LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA

2016- 2020.

Lokalna i regionalna samouprava Red.br Područje Smjernice Rokovi provedbe

1.

Racionalizacija političkog aparata

u općinama, gradovima i

županijama

- smanjivanje broja političkih dužnosnika (osobe izabrane u izvršnu vlast)

na način da se u općinama, gradovima i županijama bira samo jedna

osoba u izvršnu vlast (načelnik, gradonačelnik, župan bez zamjenika).

Sada je tih političkih dužnosnika 1322, broj bi se smanjio na 576 dakle

smanjenje od 746 političkih dužnosnika, najvećim dijelom

profesionalnih.

- Izabrani dužnosnici kao svoje zamjenike koristili bi pročelnike upravnih

tijela koji bi se imenovali na 4 godine (osim u malim općinama koje ne bi

imale svoj upravni odjel), u skladu s mandatom načelnika,

gradonačelnika i župana (dužnosnik je mandatar za imenovanje

pročelnika). Takav model prevladava u njemačkim pokrajinama s

neposredno izabranim gradonačelnikom.

- ne bi se više birali posebni zamjenici koji su predstavnici nacionalnih

manjina u lokalnoj ili županijskoj samoupravi (sada ih je 75) već bi se

zaštita nacionalnih manjina uredila putem neprofesionalnih odbora ili

vijeća

Lipanj 2016

Provedba od sljedećih

lokalnih izbora 2017.

- smanjivanje broja profesionalnih plaćenih političkih dužnosnika – u

postojećih 576 jedinica lok. i županijske samouprave profesionalni

plaćeni dužnosnici bili bi obvezni samo u jedinicama s više od 10.000

stanovnika (manje od 100). U općinama do 3.000 stanovnika (oko 250

općina) zakonom bi bilo utvrđeno da su volonteri, a u JLS od 3.000 do

10.000 stanovnika predstavničko tijelo bi odlučivalo hoće li

profesionalno obnašati dužnost. Model prevladava u njemačkoj lokalnoj

samoupravi.

Lipanj 2016

Provedba od sljedećih

lokalnih izbora 2017

- smanjivanje broja članova predstavničkih tijela (vijećnika) sa sadašnjih

8.354 za najmanje 20% (razmjerno smanjivanje broja članova općinskih,

Lipanj 2016

Provedba od sljedećih

2

gradskih vijeća i županijskih skupština) lokalnih izbora 2017

- ograničenje visine plaća u lokalnoj i županijskoj samoupravi dužnosnika i

zaposlenika

Lipanj 2016

- smanjivanje broja ustanova i drugih pravnih osoba u kojima se biraju

upravna vijeća i drugi organi upravljanja s naknadama za članove

(izmjene Zakona o ustanovama i drugih posebnih zakona koji uređuju

pojedine javne ustanove)

Lipanj 2016

- zakonsko ograničenje visine naknada koje se mogu isplatiti članovima

upravnih vijeća, nadzornih odbora i drugih upravnih tijela u lokalnoj

samoupravi

Lipanj 2016

2. Racionalizacija upravnog aparata

u lokalnoj samoupravi

- Upravne, administrativne i financijske poslove za male općine obavljaju

službe središnjega grada, uz određenu naknadu. To je model koji se

često koristi u Njemačkoj, gdje male općine nemaju upravu, već sve

upravne poslove obavlja uprava središnjega grada, koja za te poslove

ima pravo na određenu naknadu od općine. Taj model zadržava male

općine, one imaju svoje predstavničko tijelo (i gradonačelnika koji nije u

radnom odnosu), ima svoj proračun, ali u administrativnom smislu te

općine „ne koštaju puno“.

- gradovi koji su u ranijem sustavu bili sjedišta velikih općina zakonom se

mogu predvidjeti kao sjedišta obavljanja upravnih i drugih poslova za

male općine koje im gravitiraju (i koje su nekada bili dijelom zajedničke

velike općine). Ono što povezuje gradove i općine koji su ranije bili

dijelom jedne velike općine (do 1992.) su često komunalne tvrtke koje i

danas obavljaju poslove za te jedinice lokalne samouprave i koje su u

njihovu zajedničkom vlasništvu.

- male općine bi zadržale pravnu osobnost, predstavničko tijelo, načelnika

volontera i proračun, a time i uvjete ostvarivanja određenih vitalnih

interesa lokalne zajednice.

rok godinu dana po

donošenju zakona,

odnosno do sljedećih

lokalnih izbora u svibnju

2017.(preuzimanje

zaposlenika i

dokumentacije)

3. Teritorijalna reforma lokalne i

županijske samouprave

- smanjenje broja općina, spajanje općina i gradova u zasebne lokalne

jedinice, pripajanje neodrživih općina održivim općinama Najkasnije do kraja 2019.

- pokretanje procesa smanjenja broja županija i regionalizacija Republike

Hrvatske Najkasnije do kraja 2019.

- politička odluka da se krene u reformu, donošenje Strategije

teritorijalne reforme lokalne i županijske samouprave, kao stručne

podloge u Hrvatskom saboru Lipanj 2016.

3

- Ustavom propisati kriterij za ostvarivanje prava na općinu koji će

automatski zahtijevati fuzioniranje manjih općina. Predlaže se sljedeća

ustavna odredba:

„Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva za jedno ili više

naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu

cjelinu, koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva, s

najmanje 5.000 stanovnika.

Izuzetno od odredbe iz prethodnog stavka, na otoku se može ustrojiti

općina s manjim brojem stanovnika.“

Ustavna promjena može se provesti kroz Hrvatski sabor, ali ukoliko za to

ne postoji kvalificirana većina od 101 glasa, treba se provesti putem

ustavnog referenduma.

Propisivanje uvjeta da općina ima najmanje 5.000 stanovnika (a javna

rasprava može rezultirati nekom drugom brojkom) u Ustavu (a ne

zakonu) je conditio sine qua non teritorijalne reforme lokalne

samouprave.

- Nakon propisivanja minimalnog broja stanovnika općine u ustavu slijedi

druga faza teritorijalne reforme u kojoj građani svih općina koje na

ispunjavaju ustavni uvjet da i nadalje zadrže status općine više ne

odlučuju na referendumu o tome žele li i nadalje svoju općinu, već

odlučuju kojoj jedinici lokalne samouprave će se pridružiti (imajući u

vidu mišljenja Sabora, te predstavničkih tijela svih zainteresiranih

jedinica lokalne samouprave i građana).

Prosinac 2016.

- donošenje načelne ustavne promjene o regionalizaciji (odluka Hrvatskog

sabora ili ustavni referendum (Jeste li za to da se umjesto županija

ustroje regije kao jedinice regionalne samouprave?)

Prosinac 2016.

- u slučaju potvrdne načelne odluke o regionalizaciji slijedi javna rasprava o

modelu regionalizacije:

a) model povijesnih regija Hrvatske ili

b) regije s određenim minimalnim brojem stanovnika (primjerice

500.000).

Siječanj – listopad 2017.

- javna parlamentarna rasprava, uz uključenje udruga lokalne

samouprave i drugih zainteresiranih subjekata (predstavnička tijela JLS i

županija) o spajanju općina i gradova u slučaju ustavne promjene Siječanj- listopad 2017.

4

- Pregovori Vlade, općina i gradova o spajanju postojećih općina i gradova

u nove jedinice lokalne samouprave Studeni 2017. – siječanj

2018.

- Pregovori Vlade i županija o spajanju postojećih županija (odnosno

općina i gradova unutar njih) u nove regije Studeni 2017. – siječanj

2018.

- Eventualni lokalni referendumi gdje ne postoji suglasnost oko spajanja u

nove jedinice Ožujak 2018.

- donošenje niza zakona potrebnih za provedbu reforme (zakon o

teritorijalnoj podjeli, zakoni o ovlastima općina, gradova i regija)

- Zakonom redefinirati položaj i ulogu mjesne samouprave: zajamčiti krug

poslova i financijska sredstva kojima bi raspolagali neovisno o volji tijela

općine. Time bi se očuvao subjektivitet i zasebnost onih općina ili

njihovih dijelova koje bi reformom prestale postojati te bi se smanjili

lokalni otpori reformama

Prosinac 2018.

- izbori za nova općinska, gradska i regionalna tijela Svibanj 2019.