REFLEKSI-ORALNI I FARINGEALNI REFLEKSI

Neuroznanost u stomatologijiKatedra za neuroznanost

Refleks

je sterotipan, nevoljan, stupnjevan motorički odgovor na specifičan podražaj

Klinička podjelaMiotatski ili vlastiti (duboki mišićni refleksi)-monosinaptičkiTuđi (površinski ili kožni refleksi)-polisinaptički

Od čega se sastoji refleksni luk?

osjetni receptoraferentno osjetno vlaknocentralni receptor+interneuroneferentno motoričko vlakno

Osjetni receptori mišića

MiMiššiiććno vreteno no vreteno (promjena duljine i brzina promjene)TetivnoTetivno vreteno vreteno ( promjena stupnja napetosti tj. snage mišićne kontrakcije)

Mišićno vretenoUčahuren vretenast osjetni receptorSmješten unutar mišića, usporedno s mišićnim vlaknimaOkružen vezivnom čahuromGrađen od 2 – 10 mišićnih vlakanaIntrafuzalna vlakna (unutar vretena)Ekstrafuzalna vlakna (okolna vlakna, sudjeluju u kontrakciji)Osjetljivo na male promjene što su relativno neovisne o duljini mišićaIma dvojnu inervaciju:

aferentna Ia vlakna - osjetljivost na male nepravilnosti pokreta;II – apsolutne promjene

eferentna (fuzimotorička inervacija) γ motoneuron

Intrafuzalna vlaknaNe doprinose mišićnoj kontrakcijiSredišnji dio nema kontraktilnih elemenata (OSJETLJIV NA ISTEZANJE!!)

Vlakna s lancem jezgara (5)Dinamička vlakna s vrećom jezgara (1)Statička vlakna s vrećom jezgara (1)

2 vrste aferentnih vlakana:

primarna osjetna Ia (anulospiralna)- inerviraju sve tri vrste intrafuzalnih vlakanasekundrana osjetna II (kitičasta)- ne inerviraju dinamička vlakna

Intrafuzalna vlakna (Ia i II) Aferentni dio refleksnog luka=

Što čini eferenti dio refleksnog luka?

Akson alfa motoneuronaAkson γ motoneurona (=fuzimotorički sustav)dinamički γ motoneuroni inerviraju samo dinamička vlaknastatički γ motoneuroni inerviraju statička vlakna i intrafuzalnavlakna INERVIRAJU POLARNA KONTRAKTILNA PODRUČJA INTARFUZALNIH VLAKANAREGULIRAJU OSJETLJIVOST RECEPTORA

Tetivni organ

Smješten je u tetivi

Tanji je od mišićnog vretena

Ima jednu vrstu primarnih aferentnih vlakana –primarno aferentno vlakno Ib

Spojeni su serijski tj. u niz sa ekstrafuzalnim vlaknima

Prenose informacije o promjeni stupnja napetosti

ISTEZANJE

Primarni podražaj?

KONTRAKCIJA

SREDIŠNJE VEZE

EFERENTNI NEURONRECEPTOR ORGAN

AFERENTNI NEURON

IZVRŠNI ORGAN

Svrha oro-faringealnih refleksa

GutanjeGovorDisanjeSisanjeŽvakanjePovraćKašljanjeHrkanje

anje

Sve te funkcije omogućuju:Veliki mišići čeljustiMišići lica, obraza, jezika, mekog nepca i ždrijela

Jednostavni oralni refleksiOrijentacijskiOrijentacijski: jezik-jezik refleksTaktilni podražaj površine jezika dovodi do pomicanja vrha jezika u smjeru primjenjenog podražaja (n. hypoglossus)Modulacijski refleksi jezikaModulacijski refleksi jezikanastaju uslijed stimulacije ogranaka n. trigeminusa- (“trigemino-hipoglosalni refleks)

A) lingvalno-hipoglosalni refleksB) masetero-hipoglosalni refleksC) alveolarno-hipoglosalni refleksD) glosofaringealno-hipoglosalni refleksE) temporo-hipoglosalni refleksF) čeljusno-hipoglosalni refleksG) okusno-hipoglosalni refleks

Jednostavni faringealni refleksi1) zaštitni refleksi ždrijela i dišnog sustavaA) gag refleksB) apneički refleksC) aspiracijski refleks2) respiracijski refleks3) kardiovaskularni refleks

Složeni refleksi

1) oralno disanje2) održavanje prohodnosti ždrijela3) transport i zaštita ždrijela

Oralno disanjeje disanje na otvorena usta tijekom mirovanjasužen orofaringealni prostor, sužena nosna šupljina imaju za posljedicu: poremećaj O2 (hipoksija) i CO2 (hiperkapnija)aferentni dio refleksnog luka čine kemoreceptorikardiovaskularnog sustava i moždanog debla

ŽvakanjeUključuje aktivnost žvačnih mišića, mišića usnica, obraza, jezika, nepca, temporomandibularnog zgloba, žlijezda slinovnica i zubi s potpornim tkivomProces žvakanja koordinira neuromišićni sustav

Funkcijske kretnje mandibule ovise o kondilnom kutu, incizalnomkutu, okluzijskoj ravnini, okluzijskim krivuljama i kutu nagiba kvržicaTijekom žvakanja sile se prenose sa zuba na zalogaj

GUTANJE JE REFLEKS, ŽVAKANJE JE SLOŽEN PROCES KOJI UKLJUČUJE NIZ KRETNJI MANDIBULE, OVISNIH O KONZISTENCIJI HRANE

Refleks gutanja

Sile koje doprinose žvakanju

GAVIAO, Maria Beatriz Duarte and BILT, Andries Van der.Salivary secretion and chewing: stimulatory effects from artificial and natural foods.

J. Appl. Oral Sci., Apr./June 2004, vol.12, no.2, p.159-163. ISSN 1678-7757.

Žvačne sile podražuju receptore u parodontnim ligamentimaImpulsi se prenose u glavnu osjetnu jezgru trigeminusa u ponsuIzravno ili posredno osjetna jezgra trigeminusa povezana je s motoričkom jezgrom trigeminusaOsjetni impulsi impulsi dolaze još i iz temporomandibularnogzgloba, mišićnih receptora, i slušnog aparata

Žvakanje je kombinacija cikličkih i naučenih refleksnih aktivnosti i dijelom je pod kontrolom voljeVećinu mišića za žvakanje inervira motorička grana V kranijalnogživca a proces žvakanja nadziru jezgre u moždanom deblu

10% osoba sa sačuvanim prirodnim zubima žvače istovremeno na obje strane12 % žvače na jednoj straniOstatak naizmjence na obje straneSila koja se stvara za vrijeme stiskanja zuba u području sjektuićaiznosi 25 kilograma, a u području kutnjaka 90 kilogramaMišići otvarači sadrže mali broj receptoraPri zatvaranju usta zbog dodira zuba dolazi do porasta aferentnihimpulsa što inhibira mišiće zatvarače i dopušta otvaranje ustaSvaki živčani završetak osjetljiv je na sile iz određenog smjera što osigurava kontrolu žvačnih sila i položaj zubnih nizova

Žvačne kretnje su voljne i pod nadzorom su središnjeg i perifernog živčanog sustavaPostoje dva sustava

1) Motoričko područje kore mozga 2) dio limbičkog sustava koji se zove amigdaloidno-hipotalamički sustav

Orofacijalni receptori, napose parodontni receptori registriraju okluzijske sile i kontroliraju mišiće zatvarače tijekom žvakanjaU osjetnoj regulaciji važnu ulogu imaju proprioceptivni mehanizmi žvačnih mišića a to su mišićna vretena i Golgijev tetivni organ u žvačnim mišićima i vratnoj muskulaturi

Klinički značaj

Klinički značajSindrom temporomandibularnog zglobaUzrok bolesti je nepoznatU literaturi se spominje i pod nazivom Costen-ovsindrom

I. zamislimo da smo na područje čeljusnog luka postavili element koji stvara smetnje, na primjer preobilnu navlaku ili parcijalnu protezu koja nije kongruentna(ne prianja optimalno)

II. Osjetni receptori mišića učinit će sve da se od centralnog nervnog sustava dobije impuls na TMZ kako bi se ta asimetričnost korigirala.

III. To znači da se čeljust više ne nalazi u pravilnom položaju, automatski se mijenja i položaj svih elemenata koji su s njom povezani.

TMZ- normalan položaj –zatvorena usta

TMZ- normalan položaj –zatvorena usta

TMZ- patološki položaj

POSLJEDICE:a. Mišići žvakači nemaju svi isti tonus, nekima je tonus jači, a

drugima slabiji, tako da su oni razlog za "disfunkciju" TMZ, za što nam elektromiografija daje neoborive dokaze. Takve razlike u tonusu mogu biti podloga za neke tegobe koje se pojavljuju na periferiji, kao glavobolje, bolovi na obrazu i sl.

b. Posturalni stav – sva mjerenja posturalnihelemenata bit će uključena (slika sa skoliometra AP-LL, podografska analiza, analiza pomoću kompjutorskih grafičkih prikaza preko stabilometrijskepodloge) i naći ćemo ih u toj situaciji poremećene. Pratit će ih obično simptomi posturalnog dizbalansa: cervikalna bol, mravinjanje po ekstremitetima, boli ramena, vrtoglavice, lumbalgije, bol koljena koje je opterećeno, grčevi listova, boli pete, brzo zamaranje pri stajanju itd.

c. Zbog pomaka čeljusti, zubna okluzija (zagriz) nije više ispravna, već patološka, izazivajući karijes, pomicanje zubi zbog pretjeranog opterećenja

d. Odnos između zglobnih tijela unutar zgloba može znatno varirati, tako da bolesnik prilikom otvaranja i zatvaranja usta osjeća štropot ili zglobni "klik".

gnatologijaje znanstvena disciplina koja proučava fiziologiju i patologiju temporomandibularnog zgloba“gnatologija" služi da bi se provjerilo da li je položaj čeljusti u tijeku žvakanja, gutanja, ali i u stanju mirovanja, ispravanodnosi između zubi, žvakaće muskulature i TMZ tako su uski da poremećaj na samo jednom elementu uvjetuje poremećaje na drugima

Sindrom temporomandibularnogzgloba

GlavoboljaBol u predjelu licaBol u vratuBol u uhuMučninaVrtoglavica“Napetost čeljusti”Smetnje žvakanja

Kakve su terapijske mogućnosti?

Korekcija zagrizatzv.suportivna terapija u smislu masaže vrata, korektivnih vježbi, konzumacije kašaste hrane a po potrebi i terapija lijekovima za suzbijanje boli i napetosti mišićaKirurške metode liječenja

Savjet za krajFunkcionalna analiza svih elemenata žvakaćeg sustava vrlo je važna u prisustvu ustanovljenih problema na zubalu, ali još više u situacijama gdje se radi o preventivi. Standardni stomatološki pregledi ne bi se smjeli ograničiti samo na utvrđivanje karijesa ili paradontalnih lezija, već moraju ocijeniti i stanje "zdravlja" svih komponenata u procesu žvakanja, naročito muskulature i zglobova. Bilo kakva, i jedva zamjetna promjena u položaju čeljusti mora se riješiti

mr. sc. Dunja Barak-Smešny, dr. med.