedbi

89

1.3. ODOBREN ZA FINANCIRANJE, ČEKA SE POTPIS UGOVORA


ReSNet- Regional Stakeholders` Network

Program sufinanciranja IPA IV komponenta- Razvoj ljudskih resursa, natječaj Lokalna partnerstva za zapošljavanje faza 3

Opis Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju učinkovitog obrazovnog sustava i sustava doškolovanja koji je usklañen s potrebama tržišta rada. Specifični ciljevi su:

-stvoriti formalnu mrežu relevantnih dionika na regionalnim tržištima rada u partnerskim županijama,

-analizirati usklañenost postojećih sustava obrazovanja u odnosu na ponudu i potražnju na tržištu rada,

-podići razinu znanja i vještina nezaposlenih osoba i time osnažiti njihove izglede za uspješno zapošljavanje.

Provedbene aktivnosti su slijedeće:

-upravljanje projektom,

-nabava opreme,

-organizacija radnih sastanaka s relevantnim dionicima na regionalnim tržištima rada u Istarskoj, Vukovarsko-Srijemskoj i Dubrovačko-Neretvanskoj županiji,

-stvaranje metodologije za izradu analize tržišta rada

-odabir polaznika besplatnih edukacija za nezaposlene- ciljnu grupu čine 45 nezaposlenih osoba (iz svake od 3 uključene županije po 15 osoba) sa završenom osnovnom školom prijavljeni na evidenciji HZZ-a. Edukacija će im omogućiti stjecanje srednje stručne spreme i upis zanimanja u radnu knjižicu.

-organizacija edukacija za nezaposlene

-širenje znanja i informacija- objava novosti na web stranicama, organizacija press konferencija, izrada brošura i plakata, organizacija konferencije


Partneri Hrvatski zavod za zapošljavanje- područne službe Pula, Vukovar i Dubrovnik, Hrvatska gospodarska komora- županijska komora Pula, Hrvatska obrtnička komora- OK Istarske županije, HRAST- regionalna razvojna agencija Vukovarsko-Srijemske županije




Status projekta Odobren za financiranje, čeka se potpis ugovora

90

1.4. KANDIDIRANI PROJEKTI- U FAZI EVALUACIJE


METRIS Plus- Boosting Research and Innovation Potential of the Adriatic Cross-border Area in a Joint Research Initiative led by Metris Research Centre

Program sufinanciranja Jadranska prekogranična suradnja (Adriatico CBC)

Opis Projekt je usmjeren na poboljšanje istraživačko-inovacijskih kapaciteta jadranskog prekograničnog područja putem zajedničkih istraživačkih projekata te suradnje institucija u javnom, privatnom, akademskom i istraživačkom sektoru. Aktivnosti projekta provodit će se kroz slijedeće radne pakete:

- upravljanje projektom i koordinacija prekograničnih aktivnosti,

- komunikacija i širenje znanja,

- analiza stanja pročistača vode u regijama uključenim u partnerstvo,

- koordinacija zajedničkih prekograničnih aktivnosti, definicija metodologije istraživanja i ciljnih inovacija,

- pilot aktivnosti- istraživanje u području zaštite okoliša: stvaranje koncepta i prototipa eko-inovativnog pročistača otpadne vode s ugrañenim metalnim dijelovima (umjesto dijela betonske konstrukcije),

- prijenos znanja,

- interna evaluacija i osiguranje kvalitete.


Partneri Istarska županija, SVIM– Regionalna razvojna agencija Regije Marche, UIP– Primorski sveučilišni razvojni centar i inkubator Koper, SERDA– Sarajevska regionalna razvojna agencija, ALMA MONS- Regionalna agencija za razvoj malih i srednjih poduzeća, Novi Sad




Status projekta U evaluaciji


ZIP FINANCE- Inter-Adriatic institutional cooperation in urban marketing for the conception and implementation of the innovative actions for the attraction of private financing in the local development projects


Opis Glavni cilj projekta je ojačati institucionalnu suradnju u prekograničnom području s ciljem privlačenja privatnog kapitala u lokalne razvojne projekte.

Prijavitelj projekta Općina Chieti

91

Partneri IDA, Općina Pescara, Općina Bisceglie, CONSVIPO – Konzorcij za razvoj područja delte rijeke Po, Regionalni razvojni centar Koper, DUNEA– Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije, TEULEDA– Lokalna ekonomska razvojna agencija, Općina Mostar






LEVERAGE- Energy Efficient Public Procurement as leverage for Adriatic Euroregion SMEs eco-innovation


Opis Poticanje razvoja obnovljivih izvora energije te energetske efikasnosti putem jačanja kapaciteta sektora malog i srednjeg poduzetništva usmjerenog na djelovanje u sferi energetike u prekograničnom području.

Prijavitelj projekta Regija Marche

Partneri IDA – Istarska razvojna agencija (Hrvatska), Regija Abruzzo (Italija), SVIM – Regionalna razvojna agencija Regije Marche (Italija), CONSVIPO – Konzorcij za razvoj područja delte rijeke Po (Italija), DUNEA – Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije (Hrvatska), TEULEDA – Lokalna ekonomska razvojna agencija (Albanija), SERDA – Sarajevska regionalna razvojna agencija (BiH)






MARK- contribution to the reinforcement of the competitiveness and increase of development of the Adriatic basin compared to other geo-economic areas through the promotion of cooperation between the two Adriatic coasts in the field of joint research and innovation actions.


Opis Doprinijeti jačanju konkurentnosti i razvoja jadranskog prekograničnog područja kroz promociju institucionalne suradnje u sektoru zajedničkih istraživačko-inovacijskih aktivnosti.

Prijavitelj projekta SVIM – Regionalna razvojna agencija Regije Marche

Partneri IDA- Istarska razvojna agencija, Gospodarska komora Teramo (Italija), VEGA– Znanstveno-tehnološki park Venecije, AREA Sience Park Trst, HGK– Hrvatska gospodarska komora, Gospodarska komora BiH, PFD– Zaklada 'Partnerstvo za razvoj' (Albanija), MADA – Gorska

92

razvojna agencija (Albanija)






SINOP- Creation of an Information System on Partnership Opportunities between the Public and Private Sector


Opis Razviti, stvoriti i raširiti prekogranični informacijski sistem s ciljem jačanja inicijativa javno-privatnog partnerstva u lokanim infrastrukturnim razvojnim projektima.

Prijavitelj projekta Regija Veneto

Partneri IDA – Istarska razvojna agencija, Regija Abruzzo, ISEA – Konzorcij za inovacije, razvoj, gradnju i okoliš, INFORMEST, ANCE Venezia – Udruga graditelja Venecija, CNA Ravenna – Nacionalna konfederacija obrtnika Ravenna, ANCE Trieste – Udruga graditelja Trst, ANCE Abruzzo – Udruga graditelja Abruzzo, Politehničko sveučilište regije Marche, CNA Bari – Nacionalna konfederacija obrtnika Bari, DUNEA– Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije, Općina Durres Albanija, Regionalni centar za razvoj malih i srednjih poduzeća Subotica Srbija, Regionalna gospodarska komora Sombor Srbija, Albanska britanska gospodarska komora

Ukupan budget 2.880.000,00





Adriatic cluster club


Opis Poboljšanje mogućnosti razvoja inovacija u teritorijalnim i proizvodnim sustavima putem prekogranične suradnje i istraživanja tržišta te jačanje sustava klastera različitih sektora.

Prijavitelj projekta Unioncamere Veneto

Partneri Gospodarska komora Ancona, Gospodarska komora Chieti, Gospodarska komora Campobasso, Gospodarska komora Brindisi, Agencija ConCentro Italija, Gospodarska komora Thesporotia Grčka, IDA, HGK – Županijska gospodarska komora Pula, HGK – Županijska gospodarska komora Rijeka, Gospodarska komora Beograd, Gospodarska komora Leskovac, ALMA MONS - Regionalna agencija za razvoj malih i srednjih poduzeća, Novi Sad, Gospodarska komora Tirana, Albanija

Ukupan budget 2.500.000,00

93





YNOT- Youth Network Organising Trainings

Program sufinanciranja IPA- IV komponenta- Razvoj ljudskih resursa, natječaj Mladi na tržištu rada

Opis Opći cilj projekta je povećati sposobnost nezaposlenih mladih osoba u Istarskoj županiji da aktivno pristupe tržištu rada u potrazi za poslom. Poseban cilj je razviti i primijeniti treninge usklañene s potrebama mladih nezaposlenih osoba starosti 15-24 godine u Istarskoj županiji. Statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Istarskoj županiji pokazuje rastući trend mladih nezaposlenih osoba koje ne uspijevaju završiti srednju školu i prijavljene su na HZZ-u sa osnovnom školom bez zanimanja.

Provedbene aktivnosti projekta su:

-upravljanje projektom, nabava opreme, studijsko putovanje

-izbor članova ciljane grupe- nezaposlenih osoba koje će pristupiti besplatnim edukacijama

-provedba 5 programa namijenjenih nezaposlenim mladim osobama sa završenom srednjom školom

-provedba 2 programa namijenjena nezaposlenim mladim osobama sa završenom osnovnom školom (40 polaznika)- stjecanje srednjoškolskog obrazovanja i upis zanimanja u radnu knjižicu

-širenje znanja i informacija- objava novosti na web stranicama, organizacija press konferencija, izrada brošura i plakata, kupnja organizacija konferencije


Partneri ZUM- udruga za poticanje zapošljavanja i stručnog usavršavanja mladih, Mreža mladih Hrvatske, Hrvatski zavod za zapošljavanje- područni ured Pula, Grad Labin, Grad Rovinj






IQ4U- Povećanje konkurentnosti poduzetnika u pograničnom području Hrvatske i Slovenije uvoñenjem jedinstvenog sustava oznaka kvalitete i zajedničkom promocijom

Program sufinanciranja Prekogranična suradnja Slovenija-Hrvatska

94

Opis

1. Opći prekogranični ciljevi projekta: povećanje konkurentnosti vinara i proizvoñača jakih alkoholnih pića u pograničnom području Hrvatske i Slovenije zajedničkom promocijom na meñunarodnom tržištu, uvoñenje jedinstvenog sustava za dodjelu oznaka kvalitete proizvoda.

Posebni prekogranični ciljevi projekta su: povećanje konkurentnosti poduzetnika u pograničnom području razvitkom i unapreñenjem unificiranih tehnika označavanja kvalitetnih vina i jakih alkoholnih pića proizvedenih na tom području, poticanje rasta obima proizvodnje, podizanja kvalitete i unapreñenje proizvodnih tehnologija proizvodnje vina i jakih alkoholnih pića, unapreñenje marketinških aktivnosti zajedničkim nastupima i promocijom na izvoznim tržištima.

Radni paketi:

- upravljanje i koordinacija- koordinacija provedbe projektnih aktivnosti, organizacija projektnih sastanaka, izvještavanje, financijsko voñenje projekta

- analiza stanja- Definiranje metodologije istraživanja, prikupljanje podataka, izrada pravilnika s kriterijima za dodjelu odabranih obilježja

- edukacija poduzetnika- organizacija edukativnih radionica za vinare i proizvoñače jakih alkoholnih pića, studijske posjete

- pilot projekti- odabir proizvoñača koji zadovoljavaju postavljene kriterije, dizajn i izrada etiketa s oznakama za odabrana vina i jaka alkoholna pića, dodjela oznaka kvalitete odabranim proizvoñačima

- promocija poduzetnika pograničnog područja- organizacija zajedničkog nastupa odabranih proizvoñača na 4 meñunarodne izložbe/sajma

- komunikacija i informiranje- organizacija press konferencija, dizajn logotipa, izrada web stranica, emisija na lokalnim tv postajama, izrada promotivnih brošura, izrada promotivnog filma, završna konferencija


Partneri RRA Porin, RA Karlovačke županije, Vinistra, RRC Koper,RC Novo Mesto, Grm Novo Mesto, RRA Posavje




Status projekta Evaluacija u tijeku


METRIS Art- Unaprijeñenje kulturno-društvene suradnje i razmjene u prekograničnom području Slovenije i Hrvatske poticanjem primjene istraživanja i razvoja


95

Opis

2. Opći prekogranični ciljevi: unaprijediti kulturne i društvene aktivnosti u prekograničnom području putem umrežavanja na institucionalnoj razini i razvoja inovativnog sustava podrške djelatnostima prezentacije kulturnih dobara, povećati razinu znanja i vještina djelatnika muzeja i javnih institucija u kulturi u prekograničnom području.

Posebni prekogranični ciljevi: provesti edukcije za kulturne djelatnike u prekograničnom području na temu digitalizacije muzejske djelatnosti i i uvoñenja novih tehnologija u poslovanje javnih institucija u kulturi, provesti istraživanja i analize na muzejskoj grañi u prekograničnom području, izraditi tematske studije i postaviti vezane izložbe u institucijama partnerima, povezati razvojno-istraživačke i kulturne institucije u prekograničnom području s ciljem unaprjeñenja kulturno-društvenih djelatnosti te razmjene znanja i iskustva.

Radni paketi:

- Upravljanje i koordinacija- Koordinacija provedbe projektnih aktivnosti, organizacija projektnih sastanaka, izvještavanje, financijsko voñenje projekta

- Opremanje partnerskih institucija za provedbu projektnih aktivnosti- Nabava opreme za provedbu primijenjenih istraživanja i analiza na muzejskoj grañi i kulturnom dobru u prekograničnom području, nabava opreme za postavljanje izložbi te organizaciju tematskih prezentacija, nabava opreme za provedbu edukativnih radionica te za upravljanje projektom

- Edukacija kulturnih djelatnika u prekograničnom području- Odabir i formiranje grupa polaznika tematskih edukacijskih radionica u prekograničnom području, provedba i koordinacija ciljanih edukativnih radionica za djelatnike muzeja i javnih ustanova u kulturi u prekograničnom području, na temu uvoñenja i primjene novih tehnologija u muzejsku djelatnost, organizacija tematske konferencije, zajedničke studijske posjete muzejima u Europi kao primjerima dobre prakse

- Provedba analiza i studija- Provedba pilot istraživanja na muzejskoj grañi i kulturnim dobrima u prekograničnom području, izrada prekograničnih studija na povijesnu temu, izrada publikacija (kataloga izložbe, brošura)

- Prezentacija kulturnih potencijala prekograničnog područja- organizacija i postavljanje izložbi i pratećih kulturnih dogañanja u prekograničnom području

- Komunikacija i informiranje- organizacija konferencija za medije, dizajn logotipa projekta, izrada web stranice projekta, emisija na lokalnim tv postajama, izrada promotivnih brošura projekta, organizacija završne konferencije projekta


Partneri Arheološki muzej Istre, Grad Buje, REDEA, Muzej Meñimurja Čakovec, LPC Pivka, Zavod Martin Krpan Postojna




96



DIC- Energetsko savjetovanje i edukacija – 1. korak energetske održivosti


Opis Opći prekogranični ciljevi:

-sudjelovanje ključnih dionika na području učinkovite uporabe energije i obnovljivih izvora energije

-širenje znanja i pozitivnih iskustava na području učinkovite uporabe energije i obnovljivih izvora energije

Specifični prekogranični ciljevi:

- prijenos primjera dobre prakse edukacije i osvještavanja glede učinkovite uporabe energije i obnovljivih izvora energije

- uspostaviti trajno sudjelovanje ključnih dionika u strukovnim i obrazovnim institucijama

-uspostava regionalnih centara za povećanje učinkovite uporabe energije i korištenja obnovljivih izvora energije

Prijavitelj projekta RRA Notranjsko-kraške regije

Partneri RA Karlovačke županije, REA Kvarner, Udruga Cezar, RRC Koper, RC Novo Mesto, IDA






SLOHRA GLOBALNET- Promicanje globalne konkurentnosti poduzetnika početnika


Opis

3. Opći prekogranični cilj- unaprijediti globalnu konkurentnost poduzetništva u slovensko-hrvatskom pograničnom području

4. Posebni prekogranični ciljevi- kreirati i implementirati zajednički prekogranični sustav upravljanja i dijeljenja resursa poduzetnika početnika u nepovoljnijem položaju sa svrhom povećanja njihove globalne konkurentnosti na slovensko-hrvatskom i drugim EU tržištima, što će se postići ostvarenjem slijedećih pod ciljeva: educirati i informirati ciljne skupine kako povećati konkurentnost uz uvažavanje aktualnih znanstvenih i tehnoloških trendova, kreirati

97

zajedničku strategiju plasiranja proizvoda i usluga na tržištu u slovensko-hrvatskom pograničnom području kao i na EU tržištima, postaviti pogranični izvozni konzorcij, promovirati proizvode i usluge ciljnih skupina kao i rezultate projekta.

Radni paketi:

- Upravljanje i koordinacija

- Edukacija poduzetnika

- Unaprjeñenje plasmana proizvoda i usluga u pograničnom području Slovenije i Hrvatske i na EU tržištima

- Postavljanje izvoznog konzorcija

- Komunikacija i informiranje

Prijavitelj projekta RRA Porin

Partneri RA Karlovačke županije, RRC Koper, IDA, RC Novo Mesto, RRA Posavje, RRA Notranjsko-kraške






INTERINO- Prekogranična integracija znanja, kompetencija i inovacija


Opis Opći prekogranični ciljevi:

-širiti poduzetničku kulturu kod mladih i stanovnika prekograničnoga područja

-poticati nastanak novih, na znanju utemeljenih poduzeća, koja će sudjelovati i povezati se u

prekograničnom području

-poticati povezivanje akademske sfere s gospodarstvom

-poboljšati prijenos tehnologija i istraživanja iz I&R institucija i institucija znanja u poduzeća

-poboljšati konkurentnost i inovativnost poduzeća u pograničnom području

-uspostaviti prekograničnu suradnju izmeñu institucija potpore poduzetništvu

-razviti prekograničnu potpornu poduzetničku okolinu, koja će poticati nastanak poduzeća i

omogućiti im gospodarski rast i razvoj u prekograničnom području

-poboljšati suradnju izmeñu poduzeća i institucija potporne okoline

Posebni prekogranični ciljevi:

-Provedba regionalnih natječaja za najbolji poslovni plan

-Provedba prekograničnog natječaja prva tri regionalna pobjednika

98

za najbolji poslovni plan

-Provedba intenzivne marketinške kampanje za identificiranje poduzetničkih timova, koji

razvijaju poduzetničke ideje i promociju partnerskih organizacija te njihovo stvaranje

-Pružanje stručne pomoći kod razvoja poduzetničkih ideja i osnivanja poduzeća (poduzetničke

radionice, poduzetničko savjetovanje, strukovna predavanja,...)

-Aktivno umrežavanje, gdje je moguće intenzivno povezivanje poduzetnika s relevantnim

izvorima resursa u pograničnoj regiji (financijski, kadrovski,...)

-Izbor i promocija najboljih novonastalih poduzeća i njihovo uključivanje u proces inkubacije (nosioci najboljih poduzetničkih ideja, o čijem će izboru odlučiti neovisna strukovna komisija od koje će primiti priznanje, mogućnost besplatne promocije i mogućnost besplatnog sudjelovanja na prekograničnim dogañanjima, omogućavanje mentorstva poduzeća i

-Prekogranična promocija mladih inovativnih poduzeća, kojima će biti omogućena prepoznatljivost kod potencijalnih prekograničnih partnera

-Opredjeljenje različitih I&R jedinica i njihovih rezultata te ocjena pripremljenosti MSP-a u prekograničnoj regiji za inovacije, prijenos i upotrebu IR-a

-Promocija suradnje izmeñu malih i srednjih poduzeća te I&R jedinica pomoću susreta, edukacije i stvaranja

-Uspostava konkretnih veza izmeñu ponude i potražnje na tržištu IR-a i uključenje savjetnika,

koji će pripomoći u konkretnom prijenosu I&R-a u mala i srednja poduzeća

-izvoñenje prekogranične edukacije - inovacijske škole u kontekstu cijelo životnog učenja za rast i razvoj MSP-a

- razviti zajedničko stvaranje prekogranične potporne okoline

Prijavitelj projekta UIP Koper

Partneri IRP, Tehnološki park LJ, Pomurski tehnološki park, IDA, CEPOR, REDEA, Tehnološki park Varaždin



Trajanje provedbe 24 mjeseca



MLADIEKOIN- SLOHRA E-mladi zajedno u eko-inovacijama


99

Opis

5. Opći prekogranični ciljevi projekta su: iskoristiti potencijal mladih na području razvoja poduzetničkih ideja, povezati poduzetnike s obje strane granice koji se bave prodajom i razvojem turističkih destinacija na oblikovanje zajedničkih prekograničnih turističkih proizvoda s uključivanje prirodnih prednosti područja, potaknuti razvojne institucije na oblikovanje zajedničkih prekograničnih turističkih proizvoda, zajedničkim djelovanjem mladih premašiti razvojne nedostatke koji su nastali zbog državne granice, povezivanje mladih s obje strane granice postići da će se u budućnosti zajedno nositi s prekograničnim utjecajima na tom području, oblikovanje zajedničkog razvojnog identiteta pograničnog područja s razvijanjem zajedničkih poduzetničkih ideja, promocija prekogranične suradnje s mladima, investiranje u mlade ljude jer oni će biti ključni faktor u razvoju povoljnih životnih uvjeta na tom području.

Posebni prekogranični ciljevi: motivirati mlade za razvoj novih projekata na temu turizma i prekogranične suradnje, povezati turističke ponuñače s obje strane granice na oblikovanje prekograničnih turističkih destinacija, potaknuti razvojne institucije na području SLOHRA na razvoj turističkih proizvoda koji se zasnivaju na prirodnim, kulturnim i povijesnim prednostima ovog područja, prekogranični turizam na ovom području napraviti još bolje prepoznatljivim.

Radni paketi:

- Upravljanje i koordinacija

-Oblikovanje konzorcija, izrada modela za mentore i osposobljavanje mentora

- Izrada programa za mlade i oblikovanje razvojnoga jedra – tvornice prekograničnih turističkih proizvoda na prostoru SLOHRA

- Proizvodnja novih ideja – turističkih prekograničnih proizvoda

- Projektni kampovi (CAMP SLO i CAMP HR) + plenarni forum

- Web čavrljaonice

- Komunikacija i informiranje

Prijavitelj projekta RC Novo Mesto

Partneri IDA, Porin, RA Karlovačke županije, RRC Koper, RRA Notranjsko-kraške regije






PROSPER- Planski razvoj, organizacija i stimulacija poduzetništva na EU razini


100

Opis Posebni prekogranični ciljevi operacije su:

- Izrada zajedničke studije razvoja prekogranične zone, temeljni je preduvjet za bilo koje prekogranično upravljanje prostorom u cilju razvoja gospodarstva. Dat će se mogućnost stvaranja novih, racionalnijih i učinkovitijih smjernica za gospodarske dionike odnosno za javni sektor koji je odgovoran za stvaranje preduvjeta u prostoru za održivi razvoj gospodarskih usluga, onima koje se bavi malo i srednje poduzetništvo u ovom prekograničnom prostoru.

- Stvaranje zajedničkog vizualnog identiteta PROSPER zone. Promocija rezultata zajedničkih prostornih istraživanja odnosno informiranje potencijalnih investitora i zainteresiranih ciljanih skupina bit će učinkovitija ako se pristupi s zajedničkim vizualnim identitetom prekograničnog prostora. S druge strane isti će vizualni identitet poslužiti zajedničkoj marketinškoj promociji u sklopu drugih operativnih programa na nacionalnim i lokalnim razinama odnosno moći će se uzeti za primjer u rješavanju sličnih problema u drugim zonama.

- Informiranje šire javnosti i edukacija ciljanih skupina o rezultatima zajedničkog istraživanja.

Prijavitelj projekta Zavod za prostorno ureñenje Istarske županije

Partneri IDA d.o.o., Općina Koper, Grad Buzet, RRC Koper



Trajanje provedbe 23 mjeseca



INNOSEE- Regional Innovation Strategy Plans and Environmental Friendly and Cooperative Polycentric Clusters as Drivers of Innovative Enterprise and Territorial Competitiveness

Program sufinanciranja IPA II, South East Europe Transnational Cooperation Programme

Opis Cilj projekta je teritorijalni razvoj područja uključenih partnera te umrežavanje i suradnja s ciljem prijenosa znanja i iskustva meñu partnerima. Dugoročan razvoj teritorija Jugoistočne Europe temelji se na inovativnom pristupu razvoju novih koncepata te je stoga ovaj projekt usmjeren na pružanje podrške regijama partnerima u pripremi i konsolidaciji regionalnih inovacijskih strategija i inicijativa vezanih uz razvoj klastera. Specifični cilj projekta je jačanje sposobnosti institucionalnih kapaciteta na NUTS2 razini za provoñenje projekata jačanja gospodarstva i održivog razvoja ruralnog područja, s naglaskom na razvoj teritorijalnih proizvodnih klastera u sektoru ekološke prehrambene proizvodnje. Jedna od najvažnijih zadaća projekta je formiranje lokalnog partnerstva za teritorijalni razvoj koje će objediniti sve ključne dionike u razvoju novih inovativnih projekata. Glavne aktivnosti projekta: Komparativna analiza i istraživanje o strateškom planiranju u sferi inovacija u regiji; Izrada i konsolidacija regionalnih inovacijskih strategija i razvoj klastera u području ekološke proizvodnje hrane; Edukacija za provoñenje regionalnih inovacijskih strategija i inicijativa klastera.

Prijavitelj projekta Agentia pentru Dezvoltare Regionala a Regiunii de Dezvoltare Sud-Est /Regionalna razvojna agencija razvojne regije Jugoistok

101

Partneri IDA, Pannon Novum Madžarska, Provincija Potenza, Provincija Treviso,CEIT ALANOVA Austria, Ekonomski institut Sarajevo, REZ Zenica, Komora za trgovinu, industriju i poljoprivredu Rumunjska, Gospodarska komora regije Vas, API

Ukupan budget 1.944,449,00 €


Trajanje provedbe 01/2011 – 08/2013



LTRW – Light in the Roman Ways

Program sufinanciranja IPA II, South East Europe Transnational Cooperation Programme

Opis Cilj projekta je ojačati razvojni potencijal teritorija Jugoistočne Europe putem podizanja vrijednosti povijesnog i kulturnog nasljeña Rimskog carstva te putem poboljšanja turističke ponude. Produljenje turističke sezone jedan je od razvojnih ciljeva svih zemalja Jugoistočne Europe te stoga projekt u skladu s navedenim cilja na promociju kvalitete usluga i ponude u turizmu, s naglaskom na kulturni turizam. Projektne aktivnosti su usmjerene na oživljavanje povijesnih spomenika rimske kulture u regijama partnerima te na izradu transnacionalnog rimskog itinerera na kojeg se nadovezuje transnacionalni klub proizvoda. Time će se omogućiti regijama partnera da ojačaju svoje turističke ponude putem promotivnih i obrazovnih aktivnosti. Inovativna ideja transnacionalnog kluba proizvoda bit će ostvarena putem javno-privatnog partnerstva te kroz stabilnu operativnu strukturu ključnih dionika. Kvaliteta transnacionalnog rimskog itinerera bit će testirana putem organiziranih studijskih putovanja u kojima će sudjelovati vanjski stručnjaci, novinari i touroperatori.

Prijavitelj projekta Općina Verona

Partneri IDA, Regija Veneto, Provincija Padova, Provincija Udine, RRC Koper, RDA Ljubljana, Općina Plovdiv, MEPD Patras, ITCC Madžarska, Općina Concordia, RCE Niš



Trajanje provedbe 02/2011 – 10/2013


102

Dodatak 2: Analiza realizacije kreditnih linija 2000.-2010. godine

• 11 kreditnih linija

• 663 realizirana kredita

• 447,9 milijuna kuna kreditnih sredstava

• prosječan iznos kredita – 675.627 HRK

Kreditna Linija

Godina

Realizirani

krediti

Sredstva u milijunima HRK

Kreditna linija za MSP u turizmu

2000

31

6,1

Gruda snijega

2001

49

24,7

Poduzetnik

2002

85

46,1

Poduzetnik 2

2003/2004

226

132,2

Mladi i žene

2004

12

2,3

Kreditna linija za poticanje malog gospodarstva u turizmu

2004/2006

22

24.2

Poduzetnik 3

2004/2005

118

105,5

Jamstvo za uspjeh

2006/2007

25

19,5

Jamstvo za uspjeh 02

2007/2008

25

26,0

Jamstvo za uspjeh 03

2009/2010

51

36,5

Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva

2010

19

24,8

UKUPNO

663

447,9

103

1. Realizacija kreditnih linija prema sjedištu poslovnog subjekta

Grad / općina Broj realiziranih kredita Realizirani krediti u HRK

Buje 11 10.140.467

Buzet 26 18.592.221

Labin 88 64.121.496

Novigrad 15 11.882.377

Pazin 37 29.118.583

Poreč 39 25.160.815

Pula 155 110.217.893

Rovinj 48 28.498.999

Umag 49 26.288.537

Vodnjan 21 20.979.041

Bale 2 674.079

Barban 4 493.000

Brtonigla 2 790.500

Cerovlje 6 10.976.795

Fažana 8 4.909.400

Funtana 2 600.000

Gračišće 10 2.840.000

Grožnjan 4 2.171.325

Kanfanar 3 5.470.000

Karojba 6 918.396

Kaštelir-Labinci 4 3.480.000

Kršan 7 5.097.851

Lanišće 2 754.550

Ližnjan 3 417.691

Lupoglav 1 800.000

Marčana 11 2.976.354

Medulin 15 5.359.402

Motovun 5 1.042.539

Oprtalj 5 12.105.399

Pićan 15 9.761.479

Raša 6 1.951.032

Sveta Nedelja 9 4.287.065

Sveti Petar u Šumi 5 8.271.282

Svetvinčenat 6 1.284.277

Tar-Vabriga 1 115.000

Tinjan 5 920.000

Višnjan 8 3.284.916

104

Vižinada 3 781.531

Žminj 16 10.406.478

UKUPNO 663 447.940.770

broj realiziranih kredita prema sjedištu poslovnog subjekta

489

174

0

100

200

300

400

500

600

gradovi općine

broj realiziranih kredita

iznos realiziranih kredita prema sjedištu poslovnog subjekta

345.000.429

102.940.341

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

350.000.000

400.000.000

gradovi općine

Izno

s re

aliz

irani

h kr

edita

u H

RK

105

omjer broja realiziranih kredita prema sjedištu pos lovnog subjekta

74%

26%

gradovi

općine

omjer iznosa realiziranih kredita prema sjedištu po slovnog subjekta

77%

23%

gradovi

općine

106

2. Realizacija kreditnih linija prema djelatnostima

Djelatnost Broj realiziranih kredita Realizirani krediti u HRK

Procesna industrija 201 194.738.102

Proizvodne usluge 45 25.787.344

Ugostiteljstvo 50 17.998.163

Trgovina 67 65.343.921

Knjigovodstvene usluge 9 3.285.978

Grafičke usluge 18 8.921.651

Zdravstvene usluge 25 10.478.431

Informatičke sluge 4 2.500.000

Usluge (ostalo) 91 42.066.469

Prijevoz 48 16.291.131

Poljoprivreda 31 18.774.274

Ribarstvo 21 5.467.289

Turizam 53 36.288.017

UKUPNO 663 447.940.770

Broj realiziranih kredita prema djelatnostima

246264

48 52 53

0

50

100

150

200

250

300

proizvodnja iproizv.usluge

usluge prijevoz poljoprivredai ribarstvo

turizam

Broj realiziranih kredita

107

Iznos realiziranih kredita prema djelatnostima

220.525.446

150.594.613

24.241.563 36.288.017 16.291.131

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

proizvodnja iproizv. usluge

usluge prijevoz poljoprivreda iribarstvo

turizam

Izno

s re

aliz

irani

h kr

edita

u H

RK

Omjer broja realiziranih kredita prema djelatnosti

37%

40%

7%

8%8%

proizvodnja i proizvodne usluge

usluge

prijevoz

poljoprivreda i ribarstvo

turizam

108

Omjer iznosa realiziranih kredita prema djelatnosti

49%

34%

4%5%

8%

proizvodnja i proizvodne usluge

usluge

prijevoz

poljoprivreda i ribarstvo

turizam

3. Realizacija kreditnih linija prema namjeni ulaganja

Namjena ulaganja Broj realiziranih kredita Realizirani krediti u HRK

Poslovni prostor 287 269.607.327

Oprema, strojevi 253 116.732.358

Transportna sredstva 76 27.225.887

Refinanciranje kredita 25 26.567.039

Zemljište 7 2.649.082

Ostalo 15 5.159.077

UKUPNO 663 447.940.770

109

broj realiziranih kredita prema namjeni ulaganja

287

253

76

47

0

50

100

150

200

250

300

350

prostor oprema transp. Sredstva ostalo

broj realiziranih kredita

Iznos realiziranih kredita prema namjeni ulaganja

269.607.327

116.732.358

27.225.887 34.375.198

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

prostor oprema transp. Sredstva ostalo

Izno

s re

aliz

iran

ih k

redi

ta u

HR

K

110

omjer broja realiziranih kredita prema namjeni

43%

38%

12%7%

prostor

oprema

transp. Sredstva

ostalo

omjer iznosa realiziranih kredita prema namjeni

60%26%

6%8%

prostor

oprema

transp. Sredstva

ostalo

111

4. Realizacija kreditnih linija prema obliku registracije poslovnih subjekata

Oblik registracije Broj realiziranih kredita Realizirani krediti u HRK

Trg. Društvo 260 261.221.462

Obrt 371 176.182.796

Ostalo (ustanove, zadruge, subjekti u osnivanju) 32 10.536.512

UKUPNO 663 447.940.770

Broj realiziranih kredita prema obliku registracije poslovnog subjekta

260

371

32

0

50

100

150

200

250

300

350

400

Trgovačko društvo Obrt Ostalo


112

Iznos realiziranih kredita prema obliku registracij e poslovnog subjekta

261.221.462

176.182.796

10.536.512

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

Trgovačko društvo Obrt Ostalo

Izno

s re

aliz

irani

h kr

edita

u H

RK

Omjer broja realiziranih kredita prema obliku regis tracije poslovnog subjekta

39%

56%

5%

Trgovačko društvo

Obrt

Ostalo

113

Omjer iznosa realiziranih kredita prema obliku regi stracije poslovnog subjekta

59%

39%

2%

Trgovačko društvo

Obrt

Ostalo

5. Realizacija kreditnih linija po poslovnim bankama

Poslovna banka Broj realiziranih kredita Realizirani krediti u HRK

Croatia banka 4 2.147.172

Erste & Steiermärkische Bank 98 66.591.754

Istarska kreditna banka Umag 103 71.643.252

Hypo Alpe-Adria-Bank 96 90.595.828

OTP banka 174 93.338.215

Privredna banka Zagreb 7 2.468.626

Raiffeisen Bank 24 30.112.125

Volksbank 1 1.450.012

Zagrebačka banka 156 89.593.786

UKUPNO 663 447.940.770

114

Broj realiziranih kredita po poslovnim bankama

4

98 10396

174

7

24

1

156

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Croat

iaErs

te IKB

HAABOTP

PBZRBA

Volksb

ank

ZABA


Iznos realiziranih kredita prema poslovnim bankama

2.147.172

66.591.75471.643.252

90.595.82893.338.215

2.468.626

30.112.125

1.450.012

89.593.786

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

80.000.000

90.000.000

100.000.000

Croat

iaErs

te IKB

HAABOTP

PBZRBA

Volksb

ank

ZABA

Izno

s re

aliz

iran

ih k

redi

ta u

HR

K

115

Omjer broja realiziranih kredita po poslovnim banka ma

23,5%

3,6%1,1%

26,2%14,5%

15,5%

14,8%0,6%

0,2%

Croatia

Erste

IKB

HAAB

OTP

PBZ

RBA

Volksbank

ZABA

Omjer iznosa realiziranih kredita po poslovnim bank ama

14,9%

0,3%

0,6%

0,5%20%

6,7%

20,8% 20,2%

16%

Croatia

Erste

IKB

HAAB

OTP

PBZ

RBA

Volksbank

ZABA

116

6. Realizacija kredtnih linija prema spolu nositelja poslovnog subjekta

Spol Broj realiziranih kredita Realizirani krediti u HRK

Muškarci 508 371.159.626

Žene 155 76.781.144

UKUPNO 663 447.940.770

Broj realiziranih kredita prema spolu nositelja pos lovnog subjekta

508

155

0

100

200

300

400

500

600

Muški Žene


117

Iznos realiziranih kredita prema spolu nositelja po slovnog subjekta

371.159.626

76.781.144

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

350.000.000

400.000.000

Muški Žene

Izno

s re

aliz

irani

h kr

edita

u H

RK

Omjer broja realiziranih kredita prema spolu nosite lja poslovnog subjekta

77%

23%

Muški

Žene

118

Omjer iznosa realiziranih kredita prema spolu nosit elja poslovnog subjekta

83%

17%

Muški

Žene

119

Dodatak 3: Financijska izviješća za 2009. i 2010. godinu

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA · Informacijsko tehnološki klaster Istre 55 1.7. Promicanje...

Documents

Transcript of REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA · Informacijsko tehnološki klaster Istre 55 1.7. Promicanje...