REPRODUKCIJSKI PROCESIrepro.grf.unizg.hr/media/download_gallery/Reprodukcijski procesi.pdf ·...
Transcript of REPRODUKCIJSKI PROCESIrepro.grf.unizg.hr/media/download_gallery/Reprodukcijski procesi.pdf ·...
SADRŽAJ PREDAVANJA
Reprodukcijski procesi
Ulazni procesi
Digitalizacija
Ulazni uređaji - skener, digitalni fotoaparat
Faktori o kojima ovisi kvaliteta ulaza (rezolucija, dubina bita, raspon tonova, prostor boja, format zapisa ...)
Plošni ili stolni skeneri
Danas najraširenija i najdostupnija vrsta
skenera. Najčešći su A4 formata (21mm x
29,7mm) čija je radna površina redovito
nešto veća (Letter format). Veći formati A3 i
veći, su znatno skuplji.
Koriste se za skeniranje refleksnih
predložaka, no dodatnom opremom mogu
skenirati i transparentne predloške, filmove,
ali kvaliteta neće biti kao kod skenera za
filmove koji su specifično rađeni za
transmisijsko skeniranje.
Danas su sve popularniji all-in-one uređaji,
kombinacija skenera i pisača, a često i faks
i kopirnog uređaja.
Film skeneri
Za skeniranje transparentnih
predložaka (diapozitiv ili negativ
filmova).
Najčešće za filmove dimenzija: 35mm,
6x4.5 ili 6x6cm.
Skenira diapozitive u okvirićima ili u
traci filma.
Ručni skeneri
Skeneri malog formata koji se ručno
pomiču po objektu koji se skenira.
Praktični su, zauzimaju malo prostora,
ali je njihova rezolucija znatno manja od
drugih vrsta skenera.
Bežični uređaji, mogu imati i internu
memoriju i nositi se posvuda kao olovke.
Vrsta ručnog skenera su i barkod uređaji
za skeniranje u dućanima (oni su
opremljeni posebnom vrstom senzora i
spojeni s programom koji služi za
prepoznavanje barkoda).
Najnovije: Voice Stick - ručni skener koji
pomoću OCR tehnologije pretvara tiskani
tekst u izgovoreni kao pomoć slijepima.
Rotacijski skeneri (eng. drum scanner)
Rotacijski skeneri su bili prva
razvijena vrsta skenera.
Ovi skeneri su velikih dimenzija
i cijene, pa ih uglavnom rabe
samo profesionalni studiji za
digitalizaciju.
Predložak koji se skenira je
pričvršćen na cilindar ili bubanj
koji se okreće oko središnjeg
mehanizma.
Reprofotografski skeneri
Namijenjeni su digitalizaciji predložaka
velikog formata. Sastoje se od prostrane
podloge, na koju se smješta predložak
prilikom digitalizacije, dvaju bočnih rasvjetnih
tijela, kako bi se uklonile moguće sjene i
izbjegli odbljesci reflektirajućih dijelova
predloška, te digitalne glave za snimanje (na
to mjesto je moguće postaviti i digitalni
fotoaparat), koji se nalazi visoko iznad
podloge i usmjeren je na nju.
Osim originala velikih formata ovi uređaji
namijenjeni su za digitalizaciju predložaka
koje je iz praktičnih razloga nemoguće
skenirati drugačije, primjerice uokvirene
umjetničke slike, stare debele knjige i sl.
3D skeneri
Omogućuju digitalizaciju
trodimenzionalnih objekata i koriste
se u različite svrhe: u industrijskom
dizajnu, izradi prototipova,
dokumentaciji kulturne baštine, za
modeliranje i ocrtavanje lokaliteta.
Mogu biti stacionarni, za skeniranje
objekata koji se smještaju u njihovo
radno područje, ili prijenosni, za
skeniranje na terenu.
Tehnologija 3D skeniranja relativno
je nova i još uvijek je dosta skupa.
SKENER – osnovni dijelovi i princip rada
Princip rada skenera
sličan je radu
digitalnih fotoaparata,
oba imaju senzore
koji različita očitanja
svjetline pretvaraju u
električne signale.
Ključna razlika među
njima je u činjenici da
skeneri imaju vlastiti
izvor svjetlosti za
osvjetljavanje
predloška.
Najčešće se koriste
fluorescentne lampe.
SKENER – princip rada
Charge-Coupled Device (CCD) Contact Image Sensor (CIS)
Glava skenera - senzor
(ovisno o svojoj rezoluciji)
sadrži konačan broj
fotoosjetljivih elemenata.
Giba se paralelno sa
staklenom plohom.
Bijela svjetlost se uz
pomoć filtera na senzoru
razlaže na crvenu, zelenu
i plavu komponentu, te se
registrira intenzitet
svjetlosti reflektiran (ili
propušten) sa svake
pojedine točke predloška
(originala).
SKENER – rezultat skeniranja
Ono što skener prenosi računalu je mreža polja u kojima se
nalaze numerički podaci koje je skener očitao. Budući da
glava skenera sadrži konačan broj fotoosjetljivih elemenata i
slika koja skeniranjem nastaje podijeljena je na konačan broj
osnovnih elemenata.
Takav se oblik predstavljanja slike
zove BITMAPA, a njeni elementi
PIKSELI (engl. pixel - picture
element).
Fizička veličina piksela izražava
se preko REZOLUCIJE BITMAPE.
Raspoloživi načini skeniranja
Ovisno o predlošku, prije skeniranja moramo odabrati način skeniranja.
Jednotonsko skeniranje (eng. Line-art) - koristi se za tekstualne i jednostavne materijale u kojima nema boje i uglavnom su crno bijeli, kao što su tekstovi, jednobojni crteži i dijagrami i sl. Ovim načinom dobiva se doslovno crno-bijela fotografija, bez tonskih prijelaza. Ovaj način skeniranja je najbrži i dobivene fotografije zauzimaju najmanje prostora.
Raspoloživi načini skeniranja
Siva skala (eng. grayscale) - način skeniranja koji se koristi kada želimo dobiti fotografiju cijelog raspona svjetline, tonske prijelaze, od crnog preko sivog do bijele. Ovim načinom mogu se skenirati i tekstualni predlošci čime se dobiva točnija informacija od jednotonskog načina skeniranja. Siva skala način skeniranja je dovoljan za skeniranje crno-bijelih fotografija.
Raspoloživi načini skeniranja
Puna boja (eng. full color) - način skeniranja u kojem se pohranjuju sve informacije o slici, cijeli raspon svjetline i informacija o boji. Ovo je najsporiji način skeniranja, ali daje najtočniju informaciju o skeniranom predlošku. Koristi se za skeniranje fotografija, crteža u boji, trodimenzionalnih objekata.
DUBINA - mjera osjetljivosti skenera
Broj bita po kanalu, sposobnost skenera da razlikuje nijanse.
Uvjetuje ukupan broj raspoloživih nijansi.
Umnožak broja nijansi u svakom kanalu (R,G,B) daje ukupan broj boja
koje skener može raspoznati.
8-bitni skener u stanju je razlikovati 28=256 nijansi po kanalu, što je
ukupno 2563=16.777.216 boja.
Stolni skeneri 8-12 bita po kanalu, rotacijski 16 bita po kanalu.
TONSKA GUSTOĆA (dinamički raspon)
Razlika između najtamnih i najsvijetlih tonova slike koje skener može razaznati.
Izražava se brojčano. Kreće se u rasopnu od 0 do 4.
Profesionalni fotografski filmovi, fotografije i dijapozitivi imaju raspon od 3 do 3,5.
Prosječne vrijednosti dinamičkog raspona
stolnih skenera oko 2,8
film skenera oko 3,4
rotacijski skenera oko 3,8
Histogram - prikazuje zastupljenost pojedinih tonova u pikselima skenirane slike.
REZOLUCIJA (razlučivost)
Broj piksela od kojih je sačinjena digitalna
fotografija. “Količina detalja slike”.
Kod stolnog skenera horizontalna
razlučivost određena je brojem točaka na
fotoosjetljivom elementu. Vertikalna
razlučivost ovisi o preciznosti kojom
skener može pomicati glavu uzduž
predloška.
Kod rotacijskog skenera ne postoji fizičko
ograničenje razlučivosti koje bi bilo
analogno s ograničenjem koje postavljaju
fotoosjetljivi elementi kod stolnih skenera.
Razlučivost ovisi samo o preciznosti
mehanizma za pomicanje bubnja.
Optička razlučivost (stvarna, hardverska
rezolucija)
Interpolirana razlučivost (softverski
interpolirana rezolucija)
ppi (pixels per inch) - skener, monitor
dpi (dots per inch) - tisak
REZOLUCIJA (razlučivost)
Veličina slike u ovisnosti o širini i visini predloška, broju bita (broju boja) i razlučivosti skeniranja (napomena: prikazane su veličine slika bez kompresije)
Veličina datoteke raste s kvadratom rezolucije (udvostručenje rezolucije
znači četverostruko uvećanje datoteke)!
Adobe Photoshop (left) refers to PPI accurately as “Pixels/inch,” but the category of “Resolution” is still misleading, as we will see; Apple Preview (right) still uses “DPI” to refer to what is really “PPI.” Confusing.
http://99designs.com/designer-blog/2013/02/26/ppi-vs-dpi-whats-the-difference/