U blizini vulkana područje je vrlo bogato rudama i termalnim izvorima, a tlo je veoma plodno, no živjeti u blizini vulkana je vrlo opasno . Posljedice eksplozije bile su velike štete i plimni val visine 36 metara koji je uzeo 36 000 života.Pretpostavlja se da je erupcija imala snagu 500 atomskih bombi, jer su sva stabla na području od 600 četvornih kilometara sravnjena sa zemljom.Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana

Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no ima i podmorskih vulkana) gdje magma izlazi na površinu Zemlje. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, njih najčešće susrećemo na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini.Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava.Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme.Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.Magma može izbijati na površinu na dva načina:1. Izlijevanjem2. Erupcijom

Najviša planina na svijetu je

-Everest - 8848 m , Nepal / Kina

Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Planine su najimpresivniji reljefni oblik u prostoru. Prema

starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja. Mlada su uglavnom strmija i viša, a stara blaža i niža.

Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutrašnje (sizmička i vulkanska aktivnost) i egzogene

ili vanjske (erozija, denudacija, korazija).

Dok sile u unutrašnjosti Zemlje stvaraju novi planinski lanac, postojeće planine u svijetu polako nestaju zahvaljujući eroziji i

gravitaciji.Za otprilike 40 milijuna godina rijeke i ledenjaci smanjit će moćnu

Himalaju na visinu američkog Stjenjaka, a za 400 milijuna godina bit će poput škotskih visoravni.

Ipak, nezaustavljivo pomicanje ploča s vremenom će stvoriti novi veliki planinski lanac koji će nasljediti Himalaje. Tako nastaju i nestaju

svi veliki planinski lanci.

• Najviše nizinsko područje u Hrvatskoj nalazi se na sjeveru i istoku zemlje. To je prostor koji pripada velikoj Panonskoj nizini. Ostale nizine čine krške zaravni i flišna područja u Istri, Ravnim Kotarima (zaleđe Zadra), dalmatinskoj unutrašnjosti te na nekim otocima. Ovi prostori su od velike važnosti za poljoprivredu.

POTRESI1. Općenito o potresimaPotresi kao elementarne nepogode prouzročene prirodnim događajem vjerojatno sunajveći uzrok stradavanja pučanstva i civilizacijskih tekovina. Oni su katastrofa kojukarakterizira brzi nastanak, događaju se stalno i nastaju bez prethodnog upozorenja.Parametri koji određuju seizmiku nekog područja:- hipocentar (ili žarište) potresa je geometrijska točka, ili bolje rečeno područje uunutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja, i od kuda se prostiru valovipotresa. Hipocentar je određen geografskim koordinatama i podacima o dubini,- epicentar potresa je projekcija hipocentra na površinu zemlje (točka na površini kojaje najbliža hipocentru),- intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje na zahvaćenom ipromatranom području (u epicentru),- magnituda potresa pokazuje kakve je jačine bio potres u njegovom žarištu uunutrašnjosti zemlje (u hipocentru).

Prezentaciju priredio:

Filip Takač

5. c