Seminarski rad:

Redovna naplata zadužnice

Predmet: PLATNI PROMET Predavać: mr.sc.Jasenka Bubić Prezentator: Jasna Vlašić

NAPLATA S RAČUNA

1) Računi s kojih se vrši naplata2) Dostava zadužnice banci3) Naplata na teret jamca4) Statusne promjene izdavatelja ili

vjerovnika5) Naplata obroka6) Evidentiranje u očevidniku7) Vraćanje zadužnice

1) Računi s kojih se vrši naplata• Zakonom o platnom prometu u zemlji (ZPPZ) zadužnica nigdje nije

spomenuta izravno, no spada pod instrumenat osiguranja plaćanja i predstavlja jednu od osnova plaćanja.

• ZPPZ određeno je da u slučaju da poslovni subjekt ima otvoreno više računa za redovno plačanje, dužan je odrediti na kojem će se izvršavati plaćanje i nazvati ga glavnim računom.

• ZPPZ određeno je da sve osnove za plaćanje moraju glasiti na glavni račun platitelja. Prema navedenom i zadužnica bi trebala glasiti na teret glavnog računa izdavatelja. U ovome je ZPPZ nesukladan odredbama čl.183 i čl. 183a Ovršnog zakona koji određuje da zadužnica može sadržavati samo izjavu dužnika o plijenidbi svih njegovih računa koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa.

1) Računi s kojih se vrši naplata

• Ipak, ukoliko dužnik dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu po dospijeću, vjerovnik koji posjeduje zadužnicu na kojoj je i kvalificiran kao vjerovnik i koja zadovoljava formalne uvjete, ovlašten je istu dostaviti na naplatu pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa.

• Zadužnica se na naplatu podnosi poslovnim bankama, tj. FINA-i koja obavlja platni promet za banke. Konkretnije, vjerovnik ili osoba na koju je zadužnica prenesena, dostavlja zadužnicu na naplatu banci koja vodi glavni račun banke.

• Banka će naplatu zadužnice izvršiti sa svih računa koje ona vodi, s glavnog računa ali i sa svih drugih kunskih i deviznih računa koji se vode u toj banci.

1) Računi s kojih se vrši naplata

• Naplatu s drugih računa banka će izvršiti sama, prenjevši sredstva s tih drugih računa na glavni račun s kojeg će izvršiti naplatu zadužnice u korist vjerovnika. Redoslijed prijenosa sredstava s drugih računa određuje dužnik, ali može i banka ukoliko ovaj to ne učini.

• U situaciji kad na svim računima kod banke koja vodi glavni račun nema dovoljno sredstava, banka će zadužnicu naplatiti do visine raspoloživih sredstava, blokirati sve dužnikove račune u toj banci i buduće priljeve prenijeti na glavni račun za podmirenja zadužnice. Također će, u najkraćem roku uputiti zahtjev ostalim bankama u kojima dužnik ima otvorene račune za blokadu istih i obavijestiti dužnika o blokadi njegovih računa.

• Prema ZPPZ i čl. 7 Odluke o izvršenju naloga, dužnik je jedini koji može dati nalog za prijenos sredstvava s drugih blokiranih računa na glavni račun. Ukoliko dužnik ne da taj nalog, prijenos sredstava se ne vrši i zadužnica se ne naplačuje na teret tih računa.

1) Računi s kojih se vrši naplata

• Zbog navedenog primjera možemo ponovno reći da i ovdje postoji problem nesukladnosti propisa u ZPPZ i s Ovršnim zakonom koji određuje da se plijene svi računi dužnika.

• Uz navedenu mogućnost naplate, ZPPZ kao iznimku, predviđa i drugu mogućnost naplate, a to je postupanje banke koja nije banka glavnog računa a na nju glasi plaćanje. Ta banka bi naplatu zadužnice izvršila iz svih kunskih i deviznih računa koje ona vodi do visine pokrića, zatim bi zadužnicu dostavila banci koja vodi glavni račun i koja bi vršila naplatu sa računa koje ona vodi. U slučaju nedostatnih sredstava izvršila bi i blokadu svih drugih računa kod svih drugih banaka. Ova situacija naplate bila bi izvršena s računa dviju banaka što bi za vjerovnika bilo povoljnije i sigurnije.

Bjanko zadužnicu ne možemo podnijeti na naplatu ukoliko nisu upisani svi potrebni podaci, stoga vjerovnik treba prije podnošenja u nju upisati konkretan iznos tražbine, dan od kada teku zatezne kamate te svoje podatke.

Ako zadužnica nije u potpunosti ili točno ispisana, banka će istu morati vratiti jer je nepodobna za naplatu.

2) Dostava zadužnice banci

• Zadužnica se treba dostaviti na naplatu onoj banci dužnika koja vodi glavni račun dužnika.

• Zadužnicu banci dostavlja vjerovnik koji je naveden u zadužnici ili osoba na koju je vjerovnik prenio zadužnicu.

• Ako je u zadužnici navedeno dospijeće, treba je dostaviti na naplatu prije dospijeća, a ukoliko dospijeće nije navedeno, tada je dospijeće datum kada je vjerovnik zadužnicu dostavio banci.

• Ovršnim zakonom određena je dostava zadužnice:1. Neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja

poslove platnog prometa,2. Preporučeno poštanskom pošiljkom s povratnicom, ili3. Preko javnog bilježnika

2) Dostava zadužnice banci• Da bi banka kojoj se dostavlja zadužnica na naplatu, mogla postupati što jednostavnije i

brže, zadužnicu bi trebalo dostaviti uz popratni dopis u formi zahtjeva za naplatu, u kojem bi bilo potrebno istaknuti bitna obilježja zadužnice kao što su:

ugovorna kamata, iznos tražbine, račun vjerovnika na koji treba izvršiti isplatu, precizirati način naplate, dospijeće ako nije navedeno u zadužnici, mogućnost i način plaćanja u obrocima.

• Uz zadužnicu nije potrebno dostaviti nalog za prijenosw sredstava (virman), jer se sredstva prenose izravno na temelju zadužnice.

• Banka kojoj je dostavljena zadužnica na naplatu ima određenu nadzornu funkciju, i u tom smislu ta banka:

prvenstveno provjerava je li zadužnica formalno ispravna, što znači ima li pravilno popunjene sve satojke koji su zakonom određeni

ali ne ispituje je li osoba koja je za dužnika potpisala bjanko zadužnicu bila u vrijeme njezina izdavanja ovlaštena potpisati istu iz razloga što je to obveza javnog bilježnika prilikom ovjere potpisa

2) Dostava zadužnice banci

Primjer zahtjeva banci za naplatu zadužnice kojim vjerovnik prema ovlaštenju iz zadužnice određuje troškove naplate zadužnice te traži naplatu zadužnice u manjem iznosu:

Uz zahtjev treba priložiti zadužnicu, izjavu jamca i izjavu o prijenosu ako je prenesena na drugu osobu. Nalog za naplatu izdaje banka koja i provodi naplatu.

3) Naplata na teret jamca

• Ako se na naplatu dostavlja zadužnica uz koju postoji izjava jamca, zahtjevom za naplatu treba odrediti od koga se zahtijeva naplata:

dužnika, jamca ili obojice istovremeno.

• Ako je riječ o dužniku, zadužnica se dostavlja banci dužnika, a ako se radi o jamcu dostavlja se banci jamca.

• Problem se javlja ukoliko vjerovnik želi naplatu ostvariti od obojice istovremeno, a oni imaju glavne račune u različitim bankama. Zadužnica se izdaje u jednom izvornom primjeru, pa je vjerovnik ne može dostaviti na dva mjesta istovremeno. Tada bi zadužnicu trebalo dostaviti banci izdavatelja jer je on ipak glavni dužnik, uz zahtjev za naplatu od obojice, i taj zahtjev dostaviti banci jamca radi obavijesti o naplati.

• Stvar je puno jednostavnija ako oba imaju račun u istoj banci, tada je samo dovoljno navesti da se traži naplata od oboje.

• Bez obzira o kojem slučaju je riječ, postupanjem banke treba osigurati da vjerovnik ostvari svoje pravo koje mu daje Ovršni zakon da se zadužnica naplati od oba dužnika i to dovisine tražbine koja je određena u zadužnici.

4) Statusne promjene izdavatelja ili vjerovnika

• Ako postoji slučaj da su se od vremena izdavanja zadužnice pa do trenutka podnošenja zadužnice na naplatu, dogodile neke statusne promjene ili na strani dužnika ili na strani vjerovnika, podaci na zadužnici neće odgovarati stvarnom stanju.

• Ukoliko je do promjena došlo kod vjerovnika, kod podnošenja zadužnice na naplatu vjerovnik je dužan banci priložiti dokaz o izvršenim statusnim promjenama.

• Ako je do statusnih promjena došlo kod dužnika, banka može dokaz o promjenama zatražiti od podnositelja zadužnice ili izvršiti provjeru u Jedinstvenom registru računa.

5) Naplata obroka

• Ukoliko je u zahtjevu za naplatu koji se prilaže uz zadužnicu istaknuta mogućnost naplate u obrocima, banka će naplatu zadužnice vršiti kako je to i određeno.

• Takva zadužnica se uvodi u poseban očevidnik osnova za naplatu. Redoslijed naplate budućih obroka određuje se prema vremenu primitka zadužnice.

6) Evidentiranje u očevidniku

• Postoji mogućnost da za naplatu zadužnice u cijelosti nema pokrića na glavnom računu ni dužnika ni jamca, i nakon prijenosa sredstava sa drugih računa. U tom slučaju banka zadužnicu uvodi u očevidnik, a naplatu će izvršiti redoslijedom prema vremenu primitka kako sredstva pristignu na račun.

• Banka je također dužna i obavijestiti vjerovnika o nemogućnosti naplate zadužnice.

7) Vraćanje zadužnice

• Vjerovnik može od banke zahtijevati da mu vrati zadužnicu sve dok ona nije u cijelosti naplaćena. U tom slućaju, banka će na zadužnici naznačiti u kojem je dijelu naplata izvršena (koliko se odnosi na glavnicu, kamate, troškove) i sa kojih računa.

• Zadužnica koja je vraćena vjerovniku, a nije naplaćena u cijelosti, može se ponovno podnijeti na naplatu.

• Kada je zadužnica naplaćena u cijelosti, banka je o tome dužna obavijestiti dužnika ili jamca, i vratiti je na njihov zahtjev onome sa čijeg računa je naplata izvršena.

• Ako je zadužnica naplačena i na teret izdavatelja i na teret jamca, pravo zahtijevanja povrata zadužnice pripada izdavatelju kao glavnome dužniku.

• U slučaju da banka ne postupi po zadužnici, ovrhovoditelj može protiv banke pokrenuti ovrhu radi nenaplaćivanja na njen teret onog što je propustila naplatiti temeljem zadužnice.

LITERATURA:

• “Mjenica i zadužnica” – TEB• Internet