REPUBLIKA E KOSOVËS REPUBLIKA KOSOVA REPUBLIC OF … · se sva dečja prava poštuju i...
Transcript of REPUBLIKA E KOSOVËS REPUBLIKA KOSOVA REPUBLIC OF … · se sva dečja prava poštuju i...
REPUBLIKA E KOSOVËS
REPUBLIKA KOSOVA
REPUBLIC OF KOSOVA
QEVERIA E KOSOVËS - VLADA KOSOVA - GOVERNMENT OF KOSOVA
Ministria e Arsimit, Ministry of Education MIinistarstvo za Obrazovanje
Shkencës dhe Teknologjisë
Ministria e Shëndetësië
Ministria e Mjedisit dhe Planifikimit Hapësinor
Ministria e Kulturës, Rinisë dhe Sportit
Science & Technology
Ministry of health Ministry of Environmentt and
Spatial Planing
Ministry of Culture ,Youth and Sports
Nauku i Tehnologiju
Ministarstvo Zdravlja
Ministarstvo Sredine Prostornog Plariranja
Ministarstvo Kulture, Omladinei Sporta
Međuministarski komitet za promotivne škole
zdarvlja
STRATEGIJA PROMOTIVNIH
ŠKOLA ZDRAVLJA NA KOSOVU
2009 – 2018
Uvodna reč ministara za Škole koje Promovišu Zdravlje
STRATEGIJA ZA ŠKOLE KOJE PROMOVIŠU ZDRAVLJE NA
KOSOVU predstavlja osnovni okvir pomoču kojem sektori obrazovanja, zdravlja, sredine i omladine, pojedinci, nevladine organizacije, sektor biznisa i sve zainteresovane, primeniče posebne programe, u cilju povečanja
kvaliteta rada kao kod predavača tako i kod učenika u zdravu i odgovarajuču školsku sredinu, otvorenu bez nasilja i diskriminacije. Ovo če omogučiti da zajednice realizuju težnje o povečanju životnog kvaliteta sa
jednim aktivnim učešćem u ovom procesu.
Ova Strategija biće integralni deo prioritetas i vladine razvojne politike u
oblasti obrazovanja, zdravlja , sredine, omladine itd. Takva je i Strategija
douniverzitetskog obrazovanja koja povezuje mnoge delove ove strategije, a naročito delu koji se tiće infrastrukture, bez izbora u kojem neče moći da funkcioniše i oživi na adekvatan način ni Strategija promotivnih škola
zdravlja.
Interakcija ove sredine sa okolinom biče jedan epicentar daljeg delovanja, kao vladine tako i nevladine, zato što mnogo od određenih prioriteta bez
jednog funkcionalnog zajedničkog delovanja neče biti moguče da se realizuje u predviđenom periodu za potpunu primenu strategije.
Ovaj dokument je pripremljen sa dugim konsultacijama domačih eksperta
različitih profila i bazirajuči se i na iskustva evropskih zemalja koje su sada več postigle pozitivne rezultate u realizaciji različitih koncepta promotivnih škola zdravlja.
Ubeđeni smo da ovaj dokument pomočiće Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije ali i drugim ministarstvima uključenih u primeni ove strategije, pozivamo sve vladine i nevladine institucije kao i zajednice biznisa da,
njihovim aktivnom učešćem u realizaciji predviđenih aktivnosti da budu saučesnici u povečanju kvaliteta života, kvalitet nastave i učenje za formiranje savremene škole i školske sredine po svim parametrima i
standardima međunarodno priznatih.
Ministar MONT-a
Enver Hoxhaj
Ministar MZ-a
Alush Gashi
Ministar MSPP-a
Mahir Jagxhilar
Ministar MKOS
Valton Beqiri
LISTA UĆESNIKA KOJ SU DOPRINELI U NACRTU STRATEGIJE
PROMOTIVNIH ŠKOLA ZDRAVLJA
Radna grupa za nacrt strategije PŠZ
1. Leonora Shala, MONT
2. Fadile Dyla, MONT
3. Miranda Kasneci, MONT
4. Ramush Lekaj, MONT
5. Pashkë Buzhala, MZ
6. Mirushe Emini, MKOS
7. Ismet Potera,MSPP
8. Bajram Kadriu, MSPP
9. Ilir Begolli, NIJZ
10. Igballe Krasniqi, RKO-Prizren
11. Muharrem Peci, RKO- Mitrovica
12. Afërdita Spahiu, UNICEF
13. Ardita Tahirukaj, SZO
14. Ruhije Hoxha, IOM
Ućesnici u radionici za nacrt strategije PŠZ
1. Enesa Kadiq, MONT
2. Radica Berishaj, MONT
3. Tone Buzhala-Gashi, MSPP
4. Besim Kamberaj, MAJU
5. Nurishahe Hulaj, NIJZ Prizren
6. Drita Salihu, NIJZ
7. Demë Mulliqi, RKO- Pec
8. Zef Osmani, RKO- Gjakovica
9. Bedredin Koro, RKO-Prizren
10. Mujë Prekupi, ODO- Lipjan
11. Alush Istogu, ODO- Drenas
12. Dukagjin Popovci, KEC
13. Sami Uka, SZO
14. Valerie Nizigama, UNMIK
15. Dren Rexha, UNICEF
16. Gordana Peroviq, UNICEF-Mitrovicë
17. Jasmina Antiq, Mitrovicë
18. Valentina Berisha, NVO-DEA
19. Edmond Aliaga,
20. Abdyl Taçi, direktor- Mamusha
21. Engjëllushe Susuri, nastavnica -Prizren
22. Hyre Salihu, nastavnica- Podujevo
23. Shyhrete Reçica, direktor-Lipjan
24. Luan Muja, ućenik- Prizren
25. Shpejtim Kajdomćaj, ućenik- Prizren
Skračenice koje se koriste
KKB Kosovski konsolidovani budžet
PSUI Privremene samoupravne institucije
MONT Ministarstvo obrazovanja, nduke i tehnologije
MEF Ministarstvo ekonomije i finansije
MSPP Ministarstvo srenime i prostornog praniranja
MOKSNP Ministarstvo omladine, kulture, sporta i nerezidentnih pitanja
MZ Ministarstvo zdarvlja
SZO Svetska zdravstvena organizacija
UNICEF Fond Ujedinjenih Nacija za decu
IOM Međunarodna organizacija za migraciju
Sadržaj
Strana br.
(Broj strane)
Reč ministra I
Sadržaj poglavlja III
Radna grupa 3
Koriščene skračenice 4
Sadržaj strategije 5
1. Uvod
1.1. Razlog za formiranje strategije promotivnih škola zdravlja
1.2. Osnovni demografski, socijalni i ekonomski podaci za Kosovu u
istoriskom kontestu razvijanja obrazovanja na Kosovu pre 1999
godine
1.3. Aktuelna situacija obrazuovanja na Kosovu
1.3.1. Administrativni sistem
1.3.2. Sistem douniverzitetskog školovanja
1.3.3. Infrastruktura škole u period posle 1999 godine
1.4. Principi i aktuelni koncepti promotivnih škola zdravlja i one
koje obezbeđuju zdravu sredinu u svet
1.4.1. Koncept promotivnih škola određen (definisan)od SZO
1.4.2. Koncept prijateljskih škola za decu, razvijen od strane
UNICEF-a
1.5. Promotivne škole zdravlja u sadašnjem kosovskom kontekstu
1.5.1. Ppolitikčo-društveni koncept
1.5.2. Osnovni principi promotivnih škola zdravlja u kosovskom
kontekstu
1.5.3. Postignutost u oblasti promotivnih škola zdravlja na
Kosovu posle 1999 godine
8
8
10
13
13
14
15
17
18
20
22
22
23
25
2. Vizija 31
3. Misija
4. Strateški objektivi
31
32
4.1. Prihvatljiva i zdrava sredina od strane predavača, učenika
i roditelja.
32
4.1.1. Kampanje samoosveščivanja za sredinu i zdravlje
4.1.2. Nacrt programa i materijala za zdravlje i školsku sredinu
4.1.3. Obuka radnika obrazovanja za pristup PŠZ
33
33
34
4.1.4. Nacrt programa i materijala za zdravlje i školsku sredinu 35
4. 2. Fizički pristupačna i zdrava sredina za predavanje i
učenje
4.2.1 Poboljšanje postoječe školske infrastrukture
4.2.2. Izgradnja nove školsle površine
4.2.3. Održavanje i čuvanje školske imovine
4.2.4. Opremanje kole sa nastavnim sredstvima
37
38
39
39
39
4. 3. Dovoljni kapaciteti ljudski i materijalni
4.3.1. Osposbljavanje i obuka za zdravlje i njegovo očuvanje
4.3.2. Kosovski budžet odvaja dovoljna sredstva za primenu
koncepta promovisane škole zdravstva
41
41
43
4. 4. Kvalitetno i neprekidno staranje o zdravlju učenika
4.4.1 Očuvanje i napredovanje zdravlja učenika
4.4.2 Očuvanje i promovisanje mentalnog zdravlja učenika
4.4.3 Očuvanje i promovisanje emotivnog zdravlja učenika
44
44
45
46
4. 5. Niži stepen nasilja u školi
4.5.1 Učenici, roditelji, predavači i ostali školski kadar svesni
su za pojaku nasilja.
4.5.2. Odbrambena mreža je formirana i funkcioniše
4.5.3. Međuškolski sistemi zveštavanja su razvijeni i druge usluge
u zajednici
4.5.4. Žrtve zlostavljanja kontaktiraju zađtitnu mrežu i zahtevaju
pomoć
4.5.5. Mrežaodgovara oba dve strankama, žrtvi i autora dela.
4.5.6. Predavači, roditelji i deca školu smatraju sigurno mesto za
decu.
47
47
47
48
48
48
48
4.6. Zadovoljavajuči nivo kulture, zdravlja i sredine učenika
4.6.1. Priprema didaktičkih materijala za zdravstveno
promovisanje
4.6.2. Organizovanje aktivnosti za promovisanje zdravlja
učenika, radnike u obrazovanju, roditelje i zajednici
4.6.3. Saradnje kole sa drugim relevantnim institucijama za
profesionalne usluge
4.6.4. Formiranjei grupe za promovisanje zdravlja u školi
4.6.5. Formiranje mehanizma za samoocenivanje
49
49
50
51
51
4.6.6. Usvajanje politike i evropske politike za promotivne kole
zdravlja
Aksioni plan i budžet
52
52
53
54
Sadržaj strategije
U toku poboljšanja životnog kvaliteta, stajanje u školskim objektima, predavanju, učenju
i bezbednost ravnopravne obuke svih učesnika u procesu učenja, izražena je potreba o
nacrtu sveobuhvatne strategije, koju smo nazvali kao strategija promotivnih škola
zdravlja.
Jedno duže vreme škola i obrazovanje na Kosovu, sa svim pratećim elementima bili su
ostavljeni po strani, bilo je raznih pritiska od prethodnih državnih sistema. Ovo je imalo
uticaj što smo nasledili zastareli sistem obrazovanja, baziran na ideologiji dok stručni deo
i druga infrastruktura bili su u drugom planu. Za zdravlje i školsku sredinu tako reči nije
bilo staranja u institucionalnoj formi, tako da socijalno, fizičko i emotivno blagostanje
učenika i nastavnog osoblja bilo je neprihvatljivo ili ostavljeno skroz po strani.
Bazirajuči na istraživanja koja su urađena jula meseca 1999, 132 škole bile su totalne
oštečene. Od 596 škole u kojima je izvršena procena vode i sanitarnog stanja, 42 nisu
uopšte imale toalet i 380 imale su toalete van školskih objekta u neadekvatnom stanju,
oko 132 škole nije bilo uopšte vode. Od te škole koje su bile snabdevene vodom više od
pola njih imale su vodu van školkog objekta.
KIPŠ podržane od UNICEF-a 2002 godine organizovano je istraživanje u 40 škola u
ruralnih zona na Kosovu, koje nisu bile povezane na vodovodnoj mreži. Ta istraživanja
konstatovala su da 75% izvora vode u testiranim školama bilo je kontaminirano
bakteriološki a više od 50% kontaminirano hemiski. 80% testiranih škola nije imalo
pijače vode.
Mnogi donatori različitih vlada preko organizacije koje su primenivale programe,
doprineli su u poboljšanju situacije, oštečenje i zaostajanje u svim životnih sferama a
naročito u obrazovanju. I ako njihov doprinos je bio značajan, potrebe su bile višestruko
veče.
U istraživanjima posle 2000 godina, u vezi saznanja, ponašanje i prakse što se tiče
pušenja, korišćenje droge i alkohola konstatovano je da je jedan veliki broj učenika, tako
da i mlade generacije počeli su koristiti sve ovo. Istovremeno, ove substance
upotrebljavaju se i u školskim objektima i ne samo od učenika nego i od nastavnih
radnika.
Poznavanje u vezi sa HIV/AIDS-om i drugim seksualnim zbraznim bolestima koje se
prenose, kao i uopšte o repreduktivno zdravlje, je na nizak stepen poznavanja, ali još
kritičnije je stepen percepcije opasnosti od mogučih infekcija ovih bolesti ili od prekida
trudnoče.
Bazirajuči se na istraživanje MONT-a i UNICEF-a na Kosovo, Nasilje na decu u
školama, 2006, mnogo od dece izjavila su da nasilje nad njih je izvršeno od ljudi bliskih
njima. Više njih izjavilo da dečaci su više izraženi fizičkom nasilju, dok devojčice
izražene su više verbalnom zloupotrebljavanju.
Počevši od 2004 godine učinjeni su ozbiljni napori, ekspertske grupe angažovani od
strane Ministarstva obrazovanja, nauke i tehnologije, zdravstva, sredine i prostornog
planiranja, MOKS- departamanet omladine nacionalnog instituta javnog zdravstva
Kosova, , UNICEF-a, SZO, IOM-a i drugih individa – eksperti u oblasti obrazovanja kao
i u oblasti zdrvalja, - da formiraju jednu strategiju za podršku daljeg razvoja koncepta i
institucionalizacija promotivnih škola zdravlja.
Odlučeno je da sastavljena strategija bude prikazana u dve faze: srednjoročna strategija
koja če obuhvatiti prvi period primene i biće u trajanju od pet godina i dugoročna
strategija obuhvata period do kraja 2018 godine.
Sveobuhvatno zdravlje u školi danas se definiše kao momenat integracija u promovisanje
zdravlja s ciljem vaspitanja, informisanja i obezbeđivanja mogučnosti za formiranje
realnih stavova u vezi sa zdravlje i da nauče primenivati zdrava ponašanja.
Ovaj koncept ima za cilj ne samo promenu ponašanja učenika nego i nastavnog kadra i
sredine gde ovi učenici žive, uče i rade.
Iniciativa promotivnih škola zdravlja određuje se kao program promovisanja zdravlja u
školama koje će škole koristiti određena načela na inicijativi SZO za promotivne škole
zdravlja i da aktivno učestvuju i da realizuju programi koji pokrivaju kurikule i školske
sredine, obuhvatajući članove porodice učenika i zajednicu u celini.
Objektiv promotivnih škola zdravlja je podržavanje škole i razvijaje efektivne
programske politike koje će učvrstiti i učiniti zdravim i održivim sredinama u kojima se
primenjuje politika takvie aktivnosti.
Koncept SZO-a za promotivne škole zdravlja je u postizanju zdravog načina života za
čitavi narod koji kontaktira sa školskom sredinom, i da stvara jedanu odgovarajuču
sredinu i da se pridruži sa promovisanjem zdravlja. Ovaj koncept stvara mogučnost, ali
zahteva posvečenu angažovanost u priremi zdravstveno, socijalno poboljšanja i
adekvatna fizika sredina. U centru pažnje škole koje promovišu zdravlje, su mladi.
Školski koncept ”Prijatelj za decu”, razvijen od UNICEF-a, teži da doprinese u grantu da
se sva dečja prava poštuju i monitoriraju. Koncept je razvijen unutar opštih okvira
konvente o pravima deteta i konvente o eliminaciji svih forma diskrimanaciji prema žene.
Školski koncep “Prijatelj za decu” zasniva se na ovu politiku i imala za cilj razvoj
državnih specifičnih momenta u poboljšanju škola. Škola “Prijatelj za decu” definisana
je kao zdrava škola efektivna i zaštitna, u koju porodica i zajednica aktivno su
obuhvačeni.
Danas u kosovskim školama u predmetnim programima za sve razrede i dečje uzraste
zdravstveno vaspitanja može se smatrati kao izborni predmet. Škola odlučuje po izbor
učenika koje od tema je prporučena u okviru zdravstevenog vaspitanja da izaberu i uče.
Ovo može biti kao predmet ili izborni kurs za učenike ako se za ovo izjasne najmanje 15
učenika. Zdravstveno vaspitanje u predmetnim programima smatra se kao
međuprogramsko.
Vizija
Jedan efektivan sistem unutar izvorima kojim posedujemo obezbeđuje se otvorena
školska sredina koja podspešuje aktivno učešće gde svako oseča sebe sigurnim,
razvnopravnim i sretnim, sredina koja će biti spremna za usvajanje međunarodno
prihvatljivih stndarda.
Misija
Obezbeđivanje zdrave i prijateljske školske sredine, obezbeđene pomoču školskog
vaspitanja, promovisanje i zaštite sredine, jačanje partneriteta između škole, roditelja i
zajednice.
Strateški objektivi
Tokom rada organizovanog u radionicama koj ima za cilj da pomogne u sastavljanju
strategije promotivnih škola zdravlja, grupe eksperta u različitim oblastima identifikovali
su 6 strateških objektiva koji trebaju bit postignuti u predviđenom periodu. Ovi objektivi
su:
4.1. Zdrava i prihvatljiva sredina od strane nastavnika, učenika i roditelja.
4.2. Odgovarajuća i zdrava fizićka sredina za predavanje i učenje
4.3. Dovoljni ljudski i materijalni kapaciteti
4.4. Kvalitetno i trajno staranje za zdravlje učenike
4.5. Niži stepen nasilja u školama
4.6. Zadovaljavajuči nivo zdravstvene kulture i kulture sredine kod učenika
Da bih realizovali i verifikovali objektive određeni su i odgovarajući pokazatelji. Takođe
za dostignuća određenih objektiva precizirane su i potrebne aktivnosti, pomoću kojima će
se realizovati strategija promotivnih škola zdravlja. Praktićno određene aktivnosti mogu
se smatrati i kao posebni projekti u daljem razvoju primeni stragije.
1. Uvod
1.1. Razlog sastavljanja strategije promotivnih škola zdravlja
Tokom dužeg vremena škola i obrazovanje na Kosovo, sa svim pratečim elementima bili
su ostavljeni po strane ili vršen je pritisak prema njima od prethodnih državnih sistema.
To je i uticalo što smo nasledili jedan zastareli sistem obrazovanja koji se bazira na
ideologji gde profesionalni deo i infrastruktura bili su u drugom planu. Večina školskih
objekta, elementi i drugi didaktićki pribor zastareli su i nisu skladu sa pedagoško
zdravstvenim standardima svetski priznate.
Za zdravlje i školsku sredinu takoreći nije bilo staranje na institucionalnom nivou tako da
socijalno, fiziko i emotivno stanje učenika i nastavnog kadra bio ostavljen skroz po
strani.
Na osnovu istraživanja u mesec julu 1999 godine, 132 škole bile su totalne oštečene. Od
596 škole koje su ocenjivane u vezi vodovodnog i sanitarnog stanja u 42 nije bilo uopšte
toaleta dok 380 škole imalo je toalete van školskog objekta u neadekvatno stanje, u oko
132 škole nije bilo uopšte vode. Te škole koje su bile snabdevene sa vodom više od
polovina imale su vodu van školskog objekta.
Bazirajuči se na procenu stanja u obrazovanju organizovano odmah posle rata
preporućeno je da bude istraživanje vezano sa proverom vode u školama i kao rezultat
ovoga, KIPŠ podržan od UNICEF-a, 2002 godine organizova je takvo istraživanje u 40
škola u ruralnim zonama na Kosovu, koja nisu povezana na vodovodni sistem. Ovim
istraživanjem konstatovano je da 75% izvornih voda u testiranim školama bilo je
bakteriološki kontaminirano i više 50% bilo je hemiski kontaminirano. 80% testiranih
škola nije imalo pijaće vode. Upravo ovo istraživanje i ovi zaključci bili su razlog da
Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije iniciraju podizanje međuministarskog
organa, koji će sastaviti plan delovanja gde će stvar biti adresiran.
Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije informisano je o situaciji 2003 godine,
tako što će lobirati kod potencijalnih donatora da realizuje efikasno zdravo snabdevanje u
obrazovnim institucijama. Zbog ograničenih finansiskih mogučnosti i orijentisanje u
pravcu drugih odlučujući interesnih objektiva i donacionih, nije se moglo uraditi nešto
više za škole koje su imale problem sa pijačom vodom.
Ova alarmanta situacija sa pijaćom vodom koja je dovela u visoki i trajni stepen
opsasnosti za sve učesnike unutar obrazovnih institucija, takođe i zajednicu sa visokim
potencijalom o izbijanju hidrićkih epidemija, koje mogu biti širih razmera uzimajući u
obzir veliki broj učenika u osnovnim školama, još jedan dodatni razlog da koncept
promotivnih škola zdravlja da postane program Vlade Kosova.
Ovo stanje je uticalo da mobilisanju strane faktore (odlučujuće) za poboljšanje situacije u
školi i u kosovskom obrazovanju. Mnogi donatori različitih vlada, pomoču organizacija
koji su ostvarivali programe, doprineli su u poboljšanju situacije, renoviranju oštečenja i
suočavanje sa zaostacima u svim životnim sferama, naročito u obrazovanju. I ako njihov
doprinos je bio veoma značajan, potrebe su bile mnogo veče. S ciljem omogučavanja
optimalnih uslova za školovanje građana Kosova, nastavljaju davajuči trud da ovo
optimalno školovanje bude postignuto pomoču obezbeđivanje sredine koje če
promovisati zdravlje kao glavni atribut učesnike u procesu obrazovanja. Ovo počevši od
učenika, pedagoga i roditelja ili staratelja i do zajednice kao krajnji korisnik.
U istraživanje koje su urađene posle 2000 godine u vezi sa saznanjima, ponašanje i
prakse što se tiče cigarete, droge i alkohola, konstatovano je veliki broj učenika, tako da i
mlađih uzrasta počeli su konzumirati sve ove stvari, šteteći zdravlju i redukovanje na
maksimum proces njihovog formiranja kao vredne i zdrave građane. Istovremeno ove
substance zloupotrebljavaju se i u školskim sredinama i to ne samo od učenika več i od
zaposlene u obrazovanju.
Poznavanje u vezi sa HIV/AIDS-om, prenoslivih seksualnih bolesti i globali, zdravlje
repreduktivnosti je na nizak nivo, ali još kritičniji je nizak stepen percepcije rizika od
mogučih infekcija sa ovim bolestima ili prekid trudnoča.
Bazirajuči se na studije MONT-a i UNICEF-a na Kosovu, o Nasilju dece u školama,
2006, mnogo od dece izjasnio se osobe koje primenjuju nasilje nad njima uglavnome su
njihovi bližnjih. Mnogo od njih kaže da muška deca su izloženi rizika fizikog nasilja, dok
devojčice su izložene riziku od verbalne zloupotrebe.
U globali za decu uzrasta 6-11 godina ulica se smatra mesto največih nasilja i približno
75 % njih izjasnio se da se nasilje desilo tu; 27 % njih izjasnio se da škola je bila scena
glavnih nasilja 12 % pomenu njihove domove; 37% u starijoj dobi nasilje nad decom u
školi smatraju kao jednu proširenu pojavu na Kosovo; 6% dece u dobi od 11-18 godina
izjasnio se da i doživelo seksualno zloustavljanje od strane nastavnika, dok 7% dece
uzrasta od 6-12 godina priznali su da su bili svedoci slučaja seksualnog uznemiravanja.
Ova istraživanja združena sa svakodnevnim zdravstvenim informacijama, iziskuju
potrebu da se sastavljaju dokumenti i preduzimaju kao preventivne mere, lečenju i
smanjenju rizičnog potencijala svih ovih pojava i problema koje pogađaju sve više i više
osobu, škole i zajednice.
Počevši od 2004 godine napravljene su ozbiljne pokušaje da ekspertske grupe
angažovane od nekoliko ministarstva kao od Obrazovanje, nauke i tehnologije, Zdravlja,
Sredine i prostornog planiranja MKOS/Departament Omladine, od Nacinalnog instituta
javnog zdravstva Kosova, UNICEF-a, SZO-a, IOM-a i drugih individa – eksperta u
oblasti obrazovanja, kao i oblast zdravstva, - da sastave strategiju da podrži dalji razvoj
koncepta i institucionalizacija promotivnih škola zdravlja.
Ova nova strategija bazira se na strategiju sada več razvijenu za obrazovanje zdravlja,
sredine, akcioni plan za omladinu i druga dokumenta od važnosti koja su vezana sa
podrškom koncepta i filozofije što obezbeđuje široki koncept promotivnih škola zdravlja.
Naravno ova faza nije bilo moguče postiči odmah, imajući u obzir emergentnu situaciju
na Kosovu posle 1999 godine kao i ozbiljno uništenje koja je bila na Kosovu a naročito
uništenje u obrazovnom sistemu još od 1981 godine. Škole u mnogim naseljima bile su
uništene ili oštečene do taj stepen tako da nije bilo moguće odvijati se i najjednostavni
proces vaspitanja, i da se obezbedi jedna sredina, koja bi promovisala zdravlje svih
učesnika i zajednice u vaspitanju, koja načelno ima za zadatak da realizuje ove
preduslove.
Od 2003 godine počeo je funkcionisati Komitet promotivnih škola zdravlja, jedna
multidisciplinovana organizovanost. Kasnije 2005 godine odlukom koja je donela Vlada
Kosova, uključili su se i civilni staf, jedan koordinator, koji je vršio redosled aktivnosti
komiteta. U međuvremenu komitet nastavlja biti vođen od predstavnika sa rotacionom
sistemom. Koordinator postavljeni da deluje u sklopu MONT-a, ali za svoje poslove
obaveštava sva ministarstva: MONT, MZ i MKOS. Treba podvučiti da u komitet još od
njegovog formiranja, dao je doprinos i departament za omladinu (MKOS).
U toku 2006 godine organizovana radionica s ciljem određivanje pravca od kojeg treba
razvijati buduču strategiju za promotivne škole zdravlja. Ovaj okvir, razvijen sa
aktivnom učešćem svih službenih struktura i zainteresovanih individa sastavljena je kao
takva da primeni osnovna načelu promotivnih škola zdravlja na Kosovu, bazirajući se i na
lokalne mogućnosti kao i poštovanje ljudskih i finansiskih izvora i društvenu
infrastrukturu.
Odlučeno je da formirana strategija bude dimenzionisana u dve faze:
1. Srednjoročna strategija koja će obuhvatiti prvi period primene biće 5-godišnja i
2. Dugoroćna strategija koja obuhvaća do kraja 2018 godine .
Ova podela je izvršena da bih bilo ostavljen prostor sprovođenju i upravljanju strategije,
da izvrše korekciju unutar nje bazirajući se na unutrašnje i spoljne procene, koje će se
izvršiti eventualno ovom dokumentu u određenom vremenskom periodu.
Krajem 2006 godine realizovane su još 2 jednodnevne radionice sa učešću od
odlučujućih odluka do nivo onih odluka koje primenjuju direktno Strategiju, tako što
možemo vršiti direktne upade na prvi draft Strategije baziran na formirani okvir prve
radionice, na početku 2006 godine.
1.2. Osnovni demografski, socijalni i ekonomski podacie za Kosovu i istoriski
kontekst razvoja obrazovanja na Kosovu pre 1999 godine
Kosova je država Jugoistoćne Evrope koja ima površinu od 10887 km2 i oko 2.2 miliona
stanovnika. Večina stanovništva sačinjavaju Albanci (oko 88%). Od manjinskih
zajednica Srbi su u največem broju približno 7%, drugi deo, oko 5% su druge zajednice:
Turci, Bosanci, Goranci, Aškalije, Romi, Egipčani i Hrvati. Kosovska populacija je
veoma mlada, oko 50% su mlađi od 20 godina ili 60% populacije je od 0-25 godina.
Struktura populaciskog uzrasta je 0-6 godina su 428791 ili 18.0%, od 7-19 godina su
714651 ili 30.0%, od 0–19 godina su 1143442 ili 48.0%; 37.35% sveukupne populacije
pripadaju generaciji od 0-14 godina, 57.85% ispod 25 godina i samo 4.44% populacije su
iznad 65 godina. Žene fertilne generacije (15-49 godina) zauzimaju učešće od 23%, dok
srednja generacija populacije je 25 godina.
Posle Drugog svetskog rata, uprkos njegovoj volji kosovski narod ostao je pod
administracijom bivše -Jugoslavije, posle određeni broj godina kosovski narod stiće
pravo na školovanje. U to vreme nije bilo pravedan sistem obrazovanja na Kosovo i sva
politika obrazovanja bila rukovođena iz Beograda i za posledice, populacija u največoj
meri bila je nepismena. U početku na Kosovu je bilo 57120 učenika i 777 nastavnika,
večina od njih bili su Srbi.
Prolaskom vremena, Kosovo je dobijao neka prava u sistem obrazovanja dok 1970 dobija
pravo na osnivanju prvog univerziteta na Kosovu. 1980 kosovski sistem obrazovanja
brojio je 358521 učenika i studenata i 17751 nastavnike i ostalih radnika u obrazovanju.
Razvoj obrazovanja na svim nivoima kao i sveobuhvatni društveni razvoj kosovskog
društva bio je blokiran i zabranjen od Vlade u Beograda 1989 godine, kada je i ukinula
autonomnost Kosova.
Sa ovim delom bio je zaustavljen razvoj za preuzimanje sistemskih reforma koje su
zauzimale mesta u čitavom svetom.
Tokom perioda 1989/1999, u mnogim javnim sferama Kosova razvijao se takozvan
“paralelni sistem”, i u tim okolnostima sistem obrazovanja organizovan je pomoču svojih
paralelnih struktura na svim nivoima. Formirani su mehanizmi za suprotstavljanje na
institucionalnom putu pomoču narodnih legitimnih predstavnika da realizuju težnje,
izgrađena je struktura nezavisnog sistema obrazovanja pod vodstvom Ministrastva
obrazovanja i kulture u izgnanstvu i Savez Albanskih nastavnika Kosova.
1991 godine odlučeno je da se radi po jednom nezavisnom sistemu obrazovanja kad na
Kosovu je bilo 452 pune osnovne škole, 67 srednjih škola, 1 univerzitet sa 14 fakulteta i
7 viših škola, - sa sveukupno oko 400.000 učenika i studenata i 21.000 radnika
obrazovanja.
To je bila jedinstvena organizovanost u svetu, 10 godine funksionisanje jednog
paralelnog sistema obrazovanja pod klasićnom vojnom okupacionim sistemom gde su
stradali mnogi učenici, nastavnici i roditelji radnici i rukovodioci obrazovanja na Kosovu.
Sa svim smetnjama i primenom nasile nezavisni sistem obrazovnja na Kosovu postigao
je ciljt da:
Sačuva institucionalnu funkcionalnost i nastavak procesa obrazovanja;
Da finansiski održava učenike, studente, radnike obrazovanja i njihove porodice na
Kosovu kako bi uticalo na zadržavanje velike populacije od migracije;
Da služi kao smesa ili glavna komponenta u izgradnji pravednih institucija države na
Kosovu i da se uspešno odupire pokušajima srpskog režima za formiranje
nametnutog srspskog sistema obrazovanja na Kosovu.
Da razvija nove nastavne planove i programe bez ideološkog uticaja, kao izdaje
školskih udžbenike na osnovu novih plana i programa.
Međutim i pored dosta pozitivnih rezultata koji su postignuti na ovom polju razvijanje
obrazovanja na Kosovu jedno dugo vreme nenormalnim uslovima, a naročito u uslovima
postepenog pogoršanja rata 1999 imalo za posledicu:
Prekid normalnih uslova sistema obrazovanja;
Bezmogučnost da se nastavnici pripreme u saglasnost sa trenutnim novom nastavnom
situacijom u obrazovanju i ako u regionu nije se desilo neka novost i
Uništenje infrastrukture i školskih objekata.
Međutim koristi od organizocionih politika nezavisnog sistema obrazovanja na Kosovu
bile su mnogo veči nego negativne posledice, koje je on donela.
Od 1998 godine izbija rat između Albanske populacije pod vodstvom OVK i
paramilitarnih srpskih jedinica. Ovaj rat postičiće kulminaciju marta 1999, kad su počela
i vojna delovanja NATO snaga.
Konfliktu je prethodilo veliko nasilno iselenje sa Kosova približno 1 400 000 stanovnika
Kosova, uglavnome Albanci.
Po završetku rata, Ujedinjene nacije izdaju rezoluciju 1244, koja formira jedan
protektorat i međunarodnu vladavinu kombinovanu sa domačem faktorom. Od tog
vremena na Kosovu još uvek su prisutne strukture NATO-a, pomoču KFOR-a kao vojno
sila i UNMIK kao administrativna međunarodna struktura. Privremene samoupravne
institucije (PISU) imaju znatnu autonomiju u donošenju odluka. Največi obrazovni
autoritet PISU je Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije. Zvanićno, Kosovo je
podeleno u 30 opština.
Večina populacije po završetku rata i dolazak NATO-o snaga vratili su se na Kosovo, ali
ne svi u svojim domovima.
Po izveštaju Svetske banke za 2001 godinu, oko 50% populacije živi u siromaštvu i oko
12% populacije živi u ekstremnom siromaštvu. Jedan deo ekonomskih dobara, još uvek
obezbeđuju se od članova porodice koji žive van države, u dijaspori.
Neki od socijal demografskih indikatora na Kosovu
Indikatori Vrednost
Populacija 2,382,000
Opšta gustina (stanovnika po km2 ) 218
Urbana populacija 37 %
Godišnji priraštaj populacije 2.1 %
Žene koje održavaju domačinstvo 10 %
Populacija starosti ispod 20 godina 48%
Deca (0- 19) F=23% M=25%
Generacija spsosobna za rad (20 - 64) F=23% M=24.5%
Starija populacija (65+) F=2.4% M=2.1%
Srednja generacija očekivana za život ( rođeni 1990-
1995)
72.0
Muškarci 71.5
Žene 76.6
% domačinstva sa električkom energijom 92 %
% domačinstva sa tualetom unutar stambene jedinice 28 %
Socijalni, kulturni uslovi kao i ponašanje dosta je promenjeno posle 1999, naročito u
urbanim sredinama, a manje u ruralnim.
Ravnopravnost polova dobija jednu novu dimenziju na Kosovu, u pokušajima da ženu
stavi u ravnopravnom položaju u mnogim životnim sferama.
Socijalni i osnovni nastavljaju da vrše pritisak kod mnogo mladih i ostale porodice, da
pokušaju da migriraju van Kosova. Takođe ima pokušaja koji hoće da napuste redovno
školovanje, a to je jedna ćesća pojava kod devojčice.
1.3. Aktuelna situacija u obrazovanju na Kosovu
Po statistikama, u školskim klupama trenutno se nalazi oko ¼ ili 1/5 ukupan broj
stanovnika.
U nedostatku registracije stanovništva, nemamo podatke o opštem broju dece, ali
možemo diskutovati za obuhvatanje dece u institucijama obrazovanja na Kosovu (koliko
učenika smo obuhvatili u školovanju). Od više od 2 miliona stanovnika, koliko ima
Kosovo, u sistemu obrazovanja ima više od 450.000 učenika.
1.3.1. Administrativni sistem
Kao deo PISU Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije je odgovorna za
formulisanje, sastavljanje i sprovođenje politika i strategija u oblasti obrazovanja.
Ovo je povezano jednim delom finansiranja, koja se obezbeđuje od Konsolidovnog
budžeta Kosova, od strane Ministarstva ekonomije i finansije.
MONT, realizirajući decentralizaciju vlasti, ima i 7 Regionalnih kancelarija obrazovanja,
koje se rukovode od strane regionalnih službenika za obrazovanje i 30 jedinica unutar
opština imenovana kao Direkcije obrazovanja, rukovođene os opštinskih direktora za
obrazovanje. Opštinske direkcije su odgovorne pri opštinskim Skupštinama, odnosno
lokalne vlasti, dok regionalne kancelarije pri Ministarstvu.
Na finansiskom aspektu, MONT je obligativan da se stara za pitanja u vezi kurikuluma i
obuku nastavnog osoblja, dok opštinske direkcije staraju se za održavanje škoslke i
infrastrukture.
1.3.2. Sistem douniverzitetskog obrazovanja
Na Kosovu osnovni sistem školovanja je podelen na osnovno obrazovanje, koji obuhvata
od 1 do 5-tog razreda, niže srednje obrazovanje, koji obuhvata od 6 do 9 –og razreda i
više srednje obrazovanju, koji obuhvata od 10– tog do 12 – tog, odnosno za profesionalne
škole do 13 razreda.
Školovanje je obligativno za sve do 9-tog razreda.
Važi spomenuti i činjenicu, da osim ovog sistema sistem predšklskih institucija priprema
fazu predškolskog koji priprema decu uzrasta od 3 godine do početka njihovog redovnog
školovanja, i isto tako pruža zdravstveno vaspitanje, životne veštine i osnovu za
obrazovanje.
Obuhvatanje u školskoj 2005-2006 godini, prema podacima je kao u nastavku:
U predškolskim institucijama (43 objekata ) obuhvatili smo 5191 dece od 9 meseci do
ispunjavanja 5 godina, dok uzrasta od 5 do 6 godina oko 20.750 dece. U privatnim
predškolskim institucijama, su nekoliko licencirane institucije, i nekoliko objekata u
proceduri licenciranja. Postoje i COZ ( centri sa osnovama u zajednici), koje obuhvataju
ruralne krajeve, tačnije 35 centara sa 900 dece.
U osnovnim i srednjim školama ima ovu obuhvačenost: U više od 1100 osnovnih škola
(matićne škole i odvojene odelenje), koliko ima Kosovo, nastavu na osnovnim i niže
srednjim pohađaju ga 322.180 učenika, dok 74.781 učenika pohađaju nastavu u 108 više
srednje škole (matićne i odvojene odelenje - zavisne) Kosova. Imamo još 11 privatnih
škola različitih nivoa douniverzitetskog obrazovanja.
Specijalno obrazovanje – otprilike na Kosovu, na osnovu podataka Jedinice za specijalno
obrazovanje i FSDEK-a, ima oko 40.000 osoba sa posebnim potrebama, od njih 12.000
deca školskog uzrasta sa lakim oštečenjima, - 884 učenika su obuhvačeni u 7 škola.
1.3.3. Školska infrastruktura u period posle 1999 godine
Dostižnosti
Potrebne su bile mnoge investicije od mnogih međunarodnih i domačih donatora,
domačih institucija, ali i invesicije zajednice, da bi omogučili jedan početak u relativno
normalnim uslovima školske 1999 – 2000 godine. Međunarodni donatori, pod vodstvom
UNICEF-a, Evropske agencije za ponovo izgradnje (na početku ECHO), i ostali donatori,
kao Islamska banka za razvijanje i posebne države kao Nemačka, Švicarska, Holandija,
Danska, Japan, i druge, investirale su znatne iznose da bi stvarale fizićke uslove za
organizovanju nastave nakon zadnjih uništenja devedesetih godina i nedostatku bilo
kakve održavanje od strane države za kosovske škole za dvadeset godina. Ovi pokušaji,
zajedno sa snabdevanjem škola sa različitom opremom i informativnom tehnologijom,
kao i razvijanje programa za promovisanje škola zdravlja, uticale su na poboljšanju
sredine za predavanje i učenje i kao rezultat toga i stvaranje preduslova za kvalitetnu
nastavu. Kasnije povečani su pokušaji o poboljšavanju fizićke infrstrukture da bi
ispunjavao zahtev dece sa posebnim potrebama u skladu sa politikom za sveobuhvatno
obrazovanje. Nakon 2002 godine bilo je jedno gradualno rasterečenje terete investiranja
za obezbeđenje fizičke infrastrukture od različitih donatora kod mesne institucije. U perid
od 2002-2005 MONT je finansirao renoviranje 39 školskih objekata, u opštem vrednosti
od 1,8 miliona €, i izgradnju 28 novih školskih objekata u vrednosti više od 8 miliona €.
Slabosti
Svi ovi pokušaji postepeno znatno su poboljšali fizićke uslove za nastavu u kosovskom
obrazovanju. Međutim do 2002 godine ove investicije su učinjene samo na osnovu
zahteva zajednice i procene raznih donatorskih organizacija. U to vreme nedostajao
planiran pristup i sistematsko tretiranje problema školske infrastrukture. Izuzetak je bio
baza podataka formirana od Međunarodne grupe za menađiranje (IMG), agencija koja se
finansira od Evropske zajednice, gde su se obuhvatili svi školski objekti prema snimanju
1999 godine. Ovako veči broj škola izgrađene posle rata izgrađene su u mestima gde su
bile stare pre rata. Bilo je i ekstremnih slučajeva, kada nije uzet u obzir pokretanje
populacije iz jedne zone (uglavnom ruralne) i nova škola je izgrađena za jedan veoma
mali broj učenika. Jedna takva neusklađenost među demografskih kretanja i izgradnju i
renoviranju škola desilo se u nekolikim delovima Kosova i kao posledica po gradovima
je bilo preopterečenje i sa nastavom u dve smene, dok o nekim selima je bilo dovoljno
prostora za razvijanje celodnevne nastave. Zbog nedostatka jedne organizovane
delovanje, bilo je slučajeva instaliranja kompjutera i moderne tehnologije u školskim
objektima gde je bilo nedostatak struje za duže vreme.
S druge strane, bilo je mnogih propusta i na načinu održavanja i menadžiranja novih
školskih objekata, nedostatak saradnje zajednice, komplikovane procedure menadžiranja
finansije i nabavke, budžetski nedostatak za održavanje i menadžiranje, pogrešno
menadžiranje ili loše menadžiranje obezbeđenih sredstva i opreme, koje su uitcale na
znatno opadanje efekta investiranja u ovom sektoru i na opadanje kvaliteta rada, zbog
fizićke infrastrukture.
Jedna takva situacija traži dobro planirane pokušaje za povečanje efekta investiranih
sredstva posle rata i da bi proizvodili što više kvaliteta u obrazovanim uslugama za
jedinicu investiranih sredstva. Zna se da obezbeđivanje dobrih tehnoloških uslova i
proširenje fizičkog prostora uticaće na poboljšanju kvaliteta nastave. Planiranje mera za
obezbeđivanje nastave u najmanje dve smene do 2010 godine i obezbeđivanje
balansiranog tehnološkog razvoja i infrastrukture među ruralnim i urbanim zonama, -
ostaju dva glavna izazova ove strategije i rada institucije za obrazovanje u budučem
srednjoročnom periodu.
Ovi problemi, zajedno sa večem prioritetizacijom informativne tehnologije u nastavnom
procesu, obućeni su od dotićne grupe i predložene su konkretne mere za poboljšanje
situacije, tako da infrastruktura i informativna tehnologija, konaćno da budu u direktnoj
funkciji podizanja kvaliteta.
1.4. Principi i aktuelne koncepcije Promotivnih škola zdravlja u svet i one koje
obezbeđuju jednu zdravu sredinu
Dana s u svet postoje mnogi pristupi koji se povezuju sa činjenicom kako terba biti škola
koja treba ispuniti sve uslove ili večinu njih, da bi ispunila kljućne elemente promotivnih
škola zdravlja.
Postojeći da u samom imenovanju spominju se zdravlje i njegovo promovisanje treba da
damo nekoliko definisanje u vezi toga.
Sveobuhvatno školsko zdravlje danas se definiše kao jedan integrisan pristup na
promovisanju zdravlja sa ciljem vaspitanja, informisanja i obezbeđivanja mogućnosti za
stvaranje pravih stavova u vezi sa zdravljem i da bi učili i primenili zdrava ponašanja.
Ovaj koncept ima za cilj da menja ne samo ponašanje učenika, nego i nastavnog osoblja,
sredine u kojoj žive, uče i rade ovi učenici.
Definisanje škole unutar ovog koncepta je isto tako sveobuhvatan i obuhvata u sebe ne
samo instituciju koja pruža primarno i sekundarno vaspitanje učenika uzrasta do 19
godina, nego i sve one koje kao programe razvijaju osnivajući se na procesu školovanja
bez obzira da li koriste školske prostore. Isto tako, ovo razvijanje programa može
obuhvatiti i nastavno osoblje i roditelje, ali i sve učesnike zajednice, koji žele da im se
pridruže programskim aktivnostima.
Promovisanje zdravstva u školi definiše se kao: programi koji vode ka poboljšanja,
unapređivanja i očuvanja zdravlja, ali i identifikovanje i tretiranje na vreme bolesti ili
devijacije koje prouzrokuju oštečenje zdravlja učesnika u nastavnom procesu.
Iinicijativa promotivnih škola zdravlja definiše se kao program za zdravstveno
promovisanje u školi, tako da škole koriste određene principe u inicijativama SZO-a za
promotivne škole zdravlja i da učestvuju i da aktivno realiziraju programe koje pokriju
nastavne programe u školi i u školskim sredinama obuhvatajući članove porodice učenika
i zajednicu u celosti.
Proces promotivnih škola zdravlja obezbeđuje da škole staraju za sredinu gde fizićko,
mentalno i socijalno blagostanje i bezbednost svih učesnika u nastavnom procesu, bude
prihvačena u formi partneriteta sa porodicom, zajednicom i vladinim i nevladinim
učesnicima zajednice. Takve škole mogu da stavaraju šire alijanse svrstavajući se u
mrežama promotivnih škola zdravlja u Evropi.
Objektiv škola za promovisanje zdravstva je da se prihvataju škole i da se razvijaju
politike efektivnih programa koji bi utvrđile i činile zdrave i trajne sredine u kojima se
sprovode politike i takvi aktivnosti.
Da bi pratili realizovanje procesa promotivnih škola zdravlja vrši se kontrola i neprekidna
pratnja delovanja sa ciljem određivanje nivoa, efektivnosti i kvaliteta procesa:
Karaktera i školske sredine
Kvaliteta predavanja i učenja
Kvaliteta menadžiranja celog procesa obuhvatajući i realizovane veze sa porodicama,
zajednicom i pojedincima i asocijacijama sa uticajem
Prateći kvalitet prime, istovremeno realizira se jedan uspešan proces predavanje i učenja
kao i vrši se efektniji razvoj, unapređenja i upadanje u školskim politikama imajući kao
cilj realizovanje jedne sredine koja obezbeđuje celokupan progres.
1.4.1. Koncepcija i kriterije promotivnih škola zdravlja definisane prema SZO-a
Koncept SZO-a za promotivne škole zdrvastva je da se postigne zdrav život za celu
populaciju i školsku sredinu stvarajući određeni prihvatni ambijent koji će rezultirati sa
promovisanjem zdravstva. Ovaj koncept stvara mogućnost, ali i traži i jedno obečanje i
angažovanje, pripremu, zdravstveno i socijalno poboljšanje i adekvatnu fizićku sredinu.
U centru pažnja promotivnih škola zdravlja koje promovišu zdravlje su omladinci.
Škole koje promovišu zdravlje, ohrabruju zdrava ponašanja i istovremeno čine poznatu
činjenicu da odgovornost o poboljšanju zdravlja ne zavisi se samo od pojedinca, nego je
odgovornost sa zajedničkom učestvovanjem svih učesnika zajednice koja promoviše
zdrvalje.
Kriterije za promotivne škole zdravlja su povezane sa ovim zahtevima:
Promotivne škole zdravlja treba da obezbeđuju jednu sigurnu i stimulativnu sredinu,
koja će uticati na učenike i sve učesnike u procesu realizovanja nastave, da su zdravi
i sigurniji, kao unutar tako i van škole.
Promovisane škole zdrvalja treba promovisati samopoštovanje i poverljivost preko
osiguranja mogučnosti svih učesnika u proces nastave i školske zajednice, da
doprinesu u školski život, osposobljavajući njih da preuzmu samoinicijative, da vrše
probranje i da snose odgovornost za svoju zdrvalju i za zdravlje drugih.
Promovisane škole zdrvalja treba da stvaraju sredinu unutar školskog prostora, koji
stvori prijateljstvo, poštovanje i razumevanje za ostale, tako da im se omogučava,
kako pojedincima tako i grupama interesa, da doprinesu preko veštine i kvaliteta
kojim raspolagaju.
Promovisane škole zdravstva treba da formuliraju, da razmotre i primenjuju redovno
različite politike u vezi sa pitanjima koje povezuju sa promovisanim školama
zdrvstva i sa učenicima i nastavnom osobljem, oslonjajući se na ciljevima i
objektivima škole.
Promovisane škole zdrvastva treba da planiraju i primenjuju kurikulume koje
promovišu zdravlje i blagostanje, koje su u skladu sa zakonskim poznatim zahtevima
i na kojima imaju pristup svi učenici.
Promovisane škole zdravlja treba da izazivaju učenike i nastavnike unutar jednog
šireg spektra fizićke, akademske, socijalne aktivnosti zajednice.
Promovisane škole zdravstva treba da obezbeđuju povezanost sa roditeljima ili
starateljima kao i sa ostalim školama i sa zajednicom, preko inicijative u vezi sa
zdravljem.
Promotivne škole zdrvalja treba da upotrebljavaju na efektivan i prikladan način
usluge koje mogu realizirati sa savetima, prihvatanjima, uslugama i ostalim
doprinosima, i koje će rezultirati sa promovisanjem zdravstva, pozitivnim
ponašanjima i uspešnom nastavom.
Osnovne vrednosti jedne inicijative promotivne škole zdrvastva, koja se može uraditi
preko partnerstva, može biti samopoštovanje, poštovanje različitosti kod drugih,
poštovanje sredine, koriščenje celokupnosti ponude koje nudi škola kao nastavni
programi, porodica i zajednica sa celim mogučim spektrom pojedinca, interesnih grupa i
vladinih i nevladinih institucija, povezano sa koncepcijom promotivnih škola zdravstva.
U takvim sredinama je moguče da nastava bude neprekidni proces i u nastavku tokom
života.
Ovo će omogučiti da svaki pojedinac da doprinese u porodici i zajednici, primenjući i
oživljavajući u praksi učene veštine u toku života.
1.4.2. Koncepcija škola”Prijatelji dece” razvijen od UNICEF-a
Unutar opšteg okvira Konvencije za dečja prava i Konvencije o eliminisanju svih forma
diskriminacije prema ženama, program teži da doprinese u zagarantiranju da sva dečja
prava se poštuju i monitoriraju se.
Glavni objektivi programa su:
a) Da poboljšava društvene usluge i da ojačava porodice sa znanjima i veštinama da
bi stvarali mogučnosti da se obezbeđuju da bebe i deca su zdravi, emocionalno
zdravi i u stanju da uče u jedan siguran ambijent;
b) Da doprinesu u univerzalan pristup kvalitetnog formalnog i neformalnog učenja i
da smanji procenat ostavljivanja škole, posebno devojaka i dece minoritaraca;
c) Da snabdeva decu sa potrebnim veštinama da bi bili zdravi, aktivni i odgovorni
građani;
d) Da doprinesu na poboljšanju politika legislacije za decu koji imaju potrebu za
posebdu zaštitu i prezentiranje alternativa sa osnovima u porodici.
Koncepcija škola “Prijatelji dece” je osnovana na ovu politiku i imala je za cilj da
olakša razvijanje mesnih specifičnih pristupa prema procesima poboljšanja škola. Škola
“Prijatelj dece” je definisana kao zdrava škola, efektivna i zaštitna u koju su obuhvačena
na aktivan način porodica i zajednica.
1.5.Promotivne škole u današnjem kontekstu
1.5.1. Društveno- politički kontekst
Početak sastavljanja strategije je usko povezano sa situacijom kada Kosovo se našla u
jedan vakum svog političkog statusa. U ovoj situaciji, Kosovo treba da ispuni mnoge
određene standarde od Međunarodne zajednice, standardi koji dodiraju i oblast
obrazovanja, zdrvastva, sredinu. Što se tiće toga treba reči da nema neki unikalni sistem u
te tri pomenute sfere, istekavši da sadašnje rukovodstvo ovih sektora zavisi se i od
politićkih uticaja. Konkretnije, jedan deo toga se koordinira od strukture PISU i UNMIK-
a i, sdruge strane, paralelne strukture, koje su utićene od Srbije.
Jedna beskrajna politička neodređenost, koja će biti sprovođena u ovim tri sferama, ostala
je jednu prazninu i zastoj kod kreatora politika i donosioce odluka na koju stranu treba iči
strateške orijentacije u buduće. U detali, ovo podrazumeva pitanje da li če te tri oblasti
života biti značajne za buduču vladu, odnosno da li če imati prioritet one na finansikom
aspektu. Drugo, ima jake tendencije za privatizaciju vaspitanja i staranje za zdrvalje i ovo
će uticati isto tako u pokretima što se tiče finansiskog prioriteta od strane buduče vlade u
vezi sa stavovima prema promotivnim školama zdravlja. Određena sredstva od CKB za
ciljeve procesa obrazovanja, sredine i zdravstva su dovoljne jer izvor budžeta je mala
proizvodnja i ograničen način sakupljanja sredstva u budžet ne obezbeđuje jedno trajno
dugoročno i obečano finansiranje.
Sve ove čine nemogučnim da obrazovanje, zdravstvo i sredina ali i ostali afktori koji
uticaju kod učenika, pedagoga, porodice i zajednice, da se vide kao odvojeni oblasti u
odnosu sa dinamićnim dešavanjima u okviru evropskih integracija i popratnim
razmenama koje se dešavaju u evropskim mestima. Tačno ovde treba uticati što hitnije,
ako mislimo da se pridružimo procesima integrisanja.
Cilj i objektivi PŠZ-a su kao u nastavku:
Postizanje jednog zdravog načina života za celu populaciju škole i zajednice u celosti
Stvaranje zdravog i stimulativnog ambijenta za učenje i predavanje
Izgradnja individualnih sposobnosti
Ojačanje saradnje među škole i zajednice
Ojačanje saradnje među različitim sektorima kao što su obrazovanje, zdravstvo,
sredina itd.
Razvijanje pravila i struktura sprovođenja praksa koje pomagaju zdravlje unutar i van
škole
1.5.2. Osnovni principi promotivnih škola zdravlja u kosovskom kontekstu
Evropski principi za promotivne škole zdravlja, od 1996 dato im je prioritet, tačnije:
demokracija, ravnoprvnost, ojačanje, takmičenju i aktivnostima, školska sredina,
kurikulumi, obuka osoblja obrazovanje, merenje uspeha saradnje, zajedništvo i trajnost.
U nekolikim modulima razvijanja unutar Evrope adaptirani su osnovni principi u tim
zemljama, kao n.p.u Škotskoj, obuhvataju i delatnost u formi partnerstva, stvaranje
pozitivnih karaktera, poboljšanje sredine, malo komplikovane poslove sa porodicama i
roditeljima, obezbeđivanje efektivnije blagostanje, poboljšanju i proširenje kurikuluma,
smatranje zdralja i osobnog blagostanja.
Principi nad kojima se baziraju strategije promotivnih škola zdravlja na Kosovu, su one
nad kojima se bazira i sistem obrazovanja, umnožavajući se osnovni principi zdravstva,
osnovni principi koji su vezani sa sredinom i uticajem istih u obrazovanju i zdravlju.
Principi nad kojima se bazira sistem obrazovanja, su:
Razvijanje personaliteta, talenta i punog potencijala fizičke i mentalne
sposobnosti učenika,
Poštovanje prava i osnovne slobode čoveka, objavljene karton Ujedinjenih nacija
i evropskom Konvencijom za zaštitu osnovnih prava i sloboda čoveka,
Razvijanje osečaja poštovanja prema roditeljima i učitelju, za kulturni identitet,
jezik i vrednosti nacije i komunikativne vrednosti kao i ostala građanstva, koje su
razlićite od njenog građanska,
Razvijanje osećaja poštovanja prema sredinu kao i priprema učenika za jedan
odgovarajući život u jednom slobodnom društvu, u duhu razumevanja, tolerancije,
polnog ravnopravnosti i prijateljstva među svim narodima, etničkim, nacionalnim
i verskim grupama, kao sa osobama iz istog mesta.
Osnivajući se na Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju, registrovanje i
unapređivanje po svim nivoima osnovnog i srednjeg obrazovanja na Kosovu, omogučava
se bez ijedne diskriminacije za realnih ili izmišljenih razloga, koje imaju veze sa polom,
rasom, seksualnim sklonostima, metalnim i fizićkim manama ili hendikep i druge,
civilnom stanju, boju, religiju, politićke opredelenje, nacionalna, etnićka ili socijalna
pripadnost, imovinu, rodno mesto i ostale okolnosti uečnika ili njegove porodice.
Sa aspekta zdravstvenog sistema, osnovni glavni principi su: ravnopravnost, kvalitet,
odgovornost i poštovanje, sveobuhvatnost i nediskrimisanost, korektno tretiranje građana
na osnovu sa zakonom. Zdravlje ima isto tako princip i puno poštovanje osnovna prava i
sloboda čoveka, određenim međunarodnim konvencijama, osiguranje punog pristupa u
zdravstveno zbrižavanje u svim nivoima i za sve građane, obezbedivši, za osobe sa
ograničenim sposobnostima, jedan lak fizički i institucionalni pristup. U toku primene
zdravstvenog zbrižnjanvanja, zdravstvene institucije i osoblje se staraju da ovo realizuje
sa apliciranjem međunarodnih standarda, etike i braneći interese korisnika zdravstvenih
usluga. Sveobuhvatnost i nediskrimisanot obezbeđuju se ravnopravnom zdravstvenom
staranjem za sve građane, obezbedivši standarde o ispunjavanju zahteva u svim nivoima
zdrvastvenog zbrinjavnja, kao osiguranje zdravstveno zbrinjavanja bez diskriminaciju na
osnovu pola, nacije, rase, boje, jezika, vere, političkih i socijalnih ubeđenja, imovinskog
statusa, stepenu fizičkih i mentalnih sposobnosti, porodičnog statusa i uzrasta.
Iz zdravstvene strategije Kosova, 2005-2015, vađena od Ministarstva zdravlja među
mnogim drugim težnjama su određene i smanjenje mortaliteta i morbiditeta kao i
poboljšanje porasta i razvoja i psihičko poboljšanje, poboljšanje reproduktivnog zdravlja,
povečanje stepena imunologije, poboljšanje zdravlja kod mladih, smanjenje pušenja,
posebnom naglaskom kod mladih. Prevencija od zavisnosti od droge i opasnim
ponašanjima, posebnim naglaskom kod mladog naraštaja. Da se poboljšava mentalno
zdravlje kod odraslih, deca i adolešenata razvijajući zdravstvene mentalne usluge
osnovane na zajednicu. Da se utiče na smanjenje do eliminisanja stepena incidente
samoubistva i tentative samoubistva Da se smanji broj zaraznih i nezaraznih bosleti,
posebnim naglaskom na TBC-u i HIV/AIDS-u. Da se poboljšava oralno zdravlje. Da se
daje prioritet preventivnim programima sa ciljem smanjenje neravnopravnosti u
zdravstvenom statusu. Da se prave programe i da se prihvata poboljšanje ishrane. Da se
ohrabruje povečanje nivoa fizičkih aktivnosti i zdravstveno razvijanje fizićke sredine. Da
se redukuje broj aksidenata u saobračaju i da se obezbeđuju zdravstvene usluge dostižne i
pristupačne za sve društvene i ekonomske nivoe i etnićke grupe.
Osnovni principi središnog vaspitanja i njihovo uticanje u obrazovanju i zdravstvu, ovi su
kao u nastavku: Princip sredinškog vaspitanja, osnovan u trajnom razvijanju; Princip
samoosveščivanja i učestvovanja u donošenje odluka; Princip integrisanja središnjih
pitanja u nastavnim programima i njihovo usklađivanje sa drugim sadržajima; Princip
opreznosti i sprečavanje negativnih delovanja u sredini; Princip individualne
odgovornosti prema delovanja u sredini; Princip aktivnog stajanja prema negativnim
delovanjima u sredini; Princip staranja za središne/prirodne vrednosti; Princip
neprekidnog osposobljavanja nastavnog stafa u oblast središnog vaspitanja; Princip
recipročnog sudelovanja prema negativnim pojavama prema sredine.
1.5.3. Dostižnosti u oblast promotivnih škola zdrvastva na Kosovu posle 1999
godine
Od 1999 godine, posle završetka rata, na Kosovu se odmah počelo da se vrše fizičke
intervencije u infrastrukturi obrazovnih institucija u svim nivoima obrazovanja, da bi se
stvarali elementarni uslovi za nastavljanje procesa vaspitanja. Isto tako, počele su i
razmene u poboljšanju veština dotičnog nastavnog i pomočnog kadra, sa namerom
podizanja kvaliteta predavanja i učenja. Mnogi međunarodni i domači eksperti unutar
vladinih institucija kao i onih nevladinih, bili su aktivni učesnici imajuči jedan visoki
motiv u ovom procesu.
Situacija na delu školovanja na Albanskom jeziku je dat jak institucionalni udarac, koliko
vreme da obrazovanje i zdravstvo u opšte imale su atribucije jednog centralizovanog
sistema, gde učenik nije bio na centralnom položaju pažnje, bio je razlog da se
intensifikuju aktivnosti u svim poljama sa namerom podizanja menadžerskih, vaspitnih i
administrativnih kapaciteta celog osoblja angažiran u nastavnom procesu.
UNICEF, kao rukovodeča agencija za pomaganje kosovskog vaspitanja u emergentskoj
fazi, koordinirao je renoviranje i rehabilitaciju porušenih škola u toku zadnjeg konflikta
na Kosovu i, isto tako, direktno je pomagao u izgradnju 22 škola, koje su bile potpuno
uništene, renoviranje sanitarnih čvorova u 92 škola, renoviranje 24 pilot škola
takozvane ‘Škole prijatelje za decu’. U nijednoj fazi, UNICEF snabdevao je jedan veliki
broj škola širom Kosova sa opremom i školskom materijalom, kao i obezbedio je 344
WD vozila za potrebe službenika obrazovanja.
Projekat ‘Škole prijatelji dece’ počelo je primeniti od 2000 godine preko 7 partnera
(CRS, Care International, Kosovski centar za obrazovanje, Prijatelji Dece, EducAId,
World Vision, Kosovski ženski forum) i imao je za cilj širenje novosti i reformi
obrazovanja u školskom nivou, preko promovisanja novih metodologija
predavanja/učenja i novog kurikuluma, sposobnostima za život, obrazovanje za
toleranciju i mir, aktivnom učešćem zajednice u školi, sveobuhvatni pristup da bi se
suočavao sa razlikama, posebno dece sa posebnim potrebama, dece minoritaraca itd.
Danas govorimo o jednom broju od oko 150 škola, koje sačinjavaju jednu veliku mrežu
škola širem Kosova, škole koje su otvorene za novosti i u stanju su da doprinesu na
podizanju kvaliteta obrazovanja na Kosovu.
UNICEF je doprineo isto tako i na izgradnju institucionalnih kapaciteta, da bi pomagao i
ojačao kosovski sistem obrazovanja. Centralni autoriteti, regionalni i opštinski u
obrazovanju su bili prihvačeni preko pružanja tehnićke asistencije i opreme. Veliko
prihvatanje je bilo proces sastavljanja Novog okvira kurikuluma Kosova kao i
predmetnog kurikuluma. Predmet ‘Sposobnosti za život’ je pilotiran po prvi put kao
izborna nastava u školskoj 2005-2006 godini za učenike 8 razreda i oko 100 niže srednje
škole Kosova. Programski materijal ovog predmeta ima za cilj razmenu ponašanja i
usredsređuje se na razvijanju sposobnosti, kao što su komunikacija, donošenje odluka,
menadžiranje osečaja, stvaranje samopouzdanosti, itd. preko međuaktivne metodologije.
Osim toga, kurikulum adresira važna pitanja, kao što su HIV/AIDS, bolesti koji se
prenose seksualnim putem, repreduktivno zdravlje kao i druga pitanja vezano sa
zdravljem.
SZO prihvata formiranje jednog novog duha u školama preko koncepta “Evropske mreže
promovisanih škola zdravlja “ i inicirajući ovaj koncept na Kosovu, jednom povečanom
aktivnostom u Mitrovici, sa namerom adresiranje i sprečavanje trovanja sa olovom.
SZO sa namerom pomaganja domačim institucijama na realizaciju programa
promovisanih škola zdrvalja, organizovala je niz treniranja u vezi koncepta, planiranja i
razvijanja promotivnih škola zdrvalja. Učesnik u tim treniranjima su bili službenici
obrazovanja, zdravstva i sredine iz svih administrativnih nivoa (centralnog, regionalnog i
opštinskog) kao i predstavnici civilnog društva, direktori škola i nastavnici. U obuci su
bili obuhvačeni i učesnici istih sektora srpske zajednice. SZO je pomagala prevod
manuala za trenere i nastavnike u oblast promotivnih škola zdrvastva kod omladine,
koristeći pristup promotivnih škola zdrvastva.
Ovom obukom, prihvativši realizaciju koncepta promotivnih škola zdrvastva, obuhvačene
su 18 osnovne škole u 3 opštine, sa više od 90 nastavnika, 18 direktora škola, 20
zdravstvenih profesionalaca, 5 visokih službenika obrazovanja, nekoliko profesora i
visokih službenika sredine i predstavnike civilnog društva obe zajednice, albanskog i
srpskog. Treniranje je realizovana od eksperta SZO – Regionalna kancelarija za Evropu.
Isto tako, sa namerom izgradnja kapaciteta, SZO organizovala je studiozne posete u
ostalim zemljama Evrope, koje su članice evropske mreže promotivnih škola zdrvalja od
1993 godine, kao n.pr. u Sloveniji, Polskoj i u Makedoniji.
U tri opštine su formirane opštinske strukture, odnosno regionalne za promotivne škole
zdravlja, ovom strukturom:
- Savetodavni komiteti sačinjeni od službenika obrazovanja, zdravstva, sredine i
civilnog društva.
- Grupe za promovisanje zdravlja u školi, sačinjeni od nastavnika, učenika,
roditelja, osoblja za održavanje škola i administracije.
- Koordinatori za promovisanje zdravlja u školskom nivou.
Međunarodna organizacija za migraciju (IOM), u toku 2003 – 2004 godina, sprovodio je
projekat o sprečavanju i nadzornost tuberkuloze i HIV/AIDS i za problem konzumiranja
narkotivnih sredstva, alkohola i duvana, preko pilot projekta, za realizaciju kojeg su
angažirale osnovne škola u opštinama Prizren, Mitrovica, Priština i škole sa nastavom na
srpskom jeziku u dva gnjilanska sela.
Ovom projektom je realizirano obučavanje 70 pedagoga u vezi metoda sa sadržajem
zdravstvenog vaspitanja kao i realiziranjem 15 – 20 redovnih časova zdravstvenog
vaspitanja za 6-mesečni period. U nekim školama kao značajni zahtev roditeljskih saveta
i učenika, zdravstveno vaspitanje je postao kao izborni predmet.
Mnoge institucije, kao Ministarstvo sredine i prostornog planiranja, Nacionalni institut
javnog zdravstva Kosova, Centar porodićnog zdravstva, Policiska služba Kosova, NVO,
razna udruženja, obuhvatajući i neke omladinske centre, svoje delovanje su razvijale
redovno u školskim prostorijama, proširujući znanje i razvijajući aktivnosti u vezi
zdravstva i sredine. Isto tako, nisu ostavljene po strani ni aktuelna značajna pitanja za
decu i zajenicu, kao imunizaicija, asaniranje srodnih sredina.
U predmetnoj nastavi Kosova i u predmetnim programima za sve rezrede i dečjim
uzrastima, zdravstveno vaspitanje može se tretirati kao izborna nastava. Škola, po izboru
učenika, odlučuje koje teme u okviru zdravstvenog vaspitanja se prepoporučuju da se
izabraju i nauče. Ovo može da bude kao predmet ili kurs izabran od strane učenika, ako
se za ovo deklarisaju najmanje 15 učenika. Zdravstveno vaspitanje u programskom
materijalu ostalih predmeta tretiraju se kao međuprogrtamski deo.
Sadašnje i buduće generacije vaspitaju se da bi koristili pravo za sigurnu i zdravstvenu
sredinu. Obrađene teme u oblast zdravstvenog vaspitanja osposobljavaju učenike da
razumeju prirodu opasnosti u različitim situacijama, kada identifikuju opasne sredine kao
i od koga da traže pomoč u nesretnom slučaju i bolesti. Na takav način, učenici se
vaspitaju i osposobljavaju da bi sprečili, eliminisajući eventualne intervencije i
nepotrebne i skupe usluge.
Posebne teme u oblast zdravstvenog vaspitanja treba obuhvatiti ova pitanja u nastavku:
Samosoveščivanje o riziku upotrebljavanja duvana, alkohola i droge;
Zaštita od HIV/AIDS-a i ostale bolesti, koje se prenose seksualnim putem;
Seksualno i reproduktivno vaspitanje;
Zaštita od zloupotrebe i seksualne nasilje;
Zdrava ishrana i uloga sportskih aktivnosti;
Vaspitanje o saoosveščivanju za mine
Isto tako i Departament omladine (DO) Ministarstva za kulturu, omladinu i sporta
obečala je za aktivan doprinos u vezi podizanja kvaliteta i aktivnosti unutar škola i van
njih, da bi tako uticao u zajednici, koja je pored škole. Jedna od programskih politika
MKOS/Departament omladine, je vaspitanje i promovisanje zdravlja. Od osnivanja, u
okviru ovog programa prihvačene su mnoge organizacije i omladinski centri u
sprovođenju projekata, koje promovišu u zaštiti zdravlja omladine. DO uvek je težio da u
svojim projektima ili finansirani od njega da obuhvati omladince koji su van škola.
Međutim, sam pristup je lakši prema omladincima koji su u školama, zato što večina
projekata se sprovode u školama. Ovo ima i svoju pozitivnu stranu, kao što je povezanje
škole sa zajednicom. Osim toga, jedan od velikog uspeha sprovođenja programa
DO/Sektor za vaspitanje i promovisanje, je mogučnost koji se daje omladini, da
identifikoju potrebe, da planiraju projekte, da sprovode njih i da menadžiraju fondove,
obuhvatajuči ovde i praktično iskustvo koju oni steknu. Isto tako MKOS/DO osnivao je
centar za savete i informiranje mladih, koja se zove “...slušaj omladinu “, koja na neki
način je vrsta usluga prijateljnog zdravstva za omladinu.
Prema izveštaju ovog centra, za dve godine svog postojanja, u centru su tražili razne
usluge 1527 omladinaca. Centar je proizveo 24 kratkometražnih filmova, sa vaspitnim
preporukama protiv substancija koje prouzrokuju zavisnost i po jedan kratki
dokumentarni film gde su tretirale pitanja duvana i HIV/AIDS. Ovi filmovi su korisni
izvor informacija koje mogu upotrebiti sa namerom promovisanja očuvanja zdravstva.
2004 godine MKOS/DO finansirala je projekt sa naslovom “Kvalitet i kvantitetno
istraživanje znanja, stavova i navika omladinaca o seksualnom i reproduktivnom
zdravstvu”. U istraživanju su učestvovali 900 omladinaca i 13 fokus grupe sa 122
učesnicima. Na osnovu podataka istraživanja, poznavanje omladinaca su nepotpune i
treba se raditi više, kako na sastavljanju vaspitnog materijala, tako i na podizanju
kvaliteta programskog materijala zdravstvenog vaspitanja kao alternativni nastavni
predmet.
Osim toga, u saradnji sa UNFPA, za dve godine učinjeno je podizanje kapaciteta
omladine u opštinama Kosovo Polje i Lipljana u vezi reproduktivnog zdravlja kod
omladine, obuhvatajući uglavnom grupe omladinaca minoritaraca RAE. Iz ovog projekta
su ospsosbljeni 55 omladinaca ‘peer educator’.
2. Vizija
Jedan efikasan sistem unutar izvora kojima raspolažemo i koji obezbeđuje školsku
otvorenu i uticajnu sredinu za aktivno učestvovanje, gde svako se oseča sigurnim,
ravnopravnim i srečnim, sredina koja če biti u stanju da se adoptira međunarodnim
prihvatnim standardima.
3. Misija
Sa namerom postizanja vizije koju smo ranije određivali, određena je misija strategije
promotivnih škola zdravstva, koja je:
Obezbeđivanje zdrave i prijateljske školske sredine preko zdravstvenog vaspitanja,
promovisanja očuvanja sredine i ojačanje partneriteta među škole, roditelja i zajednice.
Da bi realizirao našu misiju treba implementirati određeni mehanizmi unutar polja, kao
što je obrazovanje, sredina, zdravlje, ekonomija i političko administrativno usklađena
sredina. Pitanje sprovođenja sa doslednostima misije prati se oprezno preko mera, koje
če proizvesti smanjenje incidencije zaraznih bolesti i poremečaje u psihofizičkom razvoju
kod učenika. Isto tako i smanjenje slučajeva nasilje u školama biče pokazatelj uspešnog
sprovođenja Strategije i njene misije.
4. Strateški objektivi
U toku organizovanog rada u radionici, koja je imala za cilj da pomogne u procesu
sastavljanja strategije promotivnih škola zdravlja, grupe eksperata različitih oblasti
identifikovali su 6 strateških objektiva, koji treba postiči u određenom periodu. Ovi
objektivi su:
4.1. Zdrava i prihvatna sredina od strane predavača, učenika i roditelja
4.2. Prikladna, uspešna i zdrava sredina za predavanje i učenje (oslonjeno
na strateškim uputstvima o razvijanju douniverzitetskog obrazovanja na Kosovu
2007-2018)
4.3. Dovoljni ljudski i materijalni kapaciteti
4.4. Kvalitetno i neprekidno staranje za učenićko zdravlje
4.5. Niži stepen nasilje u školi
4.6. Povoljan nivo kulture zdravstva i sredine kod učenika
Da bi se oprezno pratio razvoj objektiva i da bi verifikovao, određeni su pomoćni
pokazatelji. Isto tako da bi postigli određene objektive, određeni su i potrebni
aktivnosti, preko kojih će biti realizovana strategija promotivnih škola zdravlja. Praktički,
određeni aktivnosti mogu se tretirati i posebni projekti u daljem razvoju i sprovođenje
strategije.
4.1. Pomočna i zdrva sredina od strane predavača, učenika i roditelja
Svi učesnici u procesu stvaranja prihvatne sredine za sprovođenje strategije promotivnih
škola zdravlja, treba da vrše transformacije ka podizanja stepena njihovog informisanja,
da bi imali dovoljno znanje u vezi dokaza koje pruža školska sredina. Takva sredina ima
kao zadatak da predstavlja i priključi sve učesnike u proces obrazovanja, sa ciljem
povečanja kvaliteta nastave, ali istovremeno i smanjenje incidencije zaraznih bolesti i
poremečenje psihofizičkih razvoja kod učenika i povečanju stepena fizičke sigurnosti,
smanjivši slučaje poniženja, pretnji i ostale forme nasilja u školama.
Da bi pratio primenu takvog koncepta, određeni su i:
POKAZATELJI
1. Najmanje 90 % škole, učestvuje svake godine u nedelji čisčenja
2. Najmanje 20% škole u toku godine učestvuju u aktivnostima o samosveščivanju
3. Do 2018 godine najmanje 50 % škole realizovaće projekte za stredinu
4. Do 2018 godine 90% škola formiraće ekološke grupe
MERE
Mere 4.1.1. Kampanja samosvesnosti za stredinu i zdravlje
Opis Obaveštavanje roditelje o uticaju stredine na zdravstveno stanje
učesnika u proces obrazovanja na roditeljskim sastancima, i
njihovo podspešivanje za zajednički rad po pitanju zdravstva
Ujedinjenje zajedničkih aktivnosti u školama sa pojedinačnnom
učešću u aktivnosti redovnog održavanja stredine i u unapređenju
čuvanja zdravlja
KRITIČKE PRETPOSTAVKE
Realizacija takvih mera treba obezbediti obavezno i aktivno učešće roditelja i zajedice, u
cilju razvijanje partnerstva i osećaja svojine prema školskoj stredini. Takođe roditelji i
zajednica trebaju podržati i aktivnosti finasiske prirode, kad, samosvesni za to, vide u
direktnom doprinosu zdravlje dece i dobitak u povećanju bezbednosti za sve ućesnike u
procesu.
Mere 4.1.2. Nacrt programa i materijala za zdravlje i školsku stredinu
Opis Revizija postoječih planova i programa unutar škola, kao i životne
sposobnosti, zdravstveno vaspitanje i vaspitanje stredine, sa
posebnim akcentom na praktičan deo rada u školskim stredinama, u
cilju očuvanja, unapređenja i poboljšanja školske stredine, sa
težnjom da budu kao među kurikularni deo ili kao posebni predmeti
Nacrt novih kurikuluma osnovan na koncepte promotivnih škola
zdravlja, koje će poboljšati znanje učenika o faktorima koji utiču na
zdravlje i osposobljavanje njih za zdrav izbor i usvoje zdrava
ponašanja tokom čitavog život; Programska materija koja
obuhvata kritičke sposobnosti za život i zdravlje, u cilju
promovisanja zdravlja i blagostanja kao i za sprečavanje važnih
zdravstvenih problema, informacije i aktivnosti, koje odgovaraju
intelektualnim i emocionalnim sposobnostima dece
Nacrt odgovarajućih materijala različitih nivoa učešćem korisnika i
obuku
o učenika,
o kadrove obrazovanja, i
o roditelje
u cilju povečanja poznavanja vezana za sredinu i zdravlje,
omogučavajući i podspešujući učešće eksperta u oblasti stredine i
zdravlja, i druge eksperte u ulozi savetnika u toku sastavljanja i
primenjivanja ovih materijala
Ekperiment (Pilotiranje) materijala
Umnožavanje i podela u čitavoj školskoj mreži, pomoču njih i u
zajednicama
Formiranje međuškolska ekološka udruženja u cilju unapređivanja i
praćenja programa i umrežavaje škola koji imaju slične
stimulacione programe formiranja programa u školi koji nemaju
takve programe.
Mere 4.1.3. Obuka nastavnog kadra za pristup u PŠZ
Opis Informisanje nastavnog kadra u vezi nacrta forme za
organizovanje različitih aktivnosti u očuvanju i zaštiti zdrave
školske stredine, na organizivane sastanke rukovodeće školske
strukture
Omogučavanje povoljnih uslova za pohađanje obuke
Organizovanje obuke za nastavni kadar
Održavanje obuke u školskim prostorijama ili u blizini mesta
stanovanja nastavnog kadra
Stimulisanje za pohađanje obuke i primena aktivnosti vezane za
promotivne škole zdravlja
Odobrenje vaspitanja i kontunuirana obuka nastavnika koji
podržavaju koncept promotivnih škola zdravlja
Izgradnja kapaciteta za nadzor i procenu kontinuirano
unapređenje nastavnog kadra
Kontinuirano praćenje u primenjivanju stečenog znanja,
pomuću nadgledanja i procenivanja.
KRITIČKE PRETPOSTAVKE
U ciju redovnog pohađanja i primeni predviđenih mera, obavezno je potrebno izrazito
interesovsnje od strane nastavnog kadra. Da realizuju takve stvari, učesnici treba
identifikovati ličnu dobit, familjarnu, i kolektivnu za zajednicu, i istovremeno za učesnike
treba obezbediti na neki naćin nagradu ili stimulciju
4.2 Povoljna i zdrava fizikčka stredina za predavanje i učenje (podržane sa
strateškim uredbama za razvoj douniveritetskog obrazovanja na Kosovu 2007-
2018)
Ambijenat gde se odvija nastavni proces, je prostor gde učesnici, osim učenja trebaju
imati mogućnosti za obezbeđenje važnog procesa za njihov normalani psihofizički i
zdravstveni razvoj, za slobodu kretanje i komunikacije. Ovo znači fizičku sigurnost
ušesnika u ovom procesu, kao i njihovo direktno udruživanje pomoću razvojnih
aktivnosti, koje će podržati takvu stvar, i kontakte među učesnicima.
Fizička stredina za učenje je glavna karakteristika efektivne škole. Mnoga istraživanja
govore o organskim međuvezama između fizičke i kvalitetne stredine sa drugim
efektivnim parametrima, kao što su: stručno rukovođenje, visoka očekivanja, pretvaranje
škola u organizacije učenja, itd. U kosovskim uslovima, ispunjavanje ovog objektiva je
veoma izazivajuće, zbog toga što se zahteva od plitičkih kreatora velika hrabrost i
posvećenost, da urade velike finasiske investicije koje se ne mogu isplatiti u kratkom
vremenskom roku.
U cilju poboljšanja i unapređenja školske stredine što se tiće infrastrukture, urađeni su
velini napori kao od strane Vlade Kosova, tako i od donatora, koji su na neki naćin
ublažili akutni problem nedostatka odgovarajućih prostorija za obrazovanje. I pored toga,
u neke škole nastava se odvija sa izvesnim poteškoćama upravo zbog neadekvatne
infrastrukture. U nekoliko škole, i pored renoviranja koja je urađena nisu mogli
obezbediti u potpunosti preporučene standarde za školske objekte, zbog nedostatak
elementarnih higijensko – sanitarnih uslova, u prvom redu nedostatak bezbedne vode za
piće, za učesnike u nastavnom procesu.
Veliki broj dece u ne dizajnirane škole za takvo opterećenje, tako da uslovljavaju da se
nastava odvija i u nekoliko drugih objekata koje navode učesnike da počnu i završe,
radno vreme, odnosno da odvijaju nastavni proces u ne odgovarajućem vremenu i
fiziološki ne adekvatno za večinu uzrasta učenika. Za praćenje sprovođenja koje će se
realizovati u oblasti poboljšanja i regulisanja infrastrukture školskih objekta određeni su
i
POKAZATELJI
1. Do 2018 godine nastava da se odvija najviše u dva objekta;
2. Do 2018 da bude postignuto obezbeđivanje infrastrukture po potrebama u svim
školama;
3. Do 2018 da bude obezbeđena oprema kao osnova pomočne tehnologije za
učenike sa posebnim potrebama;
4. Do 2018 da budu obezbeđeni osnovni uslovi za realizaciju praktične nastave za
sve stručne škole (unutar škola ili u saradnji sa ekonomijom );
5. Do 2018 da budu obezbeđeni uslovi za fizičke i sportske aktivnosti u svim
školama;
6. Sve škole da budu opremljene sa sredstvima konkretizacije po standardima.
MERE
Mere 4.2.1 Poboljšanje postojeće školske infrastrukture
Opis: - Čitava infrastruktura postojećih objekata, u saglasnosti sa
određenim normativima treba se ispuniti i poboljšati, tako što će
se kretati u pravcu realizacije evropskih standarda - EUROCODE.
- Sve školske prostorije koje ne ispunjavaju standarde i koje su u
lošem stanju treba renovirati, obuhvatajući:
- Regulisanje i popravljanje školskih zgrada
- Regulisanje i popravljanje infrastrukture za vodovod i
kanalizaciju, grejanje, telefon, internet
- Regulisanje spoljnjih površina kao: sportski tereni,
dvorišta, zelenilo, bašte i trgovi
Mere 4.2.2. Monitorisanje novih školsko kreativnih površina
Opis: - Lobiranje za povećanje zelenih površina, sportskih terena i sala za
fizičkog rekrativnog vaspitanja na slobodan naćin i bez
uznemiravanja. Lokalne i centralne vladine institucie, u saradnji
sa partnerima, koncentišu svoje napore u izgradnji novih školskih
objekata u zonama gde se radi u više od dve zgrade i zonama gde
školski objekti prestavljaju opasnost za učenike. Sve investicije
biće u skladu sa standardima i usvojenim uredbama.
Mere 4.2.3. Obezbeđenje u održavanju i čuvanju školskih dobra
Opis: - MONT, u kordinaciji sa opštinama, radi će na nacrt politika i
uspostavljanju sistema menađiranja i održavanja školskih dobra;
- Opštine i škole menađiraju i staraju se za čuvanje školskih
objekata i školskih površina, kao i njihovo održavanje i
obezbeđivanje, u saglasnosti sa usvojenim politikama.
Mere 4.2.4. Opremanje škole sa nastavnim sredstvima koje obezbeđuju zaštitu
zdravlja
Opis: - MONT i opštine, u saradnji sa donatorima i partnerima,
investiraće u obezbeđivanju škole sa inventarom i standardnom
opremom, kao i potrebe za laboratoriske opreme. Posebna pažnja
posvetiće se upotrebi nove tehnologije u procesu predavanja i
učenja.
- Kupovanje i koncentrisana organizovanost radionica i predmete
za strućno obrazovanje. Radionice i takvu opremu mogu koristiti i
druge škole.
- Uspostaviće se saradnja sa centrima za specijalno obrazovanje i sa
ekonomskim preduzećima, u cilju korišćenja konkretnih stvari i
odgovarajuće opreme namenjene za obrazovanju.
KRITIČKE PRETPOSTAVKE
Jedna pojava tipična za školsku infrastrukturu na Kosovu je preopterečenje kapaciteta u
urbanim stredinama, i njihovo relativno slabo korišćenje u ruralnim zonama. Zatim,
perspektiva poboljšanja infrastrukture vezana je za dve sledeće pretpostavke, koji su van
kotrole onih koji primenjuju ovu strategiju :
1. Stabilizacija migracionih procesa i
2. Razvijanje ruralnih predela.
4.3 Dovoljni kapaciteti ljudski i matrijalnji
Obezbeđivanje dovoljno kapaciteta ljudski i matrijalni je veoma važan preduslov za
dobivanje kvalitetne promotivne škole zdravlja. Ispunjavanje ovog preduslova
obezbediće mnogo veći kadar u službi zdravlje učenika, omogučiće obezbeđivanje
kompletne infrastrukture za dobro zdravlje, kao i doneće bolje održavanje ove
infrastrukture, a posebno sanitarne, tako što će sprećiti ovaj zdravstveni problem. Bilo
kako, realizacija ovog strateškog objektiva u velikoj meri zavisi od pažnje kojoj će
posvetit Kosovski buđet.
POKAZATELJI:
1. Do 2018 godine svi nastavnici da završe najmanje jednu obuku u vezi zdravlja.
2. Do 2018 godine Kosovski Buđet da odredi dovoljno sredstva za zdrave škole
MERE
Mere 4.3.1.Obuka nastavnog kadra za unapređenje zdravlja
Opis Osoblje kvalifikuje se pre službe i u toku službe za primenu
aktivnosti zdavstveno promotivne i vaspitne
Kontinuirano osposobljavanje i obučavanje učesnike u obrazovanju:
nastavnog kadra, učenike i zajednice, za unapređenje zdravlja i
sigurnost u školi, koje će ih odvesti u pravcu osposobljavanja za
život, zdravstvenog vaspitanja i vaspitanja za stredinu, na osnovu
odobrenih i usvojenih programa za specifične uzraste i posebe
potrebe.
Podsticaj i organizovanje učenika, podržano od strane nastavnog
kadra i zajednice, - u aktivnostima zdravlja u relevantnim školama, a
naročito u toku slobodnih aktivnosti.
Priprema i podela dodatnih materijala za nastavnike i učenike
Organizovanje zajedničkih aktivnosti u/sa zajednice/ama vezana za
zdravlje
Stvaranje nadzornih i ocenjivaćkih mehanizma za implementaciju
stečenih aktivnosti
Stvaranje podsektorskih struktura i promovisanje zdravlja u školama
na nivo škole, kao:
o Imenovanje koordinatora za promovisanje zdravlja u školi,
o Imenovanje grupe za promovisanje zdravlja (nastavnici,
učenici, roditelji, osobe za održavanje, školski administrator,
itd) na opštinskom nivou,
o Imenovanje savetodavnog komiteta, kojeg sačinjavaju
službenici obrazovanja, zdravstva, stredine, roditelji,
Stvaranje razvojnog plana za zdravstveno, stredinsko i socijalno
promovisanje i za promovisanje sigurnosnot i ravnopravnost na
školskom nivou, - sa aktivnim učešćem škole (učenika, nastavnika,
administratora, roditelja, drugog nastavnog kadra ),
Nacrt školskih politika u saglasnost sa nacionalnim,
Monitorisanje i kontinuirano ocenjivanje,
Primena podataka u praksi o monitorisanju i ocenivanju, uključujući
u planove školskih politika kao i u budućim aktivnostima.
KRITIČKE PRETPOSTAVKE
Uveravanje dali su adekvatni ili nisu po usklađenost, objašnjenje, kvalitet,
količina informacija, - obuhvačena u obuku radnika obrazovanja
Nedostatak fondova namenjenih za obuke
Mogućnost za prikupljanje dobrovoljne priloge za obuku nastavnika kao i da
obezbede eksperte, koji bih se angažovali, kao i materijalna i finasiska sredstva.
4.4 Kontinuirano i kvalitetno staranje za zdravlje učenika
Kontinuirana briga o kvalitetu i zdravlje učenika, zahteva realizaciju svih drugih
strateških objektiva. Ovo je, jer se takva zdravstvena zaštita posmatra kao prirodni
proizvod za realizaciju svih drugih strateških objektiva. U ovom kontekstu, treba reći
da samo realizacija ovog strateškog objektiva daje puni smisao ralizaciji drugih
strateških objektiva. Međutim, realizacija ovog strateškog cilja sama po sebe
ukljućuje konkretne aktivnosti, pomoču kojima se realizuju.
POKAZATELJI
Do 2018 godine škole da omoguće usluge ili referentne usluge za sva zdravstvena
pitanja
Do 2018 godine sve škole da imaju kurikule i dovoljno edukativno zdravstvenog
materijala da ispune potrebe njihovih korisnika
Do 2018 svi učenici da postignu dovoljno znanjea o njihovom ličnom zdravlju i
zdravlju zajednice
Do 2018 godine sve škole da imaju akcione planove za sprečavaje zasnovan na
prevenciji zdravstvenih bolesti / problema, na osonovu uslova koji postoje u školi
MERE
Mere 4.4.1 Očuvanje i napredovanje zdravlje učenika
Opis Organizovanje edukativno vaspitnih aktivnosti vezana za aktuelne
probleme učenika, kao što su droga, nsilje, HIV/AIDS, pušenje,
zlostavljanje dece, i slično tome i u zavisnosti od aktuelne situacije
Omogučavaje savetodavnih usluga o ulozi fizičkih aktivnosti i
individualnog blagostanja
Organizovanje školske fizičke aktivnosti i u zajednici sa širem
učešćem
Organizovanje obuke u pružanju prve pomoći
Omogučavanje realizaciji sistematskih pregleda učenika i nastavnog
kadra u saradnji sa Ministarsrstvom zdravlja, pračeno sa konkretnim
merama o sanaciji zatečenog stanja
Identifikovanje zdravstvenih resursa u zajednici i njihovo
dobrovoljno ukučivanje u promovisanju i primeni koncepta
promotivnih škola zdravlja
Obezbeđivan sistema referisanja učenika o prikazane zdravstvene
probleme
Priprema odgovarajuće dokumentacije o referisanju slučajeva sa
zdravstvenim problemima u školi
Povremeno ocenivanje saradnje između škole i institucije
zdravstvenih usluga
KRIČKE PRETPOSTAVKE
Nedostatak finasiskih sredstava za primenu određanih preventivnih aktivnosti,
promotivnih i terapeutskih
Nedostatak zakonske podrške za aktivnosti koje se trebaju primenjiti
Nedostatak ljdskih resursa i njihovo nezainteresovanost za izvršavanje ovoga na
dobrovoljan način ili obavezan
Mere 4.4.2 Oćuvanje i promovisanje mentalnog zdravlja učenika
Opis Ponuda usluga za mentalno zdravlje
Obezbeđivanje razvojnog programa sposobnosti upravljanje stresom
za sve učesnike promotivnih škola zdravlja
Ponuda zaštite osobama sa posebnim potrebama
Obezbeđivanje gotovih i adekvatnih materijala za različite namene
mentalnog zdravlja
Obezbeđivanje stredine koja omogučava slobodu od nasilja i
zlostavljanja
Obezbeđivanje atmosfere, poverenja i poštovanja
Socijalne podrške i promovisanje mentalnog zdravlja
Obezbeđivanje sigurne stredine za primenu fizičkog i rekreativnog
vaspitanja na slobodan naćin i bez uznemiravanja
Razvoj dečjih potencijala u školama pomoću različitih aktivnosti ili
psiholoških uspeha zasnovana u školama
KRITIČKE PRETPOSTAVKE
Nedostatak kadra za mentalno zdravlje sa adekvatnom obukom i obrazovanjem
Deficitarni budžet
Mere 4.4.3 Očuvanje i promovisanje emocijonalnog zdravlja učenika
Opis Pružanje usluga za emocijonalne problema učenika
Obezbeđivanje posebnih programa za međuljudske odnose, sa
posebnim akcentom na odnose među vršnjacima
Promovisanje aktivnosti za polnu jednakost emocijonalnih komocija
učenika
Organizovanje edukativo zdravstvenih aktivnosti za emocijonalno
zdravlje zajednice
KRITIČKE PRETPOSTAVKE
Podcenivanje aktivnosti za emocijonalnu pomoć od škola, zajednice i javnih
instrukcija
Nedostatak psihologa u školama ili na opštinskom nivou
Mali budžet na raspolaganju za takve aktivnosti
4.5. Nizak stepen nasilja u školi
POKAZATELJI
1. U 2009 godine svi nastavnici, roditelji i deca da imaju u podsvest definiciju
nasilja
2. Do 2018 godine u svim školama da bude osnovana i da funksioniše zaštitna
mreža, kao i da bude sastavljen i primenjen plan delovanje za opadanje stepena
nasilja u škole
3. Do 2012 da bude stepen svih vrsta nasilja u školama niži za 50 %
4. Broj izveštaja i referisanja za nasilje u školama da bude povećan za više od 50% ,
a naročito seksualnog nasilja nad decom
MERE
Mere 4.5.1 Učenici, roditelji, nastavnici, i ostali školski kadar svesni su za
pojavu zloupotrebe.
Opisi Organizuju se redovni sastanci sa nastavnicima, distribuiraju se
edukativni materijali u različitim oblicima kao što su letci, brošure,
spotovi i slično
Organizuju se redovni sastanci sa roditeljima i distribuira im se
adekvatni promotivni materijali vezani za moguće oblike nasilja i
zloupotrebe kao i sprećavanja nasilja i zloupotrebe
Sastanke u učionicama sa učenicima, podela odgovarajućih
promotivnih materijala
Mere 4.5.2 Mreža zaštite je formirana i funkcioniše
Opis Zajednička radna grupa između roditelja i nastavnika je povećana
i redovno se sastaju
Nastavnici, savetnici i pomoćno osoblje obuhvaćeni su u obuku
Identifikovana su deca za podršku vršnjaka
Obuka školskog osoblja i osoblja za podršku vršnjaka
Razvoj novih školskih pravila (sa učešćem učenika)
Određivanje način izveštavanja i postavljenih sistema unutar
škole
Dodatne mere bezbednosti (u saglasnost sa roditeljima i škole)
Mere 4.5.3. Razvijeni su sistemi referisanja između škole i drugih usluga u
zajednici.
Opis Zajednički sastanci sa drugim uslugma u lokalnoj zajednici, sa
socijalnim i zdravstvenim uslugama, policiju, NVO, itd.
Mere 4.5.4. Žrtve zlostavljanja kontaktiraju zaštitnu mrežu i traže pomoć.
Opis Obučene osobe (nastavnici, savetnici, i osoblje za podršku
vršnjaka) lako se prepoznaju među dece. Deca mogu da otvore
“Ugao savetovanja” ili da odrede časove savetovanja
Mere 4.5.5. Mreža odgovara obem stranama, žrtvi i izvršiocu dela.
Opis Određena delovanja savetovanja i posredovanja za
promenu, sastanke sa roditeljima, po potrebi
Mere 4.5.6. Monitorisanje i ocenivanje realizovanih mera u vezi sa nasiljem u
školi
Opis Inspekcija u ocenjivanju
4.6. Zadovoljavajuči nivo zdravstvene kulture i kulture stredine kod učenika
Kulturea zdravlja i stredine podrazumeva sveobuhvatnost u postignuće u oblasti
obrazovanja, vaspitanja i zdavstvenog promovisanja u jednu stredinu. Ova postignuča ne
mogu biti realizovana u kratkom vremenskom periodu i ne mogu se zasnivati na
aktivnosti pojedinaca i zajednice, koja će biti privremena ili povremena, već je jedna
stabilna situacija, trajna i održiva, kad svi pojedinci deluju pojedinačno na kolektivan
naćin, unapređivajući stredinu i zdravlje stvarajući životni prostor budučih generacija.
Da bih ocenili napredak u pravcu ovih objektiva, određeni su i pokazatelji koji će
pomoći u dinamici ralizacije procesa, koji će voditi u pravcu substancijalnih promena
kulture pojedinaca to od strane zajednice:
POKAZATELJI
1. Sve školske površine su dobro održavane
2. Lična i higjiena i zdravstveno stanje čenika je na zadovoljavavjuči nivo (dobijeni
rezultati na osnovu lekarskih procena organizovani u okviru posebnih projekta,
tačnije jedan projekat svake 3-e godine obuhvatajući masu najmanje od 3000
učenika različitih generacija, - pokazuje kontunuirano poboljšanje)
3. Broj učenika obuhvačenih u aktivnostima za zaštitu stredine i zdravlja
Mere 4.6.1. Priprema didaktičkog materijala za promovisanje zdravlja
Opis Određivanje potreba za materijalom ( njihova sadržajna vrsta i
medije u kojima će se pripremiti)
Procena i analiza troškova didaktičkih materijala (nastavnog) u
školama
Uključivanje velike grupe učesnika u nacrtu i formiranju
predviđenih projekta sa obuhvatanjem i dobitnika u svim fazama od
ideje, idejnog sastavljanja, predhodnih testova i završnog
materijala pre konačnog uređivanja, štampanja ili snimanja
Specifična usklađenost takvih didaktičkih materijala, po korisnićkoj
osetljivosti:
Pola,
Versku
Tradicionlnu
Jezčku
Specifičnu potrebu
Mere 4.6.2. Organizovanje aktivnosti za promovisanje zdravlje učenika,
nastavnog osoblja, roditelja i zajednice
Opis Učešće u aktivnostima unutar i van školskih prostora, kada oni
pomažu u unapređenju, očuvanju i poboljšanju stredine i zdravlja
pojedinaca i zajednice, kao čisćenje površina odakle se i
obezbeđuje pijača voda, eliminisanje odpada u naselju,
pošumljavanje, pomoć starijim osobama, osobe sa posebnim
potrebama
Organizovanje i učešće u zdavstvenoj delatnosti, u posetama
pojedinaca i zajednice sa potrebama i problemima, u cilju poveća
nje znanja i pomažući da se približe što više konceptu školama za
promovisanje zdravlja. Ove aktivnosti mogu biti organizovane i u
cilju konstantacije i sticanje znanja vezana za procedure o
proizvodnji zdrave vode ili sigurnog eliminisanja odpada, tako što
će biti povećana procena učesnika u ličnoj ulozi u očuvanju i
unapređenju stredine, od koje je direktno zavistan.
Mere 4.6.3. Saradnja škole sa drugim relevantnim istitucijama za stručne
usluge
Opis Razvoj permanentnih odnosa između škola i zdravstvenih usluga
kao i stredine, u cilju podrške institucijama u profesionalnom
aspektu, kada to bude potrebno.
Trajno učešće školskih predstavnika u komisijama zrdavstvenog
vaspitanja na opštinskom nivou
Učlanivanje i podizanje odnosa na instutcionalnom nivou sa
dobrotvornom organizacijama sa Crvenim Krstom
Dodatno učešće u NVO sa konkretnim programima za škole u
oblasti koje pokrivaju koncept promotivnih škola zdravlja
KRITIČKE PRETPOSTAVKE
Kao jedna delatnost, koja ne zavisi isljučivo od interes i vloju škole, obavezno treba
postojati interesovanje o saradnji između relevantnih institucija i škola, stvar koja treba
može biti izborom oblasti i aktivnosti od koju će imati dobit obe strane.
Mere 4.6.4. Formiranje grupa za promovisanje zdravlja u školama
Opis Razvoj interesnih grupa unutar škole, kao školski saveti, sastanci
školskog osoblja omladinske inicijative, gde će formirane grupe
odvijati određene promotivne aktivnosti.
Razvoj podržavajuće strukture unutar fakulteta za obrazovanje,
medicine, negu i drugih, tako da pojedinci prethodno budu spremni
( predhodno trebaju se pripremiti pojedinci) za podrškou aktivnosti
promotivnih škola zdravlja, i tokom čitavog vremena lobiraće za
jedan takav koncept.
Formiranje borda za promovisanje zdravlja uz učešće svih
dobitnika i odgovornih opštinskih ili lokalnih struktura.
Promovisanje grupa i aktivnost ovih grupa pomoču prezentacije
aktivnosti, iskorisčavajući medije upravo za ove ciljeve
Mere 4.6.5. Stvaranje mehanizma za procenu
Opis Povečanje efikasnosti školskog odbora za unutarnju procenu,
identifikujući odgovarajuće pokazatelje
Šloski program razmatra se i sastavlja se minimum 2 puta godišnje,
na osnovu predhodne samoprocene
Referisanje prema odgovornim institucijama kao: ODO, RKO
MONT
Mere 4.6.6. Usvajanje evropskih politika i politika za promotivne škole zdravlja
Opis Svi ušesnici u primenivanju koncepta promotivnih škola zdravlja,
pažlivo slede i usklađuju prakse i evropske politike primenjujući ih u
svojoj praksi i politike
Škole učesnice proširuju mrežu promotivnih škola zdravlja sa sličnim
školama van Kosova
Škole učesnice proširuju i neguju saradnju sa vladinim agencijama, i
NVO i zajedni za biznis
RITIČKE PRETPOSTAVKE
Nedostatak sredstva za kontaktiranje i razmenu iskustva među škola
Administrativne smetnje za sprovođenje međunarodnog umrežavnja
Nedostatak intresovanja i finasiska sredstva agencija, NVO-a i zajednica za
biznisa, da se sarađuje sa školama