RELATORIU ANUAL 2011 HATO BA PARLAMENTU NAS10NAL

41
COMISSAO ANTI― CORRUPcA0 RELATORIU ANUAL 20 HATO BA PARLAMENTU NAS10NA

Transcript of RELATORIU ANUAL 2011 HATO BA PARLAMENTU NAS10NAL

COMISSAO ANTI― CORRUPcA0

RELATORIU ANUAL 2011

HATO BA

PARLAMENTU NAS10NAL

Vizaun CAC

'Timor-Leste Estadu demolvdtiku ida ho kultura rejeisaun

korrupsaun ida makforte ba interese no prosperiedade povu nian'

'A democratic state of Timor-Leste with a strong culture of the

rejecting corruption in the interest and prosperity of the people'

Lia-fuan ba dala uluk

Honra bo'ot ida mai hau representa Comissio Anti-Comrpgao (CAC) hato'o relat6riu anu6l2011 nian mai Uma-Fukun ida ne'e. lda ne'e relat6riu daruak ne'eb6 CAC hato'o, tuirrelat6riu dahuluk ne'ebd CAC hato'o iha loron 30 fulan-Marsu tinan-2010.

Iha tinan-201l, CAC halao atividade lubun ida hodi implementa lei no. 8/2009 nomos planuasaun anu6l ne'eb6 mak CAC prepara antes. Tinan-2Oll hanesan 'tinan ezersfsiu' maiCAC, tanba CAC komesa hatudu dadaun nian kar6kter hanesan 'polisia krimin6lespesializada'. Tinan ezersisiu tanba maski sei nurak hela iha kufiesimentu no esperi6nsiaiha irea prevene no kombate komrpsaun, CAC dudu dadaun ona naha todan (le'ekomrpasaun) ida ne'e.

Ho haraik a'an, no hakruk ba krftika sirak ne'eb6 mak mosu, nomos ba lian midar sirakne'ebd mak hato'o mai, CAC simu hodi bele estimula nafatin hanoin diak, no enerjia tomakba prevene no kombate komrpsaun iha rai laran.

CAC hein katak Distintus Deputadu sira sei iha tempu atu estuda relat6riu ne'e, nune'e belehetan imazem ida mais klaru kona-ba CAC - instituisaun ida mak estabelese bazeia ba Leine'ebd mak Distintu Deputadu sira rasik mak aprova iha Uma Fukun ida ne'e. CAC sempredisponivel kualker tempu atu mai hatan ba Ita Bo'ot sira nian preokupasaun sirak.

Saudasoens Kombate Komrpsaun,

Ad6rito de Jesus Soares

Komis6riu

indise

Vizaun CACLia-fuan ba dala ulukIndise

Tabela

Figura

Relat6riu Anu6lI. Antesedente

II. Objetivu CAC 201IIII. Husi Faze Estabelese Edifisiu ba'Tinan Ezersisiu'

A. Diresaun Investigasaun

l. Atendimentu kazu

2. Investigasaun kazu

3. Rekolla no anilliza dokumerTtu no informasaun sirak4. Formasaun investigador sira

5. Koordenasaun servisu

B. Diresaun Prevensaun

l. Programa sosializasaun ba funsionririu ptiblikua. WorkshopMinisteri6lb. Workshop Distrit6l

2. Atividade Monitorizasaun

3. Atividade Inspesaun

C. Diresaun Edukasaun, Kampafia no Peskiza

l. Sub-diresaun Sidadania Sivika2. Sub-diresaun Peskiza

D. Diresaun Jer6l Administrasaun no Finansas

l. Introdusaun

2. Dezenvolvimentu Kapasidade Institusionil nian

3. Dezenvolve Politika lnterna no Prosedimentu sirak seluk

4. Instalasaun Infra-estrutura no servisu Lojistika5. Apoiu servisu sirak finansas nian no Ezekusaun Orsamentu

20tt6. Informasaun no Publikasaun

7. Susesu ki'ik sirak no Best Pratice balun ne'eb6 ki'ik maib6

importante

ry. Desafiu Sirak

V. Rekomendasaun sirak

VI. Lian-Ikus

l

11

lll

lV

iV

1

1

1

1

3

3

4

5

5

6

6

7

7

10

11

13

13

14

18

18

18

19

21

21

22

24

24

26

27

27

VII. Aneksu:

l. Organograma CAC2. Logotipo CAC

3. Sum6riu Perfil Mapa Peso6l CAC,20I24. Detallu Mapa Peso6l kada Diresaun, CAC20125. Detallu MapaPeso6l Kontratadu, CAC20I26. Lista Viajen ba rai-liur

Tebela

Tabela I Realizasaun lo no 2o workshop ba DJRA, Minist6riu Finansas

Tabela 2 Workshop CAC ho IGE ba Inspet6r no Audit6r MinisteriilTabela 3 Workshop ba Minist6riu Saride

Tabela 4 Workshop ba Ministdriu Turismu, Kom6rsiu no Indristria

Tabela 5 Atividade Sub-Diresaun Sidadania Sivika

28

29

30

3l33

34

7

8

9

10

t4

Figura

Figura IFigura 2

Figura 3

Figura 4

Figura 5

Figura 6

Figura 7

Rekapitulasaun Kazu husi tinan-2010 - 201I

Monitorizasaun ba Projetu PDD no PDL iha Sub-distritu

Sosializasaun no Formasaun tuir Distritu

Hare husi programa edukasaun no konsializasaun iha set6r

edukasional

Hare husi Produsaun mat6ria edukativu

Yizita, Konfer6nsia no Formasaun iha Rai-liur

Orsamentu CAC tinan-2011 no nia Ezekusaun durante tinan ida tuirkategoria

4

t2t7

t7

t72t

23

lV

RELATOzuU ANUAL 2O1I

I. Antesedente

Relat6riu Anu6l ida ne'e, refleta atividade lubun ida ne'eb6 mak CAC halao husi fulan-

Marsu tinan-2O11 to'o mai fulan-Marsu tinan-2012. Iha loron 22 fulan-Fevereiru tinan-

2012, CAC halo tinan daruak. Ida ne'e konta husi Komis6riu Addrito de Jesus Soares nian

tomada de posse iha data hanesan iha tinan 2010. Maibe, funsion6riu sira tomak, seidauk

to'o tinan rua hakna'ar a'an iha CAC.

Iha relat6riu anu6l ba tinan-2010 ne'eb6 mak CAC hato'o ba Parlamentu Nasion6l, CAC

hateten katak tinan-2010 hanesan tinan estabelesimentu eskit6riu. Tanba iha tinan 2010,

CAC f6 atensaun no enerzia tomak ba halo prosesu rekrutamentu ba funsion6riu sira inkluiinvestigador sira. Nune'e m6s CAC monta fasilidade baziku ba eskrit6riu nian. Maski

nune'e, CAC halo m6s atividade inisi6l balun iha fulan ikus tinan-2O10.

Prosesu hari'i eskrit6riu, inklui rekrutamentu ba funsioniiriu sira ihatinan-2010, lao diak,

nune'e mak tama ba tinan-2O1l, CAC konsege ezekuta programa lubuk ida hanesan parte

integr6l husi implementasaun misaun CAC nian hanesan hatu'ur iha Lei.

Relat6riu anu6l ida ne'e hanesan implementasaun kna'ar ka responsabilidade Komis6riu

nian hanesan hateten iha artigu 7 pontu 2letraj Lei No. 812009 kona-ba ComissSo Anti-Comrpgdo nian. Relat6riu anuill ne'e m6s refleta atividade sirak ne'eb6 mak CAC ezekuta

bazeia ba orsamentu Estado nian ne'eb6 mak aloka mai CAC iha orsamentu 201I nian.

U. Objetivu CAC 20ll

Objetivu Jer6l CAC iha 20ll mak hasa'e kapasidade institusion6l Komisaun nian. Husi

Objetivu Jer6l ne'e, hamosu objetivu Departamentii haat (4). Objetivu hirak ne'e mak sai

hanesan mata-dalan hodi hatudu servisu hotu CAC iha tinan 201 l. Objetivu hirak ne'e mak

tuir mai ne'e:

a. Efisi6nsia no efetividade administrasaun ba rekursu sira hodi apoiu ba diresaun

hotu.

b. Empeflamentu profision6l servisu investigasaun nian.

c. Promove sensitividade sivika sidadaun sira atu prevene, deteta no kombate hahalok

sira korrupsaun nian.

d. Garantia efetividade prevensaun iha set6r pribliku.

III. Husi Faze Estabelese Edifisiu ba 'Tinan Ezersfsiu'

Tinan-2O1l, bele hateten katak hanesan 'tinan ezersisiu' mai CAC. 'Tinan Ezersisiu' tanba

ba dala uluk CAC halo nia atividade sirak hanesan implementasaun husi programa ne'ebd

mak dezenvolve ona. Ho funsion6riu sira ne'eb6 mak sei nurak tebes no menus esperidnsia,

CAC halao servisu lubuk ida hodi bele responde pribliku/nasaun nia nesesidade iha aspetu

kombate no prevene komrpsaun. 'Tinan ezersisiu' hodi f6 m6s lisaun diak balun mai CAC

hodi bele reforsa liutan CAC nian atividade ba tempu oin mai. Iha parte ida, CAC tenke ser

hametin nafatin sistema administrasaun uma laran; iha parte seluk CAC tenke m6s halo

atividade lubuk ida ba liur hanesan implementasaun husi misaun CAC nian.

Hanesan bai-bain, kritika husi pribliku hato'o nafatin mai CAC. Tanba pfibliku hakarak

hare'e CAC funsiona diak liutan. Maibe, iha m6s apresiasaun lubun ida mak CAC simu

husi p0bliku nasion6l m6s internasion6l balun, kona-ba ezersisiu ne'eb6 mak CAC halo iha

tinan-2011. Sirak ne'e hotu, sai hanesan 'stimulus' ida mai CAC atu hadia no reforsa liutan

nia atividade iha tempu oin mai.

Maski ema barak iha Timor-Leste mak koalia kona-ba komrpsaun, maibe dadus/peskiza

balun hatudu katak pribliku nia komprensaun kona-ba komrpsaun sei menus l6s.r Nune'e

mak CAC m6s sei esforsu a'an makads liutan atu hato'o nafatin informasaun ba pribliku,

liu-liu kona-ba CAC nia misaun, atu nune'e pribliku bele iha konprensaun ida diak liu ''kona-ba esforsu tomak ba prevene no kombate komrpsaun. Ptbliku barak mak sei dfvida,katak CAC nian papel mak investigasaun krimin6l deit, nomos pribliku balun sei hanoin

katak CAC m6s iha poder atu prosecute ka halo akuzasaun hanesan ministdriu ptbliku.Tuir lei, CAC iha misaun importante rua: Misaun prevensaun no misaun investigasaun

kimin6l.

Wianhira Komis6riu no Komis6riu Adjuntu hahu servisu iha CAC, iha de'it programa

badak oan ida ne'eb6 mak governu aprova liu husi orsamentu estadu tinan-2010. Maibe,

laiha planu ida mak klaru, oinsa CAC atu halao nia misaun ba oin. Nune'e mak iha tinan-201 l, CAC m6s konsege dezenvolve planu estratdjiku ida ba longu prazu. Planu estrat6jiku

ne'e hodi bele hateke ba tinan sanulu mai oin, maski Komis6riu no Komis6riu Adjuntu sira

nia mandatu ba to'o tinan haat de'it nudar lei hateten.

Iha planu estratdjiku ne'e, CAC defini nia vizaun no misaun foun. CAC nia vizaun mak

hakarak, 'Timor-Leste Estadu Demokr6tiku ida ho kultura rejeisaun korrupsaun ida mak

forte ba interese no prosperiedade povu nian'. Nune'e m6s CAC haluan uituan nia missaun

sai, 'kombate komrpsaun liu dalan prevensaun, edukasaun no investigasaun'.

Nune'e mak atividade tinan-201 ne'e refleta dadaun implementasaun vizaun no misaun

CAC nian. Atu hetene didiak kona-ba lalaok CAC nia durante tinan-2011, tuir mai sei

hato'o atividade iha diresaun ida-ida nian.

' Survey ne'ebd mak CAC halo hatudu katak kuaze 52,5o/o husi respondent sira mak la kumpriende kona-basaida mak komrpsaun (Comrption Perception Survey, CAC, 201 l). Bele m6s download survey ne'e iha,Itttp://cac.tl/rvo-content/unloads/201 I /l I /ClP-Surr,e)'-Reool1-l'L I I - I 2.pdf.

2

A. Diresaun Investigasaun

Diresaun Investigasaun hanesan 'sentru' ba programa CAC nian halao ona servisu lubukida iha periodu 2011. CAC iha tempu fulan ida ho balun de'it, prepara investigador sira

depois de rekrutamentu iha fulan-Novembru tinan-2010, hahu kedas investigasaun ba

alegasoens kazu komrpsaun iha loron ikus fulan-Fevereiru tinan-201 l.

Programa no atividade prinsipal Diresaun Investigasaun fahe ba parle hat, hanesan tuir maine'e:

1. Atendirnentu kazu

Nudar 6rgaun polisia kriminal espesializada CAC liu husi Diresaun Investigasaun

iha servisu lor-loron simu denirnsia ka keixa kazu komrpsaun husi ptbliku.Denunsiante ka kesar-nain mai husi funsionririu pfibliku ka Estadu nian, instituisaunprivadu hanesan kompaflia ka empresiiriu sira, organizasaun naun governmental,

komunidade bai-bain, no komponente seluk tan iha Dili no m6s mai husi distritubalun. Kazu balun m6s CAC simu hanesan rekomendasaun husi entidade relevante

balun hanesan Inspesaun Geral do Estadu (lGE), Provedoria dos Direitos Humanos

e Justiga (PDHJ) no Comiss5o Fungdo Pirblica (CFP).

Mekanisrnu atendirnentu pribliku ne'ebd durante ne'e halao maka sesaun ka ekipa

investigador ne'ebd servisu ho sisterna rotasaun simu denrinsia ka keixa ne'ebd

hato'o mai iha Edifisiu CAC. ho eskrita no m6s verbal. Mekanismu atendimentupubliku ba kazu komrpsaun liu m6s husi telefone maibe ninia frekudnsia sei ki'ik.Hodi hatene didiak kazu ne'ebd rejista kategoria ba krime komrpsaun, ekipa

investigador presiza analiza ba dokumentu no informasaun ne'ebd iha hodi difinekazu hirak ne'e pertensia ba kompetdnsia CAC ka lae. Wainhira identifika ona

katak iha indisius forle krime komrpsaun akontese, tenke imediata hato'o ba

Ministdriu Pfbliku nudar titular ba asaun pen6l hodi nune'e bele hetan despaxu

form6l. Atividade atendimentu kazu hanesan faze importante ida hodi hetan

infonnasaun inisi6l husi ptbliku kona-ba krime komrpsaun, atu nune'e loke dalan

ba investigador hodi hahu halo investigasaun.

Hahu tinan-2010 to'o fim fulan-Dezembru tinan-201I CAC simu deminsia ka keixa

hamutuk kazu 103. Hosi nfmeru total kazu hirak ne'e, kazu 31 haruka ba MinisteriuPfbliku (MP) liu hosi formatu auto-noticia,kazl38 arkiva provizoriamente no kazu

34 arkiva tamba laos kompetdnsia CAC. Kazu ne'ebd arkiva provizoriamente tamba

keixa ne'ebe tama ninia informasaun la hatudu ka la sufisiente hodi determina katak

iha krime komrpsaun no presiza halibur tan informasaun ka dokumentu ruma hodi

suporta. Kazu ne'ebd laos kompetensia CAC, refere ba instituisaun seluk ne'ebd

kompetente maibe durante ne'e la akontese tamba denunsiante sira ninia denirnsia

maioria destina laos deit ba CAC maibe ba m6s entidade seluk ne'ebd bele responde

keixa hirak ne'e sein CAC refere ka rekomenda.

2. Investigasaun kazu

Servisu investigasaun nudar atividade prinsipal maske la signifika atividade sira

seluk la importante. Desde estabelese ninia estrutura iha tinan-2O10, CAC foin hahu

hetan despaxu husi Ministdriu Pribliku iha fim fulan-Fevereiru tinan-2011. Ne'ekatak halo preparasaun hanesan treinamentu fulan ida ho balun de'it, CAC desidi

atu loke investigasaun krirnin6l ba alegasaun kazu komrpsaun. Ho koflesimentu no

esperidnsia ne'ebd sei ki'ik hela, investigador sira iha obri-easaun hahu halao servisu

investigasaun ne'ebd kobre atividade halibur informasaun no dokumentu sira hodi

tuir mai analiza, hasai notifikasaun no lori rasik ba entrega iha destinasaun sasin no

arguidu sira, halo entrevista no interogat6riu, halo asaun buska domilisi6riu no

apreensaun, halo kapturasaun ba suspeitu, halo vijil6nsia rnaske sei ho frekuensia

oituan, no atividade suporti\n seluk tan.

Durante tinan-2O11 nia laran CAC hetan despaxu kazu komrpsaun husi MinistdriuPirbliku total hamutuk kazu 28 ho ninia detalla kaz:u I hanesan informasaun

krimin6l kona-ba suspeisaun kazu brankeamentu kapitais, ne'ebd iha posibilidade

CAC bele halibur infonnasaun balun hodi deskobre lalaok no atividade tranzaksaun

osan ne'ebd mak suspeita hetan hosi atividade krimindl maske sei presiza tan tempu.

Kant 27 hanesan kazu krime komrpsaun. Hosi total ne'e, kazu I devolve fila hikas

ba MP tamba iha investigasaun dupla husi CAC ho MP. Kazu 12 investigador sira

fnaliza ona no ninia relat6riu haruka ba MP no kazu 14 mak iha prosesu

investigasaun laran.

Figura 1. Rekapitulasaun Kazu husi tinan-2010 - 2011

120

100

80

60

40

20

0

Sが

4

3.

Atu servisu investigasaun krimin6l lao ho efetivu, investigador laos hein simu deit

despaxu husi Ministdriu Pfbliko, maibe investigador sira mos ho inisiativa rasik

ativu halo meius halibur informasaun krimin6l no haruka ba Ministdriu Priblikumaske ninia frekudnsia seidauk barak tamba rekursu umanu no fasilidade

ekipamentu investigasaun ne'ebd sei menus. Husi total kazu ne'eb6 CAC hetan husi

MP, iha kazu 13 hanesan rezultadu husi servisu halibur informasaun husi

investigador sira.

Rekolla no anbliza dokumentu no informasaun sirak

Informasaun hanesan dapur hodi sustenta no f6 han servisu investigasaun. Volumeservisu rekolla no aniiiza informasaun durante ne'e lao natoon tamba ezijdnsia tuirdespaxu MP. Investigador halo investigasaun ba kazu, halo aniiiza no ezame ba

dokumentu au-mezmu tempu halibur nafatin dokumentu no informasaun hodi

suporta servisu investigasaun.

Formasaun investigador sira

CAC realiza katak atu halao misaun boot, asaun prevensaun no investigasaun

krimin6l presiza buka ninia ema ka funsion6riu ne'ebd matenek no kapabel hodiresponde ezijdnsia servisu ne'eb6 todan. Maibe servisu investigasaun presiza ema

matenek ho abilidade espesffiku sei susar hetan iha Timor-Leste, tamba ne'e atu

hahu halao servisu investigasaun, tenke prepara ninia rekursu umanu ho diak liuhusi meius treinamentu ka formasaun oi-oin kona-ba t6kniku investigasaun.

Desde Novembru tinan 2010 investigador sira hetan treinamentu kona-ba t6knikuinvestigasaun ne'ebd fornese husi ajdnsia peritus intemasion6l ho background

polisia nian. Formasaun ba investigador CAC nian liu husi dalan rua: Ida,

formasaun iha rai laran (in-house training) no formasaun iha rai liur. Primeira

formsaun hahu iha fulan-Novembru tinan-2010 to'o fulan-Abril tinan-2011 iha

CAC. Investigador sira nain l0 partisipa ho m6simu no hetan koflesimentu no

esperidnsia lubuk ida hanesan modalidade ba servisu investigasaun. Treinamentu

hanesan ho karateristiku oi-oin lao nafatin durante tinan-2011 tuir nesesidade iha

intern6l CAC. Investigador sira m6s partisipa iha treinamentu ho asuntu

investigasaun no asuntu seluk ne'ebd nakait, ne'ebd organtza husi MP, Servisu

Nacional Intellejensia (SNI) no entidade seluk tan. Esforsu CAC hodi hasa'e

kapasidade no abilidade investigador sira laos deit liu husi treinamentu iha rai-laran

maibe mos haruka investigador sira ba partisipa treinamentu no estudu komparativu

iha estranjeiru hanesan Thailandia, Hongkong, Malaysia, Bhutan, Estados Unidos,

no fatin seluk tan, nune'e mos envolve sira partisipa iha enkontru ka semin6riu

intemasion6l hodi enkoraja no aumenta kapasidade investigador sira.

Laiha duvida, katak CAC hanesan instituisaun foun, sei persija atu hasae

kapasidade.

4.

5. Koordenasaun servisu

CAC iha koordenasaun servisu diak ho entidade parseiru prinsip6l MP, ne'eb6 mak

hanesan titular ba asaun pen6l. Meius hodi hametin koordenasaun servisu CAC

halao enkontru regular ho Ministdriu Pfbliku hodi halo diskusaun kona-ba kazu

ne'eb6 investiga, identifika problema, difikuldade no frakeza ne'eb6 investigador

sira iha no enfrenta hodi nune'e rezultadu investigasaun bele ajuda prokurador

prepara akuzasaun ho ninia evidensia forte. Investigador sira iha servisu loro-loron

sempre iha komunikasaun no koordenasaun diak ho prokupdor sira titular kazu.

CAC m6s iha koordenasaun servisu diak ho PNTL ne'eb6 dala barak ajuda iha 6rea

seguransa no fornese espasu ba investigador sira wainhira halao dilijdnsia iha

distritu. Atu suporta servisu investigasaun lao diak, CAC m6s koordena ho entidade

relevante seluk hanesan Inspesaun Geral do Estado (IGE), Provedoria dos Direitos

Humanos e Justiga (PDHJ) no Comissio da Fungdo Priblica (CFP).

B. Diresaun Prevensaun

Nudar prevista iha lei CAC nri. 8 12009, 15 Jullu, artigu 5 pontu l, fo kompet6nsia ba

Komisaun atu: a) Rekolla no analua informasaun relativa ba kazu no prevensaun ba

korupsaun; b) Realiza asaun sensibilizasaun atu limite pratika aktus korupsaun; no c)

Akonsella kualker instituisaun ka entidade ptblika kona-ba oinsa prevene no funu hasoru

komrpsaun

Mandatu ida ne'e sai hanesan mata dalan ba Diresaun Prevensaun (DP) hodi kumpri nia

papel importante "garante efetividade prevensaun iho sdtor pfibliktrr", liu-liu kona-ba

jestaun ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu.

Relasiona ho misaun ne'e, DP hosi fulan-Janeiru to'o fulan-Novembru tinan-2011 halao

atividade lubun ida ne'ebd refleta hosi atividades pilares tolu mak hanesan:

l. Soasializasaun/sensibilizasaun

2. Monitorizasaun

3. lnspesaun

Programa tolu ne'e, nudar pilar fundament6l atu ezekuta servisu tuir planu ne'eb6 formaliza

hosi inisiu no introduz ba atividade ne'eb6 halao iha tinan-2011. Atividade sirak ne'e

diresaun konsege halao iha minist6riu lubuk ida iha Kapital Dili no abrage to distritu liuliunia fokus ba funsioniriu pribliku ka estadu hanesan agente prinsip6l ba halao politika

dezenvolvimentu nasaun nian, iha parte fiziku no no-fiziku. Hosi atividade sirak ne'e,

diresaun halo relat6riu ba atividade idaidak ho nia sentidu atu halo reflesaun ba lalaok DP

nian, oinsa bele sukat hodi hare hikas buat sirak ne'eb6 hakotu liu hosi atividade oi-oin iha

tinan kotuk hodi akumula fali enerjia no estratdgru foun atu hakat ba oin hodi enfrenta

atividades no dezafius oinoin iha tinan-2012. Atividades iha tinan-2011 m6s sai nudar

lalenok ba DP, liliu kona-ba desvantajen no obstakulu sirak ne'eb6 diresun enfreta.

Desvatajen no obstakulu sirak ne'ebd diresaun infrenta, konsidera hanesan esperidnsia hodi

hakat ba oin ho objetivu no finalidade atu prevene asaun korupsaun iha set6r p0bliku.

Atividade sirak ne'eb6 halao durante tinan-2011, destaka objetivu prinsipSl hanesan

garantia exitdnsia no politika CAC nian iha set6r pribliku; transfere informasaun kona-ba

lei CAC no termu legal sirak importante; hetan informasaun atual hosi terenu; forma

estrat6jia foun ba atividade hanesan iha loron ikus no hetan ka kria metodf prevene no

kombate korrupsaun ida efikaz.

1. Programa Sosializasaun ba Funsioniriu Ptbliku

DP halao nia mandatu tuir misaun prevensaun CAC nian katak akonsella kualker

instituisaun ka entidade priblika kona-ba oinsa prevene no funu hasoru komrpsaun. Sentidu

filosofia hosi knaar ne'e, Diresaun desde inisiu tinan-2011 halao kontaktu formal no

audi6nsia ho membro Govemu lubuk ida no liu hosi membru Govemu hatutan ba distritu

atu bele loke espasu ba CAC atu hola parte intensiva ho xefia no funsion6riu tomak

instituisaun idaidak, liu hosi workshop ka diskusaun grupu atu oinsa funsion6riu pribliku ka

estadu nian atu iha konsi6nsia boot hamotuk ho CAC hodi hadok-an husi hahalok aat

komrpsaun. Realizasaun atividade sirak ne'e fahe ba parte rua: workshop ministerial no

distrital, hanesan tuir mai ne'e:

a. Workshop Ministeriil

Primeiru workshop ministerial halao iha Diresaun Jer6l Reseitas no Alf6ndega (DJRA) iha

Minist6riu Finansas ho tema " Fortificar o dezempenho dos funcindrios de alfandega e

receitas para minimizar os riscos da corrupqdo". Workshop ba daruak halao nafatin ho

DJRA ho nia mat6ria en-kaixa liu ba subt6nsia prosedimentu intern6l diresaun jer6l nian ho

objetivu no rezultadu la dok husi atividade rua ne'ebd esplika iha tabela kraik ne'e.

Tabela 1. Realizasaun 1o no 2o workshop ba DJRA, Minist6riu Finansas

Atividade Data/fatinrealizasaun

Total

Partisipant

e sira

Tarjetu Objetivu Rezultadu

loworkshop

Loron 17

fulan-Maiu201 I ihaSalaunDeltaNova, Dili

ema naln

150

Partisipa hosiDiret6r Jer6l,Diret6r Nasioniilsira, XefeDepartamentu,Xefe Seksaun nofunsion6riu tomakDGRA.

I )Fo kofiesimentu ba

funsionariu priblikusira hotu kona-ba leiCAC nian no

dokumentu legal sirakseluk ne'eb6 relasionaho prosediementu ihaDGRA.

I )Partisipantes hetan

informasaunadekuadus kona-baimplementasaun leiCAC nodokumentu leg6lsirak seluk.

2) Hadia met6dukontrolu ida ne'eb6efikaz, efektivu ihaDJRA atu hamenusrisku komrpsaun.

2)Iniat市a atu

fortiflka

prosedimcntu leg狙

ne'eb6 kria ona iha

DJRA.

7

2"workshop

Loron 28fulan-Jufrutinan-201Iiha SalaunDeltaNov4 Dili

ema nain

50

Ba xefia deit:Diret6r Jerril,Diret6r Nasion6lsira, XefeDepartamentu noXefe SeksaunDGRA.

I ). Publika prosedimentulegal DJRA liu hosikartazbapribliku ihafatin portu, aeroportuno fronteira.

2). Hatoo informasaunadekuada kona-basistema prosedimentukobransa reseitasnian.

l) Hetan mdtodukontrolu idane'eb6 efikaz noefetivu iha servisuAlfiidega noReseitas.

2) Atendimentu bapribliku dok husipratika subomu.

Realizasaun hosi workshop daruak iha DJRA, Komisaun hatoo nia relat6riu ba Ministra noVise-Ministru Finansas no hetan apresiasaun pozitivu ba melloria kondisaun atu6l DJRA,hanesan parte ida mak rekezita ekipamentu x-ray diresaun alfrlndega nian ne'eb6 f6 servisuefikaz no efisiente ba kontrolu sasan merkadoria sai no tama hosi nasaun seluk. Iha parteinternill DJRA, sira publika onakartlz kona-ba prosedimentu atendimentu ba p0bliku nian, atunune'e iha kofiesimentu klaru tebes oinsa bele liga servisu pribliku nian ba importasaun kaexportasaun sasan merkadoria nian ho funsion6riu pfbliku alfl{ndega nian no hemenus ligasaunho aktu subornu no seseluk-tan ne'ebd liga ba aktu komrpsaun. Atividade ho DJRA ne'e seihatutan nafatin iha tinan-2012.

Tabela 2. Workshop CAC ho IGE ba Inspet6r no Audit6r Ministerial

T6piku:Fortificar o desempenho de servigo dos funciondrios no combate a corrupEdo e promover a

coordenaEdo de serviqo entre o CAC e a IGE

Atividade Data/fatinrealizasaun

Total

Partisipant

e sira

Tarjetu Objetivu Rezultadu

Workshop Loron 14-l5 fulan-Setembrutinan-201Iiha SalaunDeltaNova, Dili

Ema nain

70Funsionatiu CAC,IGE, Inspet6r noAuditor kadaMinistiriu.

I ) Garante ezistdnsia nopolitika prevenekorupsaun.

2) Akumula informasaunatu6l hosi partisipantekona-ba maladministrasaun ne'ebdrezulta aktukomrpsaun.

3) Hetan mdtode atu kriaestrategia kombatekorupsaun.

l) Partisipante sirahetan

kofiesementukona-ba papelinspeksaun noauditoria nian

2) Hetan m6toduprevene korupsaunho efikaz iha ida-idak niaministdriu.

Workshop iha loron-rua tutuir malu, fo mat6ria no informasaun klaru tebtebes oinsa papel CACnian bele servisu hamotuk ho IGE no inspesaun ka auditoria ministdriu nian. Hola parte ihaaprezentasaun matdria sirak ne'e, orador prinsip6l CAC nain mak Komis6riu no Komis6riuAdjuntu sira no orador seluk mai hosi Minist6riu Pribliku (Prokurador Distritu Dili, Dr. Jos6 daCosta Ximenes), Tribun6l Distritu Dili (Juiz Duarte) no orador selukseluk-tan. Resultadukonkretu husi workshop ne'e maktomesa mosu ona komunikasaun diak entre IGE ho CAC.

8

Tabela.3. Workshop ba Ministdriu Saride

T6piku:

Promover o atendimento pilblico de sailde ds comunidodes

Atividade Data/fatinrealizasaun

TotalPartisipant

e rircTarjetu Objetivu Rezultadu

Workshop Loron2Tfulan-Setembrutinan-201 Iiha DiliConventionCenter, Dili

Ema nain250

Diret6r Jer6l,Diret6r Nasioniil,Diretor DistritrilXefeDepartementu noXefe SeksaunMinisteriu Saude.

I )Fo kofresimentu bafunsionariu p0bliku sirahotu kona-ba lei CACnian no dokumentu legiilsirak seluk ne'ebdrelasiona hopresediementuatendimentu pribliku ihaMinist6riu Saride.2)Hato informasaun

adekuadu kona-basistema noprosedimentuatendimentu pribliku

3) Hadia met6dukontrolu ida ne'eb6efikaz, efektivu ihaservisu atendimentupribliku

l)Hetan koflesimentukona-ba lei CAC nianno dokumentu legiilsirak seluk ne'eb6relasiona hopresedimentuatendimentu p0bliku.2) Hetan informasaun

adekuadu kona-basistema noprosedimentuatendimentup[bliku.

3) Hetan mdtodukontrolu ida ne'ebdefikaz, efektivu ihaservisuatendimentupfbliku.

Semana rua antes atu realiza eventu ne'e, ekipa hosi CAC nian kompostu hosi Komis6riuAdjuntu Prevensaun ba halo audidnsia no enkontru ho estrutura Ministdriu Saride nian,kompostu hosi Ministru, Vise-Ministra, Diret6r Jer6l no Nasionril sira. Iha eventu ne'e, holaparte xefia sira hosi distritu 13, inklui estrutura ministdriu. Apresiasaun pozitivu entre parte rua,CAC no Minist6riu Saride. Interpretasaun kona-ba aktu sirak ne'ebd mak dehan korrupsaun nooinsa liga ho funsioniriu idaidak nia servisu, hetan esplikasaun klaru hosi orador CAC nian.

9

Tabela y'. Workshop ba Ministdriu Turismu, Komdrsiu no Indristria

T6piku:Fortifikar o desempenho dosfunciolals do Ministderio de Tilrismo,Comdrcio e Indilstria

paro minimizar os riscos da corrupEdo

Iha tinan-2012,DP halo kontinuasaun workshop ministeri6l iha ministdriu rua importante,mak Minist6riu Agrikultura no Peskas (MAP), loron 14 fulan-Fevereiru no Minist6riuNeg6siu Estranjeiru (MNE), loron 28 fulan-Fevereiru. Asuntu ne'ebd foti iha workshop rua

ne'e, nia subtilnsia matdria la dok husi mat6ria sirak ne'eb6 hatoo uluk ona ba ministdriusirak seluk.

b. Workshop Distritil

Workshop distrit6l sai parte ida importante tebes ba pap6l CAC nian iha 6rea prevensaun.

Hare ba politika Governu nian ne'eb6 f6 import5nsia boot ba dezenvolvimentu nasion6l,liuliu komesa desloka poder ba distritu atu dezelvolve sirak nia-an, liu hosi projetu pakote

referendum iha tinan-2009, PDD no PDL iha tinan-2010 no PDDI, PDD2 no PDL iha

tinan-2011. Parte ida ne'e sai risku boot ba Estadu ne'e, tamba rekursu ne'eb6 atu hola

Atividade Data/fatinrealizasaun

TotalPartisipant

e siraTarjetu Objetivu Rezultadu

Workshop Loron 25

fulan-Outubrutinan-201 I ihaDCC, DiIi

Ema nain150

Diretor Geral,Director Nasional,Xefe Departementuno funsion6riuMTCI

l)Fo konesimentu bafunsion6riu prlblikusira hotu kona-ba leiCAC nian nodokumentu legal sirakseluk ne'ebd relasionaho presediementuatendimentu priblikuihaMTCI

2) Hato informasaunadekuadu kona-basistema noprosedimentuatendimentu p0bliku

3) Hato mdtodu kontroluida ne'ebd efikaz,efektivu iha servisuatendimentu p0bliku

l)Partisipante hetankofresimentu kona-ba lei CAC nian nodokumentu sirakseluk.

2) Hetan informasaunadekuadu kona-basistema noprosedimentuatendimentupribliku

3) Hetan m6todukontrolu idane'ebd efikaz,efektivu iha servisuatendimentupIbliku

Realizasaun eventu ba dahuluk nian hola parte m6simu tebes husi estrutura no funsion6riu sira.Kestaun barak mak elabora iha eventu ne'eba, liuliu kona-ba prosedimentu atendimentu bapribliku, rejistu kompaflia nasion6l no internasion6l, kontrolu sasan merkadoria, distribuisan fosno kualidade f6s ne'eb6 sosa. Importante iha workshop ne'e, mak ministdriu bele estabelesek6digu konduta ba funsion6riu hothotu atu dezempefia sira nia funsaun ho loloos, hanesanpontualidade, responsabilidade, integridade no seluk-seluk-tan, sai parte importante ida hodiprevene aktu komrpsaun iha instituisaun nia laran.

10

parte iha atividade sirak ne'e, barak menus tebtebes kofresimentu tekniku no

administrasaun, seja iha supra-estrutura estadu nian no m6s set6r privadu sira. Momentusirak ne'e, frajil tebtebes atu mosu aktu komrpsaun ne'ebd nia impaktu negativu halo povusai kiak ba bebeik.

DP planeia atividade ba tinan-2011 hodi halao workshop iha distritu sirak. Workshopprimeiru halao iha loron 8 fulan-Marsu iha Distritu Aileu ho tema: "Desenvolver o pais esalvaguardar a qualidade dos bens ntoveis e imoveis para do bern-eslar do povo". Eventune'eba hola parte hotu husi distritu tolu (3) mak hanesan Ainaro, Ermera no Manufahi hototal partisipante kuaze atus rua (200). Hola parte iha workshop ne'e, funsion6riu priblikuno funsion6riu Estadu (PNTL), lider komunitririu no sosiadade sivil sira. Objetivu hosiatividade ne'e mak fo kofresimentu ba funsion6riu pribliku sira hotu kona-baimplementasaun lei CAC nian no dokumentu legal sirak seluk ne'ebd relasiona hoprosediementu atu dezenpefla funsaun; hetan inforrnasaun ne'ebd adekuada kona-barealizasaun ezekusaun projetu sirak iha distritu no sub-distritu no ikus kria hrl hadia met6dukontrolu ida ne'ebd efrkaz, efektivu iha instituisaun nia laran no m6s ba kontrolu projetusirak.

Workshop tuir mai, halao iha Distritu Baucau iha loron 23 fulan-Agostu tinan-2011,hanesan parte rejiaun leste nian no hola parte funsion6riu pribliku kuaze atus ida rua nulu(120) husi Distritu uma nain, Manatuto, Lospalos no Viqueque inklui reprezentante PNTL.Antusiasme husi reprezentante distritu tolu (3) nian, laos uma nain, konvida verbalmenteiha eventu ne'e atu Komisaun bele halao diretamente workshop iha sira nia distritu. T6pikuno matdria ne'ebd orador CAC nian f6, formula nia konteridu hanesan ba distritu hothotu.Iha fulan-Setembru, Komisaun liu hosi Diresaun Prevensaun halao-tan workshop ihaDistritu Covalima iha loron 20 no loron 22 iha Distritu Bobonaru (Maliana). Totalpartisipante husi distritu idaidak kuaze atus ida (100). Iha Distritu Covalirna, partisipasaunla m6simu tamba Administrador la hola parte, reprezenta deit ninia Adjuntu. Workshopikus nian ba tinan-2011 halao iha enklave Distritu Oekuse iha loron 13 fulan-Outubru.Administrador hapesan uma nain, f6 ninia suporta m6ximu ba eventu ne'e. hola parte ihamomentu ne'e, reprezentante hosi igreja, Ministeriu Ptbliku distrital, PNTL, liderkomunitiiriu no funsion6riu tomak distritu nian.

Atu follow-up fali workshop sirak iha tinan-201l, mak CAC sei dezenvolve ComrptionPrevention Plan iha tinan-2012 hodi bele fahe ba ajdnsia Estadu sirak ne'e. Nune'e mak,

CAC la para de'it ho workshop sirak ne'e, maibe sei halao nafatin nia kontinuasaun.

2. Atividade Monitorizasaun

Monitorizasaun sai hanesan papel importante ida no fundamental ho nia sentidu hakbesikba fatin ne'ebd realiza servisu ida ka obra (projetu) ida ne'ebd nia rezultadu benefisiu bapribliku. Servisu monitorizasaun nian mak rekolla no halo avaliasaun kontinua ba progresuservisu ida antes atu f6 medidas ruma adekuadabazeia ba prosedimentu legal.

Realidade ne'eb6 akontese iha Timor-Leste, kuaze maioria kompaffia sirak (nasionril) iha

d6fise (defisit) no disigualidade grave entre traballador sira no m6s menus kapasidade

tdknika atu identifika no avalia kestaun krusiill sirak iha sira nia andamentu servisu nian.

Ho razaun ida ne'e, kestaun fundamentril liga ba sira nia estatutu peso6l, sira nia nivel

rezultadu no problema sempre mosu no kontinua la iha resposta.

DP tau importdnsia ba halo atividade monitorizasaun ba projetu ne'ebd Govemu ezekuta

iha tinan-2010 no tinan-2011. Durante tinan-2011, iha loron 15 too l8 fulan-Marsu, ekipa

DP halao monitorizasaun ba projetu PDD no PDL hamotuk walu (8) iha Sub-distritu,

Distritu Liquiga. Loron 25-30 fulan-Marsu, ekipa halao iha Sub-distritu, Distritu Dili ba

projetu walu (8). Iha loron 6 too 9 fulan-Abril, ekipa halao ba projetu walu (8) iha Sub-

distritu, Distritu Manatuto, hanesan m6s iha loron I too 4 fulan-Jufru, halao iha Sub-

distritu, Distdtu Ermera, ne'eb6 indika iha figura 2 kraik. Objetiru hosi atividade ne'e atu:

akompaffa progresu projetu PDD no PDL ne'eb6 atiji ona faze retensaun; verifika projetu

ne'eb6 mak la bele halao ka iha faillansu; foti dokumentasaun ba progresu fiziku projetu

ne'eb6 abandona; no foti informasaun husi responsrlvel projetu.

DP foti desizaun tuir posibilidade rekursu ne'ebd iha hodi desidi kada distritu idadak ekipa

halo monitorizasaun ba projetu walu (8) deit no abranje ba sub-distritu hotu. Diskusaun ba

dados monitorizasaun nian halao ba daruak iha salaun enkontru CAC nian no hetan

diskusaun makas kona-ba mdtodu, kualidade no limitasaun ba elaborasaun dadus. Prakasu

ne'eb6 mak DP sei infrenta mak sei persija-tan rekursu umanu ne'eb6 kualifikasun iha rirea

tdknika.

Figura 2. Monitorizasaun ba Projetu PDD no PDL iha Sub-distritu

′^‘

lT吼撃Ⅲ:lJ Dili, loron 25 -

30 f ula n-Mar;

Manatuto, loron6-9fulan-Apr; prt. 8

3. Atividade Inspesaun

DP iha tinan-2011, halo inspesaun ba datoluk ho sentidu atu hare atualmente kondisaun

projetu no funsionamentu servisu instituisaun ida nian tuir knaar ne'ebd mak regula

legalmente. Inspesaun dahuluk halao iha momentu DP halao workshop iha Distritu Aileu,

loron 8 fulan-Marsu. Momentu ne'eba, ekipa Komisaun lidera hosi Komis6riu no Adjuntu

Komis6riu ba Prevensaun hodi hola parte atu hetan informasaun no diretamente hare

kondisaun projetu ne'eb6 ezekuta liu hosi PDD ka PDL. Informasaun barak mak Komis6riu

hatoo iha momentu inspesaun ne'eba ba Ekipa Dezenvolvimentu Distrital (EKD) atu oinsa

bele kontrolu m6simu ba projetu sirak ne'e.

Inspesaun daruak halao iha Suku Fahiten, Sub-distritu Bazartete iha loron 14 fulan-Juffu

kona-ba konstrusaun hari ponte nasion6l ligasaun entre Dili, Liquiga no Ermera. Objetivu

ba inspesaun ne'e atu deteta se iha irregularidade no mal pratika konstrusaun ba utilizasaun

material ne'ebd bele la tuir dezefiu no BOQ. Ekipa halo levantamentu dadus no foti

dokumentasaun iha terrenu.

Inspesaun da-ikus iha tinan-201l, halao iha loron l2 fulan-Outubru tinan-2011 iha fronteira

Mota-Ain - Batugade. Inspesaun ne'e deteta duni katak ekipamentu X-ray hodi deteta

sasan kontent6r tama-sai fronteira, la funsiona, loloos ona kuaze fulan tolu nia laran no

disfunsionamentu ne'e prejudika servisu diresaun alf6ndega atu deteta sasan saida deit mak

iha kontent6r nia laran. Iha parte seluk diresaun alfiindega enfrenta difikuldade kona-ba la

iha kooperasaun servisu diak ho UPF, PNTL. Dala ruma, liu tiha oras servisu nian no tuir

akordu entre nasaun Timor-Leste ho Indon6zia, tuku lima (5) loro-kraik, fronteira taka.

Maibe, dala-ruma sei akontese movimentu kareta tama iha kalan. Ita ne'e, sai risku boot ida

ba estabilidade iha rai laran. Hosi informasaun sirak ne'e, Komisaun kompostu hosi

Komis6riu, Adjuntu Komis6riu no ofisi6l prevensaun sira halo intervensaun ba UPF no m6s

ba Diresaun Imigrasaun hodi berifika no propoin medidas adekuada hodi obedese ba

prosedimentu leg6l ne'ebd vigora nomos f6 informasaun ba superior idaidak nia

instituisaun.

C. Diresaun Edukasaun, Kampafia no Peskiza

Atividade Edukasaun no Peskiza, sai hanesan m6s misaun ka papel importante ida iha 6rea

prevensaun nian iha servisu CAC nian, ne'eb6 hatur ona iha artigu 4 no artigu 5.1 (a), (b),

no (c). Tanba CAC m6s hanesan instituisaun ida ne'eb6 mak sei foun, mak atividade DEKP

nian laos de'it importante atu fahe no f6 kuffesimentu ba pribliku kona-ba 'korrupsaun',

maibe m6s atu f6 kufiese liutan CAC ba pribliku. Nune'e mak iha rezultadu Survey

Persesaun, hatudu katak maski CAC hanesan institusaun ida mak foun, maibe pribliku

komesa hatene ona kona-ba CAC nian papel, maski seidauk a'as. Iha Tinan-2011, CAC

komesa halao atividade lubun ida iha distritu sirak, maibe seidauk konsege perkore distritu

13

hotu. Ida ne'e sei kontinua iha tinan 2012 hanesan trasa tiha ona iha planu asaun anu6ltinan-2012.

DEKP, iha tinan 201I implementa aktividade husi programa haat mak hanesan Edukasaunno konsializasaun ba ptbliku, Edukasaun no konsializasaun ba set6r edukasion6l,produsaun materias edukativus no Peskiza. Iha tinan ne'e alein hala'o atividade nune'e m6satu introduz no halo sosializasaun ba pribliku kona-ba Lei ne'eb6 fo knaar ba CAC.

Aleinde atividade hosi sub-diresaun ne'ebd esplika iha kraik, DEKP ne'e m6s holaresponsabilidade hodi organiza eventu bo'ot rua hanesan komemorasaun ba loroninternasion6l kontra korrupsaun iha loron 9 fulan-Dezembru tinan-201l, nomos eventuanivers6riu daruak CAC nian ne'ebd mak monu iha loron 22 fulan-Fevereiru tinan-2012.

l. Sub-Diresaun Sidadania Sfvika

Atividades ne'eb6'e Sub-Diresaun ne'e hala'o durante tinan-2O1I mak parte husi programahaat mak hanesan Edukasaun no konsializasaun ba pfibliku ne'eb6 hala'o ba Juventudene'eb6 halibur-an iha CNJTL, Parlamentu foinsa6 no eskuteiru sira. Ho lider komunit6riusira hala'o ona workshop no formasaun b6ziku ba lider komunit6riu sira iha Dili, no ihadistritu 3 mak Suai, Maliana no Oekusi. Edukasaun no konsializasaun ba set6r edukasion6l,halo ona sosializasaun ba eskola balun iha Dili, Suai, Maliana, no Oekusi. Atu ihamensagen ne'eb6 bele rai hela ba estudantes no pribliku ein jer5l, DEKP m6s servisuhamutuk no IT CAC nian, CPA no TV IN halo produsaun materias edukativus, ne'eb6barak distribui ona iha tinan 2011, no balun sei fosai iha inisiu tinan-2012.

Alein implementa programa rasik, DEKP, CAC partesipa iha sorumutuk sirak ne'eb6organiza husi intituisaun seluk, hanesan CNJTL, CARITAS, ASEE& Eskuteirus noKliesula, Ensinu Sekundiriu Canossa no Coldgio 56o Jos6. Halo m6s formasaun b6ziku baestudantes ne'eb6 prontu prevene no kombate komrpsaun hahu husi sira nia an rasik.Estudante sira ne'e, mai husi eskola sira ne'eb6 CAC visita ona.

Realizasaun atividades hirak ne'e bele hare'e iha tabela (kronolojikamente) tuir mai ne'e.

7bうclα :覧 Atividade Sub-lDiresaun Sidadania Sivika

Data / Fulan Atividade Targetu Lokal TotalPartisipa

ntes

TotalNumeru

estudantesne'eb6prontu

prevenekorupsaunhahu husian rasik

Observasaun/Oryaniza

dor

6 Janeiru Kampafia noSosializasaun

Estudantes ESCSta. Madalena de

Has laran-Diti

I 00 resin 7 ES Canossa

14

Canossall Janeiru Kampafra no

SosializasaunEstudantes ESP 5de Maio

Bckora‐

Dlli

250 resin CAC

1 1 .laneiru Kampafia noSosializasaun

Estudantes ESPl2 de Novembru

Bekora‐

Dlli

I 00 resin CAC

1 3 Janeiru Kampafla noSosializasaun

Estudantes ESP

28 de

Novembru

Bekora‐

Dili

300 resin CAC

14 Janciru Kampafla noSosializasaun

Estudantes EPSPEsperansa daPatria

Bckora‐

Dili

I 50 resin CAC

7 Fevereiru Koordenasaun Enkontru inisiu hoCNJTL Nasional

Sede

CNJTLFarol¨ Dili

6 CAC

8 Fevereiru Koordenasaun EnkontロュhoTVTL,no RTK)presidc husi Com.

Adi.ECP

Ediflsiu

CAC7 CAC

25 Fevereiru Kampala nososializasaun

Juvcntude

ASEERGleno-Ermera

I 00 resin ASEER

I Marsu Enkontrukoordenasaun

Enkontru ho

Mcdia sla(CPA,TV IN,TLMDC),prcsidc husi Com.

Adi.EKP

Edinsiu

CACFarol‐ Dlli

9 CAC

l0 Marsu Enkontrupreside husiComisariu

Rrep.CNJTL dist.

13

Ediflsiu

CACFarol‐ Dili

30 CAC

I I Marsu Kampafia nososializasaun

Estudantes ETI

rsTM、

Bekora‐

Dili

140 6 CAC

3l Marsu I Formasaunno

sosializasaun

Rep.CNJTLSeleslonadu husi

dist.13

INAPKomoro‐

Dlli

CAC

20 Abril Kampaiapiblika

JuventudeEskuteiru

Remexiu-Aileu

60 1lu ESKUTEIROS

27 Abril Sorumutu Lidereskomunitariu

Hotcl Vila¨

Vcrde,Dlli

24 CARITAS

28 Abril Servisuhamutuk hoCPA

Asina kontratu hoCPA halo videono buklet hariumakain.

Dili

Servisuhamutuk ho TV lN

Asina kontratu hoTV IN halodokumentariukona-baFos MTCI

Dili

Servisuhamutuk hoIT

Produz Maudiak,no mensajeinbadak siraseluk

Dlli

6 Maiu Kampafiapriblika

Rep. ParlamentuFoinsaehusi dist.l3

Dlli 30 CNJTL

6 Maiu Kampanapiblika

Rep. ParlamentuFoinsaehusi dist.4 (Baucao,

Baucao 43 CNJTL

ξυ

Lospalos,Viqueque no

Manatuto).Rep. ParlamentuFoinsae husi dist.4 (Suai, Same,

Ainaro, Maliana).

Suai 42 CNJTL

9 Juiu Kampafia no

SosializasaunEstudantes ES

CristalBalidc‐ Dili 110

16 Junu Kampala noSosializasaun

Estudantes ESPl0 de Dezembru

Komoro‐

Dili

41

17 Juiu Kampafla noSosializasaun

Estudantes ESP

Nicolaol-obatoTasi‐tolu

Dlli

59

4 Ju‖u Workshop/Formasaun

Formasaun daruakba Rep. CNJTLselesionadu

Darc¨ Dlli

8 Junu Workshop Lidercs

komunitanus husi

Dili

Fundasaun

orlente‐

Dili

24

3 Agostu Workshop EstudantesNe'ebd prontoprevenekorruDsaun

Fundasaun

Oricntc‐

Dili

6 Agostu Enkontru Diretora ONGForum, Sra.DinorahGranadeiro

Ediflsiu

CAC,Gab.Com.Adi.EKP

CAC

20 Setembru Workshop Lidereskomunitarius

Suai 14 CAC

2l SetembruKampafiaSosializasaun

Estudantcs ESP

no I

Suai 48 CAC

2l SetembruKampaflaSosializasaun

Estudantes ESCAve Maria

Suai 104

22 Setembru Workshop Lidereskomunitarius

Maliana 27 CAC

23Setembru KampafiaSosializasaun

Estudantes ESP

No.IMaliana 59 CAC

23 Setembru KampafiaSosializasaun

Estudantes ESC

Dom MartinhoMaliana

13(Dutubro Workshop Lidereskomunitarius

Oekusl 10

l4 Outubro Kampaffaedukasaun

Estudantes ES

BaouiOekusi 66

Estudantes ES Oekusi

16

Palaban,

Estudantes ES St.

AntonioOekusi 50

22 Outubro Kampafiaedukasaun

Estudantesfakuldadeekonomia

UNTL‐ Dili 70 KLIESULA

5 Dezembru Konkursuhakerek nodiskursu ba

materia AC

EstudantesUniversitarius

Dili

Estatistikamente programa no atividade edukasaun no konsializasaun bele hare'e m6s iha

tabela sirak tuir mai ne'e.

Figuro -1. Sosializasaun no Fonnasaun tuir Distritu

Figura 4. Hare husi programa edukasaun nokonsializasaun iha set6r edukasional

Figura 5. Hare husi Produsaunmatdria edukativu

Grupu organizasaun ne'eb6 CAC

halo m6ssosaalizasaun, formasaun tuir

distritu

Rep. CNJTL husi dist. 13

Parlamentu foinsae iha Dili, Baucao

no SuaiLider Komunitariu iha

Dili, Suai, Maliana no Oekusi

Total n0. eskola husi ensinu bdziku-superior ne'eb6 CAC halo ona

kampaff a sosializasaun tuir Distritu

>Suai;2

Ermera ; 1

N[. Produsaun mat6ria edukativuno mensagen badak sira

000

000

2。

16

・4

・2

Ю

17

2. Sub-Diresaun Peskiza

Iha 6rea peskiza nian, iha asuntu rua mak CAC deside halo iha tinan 2011. Ida Halo

monitorizasaun ba movimentu veikulu Estadu nian no utilizasaun Sefla kombustivel, ne'ebd

nia resultadu lansa ona iha loron 20 fulan-Outubru tinan-2011. Objetivu husi peskiza ne'e

mak atu deteta tipu infrasaun ka violasaun ne'ebd akontese iha utilizasaun veikulu Estadu

nian, utilizasaun sefla kombustivel no vontade atu kumpri Dekretu-Lei No.8/2003. Atu hare

m6s faktor hirak ne'ebe kondisiona funsion6riu sira komete infrasaun ka viola regulamentu

ne'ebd iha. Objetivu seluk mak bolu atensaun ka fo hanoin fila fali ba funsioniiriu no nai-

ulun sira atu hamoris ka halao mekanismu kontrolu efektivu ba fasilidade Estadu nian hotu-

hotu hodi bele fo benefisiu ba ema barak nia moris diak. Resultadu husi monitorizasaun

ne'e lansa ona ba pribliku liu husi sorumutuk iha loron 20 fulan-Outubru tinan-201I no

publika m6s ona iha website CAC nian.2

Survey ida seluk ho tulun husi Casal's, Kompanhia Insight ho nia ekipa rnak hala'o ho

akompaflamentu no supervisaun husi CAC kona-ba persesaun pribliku nia kona-ba

komrpsaun. Nia resultadu prelimin6riu, CAC hato'o liu husi komemorasaun loron

internasional anti-komrpsaun 9-12-ll iha Centro de ConvensSo de Dili, ba pfblikupartisipante iha serim6nia ne'e. Survey ida ne'e hanesan primeiru survey ba pribliku nia

persesaun kona-ba komrpsaun iha Timor-Leste ne'ebd'e mak hetan respondentes husi

distritu sanulu resin tolu (13). Survey ida ne'e importante tebes ba Timor-Leste nom6s ba

ajensia internasion6l sirak seluk tanba bele sai baze ba policv developntenl ba esforsu

prevene no kombate komrpsaun iha Timor-Leste. Depois de apresentasaun prelirnin6riu iha

fulan-Dezembru, CAC lansa formalmente survey ne'e iha loron aniversdriu daruak CAC

nia iha loron22 fulan-Fevereiru tinan-2012.3

D. Diresaun Jerrll Administrasaun no Finansas

1. Introdusaun

Programa sirak ne'ebd mak diresaun tolu iha leten ezekuta, sei la lao, se la hetan suporta

m6simu husi Diresaun Jeriil Administrasaun. Diresaun ida ne'e sai hanesan 'makina' hodi

bele halao atividade tomak iha CAC. Diresaun Jeral Administrasaun kompostu husi

komponente lubuk ida hanesan administrasaun; rekursu umanu; finansas; lojistika no

patrim6niu; aprovizionamentu; no informasaun no teknoloj ia.

Hanesan instituisaun foun, CAC m6s f6 enerzia bo'ot ba hari'i CAC nia sistema

administrasaun finansas ida mak diak, forte no transparante. Nune'e mak iha tinan-201I

2Http://cac.tl/wp-content/uoloads/201 I /l I /Relatoriu-Monitorizasaun-Veikulu-no-Utilizasaun-Sena-

Kombustivel-kus-errata.pdf.

3 Bele m6s download survey ne'e iha, http:i/cac.tl/wp-content/uploads/201lll l/CP-Survey-Report-TLl l-12edf.

18

maski CAC f6 atensaun bo'ot ba halao atividade ne'eb6 mak halao husi diresaun tolu iha

leten, maibe CAC m6s fo nafatain atensaun bo'ot ba diresauan ida ne'e.

Atividade Diresaun JerSl Administrasaun bazeia ba objetivu espesifiku CAC nian, liuliuobjetivu espesffiku dahuluk nian, ne'eb6 maka liga direta ho natureza servisu Diresaun ne'e

nian. Atu halao servisu ho diak liutan, mak Diresaun ne'e halao enkontru lubuk ida no

workshop iha loron l4 fulan-Janeiru tinan-2011, hodi hamosu programa haat (4) ba tinan-

20ll hanesan tuir mai ne'e: l) Dezenvolve kapasidade institusion6l nian;2) Dezenvolvepolftika interna no prosedimentu sirak seluk; 3) Instalasaun infraestrutura iha Komisaun; no

4) Dezenvolve informasaun no publikasaun. Tuir mai sei hato'o em jer6l programa haat

ne'e ida-idak.

2. Dezenvolve Kapasidade Institusionil nian

Iha atividade lubuk ida mak dezefla ba programa ida ne'e. Atividade sira ne'e mak hanesan:

l) Halo konpleta rekrutamentu funsionilriu sira ne'ebd presiza iha diresaun ida-idak; 2)

Mapa kapasidade peso6l hodi identifika abilitasaun no identifika formasaun hirak ne'eb6

presiza; 3) Identifika instituisaun/peso6l sira ne'eb6 fornese formasaun; no, 4) Koordena

implementasaun formasaun no estudu komparativu sirak.

Iha parte rekrutamentu nian, CAC servisu hamutuk ho Commissdo Funcdo Pirblica (CFP)

konsege rekruta tan funsionilriu permanente na'in walu (8). Rekrutamentu ba Grau A ho

pozisaun ida ba Diret6r Prevensaun no Grau B pozisaun ida ba pozisaun sub-diresaun

Estudu no Analiza Juridiku. Rekrutamentu ba Grau D ba pozisaun hamutuk neen (6), hilihusi lista aprovadu ne'ebd mak CAC no CFP rekruta antes. Pozisaun sira hanesan ofisi6llojistika (pozisaun l), finansas (pozisaun 1), sidadania sivika (pozisaun l), peskiza

(pozisaun l), prevensaun (pozisaun l) no administrasaun (pozisaun 1). informasaun ne'e

bele horee iha aneksu 4.

CAC m6s halo rekutamentu rasik ba motorista sira. Komisaun Delega prosesu

rekrutamentu ba ekipa ida hodi rekruta ba motorista sira. Finalidade rekrutamentu iha

motorista hamutuk na'in tolu rekruta iha prosesu ida ne'e, no ekipa rezer\ta hela ema balun

husi the best 4-10 hanesan rezervadu, kuandu Komisaun presiza bele kontaktu fali sira.

(Informasoun ne'e bele haree iha aneksu 5).

Alende ida ne'e, sub-diresaun Rekursu Umanu halo mapamentu ba funsion6riu sira hotu

hodi identifika kursu sirak ne'eb6 sai hanesan nesesidade no identifika instituisaun sira

ne'ebd mak sai fornesedor ba formasaun sirak ne'ebd presiza.

Durante periodu 2011,iha formasaun lubuk ida mak hala'o, tantu iha rai laran no m6s iha

rai li'ur, inklui vizita ofisi6l konferdnsia intemasion6l sirak, bele horee iha Figura 6. Kursu

sirak iha rai laran mak hanesan, kursu Lingua Inglds ba investigad6r/a sira, ne'eb6 hetan

apoiu husi Justice facility Porgrame. Nune'e m6s Kursu Lingua Portugeza ba funsion5riuhotu inklui investigad6r, fornese husi Kooperasaun Brasil. Kursu Jestaun no

19

Administrasaun Eskrit6riu ba funsion6riu hotu, hetan apoiu no fornese husi MSD-USAID.T6knika televizaun ba ofisi6l administrasaun, formasaun profision6l rekursu Umanu ba

ofisi6l rekursu umanu hamutuk ho CFP. Sertifikadu 4 iha administrasaun nian iha rekursu

umanu oferese husi AusAid. Siklu Aprovizionamentu Qtrocurament cycle) ba ofisi6laprovizionamentu ne'eb6 koordena no hala'o husi Aprovizionamentu Nasion6l MinistdriuFinansas. Nune'e treinamentu ba jestaun lojistika no patrim6niu nian ba ofisi6l sira

Lojistika husi Diresaun Nasion6l Lojfstika no Patrim6niu RDTL kona-ba Free Bolance.

Ikus liu mak formasaun Free Balance ka Performance Budgeting System (PBS) ba ofisi6lsira iha Finansas nian hamutuk ho Ministdriu Finansas.

Alende ida ne'e, iha m6s kursu kona-ba tdkniku investigasaun nian ba investigadorla sira,hanesan kursu kona-ba Informasaun no Analiza Krimin6l, Kursu informasaun Krimin6l no

analiza prosesu K6digu Pen6l. Kursu sirak ne'e fornese husi ases6r sira internasion6l nian,

Sr, Jos6 Brito no sira seluk ne'ebd hetan apoiu husi MSD-USAID.

Iha tinan 2011, CAC m6s hetan tulun orsamentu husi MSD-USAID, hodi haruka DiretoraEdukasaun Kampaffa, Sekret6riu Ezekutivu no investigador senior ida ba tuir kursu ba PostGraduate Certificate iha estudu korrupsaun iha Universidade Hong Kong, ne'eb6 organizahusi Universidade Hong Kong no ICAC Hongkong. Oras ne'e, iha ona funsion6riu no

investigador nain lima (5) mak konsege hetan post graduate certificote course husiprograma ida ne'e.

Iha tinan 2011, Komisiriu hamutuk Sekret6riu Ezekutivu, Diretora Investigasaun, Diret6rPrevensaun no Ofisi6l Peskiza hamutuk ho Inspet6r Jer6l Etadu no reprezentante husi

PDHJ, ba halo estudu komparativu iha nasaun Bhutan no hasoru malu ho Ajdnsia rua ba

kombate komrpsaun, mak hanesan Komisaun Anti-Komrpsaun Bhutanese no KomisaunAnti-Komrpsaun Maldives. Estudu komparativu ne'ebd halo durante semana ida nia laran,

depois delegasaun CAC no Inspet6r Jer6l Estadu kontinua ba halo estudu komparativuloron rua nia laran ho KPK Indondzia. Programa ne'e hetan apoiu husi PNUD Timor-Lesteno CAC nian orsamentu rasik. Estudu komparativu ne'e f6 vantanjem bo'ot mai CAC hodibele dezenvolve nian programa sai diak liutan.

20

Figura 6. Yizita, Konferdnsia no Formasaun iha Rai-liur

ヾぎ ごヾござごがDurante tinan-201I, iha fulan idaidak Komisaun hola parte iha atividade internasion6llubuk ida, liu hosi vizita ofisi6l, atende konferdnsia no tuir formasaun. Frekudnsia barak liumonu iha fulan-Maiu, hanesan: tuir International Conference on Foreign Bribery iha Bali,Indonezia, ttir Conference of the Slates Parties to the United Nations Convention against

Corruptiort, entitled "Reviev'Mechanism" iha Vienna, Austria no Formasaun iha ILEABangkok-Thailand no fulan-Juflu, hanesan: Konferensia IAACA iha Shanghai-China, StuS, Tour ba

Nasaun BHUTAN, Studt' Tour ba KPK, Indonesia no partisipa iha Forum APG Monet, Laundry,thaKerala, India. Dadus detalladu bele haree iha aneksu 6.

3. Dezenvolve Politika interna no Prosedimentu sirak seluk

CAC hahu husi zero, nune'e mak laiha matadalan interndl ruma hodi jere instituisaun ne'e.Nune'e mak iha tinan-2011, Diresaun ne'e f6 atensaun hodi dezenvolve matadalan karegulamentu interniil balun mai CAC rasik. Diresaun ne'e konsege dezenvolve regulamentuinternal seluk relasiona ho finansas nian, lojistika no patrim6nia no rekursu umanu. Lakunaida mak CAC sei enfrenta mak seidauk iha estatutu org6niku ida, maski iha ona Lei CACnian ne'eb6 mak Parlamentu Nasional aprova. Desenvolmentu regulamentu intern6l no m6sesbosu ba estatutu sei kontinua nafatin iha inisiu tinan-2072.

4. Instalasaun Infra-estrutura no Servisu Lojistika

Hanesan instituisaun foun, servisu instalasaun infra-estrutura lubuk ida rnak CAC halo ihatinan-2071. Ne'e inklui kompras ba fasilidade sirak eskrit6riu hanesan komputador, port6til

つ4

(laptop), vehiclulos no m6s motorizada sirak, meja, kadeira no fasilidade sirak seluk tan ba

nesesidade eskrit6riu CAC nian, inclui monta CCTV iha CAC.

Servisu seluk mak diresaun ne'e halao, mak suporta lojistika ba diresaun seluk hanesan

workshop sira nomos movimentu investigador ba halo investigasaun iha distritu no sub-

distritu balun. Hanesan esplika iha leten, atividade workshop no volume investigasaun iha

distritu iha tinan-2011 a'as tebes, ne'e duni diresaun ne'e m6s fo suporta m6simu ba

realisazasaun atividade husi diresaun tolu iha leten.

5. Apoiu servisu sira Finansas nian no Ezekusaun Orsamentu 2011

Finansas sai hanesan sentru ba prosesu tranzasaun ne'ebe relasiona ho osan ba atividade sira

CAC nian. Sistema ne'ebd uza sei liga hela ho sistema finansas nasion6l nian. Hahu husi

prepara CPY, Purchoce of Order (PO) no pagamentu, hotu-hotu sentraliza iha Finansas

Nasion6l. Durante ne'e ofisi6l finansas CAC ba posting dokumentu sira hotu relasiona ho

finansas nian iha Tezouru Nasion6l.

CAC m6s simu osan cash ne'eb6 koflesidu hanesan Petty Cash ka Fundu Maneiu. lha faze

inisia, CAC proposta osan petty cash ho ninia adiamentu USD 3.000,00 depois tanba

nesesidade barak, iha tinan klaran Sub-Diresaun Finansas husu aumenta adiamentu ba iha

USD 5.000. Relat6riu sirak tuir formatu ne'ebd prepara ona husi Tezouru Nasion6l nian.

Molok foti foun fali pettlt cash,tenke hatama uluk relat6riu tuir formatu ne'eb6 prepara ona

husi Tezouru Nasioniil. Molok relat6riu sira ne'e submete ba Tezouru Nasiondl, sei verifikaliuhusi Sekret6riu Ezekutilu no aprova husi Komis6riu.

Komisaun m6s simu osan adiamentu ba workshop sirak ne'ebe CAC organiza, tantu iha Dilika iha Distritu sirak. Hanesan mensiona iha leten Sub-Diresaun ne'e estabelese sistema

simples ida ba osan sirak adianta ba atividade sirak ne'eb6 halo. Relat6riu halo tuir osan

ne'ebd adianta tuir atividade ididak nian.

Orsamentu CAC iha tinan fisk6l 2011 hamotuk tokon rua rihun hitu nulu resin sai ($

2.079.000). Too iha rohan tinan 2011, CAC konsege ezekuta orsamentu hamutuk 57.%.

Husi sal6riu ezekutu 43Yo,Bens no Servisu ezekuta 57o/o,Kapitala Minor ezekuta 76 Yo no

Kapit6l Dezenvolvimentu ezekuta 50%, bele haree iha figura 7.

う乙

つ4

Bens no Servisu

I Orsamentu tinan-2011 I Ezekusaun durante tinan tomak

Kapitdl Menor

Figura 7. Orsamentu CAC tinan-2011 no nia Ezekusaun durante tinan ida tuir kategoria($ ooo)

Iha verba Vensimentu no Salilriu ezekuta la hotu tanba funsion6riu ne'ebd projeta aturekruta iha tinan-2011 nian la rekruta hotu. Razaun tanba fatin mak la too. Ben Servisu lakonsege ezekuta barak tanba Item relasiona ho Asistensia tdkniku, liuliu atu rekruta Ases6rInternasion6l ida (l) no Ases6rNasion6l la konsege halo. Ida ne'e tanba iha parseiru sirakbalun hanesan USAID liu husi ninia kontraktor MSD ajuda asesora Internasiondl ida. Nofundu MCC nian liuhusi sira nia kontraktor naran Casals fornese ases6r hamutuk na'in ruaiha tinan klaran 2011. Nune'e m6s iha fatin vaga balun ne'ebe mak koloka ba kategoria BenServisu hanesan asistensia tdknika m6s la rekruta hotu tanba kestaun fatin.

Iha kapitdl Dezenvolvimentu m6s la ezekuta hotu, tanba planu orsamentu ne'ebd makkoloka hodi halo dezeflu ba eskrit6riu foun CAC nian la konsege halo. Ida ne'e akontese

tanba Ministdriu Justisa la konsege koloka rai mai CAC. Iha ona esforsu lubuk hanesan

enkontru Primeiru Ministru, Vise-Primeiru Ministru, Ministra Justisa, no ekipa tekniku husiTerras no Porpriadades Nasioniil. Komisaun m6s haruka karta ofisi6l ba Ministra Justisa,

maibd too tinan remata, seidauk iha despaxu husi Ministra Justisa konaba rai. Iha inisiutinan-2011, ekipa tekniku CAC no Terras Propriadade iha sorumutu dala hirak no konsegeindika rai balun ne'ebd pontensia ba eskrit6riu CAC iha futuru. No fatin ida ne'ebd

konsidera apropriadu mak entre EDTL no MSS. Iha ona esforsu hanesan temi iha leten, noCAC haruka ona karta, maibe sedauk iha resposta eskrita husi Ministra Justisa. Tanba ne'e,

ekipa tekniku husi Instituisaun rua CAC no Terras Proprioridades seidauk bele halo buat

23

KapitSl

Dezenvolvimentu

ida. Too ikus mai osan tenke tama fali ba depozitu Estadu nian. Too tinan rohan 2011,

Ministra Justisa seidauk resposta karta ne'ebd mak Komisaun haruka iha tinan klaran 2011.

6. Informasaun no Publikasaun

Atividade sirak ne'eb6 dezefla ba programa ida ne'e mak (a) dezenvolvimentu website, (b)

publika buletin CAC, c) estabelese biblioteka. Ofisirll sira IT ho limitasaun ne'ebd iha,

konsege dezenvolve ezbosu website ne'ebd hetan apoiu tdkniku husi Casals. Website ne'e

iha prosesu laran no espera sei lansa iha loron anivers6riu CAC nian tha2012.

Relasiona ho atividade publikasaun, ofisi6l sira konsege produz bulletin edisaun primeira

iha fulan-Agostu. Tanba iha limitasaun rekursu, CAC la konsege finaliza edisaun segunda

iha tinan rohan 2011. Biblioteka CAC nian la konsege estabelese tanba iha limitasaun ba

fatin no m6s rekursu.

7. Susesu ki'ik sirak no Best Pratice balun ne'eb6 ki'ik maib6 importante

Hodi temi dezafiu sira iha leten la dehan katak, buat hotu la'o ladrin di'ak. Iha buat balun

ne'eb6 la'o di'ak husi limitasaun sira ne'eb6 temi iha leten. Servisu balun la'o ho sidi hela,

maib6 to'o ikus iha rezultadu di'ak. Susesu ki'ik ne'ebe mensiona atu refere ba iha esforsu

hirak ne'eb6 halo ho limitasaun barabarak hodi halo servisu ne'e didi'ak ho kuidadu. Karik

ninia val6r no impaktu ki'ik, maib6 hakarak atu nafatin konsidera no tau relat6riu ne'e hodi

konta no f6 val6r ba servisu sira ne'ebd ofisi6l sira halo.

I ) Iha susesu ki'ik ida mak, husi sub-diresaun finansas no aprovizionamentu ho sira nia

kuidadu no pasidnsia hasoru dezafiu lubuk ida, sira konsege salva osan Estadu nian

hamutuk USD 4,000.00 husi konstrusaun Kobe House (KH).Ho tdkniku limitadu, CAC

husu tulun ba iha Obras Publiku atu tulun halo supervizaun ba konstrusaun KH ba CAC

nian. Tuir prosedimentu, CAC simu relat6riu husi tdkniku sira Obras Publiku nian,

depois mak halo pagamentu. Iha relat6riu ikus husi Obras Pfbliku ba pagamentu fin61,

tdkniku sira Obras Pribliku hatama montante item sira ne'ebd la tza halo konstrusaun

ne'ebe iha kompaflia BoQ, hanesan eletrisidade no bee. Seluk fali tdkniku sira la konta

multa ne'eb6 aplika ba kompafiia ne'ebd halo projetu tarde no la tuir kontratu. Iha

hanoin ne'eb6 la hanesan, entre tekniku sira Obras Publiku no ofisial sira CAC nian. Iha

deskontente husi kompaflia, iha diskusaun barak, no too ikus, CAC nafatin ho pozisaun

atu la selu osan sira ne'ebd la'6s kompaflia nia direitu, maski rekomendasaun ne'e

aprova husi Sekret6riu Estadu Obras Pribliku. Parese val6r ki'ikoan, maib6 ho esforsu,

kuidadu no responsabilidade, no f6 konsege salva osan ne'ebd refere, maiske nia val6r

ki'ik.

2) Susesu ki'ik ida seluk mak Finansas no lojistika konsege halo jestaun ho di'ak hodipoupa kombustivel ne'eb6 restu husi tinan 2010 hodi uza too fulan-Outubru tinan-2011,

ho regulamentu ne'ebd rigorozu no kontroladu. Bainhira iha instituisaun sira seluk too

fulan-Outubru sira-nia kombustivel ne'ebd aloka ba tinan ne'eb6 la'o daudaun komesa

hotu ona, maib6 CAC uza hela kombustivel ne'ebd mak restu hela husi tinan anterior,

24

3)

no kombustivel ne'eb6 mak aloka ba tinan fiskal 2011, sei tomak hela. Ho ida ne'e,

orsamentu CAC 2012, ne'eb6 koloka iha item ida ne'e, bele utiliza fali ba item sira seluk

ne'eb6 la kobre iha orsamentu tinan-2012 hanesan; eletrisidade, no sasan sirak ba

Investigasaun nian ka aumenta ba orsamentu reabilitasaun eskit6riu.

Iha prosesu aprovizionamentu karreta nian, depois liu husi prosesu ne'eb6 rigorozu,

CAC konsege hetan folin ne'eb6 competetive. Orsamentu ne'eb6 koloka atu sosa karreta

hamutuk USD 240,000.00, tanba nesesidade, depois aumenta kuantidade karreta no

depois halo tiha estudu kona-ba folin iha merkadu hamutuk USD 291,000. Maibd to'oikus, liu husi prosesu ida nakloke, konsege hetan nia folin ne'eb6 di'ak liu husi planu ba

USD 300.000, maibe ikus mai konsege hetan ho montante USD 251,000.00. Prosesu

ne'e, hetan fiar husi instituisaun seluk iha governu nian, ne'eb6 instituisaun balun halo

pedidu mai CAC hodi dokumentu sirak ne'e, hodi halo kontratu ho kompaffia hanesan

atu sosa karreta sirak hanesan, ne'eb6 bolu Pigg,,-back Contract.

Kapasidade funsion6riu sira aumenta gradualmente liuhusi servisu ne'eb6. Iha lian

Ingl6s dehan "learning by doingl', ida ne'e aplika duni iha servisu fatin CAC. Durante

tinan ne'e nia laran, funsion6riu sira, aprende barak liu husi esperi6nsia. Bainhira hala'o

servisu, sira sidi barak, tanba sira seidauk hatene didi'ak nafi)reza servisu hirak ne'eb6

sira halo, no balun seidauk hatene duni, tanba sira hasoru servisu ne'e ba dala uluk iha

sira nia moris. Maibd sira iha korajen atu aprende, nafatin buka atu hadia-an no buka

tan informasaun hodi aumenta sira nia koffesimentu. Agora Kapasidade seidauk di'ak

loos, maibd sir4 bele hatene dalan oituan ona no sira gradulamente pelumenus hatene

ona dalan-dalan sira ne'ebd tenke liu ba.

lha best pratice balun ne'ebd mak funsion6riu halo balun ho inisiativa rasik, hanesan

sira ho perdiem, ema sira ne'ebd ba hala'o servisu organizasaun iha distritu, kuandu sira

la kompleta loron ne'ebd planu, maibd atividade hotu uluk, entaun finansas rekolla filafali osan restu husi perdiem, ida ne'e aplika ba ema hotu inklui Komis6riu no Adjuntu

sira. Iha deskontente husi balun, maibd ida ne'e komesa la'o no harii kultura forte ba

rejeita korrupsaun.

Best Pratice seluk mak karreta hotu para bainhira tama iha loron boot Nat6l no Tinan

foun nian. Hahri husi Komis6riu too funsion6riu sira, veikulu sirak ne'ebd sira uza para

hotu iha eskrit6riu.

Best Pratice seluk iha funsion6riu lubuk ida servisu ho dedikasaun no responsabilidade

ba servisu sirak ne'ebd sira hetan. Balun hatene-an kuandu mai tarde sira servisu halo

kompletu sira nia dev6r ba oras servisu nian. Balun servisu ho dedikasaun too kalan

boot kuandu sira tenke halo servisu. Balun servisu liu oras, maiske la hetan over time

tanba razaun balun husi finansas Nasion6l nian ne'eb6 rasaun la forte.

4)

くυ

6)

7)

25

IV. Dezafiu sirak

Esperidnsia iha tinan rua nia laran hatudu katak sei iha dezafiu lubuk ida mak CACenfrenta. Desafiu sirak ne'eb6 mak CAC identifika relat6riu tinan-2010 balun sei relevan

nafatin. Desafiu sirak ne'e mak hanesan iha kraik mai:

a. Rekursu umanu

Hanesan instifuisaun foun, CAC sei enfrenta nafatin problema rekursu humanu. Problema

rekurusu umanu ne'e engloba aspetu sirak hanesan, kuflesimentu ba leis sei menus, lingua

Portug6s no Ingl6s sei menus, kuflesimentu tdkniku hanesan investigador sei menus, no sst.

Maibe, hanesan ida ne'e laos desafiu ne'eb6 mak la bele rezolve. CAC nafatin halao

formasaun iha rai laran no rai liur atu rezolve desafiu sirak iha problema rekursu umanu.

CAC orgullu ho programa formasaun ne'eb6 mak lao dadaun, no espera sei bele rezolveproblema ne'e iha tempu badak oin mai. Dezafiu ida ne'e laos deit hasoru husi investigador

sira, maibe ba funsioniriu sira en-jer6l.

b. Problema submisaun ka hato'o keixa

Ida ne'e sai hanesan desafiu ida ba investigador sira wainhira halo investigasaun ruma.

Dala barak keisosu hato'o keixa laos ba deit autoridade ida hanesan CAC, maibe hato'ok6pia ba entidade lubuk ida, inklui suspeitu ka arguidu sira. Ida ne'e sai hanesan desafiu,

tanba f6 dalan ba keisosu atu subar ka halo manobra ruma molok CAC halo investigasaun

hasoru sira. Atu rezolve problema ida ne'e, laiha dalan seluk CAC tenke ativu liutan atu

hato'o informasaun klaru ba pribliku kona-ba komrpsaun nomos dalan atu kombatekomrpsaun inklui oinsa hato'o keixa ba kazu komrpsaun.

c. Protesaun ba Sasin no whistle blowers.

Iha CAC nia esperi6nsia tinan rua ne'e, hatudu katak dala barak sasin sira ladun senti

siguru wainhira sira tenke hato'o sasin hasoru autoridade bo'ot sira. Ida ne'e persiza

vontade politiku husi politiku sira atu implementa lei kona-ba protesaun ba sasin sira

ne'ebd aprova tiha ona.

d. lnstalasaun ba espasu

Hanesan esplika ona iha parte Diresaun Jer6l no Administrasaun, to'o oras ne'e CACseidauk hetan espasu ida mak seguru mai CAC hodi halao nian kna'ar. Oras ne'e dadaun

investigador sira sei servisu nafatin iha Kobe-House ida. Ida ne'e klaru la seguru mai CAC.

e. Lakuna iha rejime leg6l

CAC m6s hare'e katak sei iha lakuna lubuk ida iha aspetu leg6l. Hanesan seidauk iha leianti komrpsaun; lei konflitu de interese; lei assest declaration no lei kona-ba freedom ofinformation act. Lei sirak ne'e sei fasilita liutan CAC nia servisu iha tempu oin mai.

26

V. Rekomendasaun sirak

Rekomendasaun sirak ne'e hato'o liu ba Parlamentu Nasioniil no Governu atu fasilita liutan

CAC nia servisu iha tempu oin mai, hanesan:

l) PN atu aprova lei kona-ba anti-korrupsaun, lei kona-ba assets declaration, lei

kona-ba freedom of information no lei kona-ba conlflict of interest.

2) Atu efetiva liutan komunikasaun entre CAC ho Parlementu Nasioniil liu-liuKomisaun C no Komisaun A nomos GOPAC.

3) Husu ba Governu atu indika loloos espasu ida mai CAC.

4) Atu efetiva liutan komunikasaun entre CAC no Governu iha aspetu prevensaun

komrpsaun iha set6r pribliku.

VI. Lian-Ikus

Mak ne'e de'it relat6riu anu6l ne'e ami hato'o ba Parlamentu Nasion6l. Fiar katak DistintuDeputadu sira sei f6 tempu balun hodi bele estuda didiak relat6riu ne'e, nune'e bele fo falisujestaun sirak ne'ebd mak relevante mai CAC. Ho haraik a'na, CAC hein ita bo'ot sira niakoment6riu m6s CAC disponivel atu hakat mai Uma Fukun ida ne'e, hodi diskuti ho ItaBo'ot sira.

CAC, loron 31 fulan-Marsu tinan-2012

27

Aneksu 1: Organograma CAC

Nota: m- Diret6r sira iha Diresaun Investigasaun, Prevensaun, EKP no SekretiiriuEzekutilu : Ekivaldnsia Diret6r Jer6l

;:l- Sub-Diret6r sira iha Sub-Diresaun sirak ne'e : Ekival6nsia Diret6r Nasion6l

28

Komis5riu

Komisdriu Adjuntu ba

Edukasaun, Kampafra no PeskizaKomisdriu /a Adjuntu

ba lnvestigasaunKomisdriu Adjuntu ba

Prevensaun

D iresaun Eduk., Kampafia no Peskiza

Sub-Diresaun Estudu no AndlizeAdministrasaun no Finansas

Aneksu 2: Log6tipu CAC

Ema nia matan nakloke hela iha kabuar nia laran

Konseitu: Tau matan didiak ba riku-soi Timor-Leste nian, uza loloos ho responsabilidadeba povu tomak nia moris diak.

Ida-idak no hotu-hotu hamutuk matan-moris, neon nain ho honestidade, sinseridade, brani hovontade no dedikasaun hakas-an prevene no kombate komrpsaun, promove boa governasaun atu

alkansa prosperidade povu tomak.

1. Matan ho fitun nia roman katak alerta ka matan-moris atu labele monu ba komrpsaun,labele monu ba manipulasaun komrpsaun, buka hatene karik iha pratika komrpsaun rumamosu iha ita nia let, iha sira ne'eb6 serbi Estadu no povu ka ita nia ulun sira. Buka hatene se

deit mak halo komrpsaun iha Timor-Leste ka halo komrpsaun ba Timor-Leste nia riku-soi.Investiga ka buka hatene didiak ema ne'eb6 deit mak halo komrpsaun hodi responzabilizasira nia hahalok nee. Hateke ba oin ho konviksaun atu prevene komrpsaun ba tempu narukhodi kria kondisaun ide6l ne'eb6 diak ba povu hotu-hotu.

2. Fitun mutin (iha matan laran) nee mak konsi6nsia mor6l, kondisaun ide6l govemasaun

diak, transpardnsia, responsabilidade no prosperidade. Kondisaun ide6l nee, laos buat ketakida aban-bainrua nian deit, maibe hahu husi ita nia-an iha nee no agora kedas mak beleprepara kondisaun ba alkansa moris diak iha aban-bain-rua. Fitun nee iha kedas matan laran

hatudu katak nia laos roman ida iha liur ne'eba, ne'eb6 haketak-an husi ita nia moris, ita niarealidade sosio-kultur6l, politika no ekon6mika. Moris diak nia abut ka nia fini iha ita ida-idak ne'eb6 hakarak fo-an ba kria kondisaun ide6l ne'eb6 diak.

3. Kabuar ho kor mean katak, integridade mor6l, hakarak no kbi'it tomak ho aten baraniprevene no kombate komrpsaun hodi utiliza didiak Timor-Leste nia riku-soi ba povu tomaknia moris diak.

29

Anexu 3: Sumr{riu Perfil Mapa Pesofl Comissio Anti-Corrupg6o' 2012

Komis6iuKomis6riuAd.juntu

Total

Grau CDFG A Tot五 l

Tot6l Permanente Atu6l 2712

Tot6l Tempor6riu Atu6l

 

 

 

 

 

 

Tot6l Asistente Servisu Jer6l

TotSl lnvestigador 10

Totil Pesoil CAC 2011 494163

Komis6riu

Komis6riu AdiuntuSekretiriu Ezekutivu

Diret6r/a

Funsion6riu Nivel 6

Funsion6riu Nivel 5 12

Funsion6riu Nivel 4Investigador Nivel 6

Investigador Nivel 5

Asistensia Servisu Jer6l

Totttl 49

30

6

Anexu 4: Detallu Mapa Pesoil kada Diresaun, CAC 2012

Tabela l: Funsion6riu Diresaun Administrasaun no Finansas

N°。 Naran Grau Pozisaun Observasaun

1 Alexandre Faustino Freitas A/7 Sekretririu Ezekutivu Permanente

つ4 Carlos Bento Mau-Bere B/6 Oflsill Finansas Permanente

Maria V. Pereira da Costa Belo C/5 Oflsiil Finansas Permanente

4Eusdbio Adriano G. GongalvesBarreto

C/5 Ofi siril Aprovisionamentu Permanente

5 S6rgio Gongalves D/4 Ofi siril Aprovisionamentu Permanente

6 Jo6o Correia do Rosario C/5 Ofisi6l Rekursu Umanu Permanente

7 Luis Ersio de Jesus X. Guterres C/5 Ofisidl Rekursu Umanu Permanente

8 Jaime Filomeno da Costa Ximenes C/5Oflsill Patrim6niu no

LogistikaPermanente

9 Maria Asvia Boavida Correia D/4 Ofisi6l Resepsaun Permanente

10 Ant6nio Maia Barros C/5 OflsialIT no PubHkasaun Permanente

Ver6nica Maria Alcina V. Lopes C/5 Oflsial IT nO Publikasaun Permanente

つ4 Est6vSo dos Santos Nahak C/5 Oflsial IT nO Publikasaun Permanente

13 Anina de Sousa Xavier D/4 Ofisi6l Administrasaun Permanente

14 N`lia R.F.S,Gusmお D/4 Oflsitt Finanasas Permanente

15 Roberto Carlos D/4Ofisi6l Patrim6niu noLogistika Permanente

Tabela 2: Funsion6riu Diresaun Edukasaun, Kampafia no Peskiza

N° . Naran Grau Pozisaun Observasaun

1 Jesuina Maria do Ros6rio Abel A/7Diretora EdukasaunKampafla no Peskiza

Permanente

つ4 Rosiirio de Ararijo B/6

Ofisirll Edukasaun noKampafla

Permanente

Leonilda R. Soares Lobato C/5Ofisi6l Edukasaun noKampaffa

Permanente

4 Almeiro Alvares Maria Barros C/5 OflsittI Peskiza Permanente

5 Agustinha Duarte C/5 Oflsi五 l Peskiza Permanente6 Cirilo H.R.Abi D/4 OflsiaI Peskiza Permanente7 Mateus Quint6o D/4 Oflsial Administrasaun EKP Permanente

31

Tabela 3: Funsion6riu Diresaun Prevensaun

N° . Naran Grau Pozisaun Observasaun

1 Jo6o Bosco Soares A/7 Diret6r Prevensaun Permanente

つ4 Abr6o Jos6 Freitas B/6

Ofisiril Estudu Adm. noFinansas

Permanente

3 LiziaCawalho Soares B/6Oflasial Estudu Juridiku no

PolftikaPermanente

4 Antonino Alves da Cruz C/5Ofisiril Estudu Adm. noFinansas

Permanente

5 Aniceto Caldeira Ximenes Filipe D/4Ofisi6l Estudu Adm. noFinansas

Permanente

Tabela 4: Peso6l Investigador

N° . Naran Grau Pozisaun Observasaun

1 Maria da G. de Vasconcelos A/7 Diretora Investigador Permanenteつ4 Ant6nio Ximenes Guterres B/6 Investigador Permanente

3. Agosto da Costa Castro B/6 Investigador Permanente

4. Jos6 Cardoso de Ararijo B/6 Investigador Permanente

5. Emilio Freitas Quintas B/6 Investigador Permanente

6. Jos6 de Arafjo Verdial B/6 Investigador Permanente

7. Ant6nio Soares C/5 Investigador Permanente

8. Euclides Vidal Madeira C/5 Investigador Permanente

9. Rosito Amaral C/5 Investigador Permanente

10. Zulmira da Costa C/5 Investigador Permanente

32

Anexu 5: Detallu Mapa Peso6l Kontratadu, CAC 2012

Tabela l: Peso6l Kontratadu

N° . Naran Grau Pozisaun Observasaun

1 Francisco J. Pereira Saldanha N/A Tekniku Administrat市u Kontratadu

2 Jos6 Francelino da Silva N/A Tekniku Administrat市u Kontratadu

3 Ijidio da Costa Ararijo N/A Tekniku Administrativu Kontratadu

4 Agapito R.C. Silva N/A Tekniku Administrat市u Kontratadu

Josd Ant6nio Pereira N/A Tclciku Administrat市u Kontratadu

6 Herman Ximenes N/A Tekniku Administrat市 u Kontratadu

7 Belina das Neves Conceig5o N/A Asistente Servisu Jeriil Kontratadu

8 Rosa Soares N/A Asistente Servisu Jer6l Kontratadu

9 Laureano Lobato N/A Asistente Servisu Jerill Kontratadu

33

Aneksu 6.Lista Viaien ba Rai‐liur iha tinan‥ 2011

Fulan-Marsu

Reprezentante Investigador nain rua Augusto da Costa Castro no Euclides VidalMadeira ba tuir Semin6rio ho Tema " whole of Govemment Approach " hahuu husi19-2513 12011 iha Darwin - Australia

Fulan-Maiu

C9l05l20ll : Comissiirio dezloka ba Bali atu partisipa iha International Conference on ForeignBribery durante loron rua hahu husi dia l0 de maio 2011 to'o dia I I de maio 201l.

25/05/2011 : Comiss6rio dezloka ba Vienna Austria atu partisipa iha Conference of the States

Parties to the United Nations Convention against Comrption, entitled "ReviewMechanism". 30 maio 2011 to'o 3 Junho 201l.

2810512011 : CAC haruka nia Investigador nain rua Ant6nio Ximenes Guterres ho Josd Cardoso de

Arafjo ba tuir Treinamento iha ILEA Bangkok-Thailand hahuu husi loron 30 de

maio 20l l to'o 03 de junho 201I sobre Public integrity Investigations Course.

Fulan-Jufru

0410612011 : Adjunto Comissrlrio EKP, Sr.Josd Neves dezloka ba Vienna - Austria atu partisipa

Training"Review Mechanism" durante loron rua hahu husi loron 6 to'o 7 de junho

20tt

Fulan-Jullu

0ll07l20ll : Comiss6rio Adjunto Prevensaun, Sr. Manuel Bucar ho Investigador ida Sr. Rositodezloka ba Shanghai-China atu partisipa encontro IAACA komesa dia 3 de Jullu to'odia 9 de Juillu de 201 l.

08107/2011 : Ekipa CAC lidera husi Komis6riu CAC Sr. Addrito de Jesus Soares hamutuk hoReprezentante Inspesaun Geral no PDHJ STUDY TOUR ba Nasaun BHUTAN husiloron I I Jullu 201 I to'o 14 Jullu 201I

l8 to'o l9 Jullu 2011 : Delegasaun CAC halo Study Tour ba KPK Indonesia

1510712011 : Investigador CAC, Sr. Agostu dezloka partisipa Forum APG Money Laundry ihaKerala India hahu husi 10 Jullu 201 I to'o 22 Jullu 201 I

34

Fulan-Agostu

0510812011 : Comiss6rio Adjunto EKP Jos6 Neves ho Diretora Investigasaun Sra.Maria

Vasconsellos tuir Study Tour FBI Los Angeles USA - Komesa husi loron 5-Agosto-

201I to'o l5-Agosto-201 I

Fulan-Setembru

7-9l9l20ll : Comissilrio Adjunto EKP partisipa 2nd review IRG session Convened iha Viena-

Austria

Fulan-Outubru

24-28IIO/2OII: COMISSARIO PARTISIPA ENCONTRO STATE PARTIES MEMBRO T'NCAC (hamutuk ho Reprezentante PGR no MNE ) iha Nasaun Marrakech- Marroco.

l7-2lll0l20ll : OFFICIAL Investigador CAC Sr. Jose Verdial BA TUIR KURSU EZECUTIVE

CERTIFICATE IHA Nasaun MALAYSI.A

Fulan-Novembru

DIA l0 - 30 NOVEBRO 20ll : Sekretrlriu Ezecutivo Sr. Alexandre, Diretora EKP Sra. Jesuina no

Investigador Ida Sr. Agostu tuir kursu Postgraduate Cenificate in corruption studies

iha hongkong University

Fulan-Dezembru

5-16ll2l20ll: ZULMIRA (lnvestigadora) Partisipa Treinamentu iha Malaysia kona-ba Executive

certificate course.

ξυ

り,

EDIFICIO DA CAC

Rua S6rgio Vieira de Melo,No.7,Farol,Dili,Timor― Leste

Tclcf(+670)3331329,(+670)3331382,E‐ nlail:cac_tl@yah00 Com