Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
-
Upload
marija-bozena -
Category
Documents
-
view
249 -
download
1
Transcript of Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
1/115
1.
dio
“Stoga opominjem svakog trgovca a se pozabavi time a zna obro i ureno voiti svoje knjige, a
tko to ne zna, neka se ae poučiti ili neka rži sposobna i vješta mlaida knjigovođu. Inače de u
njegovim trgovačkim poslovima nastati pravi kaos i babilonska pomutnja, a o toga se čuvaj ako ti je
raga čast i tvoje ime.” Beneikt Kotruljevid (1423.), “O trgovini i savršenom trgovcu”
2. dio
POJAM RAČUNOVOSTVA I TEMELJNE RAČUNOVOSTVENE KATEGORIJE
U ovom poglavlju razmatra se:
pojam, struktura i osnovna obilježja računovostva
vrste računovostva sa stajališta korisnika
vrste i struktura temeljnih financijskih izvještaja
klasifikacija i vrste imovine
klasifikacija i vrste izvora imovine (obveze i kapital)
vrenovanje bilančnih pozicija
klasifikacija i vrste prihoda i rashoda
problematika priznavanja prihoda i rashoda
izvještaj o promjeni vlasničke glavnice
izvještaj o novčanom toku
vrste novčanih primitaka i novčanih izataka
povezanost temeljnih financijskih izvještaja
POJAM I OSNOVNA OBILJEŽJA RAČUNOVOSTVA
Računovostvo je uslužna funkcija upravljanja.
Računovostvo se može efinirati kao “vještina bilježenja, razvrstavanja, skradenog prikazivanja i
interpretiranja u novčanom obliku izraženih poslovnih ogađaja koji su bar jelomično financijske
naravi i interpretiranje iz toga proizašlih rezultata”.
Knjigovostvo je io računovostva
Računovostvo prestavlja “zaokruženi sistem eviencije i kretanja srestava i poslova u privrenim
organizacijama i s tim u vezi sastavljanju računovostvene informacije”.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
2/115
Traicionalna struktura računovostva
Računovostveno planiranje
novčano izražavanje promjena i stanja, koji de biti predmetom knjigovodstvene evidencije
Preračuni, pretkalkulacije planiranih nabava, cijene proizvonje, proajne cijene i sl.
“proizvod” su planski ili bužetirani financijski izvještaji
Knjigovodstvo
najvažniji eviencijski io računovostva
primjena metode dvojnog (dvostrukog) knjigovodstva
evientiraju se samo poslovni ogađaji koji zaovoljavaju kriterije:
a je poslovni ogađaj nastao
a se može vrijenosno izraziti
a mijenja postojede stanje temeljnih računovostvenih kategorija (imovine, obveza, kapitala,
prihoda, rashoda i financijskog rezultata)
“proizvod” su obračun procesa nabave, obračun proizvonje, obračun realizacije, it.
Računovostvena kontrola
brine o ispravnosti i pouzanosti računovostvenih poataka i informacija proizašlih iz procesaplaniranja i knjigovodstva
provjeravanjem i usklađivanjem stanja u sintetičkoj i analitičkoj evienciji
Računovostvena analiza
utvrđuje povezanost između računovostvenih preračuna i obračuna
utvrđuje ostupanja, objašnjava uzroke i posljeice takvih ostupanja, prelaže korektivne mjere
Računovostveno informiranje
objedinjava prethodne faze i ima zadatak da prezentira rezultate zainteresiranim
korisnicima(eksternim/internim, pisano/usmeno, sintetizirano/analitički, (a)tipični izvještaji)
Računovostvo je jezik poslovnog olučivanja
Tehnikom računovostva bave se knjigovođe, a logikom računovostva bave se menažeri i
ugrađuju je u svoj proces tumačenja i promišljanja poslovanja.
“Stoga opominjem svakog trgovca a se pozabavi time a zna obro i ureno voiti svoje knjige, a
tko to ne zna, neka se ae poučiti ili neka rži sposobna i vješta mlaida knjigovođu. Inače de u
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
3/115
njegovim trgovačkim poslovima nastati pravi kaos i babilonska pomutnja, a o toga se čuvaj ako ti je
raga čast i tvoje ime.” Beneikt Kotruljevid (1423.), “O trgovini i savršenom trgovcu”
VRSTE RAČUNOVOSTVA SA STAJALIŠTA KORISNIKA
Računovostveni proces usmjeren je na financijsko računovostvo čiji su finalni proizvoi financijska
izvješda.
Promatrano s aspekta korisnika i s aspekta obuhvata poslovanja, razlikuju se slijeede vrste
računovostva:
Financijsko računovostvo (financial accounting)
za potrebe eksternih korisnika – temeljni financijski izvještaji
priržavaju se računovostvenih stanara i zakonskih propisa pa je unificirano, sintetičko, prikazuje
povijesne podatke
Računovostvo troškova (cost accounting)
za interne korisnike; pradenje po mjestima i nosiocima troškova, obračun proizvonje it.
obuhvada io upravljačkog i io financijskog računovostva
Upravljačko računovostvo (managerial accounting)
za interne korisnike; s podatcima usmjerenim procesu planiranja i kontrole poslovanja
Temeljni financijski izvještaji
Pojam i vrste financijskih izvještaja
bilanca (izvještaj o financijskom položaju)
račun obiti i gubitka (izvještaj o obiti)
izvještaj o promjeni vlasničke glavnice
izvještaj o novčanim tokovima
bilješke uz financijske izvještaje
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
4/115
(1) BILANCA
(izvještaj o financijskom položaju)
Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji prikazuje financijski položaj pouzeda i služi kao pologa za
ocjenu sigurnosti poslovanja, za utvrđivanje slabosti i neostataka u poslovanju te za previđanje
buudeg poslovanja
Elementi financijskog položaja
Imovina (sredstva, aktiva)
Obveze
Kapital (glavnica)
Bilanca mora ati ogovore i na slijeeda pitanja:
Kakva je financijska snaga pouzeda?
Kakva je likvidnost?
Kakva je zauženost pouzeda?
Kakva je horizontalna financijska struktura (vlastiti vs. tuđi izvori financiranja)
Kakav je položaj pouzeda u onosu na prethono razoblje ili prema pouzedu slične jelatnosti?
Imovina pouzeda
Imovina pouzeda
OBVEZE I KAPITAL
Međuovisnost imovine, obveza i kapitala
Pravila sastavljanja bilance
- formalni izgle bilance (jean ili vostrani račun stupca)
- struktura aktive i pasive (kriterij opaajude/rastude likvinosti)
Shema bilance u RH
Osnovice za procjenu elemenata financijskih izvještaja
Vrste bilanci
početna bilanca
zaključna bilanca
pokusna bilanca
konsolidirana bilanca
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
5/115
zbrojna bilanca
diobena i fuzijska bilanca
sanacijska bilanca
likvidacijska bilanca
…
(2) RAČUN OBITI I GUBITKA
(izvještaj o obiti)
Uspješnost poslovanja obično se efinira kao sposobnost ostvarivanja oređenih ciljeva.
Ciljevi mogu biti različiti – uspješnost poslovanja zavisi o postavljenih kriterija i efiniranih ciljeva.
Najčešdi cilj koji se ističe jest profitabilnost poslovanja.
Je li to ostvareno i u kojoj mjeri, vidi se iz izvještaja koji se zove račun obiti i gubitka.
Za razliku o bilance, koja prikazuje financijski položaj u oređenom vremenskom trenutku, RGprikazuje aktivnosti pouzeda u oređenom razoblju.
Osnovni kategorijalni elementi RDG su prihodi, rashodi i njihova razlika dobit ili gubitak.
Obavljanjem poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini pouzeda. U poslovnom procesu
vrijenosti kojima pouzede raspolaže kolaju, mijenjaju svoje oblike i karakteristike →
Računovostvo prati ulaganja u poslovne procese kao i rezultate onosno učinke koji iz njih proizlaze.
Poslovni proces
Prema Međunaronim stanarima financijskog izvještavanja prihodi i rashodi promatraju se kroz
njihov utjecaj na povedanje ili smanjenje ekonomske koristi. Tako:
Prihodi prestavljaju “povedanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razoblja ili smanjenje
obveza, što ima kao posljeicu povedanje glavnice, ali ne ono u svezi s uplatom vlasnika”
Rashoi prestavljaju “smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razoblje u obliku odljeva ili
iscrpljenja srestava, što ima kao posljeicu smanjenje glavnice, ali ne one u svezi s raspojelom
glavnice”.
akle, prihoi nastaju kao posljeica povedanja imovine ili smanjenja obveza, ok su rashoiposljeica smanjenja imovine i povedanja obveza.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
6/115
Utvrđivanje i raspojela obiti
Vrste prihoda
Vrste rashoda
Uvjetovanost prihoda i rashoda promjenama imovine i obveza
Može se ilustrirati polaznim računovostvenim modelom, pri čemu naveene oznake imaju slijeede
značenje:
I = imovina
O = obveze
K = kapital, UK = uloženi kapital, ZK = zarađeni kapital
P = prihodi
R = rashodi
I = O + K
I = O + UK + ZK
I = O + UK + P – R odnosno
I + R = O + UK + P
Prihoi su mjera povedanja zarae, a rashoi mjera njezina smanjenja.
Povezanost bilance i RDG
Iz naveenih konstatacija mogude je zaključiti slijeede:
prihoi i rashoi pokazuju promjene na imovini i obvezama u oređenom obračunskom razoblju
te promjene vezane su uz povedanje (smanjenje) neto imovine, tj. kapitala
izraz povedanja (smanjenja) neto imovine je financijski rezultat (dobit ili gubitak)
financijski rezultat je spona između bilance i RG
realnost financijskog rezultata ovisi o realnosti procjene pozicija bilance
nerealnost financijskog rezultata automatski podrazumijeva i nerealnost bilance
Oblik iskazivanja RDG
Sastavljanje izvještaja koji govori o uspješnosti poslovanja ovisi o orebama postojede
računovostvene regulative.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
7/115
Oblik onosno shema RG, isto kao i bilance, može biti propisana zakonom, kao u RH ili preložena
od strne strukovne organizacije (M/NRS) – voedi računa o formalnom izgleu i strukturi prihoa i
rashoda.
Kao jenostrani (ili kao vostrani) račun
dobit od redovitog poslovanja
dobit od financiranja
dobit od izvanrednih aktivnosti
Opda shema RG se korigira zavisno o ciljeva i korisnika kojima je izvještaj namijenjen (Poslovni
prihoi se iskazuju prema jelatnosti pouzeda i metoi obračuna troškova)
RDG – metoa proanih učinaka
RDG – metoa ukupnih troškova (u RH)
Priznavanje prihoda i rashoda
Kriteriji procjene pozicija bilance vrijede i kao kriterij procjene prihoda i rashoda zbog njihove
povezanosti.
Što su imovinske pozicije procijenjene po nižoj vrijenosti to de rashoi biti vedi što uz iste prihoe
daje manji financijski rezultat i obrnuto.
Stoga realnost financijskog rezultata zavisi od realnosti procjene pozicija bilance.
Prihoi i rashoi su obračunske kategorije i razlikuju se o primitaka i izataka novca.
Naš obračunski sustav počiva na MSFI koji ističe primjenu slijeedih pretpostavki i načela:
pretpostavka nastanka ogađaja
načelo iskazivanja po bruto osnovi (bez prebijanja rashoa i prihoa)
načelo sučeljavanja prihoa i rashoa
načelo opreznosti (prihoi ka su izvjesni, rashoi ka su mogudi)
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
8/115
(3) IZVJEŠTAJ O PROMJENI VLASNIČKE GLAVNICE
čini sastavni io temeljnih financijskih izvještaja
poneka se prikazuje u skradenoj formi, a ostale informacije se aju u Bilješkama
Treba pokazati promjene koje su se ogoile na glavnici (kapitalu) između va obračunska razoblja,
a posebno (MRS 1):
dobit ili gubitak razdoblja
sve stavke prihoda ili rashoda, dobitka ili gubitka koje treba direktno priznati u kapital te njihov
ukupan iznos
učinak promjene računovostvenih politika i ispravke temeljnih pogrešaka
dodatna ulaganja vlasnika i visinu izglasanih dividendi
iznos zaržane obiti (gubitka) na početku i kraju razoblja, te promjene unutar razoblja
usklađenja (promjene) svake ruge pozicije kapitala
Ukupan kapital pouzeda raščlanjuje se na:
I. UPISANI KAPITAL
II.
PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE
III.
REVALORIZACIJSKA REZERVA
IV. REZERVE
1. Zakonske rezerve
2. Rezerve za vlastite dionice
3.
Statutarne rezerve
4. Ostale rezerve
V.
ZARŽANA OBIT ILI PRENESENI GUBITAK
VI. OBIT ILI GUBITAK TEKUDE GOINE
Najvažnija promjena u kapitalu, u pravilu, proizlazi iz zaržane obiti
Povezanost bilance, RG i izvještaja o promjenama glavnice
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
9/115
(4) IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA
pokazuje izvore pribavljanja i način upotrebe novca
u poslovnom procesu sve se vrti oko novca
vlasnika pouzeda i sve korisnike zanima oakle u pouzede novac stiže i u koje se svrhe troši
utvriti izvore i upotrebu novca te višak ili neostatak novčanih srestava
Poslovanje s dobitkom, a de facto pouzede je nelikvino!?
evientiraju se prema temeljnoj računovostvenoj pretpostavci nastanka ogađaja
Osnovni elementi izvještaja o novčanom toku
Novac je sastavni io imovine pouzeda.
Raščlanjivanjem potrebnih ijelova imovine i izvora imovine olazi se o osnovnih parametara o
kojima ovisi iznos novca kao i promjene novca.
Osnovna bilančna jenažba:
IMOVINA = IZVORI IMOVINE tj. AKTIVA = PASIVA
I = imovina O = obveze K = kapital
KI = kratkotrajna imovina DI = dugotrajna imovina
N = novac KI’ = kratkotrajna imovina bez novca
dobivamo
I = O + K
KI + DI = O + K
N + KI’ + I = O + K
Ako promjene na tim kategorijama označimo sa ∆, taa vrijei i slijeeda jenakost:
∆N + ∆ KI’ + ∆ I = ∆O + ∆K
Prema tome, promjene na novcu posljeica su promjena (povedanja (+) ili smanjenja (-))
na slijeedim kategorijama:
∆N = ∆O + ∆K - ∆KI’ - ∆DI
Povedanje (primici) novca nastaju na osnovi povedanja obveza i povedanja kapitala te smanjenja
ostale nenovčane imovine. Izaci se mogu opisati na suprotan način.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
10/115
a bi se ošlo o informacije koliko je pouzede sposobno stvarati novac iz reovitih aktivnosti i je li
to dovoljno za odvijanje normalnih djelatnosti, primici i izdaci novca razvrstavaju se u tri kategorije:
poslovne, investicijske i financijske.
Novac – u blagajni i na žiro računu
Novčani ekvivalenti – kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se vrlo brzo mogu
konvertirati u novac i koja nisu po značajnim utjecajem rizika promjene vrijenosti
Novčani tokovi – priljevi i oljevi novca i novčanih ekvivalenata
Poslovne aktivnosti – glavne aktivnosti koje stvaraju priho pouzeda i ruge
aktivnosti koje oređuju rezultat (obit) pouzeda, osim investicijskih i financijskih
aktivnosti
Investicijske aktivnosti – vezane uz stjecanje i otuđivanje ugotrajne imovine
Financijske aktivnosti – vezane uz financiranje poslovanja i uglavnom obuhvadaju
promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza
Oblik iskazivanja izvještaja o novčanim tokovima
Klasifikacijom se obivaju informacije na temelju kojih se može ocijeniti utjecaj tih aktivnosti na
financijski položaj pouzeda kao i za procjenu buudih novčanih tokova.
Izvještaj o novčanom toku može biti sastavljen na osnovi:
direktne metode (najčešde, ukupni iznosi)
indirektna metoda (neto obit se korigira za sve učinke nenovčanih transakcija: amortizacija,
promjena zaliha i poslovnih potraživanja i obveza te ruge stavke koje utječu na visinu obiti, a iza
sebe nemaju novčani tok npr. efekt promjena računovostvenih politika)
Shema novčanog toka
Temeljni financijski izvještaji
Onosi između financijskih izvještaja
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
Pore četiri osnovna izvještaja, koji se prezentiraju u sklopu goišnjeg izvještaja, postoji niz oatnih,
popratnih iskaza.
Bilješke uz financijske izvještaje oatno pojašnjavaju strukturu, vrijenost i obilježja nekih pozicija u
tim izvještajima.
npr. metode procjene bilančnih pozicija, eventualna ostupanja metoa s razlozima ostupanja i
kvantifikacijom učinaka tih ostupanja
pregle obveza s rokovima ospijeda užim o npr. 5 goina, prosječan broj zaposlenih, broj inominalna vrijednost izdanih dionica po vrstama i td.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
11/115
trebaju saržavati sve one informacije koje se izravno ne vie u izvješdima, a nužne su za
razumijevanje i ocjenu poslovanja
Pitanja i odgovori
3.
dio
RAČUNOVOSTVENI PROCES I POLITIKE
• U ovom poglavlju razmatra se:
• pojam i saržaj računovostvenog procesa
•
faze računovostvenog procesa
• pojam i vrste knjigovodstvenih isprava
• pojam i vrste knjigovodstvenih konta i njihova uloga
• sustav dvojnog knjigovodstva
• pravila evientiranja na različitim vrstama konta
• pojam, uloga i vrste poslovnih knjiga
•
uloga inventure u računovostvenom procesu
• vrste knjigovostvenih pogrešaka i metoe njihova ispravljanja
• zaključni list i način sastavljanja financijskih izvještaja
•
računovostvene politike kao sastavni io računovostvenog procesa
• poručja primjene računovostvenih politika
• računovostvena načela i stanari kao ishoište računovostvenih politika
•
problematika procjene i stvaranje tihih pričuva i skrivljenih gubitaka
• utjecaj računovostvenih politika na kvalitetu financijskih izvještaja
• Računovostveni proces
• Računovostveni proces
• Poslovne promjene
• Vrste isprava prema obuhvatnosti podataka
• Otvaranje konta
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
12/115
• Rai razumijevanja informacija koje su zapisane u financijskim izvještajima potrebno je u
osnovnoj mjeri razumjeti i putove i načine nastanka istih.
• Naziv konto potječe o lat. conto = račun
•
Na kontu ili računu bilježe se poslovne transakcije onosno promjene koje se ogađaju naosnovnim ekonomskim kategorijama (I, O, K, P, R)
•
Konto je nosilac podataka.
• Konto je instrument sistematizacije pojedinih oblika A, P, P i R, jer preuzima identitet
oređenog pojavnog oblika.
• Bez obzira na fizički izgle svaki konto sarži neki oređeni minimum poataka:
• Knjigovodstveni konto
•
Prikazani oblik je osnovni oblik koji se uglavnom susrede u financijskom onosno sintetičkom
knjigovodstvu.
• Analitička konta – za pradenje i etaljnije izvještavanje; analitička knjigovostva
• Za potrebe eukacije ili razjašnjenja nekih transakcija uglavnom se koristi tzv. T – konto.
• Svaki računovođa mora poznavati različite vrste konta jer iz obilježja pojeine vrste proizlaze
pravila knjiženja i način njihove kontrole.
• Uobičajeni kriteriji promatranja konta:
1. prema položaju sala:
a)
konta aktive
b) konta pasive
c) aktivno-pasivno konto
d)
pasivno-aktivno konto
2. prema elementima uspjeha:
a) konto prihoda
b) konto rashoda
3.
prema samostalnosti:
a)
samostalna konta
b) nesamostalna konta
4.
prema mogudnosti raščlanjivanja prometa i stanja:
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
13/115
a)
analitička konta
b) sintetička konta
5. prema položaju u bilanci
a)
bilančna konta
b) izvanbilančna konta
• Otvaranje konta
• Otvaranje konta
• Pravila evidencije na kontima – sustav dvojnog knjigovodstva
• Bilančna kretanja (bilančne promjene)
• Pravila knjiženja na kontima aktive i pasive
• Pravila knjiženja na kontima prihoa i rashoa
• Zaključak konta
• Kontni plan
• Poslovne knjige predstavljaju skup različitih eviencija o poslovanju pouzeda i u njima se
nalaze tisude zapisa o vrlo važnim poslovnim transakcijama.
•
Osnovne poslovne knjige su:
– dnevnik - kronološki
– glavna knjiga – sistematizirana evidencija po kontima (skup osnovnih konta)
• Kontni plan je sistematizirani popis naziva i šifri konta koji nam omoguduju lako i jenostavno
snalaženje u poslovnim knjigama.
• Svakom kontu se priružuje oređeni broj (šifra)
•
Vlastiti kontni plan – ali i interesi korisnika!
• Prilikom formiranja KP treba voiti računa o:
– formalnom okviru (dekadski, abecedni, kombinirani)
–
materijalnom saržaju (bilančni, funkcionalni, kombinirani)
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
14/115
Dekadski sustav:
– 10 razreda (0-9) KONTNI PLAN
• 10 skupina (dvije znamenke) RAZRED
–
10 osnovnih (sintetičkih) konta (tri znamenke) SKUPINA KONTA
» 10 analitičkih konta (četiri znamenke) SINTETIČKI KONTO
• 10 subanalitičkih konta ANALITIČKI
KONTO
• Bilančni
0 - dugotrajna imovina 5 - troškovi
2 - kratkotrajna imovina 6 - rashodi
3 - ugoročne obveze 7 - prihodi
4 - kratkoročne obveze 8 - rezultat poslovanja
5 - troškovi 9 - sloboan razre za interni obračun
• Poslovne knjige
• Osnovne poslovne knjige
•
Osnovne poslovne knjige
- konto glavne knjige
• Pomodne poslovne knjige
• organiziraju se radi dopune podataka u glavnoj knjizi
• Glavna knjiga tako postaje preglednija
– Svi potrebni etalji bilježe se u raznim analitičkim eviencijama/knjigovostvima, a
kolikode ih biti ovisi o mnoštvu čimbenika
– analitičko knjigovostvo ugotrajne imovine
– analitičko knjigovostvo sirovina i materijala (materijalno knjigovodstvo)
– analitičko knjigovostvo proizvonje (pogonsko knjigovodstvo)
– analitičko knjigovostvo gotovih proizvoa (robno knjigovodstvo)
–
analitičko knjigovostvo kupaca onosno obavljača (tzv. saldakonti)
– analitičko knjigovostvo plada
…
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
15/115
– analitičko knjigovostvo trgovačke robe (u trgovačkim pouzedima)
– analitičko knjigovostvo plasmana (u bankama)
– Analitičkim knjigovostvom se osiguravaju svi potrebni poaci, a se pri tome ne
naruši načela preglenosti i cjelovitosti glavne knjige
• OSIM ANALITIČKOG KNJIGOVOSTVA pomodne knjige su: knjiga blagajne, knjiga inventure,
knjiga ulaznih faktura, knjiga izlaznih faktura i sl.
• Povezanost analitičkih knjigovostava i glavne knjige
• FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO OUTPUT RAČUNOVOSTVENOG PROCESA
• Prezaključni raovi
– Izraa raznih (konačnih) obračuna
– Usklađivanje analitičkih eviencija s poacima u glavnoj knjizi
– Provođenje inventure
– Izraa zaključnog lista (brutobilance):
• stanje na početku razoblja
• promet u tijeku razdoblja
•
ukupan promet (s uključenim početnim stanjem)
• stanje konta na kraju razdoblja
– U bruto bilanci se nalazi rekapitulacija ukupnog poslovanja i ukoliko su sva knjiženja
ispravno proveena uguje de biti jenako potražuje po svim elementima prikaza
(kolonama bruto bilance)
• Horizontalno presijecanje bilance
• Vertikalno presijecanje bilance, tj. Odvajanje konta stanja od konta uspjeha
→ “ZAKLJUČNI LIST”
• Vrste inventura
• Bruto bilanca pouzeda “X”
• ZAKLJUČNI LIST pouzeda “X”
• ZAKLJUČNI LIST pouzeda “X”
• SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Primjer iz kn jige „Osnove računovostva – Računovostvo za neračunovođe“ grupe autora(Katarina Žager i r.), HZRIF, Zagreb, (2008.), str.123.-129.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
16/115
Pouzede “A” na početku razoblja ima slijeede stanje imovine, obveza i kapitala:
– oprema
– ispravak vrijednosti opreme
–
zalihe sirovina
– zalihe gotovih proizvoa “x”
– potraživanja o kupaca
– ugoročna ulaganja u vrije. papire
– novac
– obveze prema obavljačima
– obveze prema kratkoročnim kreitima
– obveze za poreze
– obveze za dividende
– upisani kapital
– zaržana obit
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
1. Napladeno je potraživanje o kupaca u iznosu o 95.000, o toga se 60.000 onosi za
prodane gotove proizvode, a 35.000 za prodanu opremu.
2.
Primljena je faktura za potrošenu energiju 10.000.
3. Primljeno je 60.000 na ime oobrenog ugoročnog kreita.
4. U proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 30.000
5. Pladena je obveza za porez 20.000
6.
Pladene su obveze prema obavljačima 15.000
7. Vraden je io kratkoročnog kreita u iznosu 30.000, o čega su kamate 3.000
8. Kupljene su ionice pouzeda “B” za 30.000
9. Obračunate su plade za protekli mjesec 40.000
10.
Obračunata je amortizacija opreme 6.000
11. Ispladene su iviene 40.000
12. Ispladen je io plade u iznosu 25.000
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
17/115
13.
Izvršen je prijenos troškova na proizvonju.
14.
U tijeku razdoblja ovršeno je 60 komaa proizvoa “X”, obračunom je utvrđeno a troškovi
u ovršenim proizvoima iznose 60.000
15.
Proano je 50 komaa proizvoa “X”, za što je ispostavljena faktura kupcu na 140.000
16. Evientirano je smanjenje zaliha za proanu količinu.
17. Kupci su platili 15.000 na ime svog dugovanja.
18. Utvrđen je financijski rezultat. Porezna osnovica jenaka je računovostveno utvrđenoj
dobiti. Porezna stopa je 20%.
Knjiženja
Sastavljanje financijskih izvještaja
Konta su podijeljena u tri skupine
Konta imovine
Konta obveza i kapitala
Konta troškova, rashoa i prihoa
Pojeinačna konta troškova neutralizirana su kontom prijenosa (rasporea) troškova i na
kraju goine se međusobno zatvore (=P)
Konta P&R su također obračunska konta. Na kraju razoblja se sučeljavaju, a razlika je dobit
ili gubitak (konto pasiva)
Prema se na kraju goine zaključuju i konta imovine i izvora, rai preglenosti to nije
napravljeno
• Pouzede “A” na početku razoblja ima slijeede stanje imovine, obveza i kapitala:
• Pouzede “A” na početku razoblja ima slijeede stanje imovine, obveza i kapitala:
• Pouzede “A” na početku razoblja ima slijeede stanje imovine, obveza i kapitala:
• Pouzede “A” na početku razoblja ima slijeede stanje imovine, obveza i kapitala:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
•
U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
18/115
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
•
U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• U tijeku obračunskog razoblja nastali su slijeedi poslovni ogađaji:
• Povezanost temeljnih financijskih izvještaja
• RAČUNOVOSTVENE POLITIKE KAO IO RAČUNOVOSTVENOG PROCESA
• Financijski izvještaji finalni su proizvo računovostvenog procesa u koji su ugrađene
oabrane računovostvenih politika.
• Koje de i kakve računovostvene politike biti primijenjene zavisi o viših ciljeva oređenih
poslovnom politikom pouzeda.
– Razmotriti pojam i osnovna obilježja računovostvenih politika, poručja njihove
primjene, ogovornost za njihovo onošenje i primjenu kao i način njihova
objavljivanja.
•
Računovostvene politike
– “računovostvo” - sastavni io ukupnog informacijskog sustava pouzeda
– “politika” – grč. polis = gra, ržava → način upravljanja graom, ržavom (smjer,
plan ili način izvršavanja oređenih ranji):
1. razboritost, oštroumnost ili svjesno upravljanje konfliktnim situacijama ili
ciljevima,
2. način ili smjer upravljanja nekom aktivnošdu,
3.
bilo koji sustav upravljanja
• accouning policies (u SAD-u 1950.-ih) – “specifična načela i metoe koje je menažment
izabrao u cilju realnog prikazivanja financijskog položaja, promjena financijskog položaja i
rezultata poslovanja i koja su u sklau s opdeprihvadenim računovostvenim načelima”
• Za ilustraciju same biti i značenja računovostvenih politika:
1.1.20x1. nabavljeno je 100 kg materijala po 15 kn
8.1.20x1. nabavljeno je 100 kg materijala po 20 kn
20.1.20x1. utrošeno je 100 kg istog materijala
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
19/115
Pitanje: po kojoj cijeni vrenovati taj utrošak?
Menažment mora voiti računa o tome kakvi su troškovi po jenoj metoi, kakvi po rugoj, kolika
de biti vrijenost zaliha, kakvo de biti stanje u bilanci, kakvi poaci u RG, što to znači kratkoročno, a
što ugoročno u iskazivanju fin.rezultata, it.
∑ : temeljno pitanje računovostvenih politika je pitanje procjene bilančnih pozicija onosno pitanje
materijalnog saržaja financijskih izvještaja.
• Međunaroni računovostveni stanari (MRS-ovi)/ Međunaroni stanari financijskog
izvještavanja:
“računovostvene politike su posebna načela, osnove, ogovori, pravila i praksa koje primjenjuje
subjekt pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.”
• MRS-ovi u RH (1993.)
• Sinonimi za RP: politika bilanciranja, bilančna politika, politika procjene
• Prema klasičnom stajalištu bilanciranje je postupak zaključivanja konta (računa) glavne knjige
i sastavljanje bilance
• Prema suvremenom stajalištu bilanciranje se ne usreotočuje samo na problematiku
iskazivanja ved i na problematiku vrenovanja (procjene) pozicija imovine, obveza kapitala,
prihoa, rashoa i utvrđivanja perioičnog rezultata poslovanja.
Temeljno i krucijalno pitanje računovostvenih/bilančnih politika je PROBLEMATIKA
PROCJENE POZICIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
• Onos računovostvene i poslovne politike
• Čimbenici kvalitete financijskih izvještaja
• U svjetskim razmjerima najpoznatiji i najpriznatiji je sustav računovostvenih načela
razvijenih u SAD-u: Generally Accepted Accounting Principles (GAAP)
• Sustav opdeprihvadenih računovostvenih načela sastoji se o:
– opdeprihvadenihkoncepata (pretpostavke)
(teorijske osnove za interpretaciju fin. izvještaja)
– opdeprihvadenih načela
(pomažu u procjeni, bilježenju i izvještavanju o posl. aktiv.)
– opdeprihvadenih postupaka
• OPDEPRIHVADENI RAČUNOVOSTVENI KONCEPATI:
–
koncept poslovnog subjekta
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
20/115
– koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske neograničenosti poslovanja
– koncept stabilne valute tj. stabilne novčane jeinice
– koncept oređenog vremena tj. obračunskog razoblja
•
OPDEPRIHVADENA RAČUNOVOSTVENA NAČELA
– načelo nabavne vrijenosti (troška nabave)
– načelo objektivnosti
– načelo realizacije tj. stjecanja prihoa
– načelo sučeljavanja prihoa i rashoa
– načelo materijalnosti ili značajnosti
– načelo potpunosti
– načelo osljenosti ili konzistentnosti
– načelo opreznosti ili razboritosti
• OPDEPRIHVADENI POSTUPCI
– Primjena različitih metoa obrae poataka rai obivanja računovostvenih
informacija i računovostvenog izvještavanja
•
Onos računovostvenih pretpostavki, načela i stanara
• Procjena pozicija financijskih izvještaja temeljno je pitanje računovostvenih politika i jedno
o najsofisticiranijih pitanja i problema u računovostvu.
• Na poručju procjene bilančnih pozicija posebno su važni:
– načelo nabavne vrijenosti (troška nabave)
– načelo opreznosti
–
načelo osljenosti
• Zloupotrebom načela opreznosti stvorit de se tihe pričuve ili skriveni gubici, čime se
objektivnost i realnost bilance dovodi u pitanje.
– tihe pričuve (latentne rezerve, skriveni obici) pojavit de se u bilanci ako se
• pocjenjuju pozicije aktive → precjenjivanje rashoa↓FR
(otpis potraživanja, ubrzana amortizacija, vrjenovanje zaliha po nižim P, i sl.)
• precjenjuju pozicije pasive → precjenjivanje rashoa↓FR
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
21/115
(rezerviranja troškova za rizike, npr. garancije, obračun troškova koji se ne mogu vremenski
razgraničiti (tzv. ogođeno pladanje troškova) i sl.
– skriveni gubici – precjenjivanjem pozicija aktive i/li podcjenjivanjem pozicija pasive
•
Prihoe treba priznati samo ka su sigurni, a rashoe treba priznati i ona kaa su mogudi
• Tiha pričuva nije ništa rugo nego skrivena obit
• Skriveni gubitak proizlazi iz neuvažavanja načela opreznosti
• Iako je obit, u biti, io kapitala, rai lakšeg pradenja utjecaja tihih pričuva ili skrivenih
gubitaka na visinu dobiti, dobit se u pasivi zasebno iskazuje
• Koliko de računovostvene politike utjecati na kvalitetu financijskih izvještaja zavisi o:
– ujela oređene pozicije u ukupnoj strukturi imovine, obveza, prihoa i rashoa
– osnovnih obilježja izabrane metoe
– promatranog (obuhvadenog) razoblja
• Najčešde se za razmatranje utjecaja RP na visinu poslovnog rezultata koriste RP na
poručjima ugotrajne imovine i (metoe/stope) obračuna amortizacije, zaliha, ugoročnih
rezerviranja ili npr. priznavanju prihoda.
•
RP se ne može “stvoriti” rezultat ved se on premješta iz jenog u rugo obračunsko razoblje.
•
Prihode treba priznati samo ka su sigurni, a rashoe treba priznati i ona kaa su mogudi
• Tiha pričuva nije ništa rugo nego skrivena obit
• Skriveni gubitak proizlazi iz neuvažavanja načela opreznosti
• Iako je obit, u biti, io kapitala, rai lakšeg pradenja utjecaja tihih pričuva ili skrivenih
gubitaka na visinu dobiti, dobit se u pasivi zasebno iskazuje
• Koliko de računovostvene politike utjecati na kvalitetu financijskih izvještaja zavisi o:
– ujela oređene pozicije u ukupnoj strukturi imovine, obveza, prihoa i rashoda
– osnovnih obilježja izabrane metoe
– promatranog (obuhvadenog) razoblja
• Najčešde se za razmatranje utjecaja RP na visinu poslovnog rezultata koriste RP na
poručjima ugotrajne imovine i (metoe/stope) obračuna amortizacije, zaliha, ugoročnih
rezerviranja ili npr. priznavanju prihoda.
• RP se ne može “stvoriti” rezultat ved se on premješta iz jenog u rugo obračunsko razoblje.
•
Pitanja?
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
22/115
4. dio
REVIZIJA I ANALIZA KAO PRETPOSTAVKA KVALITETE
FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA U ovom poglavlju razmatra se:
Ciljevi i korisnici financijskog izvještaja
Poimanje kvalitete financijskog izvještaja
Pojam i uloga revizije u financijskom izvještavanju
Proveba revizije financijskih izvještaja
Revizorovo izvješde o financijskim izvještajima
Komparativna izvješda i vertikalna analiza
Strukturni izvještaji i horizontalna analiza
Financijski pokazatelji (pokazatelji analize financijskih izvještaja)
Pojam i saržaj goišnjeg izvještaja
Ciljevi i korisnici financijskog izvještaja
Cilj je financijskih izvještaja a pruže informaciju o financijskom položaju, uspješnosti i
promjenama financijskog položaja pouzeda, što je korisno širokom krugu korisnika u
onošenju ekonomskih oluka. → bilanca, RG, CFS
Porazumijeva se a su FI objektivni i realni, a to se (NE)potvrđuje mišl jenjem revizora, tj.
nezavisnog ovlaštenog javnog računovođe
Računovostvo nije samo sebi svrha ved mora zaovoljiti interese različitih korisnika →
“poslovni jezik” – u čemu značajnu ulogu ima financijska analiza, jer omoguduje
razumijevanje FI eksternim i internim korisnicima (“čitanje”)
Kvaliteta računovostvenih informacija
Primarna – u procesu poslovnog olučivanja ako je relevantna (tj. ako ima vrijenost
previđanja, vrijenost povratne veze, pravovremena) i pouzana (okaziva,
nepristrana, istinita)
Sekundarna – komparabilnost (vremenska i prostorna) i konzistentnost (dosljednost)
Četiri su načelna kvalitativna obilježja: razumljivost, važnost, pouzanost i usporeivost
→ revizija i analiza FI bitno prionose zaovoljavanju ciljeva te utječu na kvalitetufinancijskog izvještavanja
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
23/115
Pojam i uloga revizije u financijskom izvještavanju
Revizija štiti interese vlasnika kapitala, pomaže u pribavljanju oatnog kapitala, osigurava
realne i objektivne informacije ua upravljanje
Revizija – lat. revidere – ponovno vidjeti
naknadni pogled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja
“Revizija je postupak provjere i ocjene FI i konsoliiranih FI obveznika revizije te poataka i
metoa koje se primjenjuju pri sastavljanju FI na temelju koji se aje stručno i neovisno
mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novčanih
tokova.”
eksterna (FI), interna (revizija poslovanja)
komercijalna, ržavna revizija
Revizijski standardi
Kodeks profesionalne etike revizora
Provedba revizije financijskih izvještaja
OBJEKT REVIZIJE – poslovanje pouzeda s naglaskom na FI koji proizlaze iz tog poslovanja
PREDMET REVIZIJE – stupanj usklađenosti poslovanja pouzeda te FI koji proizlaze iz tog
poslovanja sa unaprijed postavljenim kriterijima
kriterij za ocjenu realnosti i objektivnosti FI (MRevS)
postupak ocjene realnost i objektivnosti FI
Temeljne faze integrativnog procesa revizije financijskih izvještaja
Povezanost izjava menažmenta, revizijskih ciljeva i revizijskih okaza
Značaj radne dokumentacije revizora
Revizorovo izvješde o financijskim izvještajima
FI postaju FI u pravom smislu riječi tek ka to svojim potpisom u izvješdu potvri ovlašteni
revizor (tvrtka) →revizija “stvara povjerenje”
Povjerenje i sloboda raspolaganja informacijama bitne su pretpostavke tržišnog gospoarstva
pozitivno – FI su istinito i fer prikazuju financijski položaj i rezultat poslovanja pouzeda, tj.
usklađeni s MRS-ovima
modificirano
mišljenje s rezervom
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
24/115
suzržanost o mišljenja
negativno mišljenje
Izvješde o obavljenom uviu ili skradena revizija – na temelju upita i analitičkih postupaka
Nisu pouzana osnova za izražavanje mišljenja o realnosti i objektivnosti FI, ved
sarži samo izjavu negativnog uvjerenja (nisu uočene značajne pogreške, što ne znači
da one ne postoje)
pozitivno ili negativno
Komparativna izvješda i vertikalna analiza
Analiza koja omoguduje uvi u strukturu FI
temelji se na strukturnim fi
Bilanca (učešde u aktivi, onosno u pasivi = 100)
RDG (prihodi od prodaje = 100)
Pri uspoređivanju FI vaju pouzeda različitih veličina ka usporeba apsolutnih bojeva
nemaju smisla, u uvjetima visoke inflacije
olazi se o istih zaključaka kao i u horizontalnoj analizi, npr.
BILANCA: likvinost povedava, zauženost smanjuje
troškovi se sman juju
RG: preferira se zaržana obit a ne isplata iviene
Strukturni izvještaji i horizontalna analiza
omoguduje usporebu poataka tijekom nekog razoblja a bi se otkrile tenencije i
dinamika promjena pozicija FI
apsolutni iznosi
relativni podaci
Klasifikacija temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja
Temeljne skupine pokazatelja analize financijskih izvještaja
Pojam i saržaj goišnjeg izvještaja
obveza je pouzetnika (pouzeda, menažmenta) pripremiti goišnje poslovno izvješde –
računovođe imaju ključnu ulogu
Prikazati poslovne aktivnosti 01.01.-31.12.20yy.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
25/115
Po odobrenju MF zbog sezonskog karaktera mogu biti iznimke
Najznačajniji ijelovi/temeljnog FI su B, RG, IPVG, CFS, bilješke) → polaganje računa
korisnicima
Pored FI i revizorova izvješda, velika pouzeda užna su preočiti slijeedeinformacije/izvješda:
Svi značajni poslovni ogađaji u posl.go.
Vjerodostojni i vjerojatni pregled razvoja poslovanja
Aktivnosti na poručju istraživanja i razvoja
Informacije o stjecanju vlastitih dionica
Struktura goišnjeg izvješda
I.
IZVJEŠDE UPRAVNIH I RUKOVONIH STRUKTURA
1. Izvješde upravnog obora
2. Izvješde nazornog obora
3. Izvješde glavnog irektora
II.
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
1.
Bilanca
2. Račun obiti i gubitka
3. Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice
4. Izvještaj o novčanom toku
5.
Bilješke uz te izvještaje
III. REVIZOROVO IZVJEŠDE
IV.
PREGLE značajniH POSLOVNI OGAĐAJI U PRETHONOJ GOINI
V. PLANOVI POSLOVANJA I RAZVOJA POPOUZEDA U BUUDNOSTI
VI.
AKTIVNOSTI NA PORUČJU ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA
VII.
VLASNIČKA STRUKTURA - OTKUP VLASTITIH DIONICA
VIII. OSTALI IZVJEŠTAJI
PITANJA
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
26/115
5.
dio
INTERNO ORJENTIRANO RAČUNOVOSTVO
U ovom poglavlju razmatra se:
pojam i vrste troškova i rashoa
računovostveni proces evientiranja troškova po prironim vrstama, mjestima i nositeljima
sustav obračuna troškova i kalkulacija
raspore troškova za obračun rezultata
računovostvo proizvonje i gotovih proizvoa
stanarni troškovi i njihova uloga u kontroli troškova
vrste troškova prema stupnju iskorištenja kapaciteta
značenje marginalnih troškova
oprinos pokrida i analiza točke pokrida
proces bužetiranja i uloga plana (bužeta)
INTERNO ORJENTIRANO RAČUNOVOSTVO
1. Osnovni financijski izvještaji koji uovoljavaju uobičajenim potrebama vedine korisnika –
eksterni (temeljni) financijski izvještaji
2. Specifični financijski (računovostveni) izvještaji – interni izvještaji koji pružaju oatne
informacije za posebne potrebe oređenog, internog korisnika
Računovostvene informacije su iskoristive u svrhu planiranja, analize, nazora i kontrole poslovan ja
unutar pouzeda, a isto tako za razne analize i statistiku makroekonomskih i gospoarskih kretanja u
zemlji
U pouzedima se organiziraju kao ijelovi računovostva: financijsko, troškovno i
upravljačko/menažersko računovostvo
Pojam i vrste troškova i rashoda
“RASHOI su smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razoblje u obliku oljeva ili iscrpljenja
imovine ili stvaranja obveza, što za posljeicu ima smanjenje glavnice, osim onog u svezi s
raspojelom glavnice suionicima u glavnici.”
Obračunska kategorija financijskog računovostva
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
27/115
ospjeli troškovi u razoblju koje prema konceptu sučeljavanja povezujemo s prihoima tog
razdoblja
Rashodi razdoblja:
1.
troškovi proizvonje (tj. roba i usluga), koji su isporučeni kupcima tijekom razoblja
2. ostali izdaci koji doprinose poslovanju u razdoblju
3. gubici (tj. smanjenje imovine zbog požara, krađe i iz rugih neuobičajenih razloga te
povedanje obveza zbog izvanrenih ogađaja (npr. suski procesi)
Rashodi se sastoje od dvije osnovne komponente:
1. Redovni poslovni rashoi (amortizacija, plade ranicima, materijalni troškovi
2. Ostali rashodi/gubici – koji nisu nužno povezani s reovnom jelatnošdu pouzeda
IZDATAK se smatra financijskom kategorijom pod kojom se podrazumijeva najprije izdatak,
smanjenje, odljev novca iz pouzeda.
Svaki rashod ne mora istodobno postati izdatak i svaki izdatak ne mora biti istodobno priznat kao
rashod (amortizacija)
Trošak nastao prije izatka; izatak nastao prije troška, trošak i izatak nastaju istoobno, rasho
nastao – nema izdatka, izdatak nastao – nema rashoda
TROŠKOVI – novčani izraz utroška sirovina, materijala, postrojenja i opreme, alata i pogonskog
inventara, usluga rugih, plada i nanica koji nastaju u poslovanju.
Vrijenost učinaka (proizvoa, usluga) izražena je kroz iznos troškova koji su nastali u svezi sa
stvaranjem tih učinaka.
Proizvodnja se definira kao proces kojim se inputi (različiti čimbenici proizvonje, kao npr. materijal i
sirovine, rad, sredstva za rad) pretvaraju u output (proizvode) namijenjen prodaji
pojeinačni ili komani način proizvonje
serijska proizvodnja
masovna proizvonja→
Vrsta proizvonje utječe na metoologiju planiranja, evientiranja, obračuna i nazora troškova
proizvodnje pa se razlikuju dva tradicionalna sustava obračuna troškova:
Sustav obračuna troškova po ranim nalozima
Sustav obračuna po procesima
Suvremeni sustav obračuna troškova:
ABC metoda ( Activity based costing) – osnovica su troškovi aktivnosti
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
28/115
Obračun troškova po vrstama troška
Obračun troškova po MT i NT
Klasičnom sustavu obračuna troškova
Suvremenom sustavu obračuna troškova
Materijalni troškovi i troškovi usluga:
utrošene sirovine i materijal
potrošena energija
utrošena ambalaža
utrošeni materijal i rezervni ijelovi za oržavanje
otpis sitnog inventara, ambalaže i autoguma
ostali materijalni troškovi
U troškove usluga svrstavaju se:
prijevozne usluge
ptt, itk
usluge na izradi proizvoda
usluge oržavanja
usluge istraživanja tržišta
zakupnine i najamnine
usluge promižbe, oglašavanja i sajmova
usluge istraživanja i razvoja
druge usluge
Troškovi plada i naknaa plada
Plada – novčana protuvrijenost izvršenog raa
Iznos neto plade uvedan za poreze i oprinose iz plade čini bruto pladu.
Porezi i oprinosi IZ PLADE sastavni su io bruto plade i prestavljaju obvezu ranika
Bruto plade se oporezuju oprinosom NA PLADU koji prestavlja obvezu posloavca i za taj se iznos
uvedava trošak bruto plade
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
29/115
Ranik svoji raom ostvaruje pravo na pladu za izvršeni ra (osnovna plada + oatak na pladu +
stimulativni dio)
Radnik ima pravo na naknau plade za razoblje kaa ne rai (GO, blagani, B, …)
Plada se ispladuje u novcu (+ u naravi)
Plada se knjiži u glavnoj knjizi (zbirna lista) i analitičkom knjigovostvu plade (pojeinačno) →
mjesečni obračun plade
Amortizacija
Postupno trošenje ugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, pri čemu se utrošena vrijenost
pojavljuje kao sastavni io vrijenosti proizveenih proizvoa ili priženih usluga
Sustavni raspore troška tijekom vijeka upotrebe
Nadoknada – prodajom i naplatom proizvoda/usluga
Ona sredstva
za koja se očekuje a de se koristiti uže o jenog obračunskog razoblja
koja imaju ograničen korisni vijek trajanja i
koja trgovačko ruštvo rži za upotrebu u proizvonji ili proaji robe te pružanju usluga, za
iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe
U pravili zemljište, umjetnine, arhivska građa i sl.- imaju neograničen vijek trajanja pa im se neobračunava amortizacija
Osnovica: bruto knjigovodstvena vrijednost
Razdoblje amortizacije: vijek trajanja (god., kom)
Rezerviran ja za troškove i rizike
rasho stvarno nije nastao, ali je izvjestan u buudi razobljima – povedanje rashoa razoblja
Vremensko razgraničenje troškova
Vremenska nepouarnost između nastanka izatka i nastanka troška (rashoa), onosno o
vremenske nepoduarnosti između nastanka primitka i nastanka prihoa
Pladeni troškovi buudeg razoblja (investicijsko oržavanje, zakupnima i najam, oglašavanje, ogrijev
i energija, osiguranje imovine i osoba, pretplata, istraživanje tržišta i sl.)
Ogođeno pladanje troškova
Vrijenosna usklađivanja (umanjenja imovine) - inventure
Kalkuliranje je računski postupak izračuna cijene. Isprava o izračunanim cijenama je kalkulacija.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
30/115
Kalkulacije možemo promatrati razvrstane prema različitim kriterijima:
Glede vremenskog definiranja elemenata kalkulacije: planska ili prethona te obračunska ili stvarna
Glee svrhe i načina utvrđivanja njihove strukture: u proizvonji, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu,
transportu i td.
Prema načinu izračunavanja cijene proizvonje učinaka:
djelibene ili ivizijske kalkulacije (jenostavna, višefazna, na osnovu ekvivalentnih brojeva, k.
vezanih proizvoda)
dodatne ili adicijske kalkulacije
Vrijenost zaliha čine troškovi nabave, troškovi konverzije i rugi troškovi nastali u procesu
ovođenja zaliha na njihovu saašnju lokaciju i u saašnje stanje.
Izbor varijante obračuna troškova i vrenovanja zaliha oražava se na visinu troškova priznatih po
pojeinim obračunskim razobljima i time na visinu iskazanog rezultata poslovanja, kao i na
vrijednost zaliha proizvonje i gotovih proizvoa, tj. imovinsko stanje pouzeda.
Metoe obračuna jeiničnih troškova gotovih proizvoa:
FIFO
LIFO
ponerirana prosječna cijena
zalihe po stalnim (planskim) cijenama
specifična ientifikacija
NIFO
najnovija nabavna cijena
Stanarni troškovi su ustanovljene norme, stanarne vrijenosti koje vrijee za oređene uvjete, s
težnjom a se osegne taj stanar.
Planirani troškovi, ako nisu stanarizirani, prestavljaju očekivane troškove koji se ne smiju
prekoračiti, a bi se ostvario previđeni rezultat, otle se ko stanarnih troškova ne rai o
očekivanim troškovima, ved o normama koje pokazuju koliki troškovi trebaju biti.
Stanarni troškovi = stanarni utrošci x stanarne cijene
Temeljni ST – postavljeni za dulje vremensko razdoblje
Tekudi ST – poliježu promjenama postupka i cijene (za OVR)
Kroz mogude ostvarenje stanarnih veličina:
idealni ST
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
31/115
realni ST
normalni ST
Proces bužetiranja i uloga plana (bužeta)
Informacijska pologa za proces upravljanja jesu računovodstvene informacije prezentirane u formi:
preračuna, plana ili bužeta i obračuna.
U procesu upravljanja polazišna je aktivnost planiranje koje se sastoji o nekoliko razina:
1. Vizija buudnosti – utvrđivanje misije i ciljeva pouzeda
2. Strateški planovi
Proces onošenja poslovnih oluka o ciljevima i načinima njihova ostvarenja u užim razobljima
Vođenje pouzeda prema viziji buudnosti
1. Poslovni planovi
Planovi za krade vremensko razoblje (goišnji), koji su konzistentni sa strategijskim planovima i
predstavljaju instrumentalizaciju postavljenih viših ciljeva
1. Operativni planovi
Moraju biti izrađeni za pouzede kao cjelinu, ali i po centrima ogovornosti posebno
Operacionalizacija su postavljenih “viših” ciljeva putem fianncijskog izražavanja postavljenihciljeva
kroz pojeine operativne bužete (proračune)
U pouzedu se razlikuju tri tipa centara ogovornosti: troškovni, profitni i investicijski
BUŽETIRANJE je mehanizam koji preko pojele ovlasti i ogovornosti pojeincima omoguduje
ijeljenje “nagraa2 i “kazni”, ovisno o postignutim rezultatima, što se sve skupa može oraziti na
opstanak i razvoj pouzeda.
Proces onošenja (pripreme) bužeta
PITANJA
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
32/115
POSLOVNE FINANCIJE
SARŽAJ
Financije – temeljni pojmovi
Načini i izvori financiranja pouzeda
Financijski izvještaji kao temelj za izrau analiza u poslovnim financijama
Vremenska preferencija novca
Financijska analiza i planiranje
Prijelomne točke u financijama i poslovanju
Pojam poluga u financijama
Struktura kapitala
PE/VC fondovi – fonovi rizičnog kapitala
Bužetiranje kapitala – planiranje kapitalnih ulaganja
Rizici i statističke mjere oređivanja rizika
Trošak kapitala
Vrijednosni papiri i financijski instrumenti
Dionice
Obveznice
Tržišta – financijska tržišta
Financijske institucije, posrenici i suionici na tržištima kapitala, novca, roba, usluga
FINANCIJE – TEMELJNI POJMOVI
Tradicionalni i moderni koncept poslovnih financija
Financijski menažment i financijski menažer
Financijsko okruženje pouzeda - financijski sustav
Financije – temeljni pojmovi
Financije je mogude raspoijeliti prema objektima upravljanja i to na:
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
33/115
javne financije
poslovne financije
korporativne financije
osobne financije.
međunarone financije
sve naveene vrste financija su međusobno povezane
Pojam poslovne financije može se poistovjetiti s pojmom korporacijske financije, financijski
menažment, financije pouzeda
Multidisciplinarnost poslovnih financija - računovostvo, pravo, matematiku, bihevioralne
znanosti ...
kralježnica pouzeda, krvotok
Tradicionalni i moderni koncept poslovnih finacija
Postoje dvije faze razvoja poslovnih financija s povijesnog aspekta:
Tradicionalni pristup poslovnim financijama
nakon Prvog svjetskog rata - rast ioničarskih pouzeda na poručju SA
pribavljanja kapitala iz različitih izvora
naglasak se stavljao na ugoročne izvore financiranja u onosu na kratkoročne
poslovne financije su se smatrale ijelom financijskog računovostva
a otua proizlazi i jaka veza između financija i računovostva
Moderni pristup poslovnim financijama
pojam „moernog koncepta“ poslovnih financija javlja se tek 1950-ih
čemu je oprinio razvoj tržišta kapitala, ioničarstva, vrijenosnica, različitihizveenica, računalna revolucija, internet trgovanje
financijski menažeri obivaju više sloboe u olučivanju
naglasak na kratkoročne izvore financiranja i što brže povrate na uloženo
Financijski menažment i financijski menažer
Financijski menažment
se bavi stjecanjem/vradanjem, upravljanjem i raspojelom resursa pouzeda
Financijski menažer
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
34/115
je jena o funkcija u menažmentu pouzeda uz menažere proizvonje,
menažere proaje it.
usko surađuje s vlasnicima, vedinskim ioničarima tj. poslovostvom tvrtke ko
onošenja važnih oluka.
Neki o osnovnih poslova financijskog menažera su:
suranja s ostalim menažerima
raspoznati mogudnosti ulaganja
pronalaženje načina za prikupljanje srestava za investicije
dobar raspored portofolia
izrade raznih studija
Razlikuju se poslovi financijskog menažera u malom i velikom pouzedu
U malim pouzedima financijski menažer je uglavnom i vlasnik
3 tipa oluka u poručju financijskog menažmenta:
investiranju –bužetiranje kapitala
financiranju – raspored portfolia i pronalaženje najpovoljnijih načina financiranja,
upravljanju imovinom/oržavanju likvinosti.
Neke o funkcija financijskog ojela u pouzedu su:
Priprema financijskih izvješda
Vođenja eviencije u upotrebi gotovine, kapitalnim i poslovnim izdacima
Analiza investicijskih prijedloga
Kontrola kreditne sposobnosti
Saldakonti kupaca i obavljača
Razmatranje srenjoročnih i ugoročnih izvora financiranja
Kalkulacija plada i nanica
Kontrola troškova it.
3 varijable koje oređuju pojam poslovnih financija:
IZNOS – VRIJEME – RIZIK
Iznos se odnosi na financijske vrijednosti tj. količinu novca koja se zarai ili izgubi.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
35/115
Vrijeme se onosi na oređivanje buude i saašnje vrijenosti novca što je ključno u
financijama.
Rizik je stalno prisutan u financijskom sustavu zemlje, ali i pouzedu te postoje
različite statističke mjere proračuna rizika u cilju njegova minimiziranja.
Financijsko okruženje pouzea - financijski sustav
Financijsko okruženje pouzeda čine sljeedi temeljni elementi:
Objekti upravljanja poslovnim financijama
Porezni/pravni sustav zemlje
Financijsko tržište i institucije
Objekti upravljanja poslovnim financijama
Pouzede (gospoarski subjekt, korporacija) je objekt upravljanja financijama pouzeda
Vođenja poslovnih financija i onošenja poslovnih financijskih oluka regulirano je
mnogobrojnim zakonima i pravilnicima
Zakon o trgovačkim ruštvima efinira različite vrste ruštva osoba i ruštva kapitala:
trgovac pojedinac - inokosno ruštvo
javno trgovačko ruštvo
komanitno ruštvo
ioničko ruštvo
ruštvo s ograničenom ogovornošdu
gospodarsko interesno uruženje (Hrvatsko financijsko tržišno uruženje, Hrvatska
udruga banaka).
Porezni/pravni sustav zemlje
Porezni sustav zemlje jean je o faktora koji je vrlo važan u poslovnim financijama.
visina poreza utječe na prihoe kompanija
porezne stope uključuju se u izračune u financijama
▪ porezni zaklon, politika dividendi, cijena radne snage tj. porezi i doprinosi
koje je potrebno pladati ržavi it.
različiti porezni sustavi i porezne stope po zemljama
Porezni sustav Republike Hrvatske:
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
36/115
ržavni porezi
▪ PDV, porez na dobit,
Županijski porezi
▪
porez na plovila, porez na nasljeđe it.
Graski i opdinski porezi
▪ prirez, porez na kude na omor, porez na tvrtku
Zajenički porezi
▪ porez na dohodak
▪ Porezi o obitaka igara na sredu
Financijsko tržište i institucije
Financijsko tržište čine sve institucije i postupci koji povezuju kupce i proavatelje financijskih
instrumenata i novca
Osnovna pojela financijskih tržišta prema premetu trgovanja i roku je:
Tržište novca
▪ kratkoročni financijski instrumenti,
Tržište kapitala
▪ ugoročni financijski instrumenti.
O financijskim institucijama i tržištima de biti više riječi u nastavku.
NAČINI I IZVORI FINANCIRANJA POUZEDA
A. Razlike i specifičnosti financiranja malih u onosu na velika pouzeda
B. Načela financiranja pouzeda
C. Pravila financiranja
D. Financijski sustav
Izvor financiranja je način na koji pouzede olazi o financijskih srestava za različite
poslovne svrhe.
Izvore financiranja mogude je poijeliti
prema ročnosti
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
37/115
prema vlasništvu
Podjela prema ročnosti:
Trajni izvori
onose se na kontinuirani način financiranja koji nema neki previđeni rok trajanja
ugoročni izvori
odnose se na investicije u opremu, postrojenja zgrade i to su rokovi iznad 5 godina,
Srenjoročni izvori
investicije od 1 – 5 godina, isto mogu biti u opremu, postrojenja, kupnja
korporativnih obveznica itd.,
Kratkoročni izvori
financiranje o goinu ana, uglavnom kratkoročna ulaganja na koja se očekuju brzi
povrati do 1 godine, npr. ulaganje u financijske izvedenice.
Podjela prema vlasništvu:
1) Iz internih (vlastitih) izvora – vlastiti kapital
Interni izvori mogu se podijeliti na:
Uplata likvinih srestava u temeljni kapital pouzeda o strane vlasnika
Naplata glavnice ugoročnih plasmana
Sredstva amortizacije
Dugoročna rezerviranja
Akumulirana neto dobit
2) Iz eksternih (tuđih) izvora – užnički kapital
Kratkoročno financiranje
▪ u obliku kratkoročnih kreita i faktoringa.
ugoročno financiranje
▪ u obliku ugoročnih kreita, izavanja obveznica, izavanje ionica ,
komercijalnih zapisa, obveze za izdane mjenice, dane akreditive, leasinga
itd..
Ad 1)Iz internih (vlastitih) izvora – vlastiti kapital:
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
38/115
Uplata likvinih srestava u temeljni kapital pouzeda o strane vlasnika
Vlasnik ili vlasnici pouzeda upladuju na poslovni račun pouzeda oređeni novčani
iznos i na taj način povedavaju temeljni kapital pouzeda te vrše interno financiranje.
Naplata glavnice ugoročnih plasmana
ugoročni plasmani mogu biti ani robni ili financijski kreiti, kupljeni vrijenosni
papiri, ulaganja u ruga pouzeda i sl.
Koristi koje pouzede ima o ulaganja se smatraju prihoima
▪ kamata, dividenda, razlika nominalne i stvarne cijene
Sredstva amortizacije
Amortizacija prestavlja vremensko trošenje ugotrajne imovine pouzeda te se
smatra troškom pouzeda.
Amortizacija je trošak pa smanjuje osnovicu poreza na obit → time se akumulira
više novca u pouzedu.
ugoročna rezerviranja
Prestavljaju svote koje pouzede rezervira za neke nepreviđene troškove ili
buude investicije.
Akumulirana neto dobit
io neto obiti se ispladuje vlasnicima u obliku iviene/obiti, a io može ostati u
pouzedu kao izvor financiranja
U d.d.-u zaržana obit može biti i isplate ivieni u obliku oatnih ionica
Ad 2)
Iz eksternih (tuđih) izvora – užnički kapital
Faktoring
Faktoring je posao kratkoročnog financiranja preko faktora kao posebne organizacije.
Temelj faktoringa je ugovor o faktoringu i čini ga cesija buudih potraživanja
obavljača.
Faktor je osoba koja vrši otkup potraživanja, a to može biti ili specijalizirano
pouzede ili češde banka.
Cediranje se vrši na temelju računa iz kojih proizlaze otkupljena potraživanja, a vrlo
je važno a faktor unaprije utvri rizičnost naplate otkupljenog potraživanja tj. rizik.
Faktor za svo ju uslugu obračunava faktoring proviziju.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
39/115
▪ Visina provizije uvjetovana je ukupnim prometom, prosječnom svotom svih
računa, brojem i postojanošdu kupaca is.
▪ Za preuzimanje komercijalnog rizika plada se posebna naknaa.
Leasing
Eng.leasing ili najam
▪ oblik financiranja koji omoguduje korisniku a neku opremu ili nekretninu
obije na korištenje na oređeno vrijeme, umjesto a ju kupi
U Hrvatskoj se leasing uglavnom uzima radi najma osobnih automobila, kamiona i
drugih cestovnih prijevoznih sredstava
Razlikuju se dva osnovna tipa leasinga - financijski i operativni
▪
razlikuju se:
▪ po načinu stjecanja vlasništva na premetom leasinga
▪ uvjetima odobravanja
▪ poreznom tretmanu
Operativni leasing
predmet leasinga ostaje u vlasništvu avatelja leasinga (leasing tvrtke) tijekom
trajanja leasinga, ali se po njegovu isteku može proati tredim osobama.
Vrijenost premeta leasinga obračunava se u neto iznosu bez PV-a koji se plada u
jenakim mjesečnim obrocima tijekom otplate leasinga.
Troškovi operativnog leasinga priznaju se kao troškovi poslovanja i umanjuju
osnovicu poreza na dobit.
Prilikom ugovoranja obvezna je uplata jamčevine davatelju najma koja se iskazuje u
postotku početne vrijenosti premeta leasinga.
Po isteku leasing ugovora predmetna oprema ili nekretnina može se zamijenitidrugom - novom i modernijom.
Financijski leasing
predmet najma prelazi u potpuno vlasništvo korisnika s posljenjom otpladenom
ratom leasinga.
vodi se u poslovnim knjigama korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu njegove
bilance zauženosti kao obveza.
Vrijenost premeta leasinga obračunava se u bruto iznosu s PV-om koji se upravilu plada u jenakim obrocima tijekom trajanja leasinga.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
40/115
Kratkoročni kreiti
Kratkoročni kreiti se onose na razoblje krae o 1 goine
▪ to su uglavnom kreiti po tekudem računu
▪
kreiti po poslovnom tj. žiro računu
▪ odobravaju se na temelju boniteta klijenta
U kratkoročne kreite može se ubrojiti
▪ lombardni kredit.
▪ Oobrava se na temelju založene pokretne imovine (ragocjenosti,
vrijednosne papire, zalihe itd.)
▪
Sve ok su vrijenosni papiri u zalogu pouzede ih ne može proati.
▪ Prednosti - vlasnici olaze o novčanih srestava bez jamčevine
▪ Nedostaci - nepovoljan jer užniku smanjuje financijsku fleksibilnost.
▪ Krediti za obrtna sredstva
▪ Revolving krediti
Kratkoročni kreiti se uglavnom uzimaju za pomirivanje tekudih obveza, oržavanje
likvidnosti
ugoročni kreiti
odnose se na razdoblje dulje od 1 godine
uzimaju ih pouzeda za neke o sljeedih namjena:
za financiranje razvoja tvrtke, za ugoročna ulaganja, za realizaciju investicijskih
projekata, za kupnju osnovnih sredstava, za financiranje trajnih obrtnih sredstava,
kreditiranje proizvodnje za izvoz, za financiranje gradnje stambenih i poslovnih
objekata namijenjenih daljnjoj prodaji na tržištu
Mogude vrste ugoročnih kreita:
Hipotekarni krediti - Banka odobrava kredit na osnovu zaloga (hipoteke) na
nepokretnu imovinu (zemljište, kudu, stan ...), npr. kreit u omjeru 1:1,5 prema
vrijednosti nekretnine
▪ Hipoteka se upisuje u zemljišne knjige - ne može proati o otplate kreita
Investicijski krediti - za financiranje ulaganja u stalnu imovinu i trajna obrtna
sredstva. Odobravaju se na osnovu investicijskog projekta.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
41/115
▪ Za oobreni investicijski kreit o okončanja investicije, banka obično ne
napladuje kamatu ved se vrši obračun kamate (interkalarna kamata) koja se
dodaje iznosu kredita
▪ Po okončanju investicija kreit se stavlja u otplatu prema rokovima i
ugovorenom načinu
Građevinski kreiti
▪ osnovna namjena - izgranja različitih objekata - vedi iznosi uz priloženu
tehničku/građevinsku okumentaciju, financijske proračune- bužetiranja
kapitala itd.
A. Razlike i specifičnosti financiranja
malih u onosu na velika pouzeda
Osnovne razlike ko financiranja malih pouzeda u onosuna velika su:
mogudnosti pribavljanja financijskih srestava i rokovi zauživanja
▪ mala pouzeda de prilikom pribavljanja zajma o kreitne institucije biti
ograničena na manje iznose, jer nede imati ovoljno veliko osiguranje za
pribavljanje nekih vedih iznosa (npr. premali iznos temeljnog kapitala,
premala vrijenost imovine koje pouzede posjeuje).
zakonska ograničenja i ograničenja pravnog oblika pouzeda
▪
primjer izdavanja dionica/obveznica kod d.o.o.-a.
▪ Mala pouzeda (.o.o.) se uglavnom fokusiraju na zauživanje ko ostalih
poslovnih partnera i poslovne banke prilikom pribavljanja sredstava za daljnji
rad
▪ velika pouzeda (.., povezana ruštva) olaze o srestava i putem
izavanja financijskih instrumenata kao što su ionice, obveznice,
komercijalni zapisi itd.
▪ Ko velikih pouzeda veda je sigurnost u obliku imovine ili skupih
investicijskih elaborata (koje banke traže) te je mogude uložiti vede iznose.
▪ S ruge strane mala pouzeda se vrlo lako mogu prilagođavati trenovima na
tržištu, pratiti tehnološki razvoj i uklopiti ga u poslovanje, brže se onose
neke oluke koje u velikim sustavima teže prolaze
B. Načela financiranja pouzeda
Postoji mnogo načela financiranja pouzeda, međutim ovje se govori o 9 načela financiranja
koja bi pouzeda mogla slijediti da postignu optimalne rezultate poslovanja:
1.
Načelo sigurnosti - pouzede uglavnom ulaže u osnovnu jelatnost-i, a može ulagati i u tuđeposlove ukoliko rizik nije prevelik.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
42/115
2.
Načelo stabilnosti – sposobnost pouzeda a iz vlastitih izvora financira operativne potrebe,
te da iz vlastitih i pozajmljenih izvora financira investicije i ulaganja. Udio obveza i dugova
nikako ne bi trebao biti vedi u onosu na vlastiti kapital.
3. Načelo likvinosti
u širem smislu - sposobnost pomirivanja kratkoročnih obveza iz kratkoročne
imovine. Likvinost se mjeri koeficijentom likvinosti, a poželjno je a on bue između
1 i 2
u užem smislu - likvinost je sposobnost pretvaranja nenovčane imovine u novac.
Likvinu imovinu čine novac, kratkoročna potraživanja o kupaca, kratkoročni
vrijednosni papiri i zalihe.
4. Načelo solventnosti – sposobnost pladanja svih obveza u roku njihova ospijeda, a mjeri se
koeficijentom solventnosti koji treba biti 1 ili vedi o 1.
5. Načelo rentabilnosti – rentabilnost ili profitabilnost je sposobnost pouzeda a stvara profit.
Potrebno je ostvariti što vedi financijski rezultat sa što manjim ulaganjima.
6. Načelo prilagobe financiranja – nalaže pouzedu a osigura stalnu sposobnost prilagobe,
posebice sposobnost pribavljanja novca, snalaženje u financijski nepovoljnim situacijama.
7. Načelo rizika financiranja sastoji se od dvije vrste:
Rizik a vjerovnik nede naplatiti svoja potraživanja
Rizik od negativnog financijskog rezultata.
8. Načelo povoljne slike financiranja – dano je bilancom poduzeda koja je ostupna javnosti, a
pokazuje financijsku situaciju pouzeda čime se ocjenjuje bonitet i atraktivnost ulaganja u to
pouzede.
9. Načelo neovisnosti financiranja –osigurati neovisnost pouzeda u financiranju i vođenju
poslovne politike.
Neovisnost pouzeda se povedava ujelom vlastitog kapitala i smanjenjem tuđeg.
Uvijek se treba koristiti tuđim izvorima financiranja ako se na njima ostvaruje neka zaraa.
Osim načela financiranja postoje i pravila financiranja.
C. Pravila financiranja
1. Horizontalna pravila financiranja
Prestavljaju pravilan omjer aktive i pasive kako bi se oržala profitabilnost i
solventnost
ZLATNA BANKARSKA PRAVILA
kratkoročno → kratkoročno
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
43/115
ugoročno → ugoročno
ZLATNA BILANČNA PRAVILA
u užem smislu: ugoročna aktiva iz ugoročnih izvora
u širem smislu: ugoročna aktiva + stalna obrtna imovina iz ugoročnih izvora
2. Vertikalna pravila financiranja
Oređuju kakva bi trebala biti struktura pasive tj. izvora financiranja (porijeklo,
kvaliteta, raspoloživost, ...)
PRAVILO 50 : 50
tuđi vs. vlastiti kapital
Čime se osigurava:
Sigurnost povrata kapitala vjerovnicima
Prihvatljivi troškovi financiranja
Financijska prilagodljivost
jelomična financijska neovisnost
D. Financijski sustav
Financijski sustav neke zemlje čine:
n jezina valuta, platni sustav, financijska tržišta, financijske institucije te institucije
koje reguliraju i nadziru njihov rad.
U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju
poslovne banke, čiji ra regulira i nazire sreišnja banka – Hrvatska narodna banka
(HNB).
Poslovne banke najaktivnije su financijske institucije u platnom sustavu i na sva tri
financijska tržišta
▪ novčanom, eviznom i tržištu kapitala
2 temeljne zaade financijskog sustava:
Koncentracija i mobilizacija slobonih novčanih srestava
Alokacija novčanih srestava u gospoarski opravane projekte
Osnovne funkcije:
Osnovne funkcije:
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
44/115
Funkcija štenje
▪ onosi se na različite načine štenje pouzeda kao što su eponirana
sredstva u banci, ulaganje u obveznice, dionice radi preprodaje itd.,
Funkcija bogatstva
▪ onosi se na ostvarivanje zaraa na uloženo, razlici u cijeni
Funkcija likvidnosti
▪ stupanj likvidnosti financijskog sustava zemlje
Kreditne funkcije
▪ odnosi se bankarski sustav u zemlji
Funkcije pladanja
▪ odnosi se na platni promet u zemlji (FINA)
Funkcije zaštite o rizika
▪ moeli procjene rizika, važno ko banaka i burzi
Funkcije politike
▪ monetarna politika
Vrste financijskih sustava:
Bankocentrični sustav
▪ banke mobiliziraju štenju, alociraju kapital, nadgledaju investicijske odluke
pouzeda
▪ banke, osiguravajuda ruštva i fonovi imaju vrlo važnu ulogu u poslovnim
financijskim tokovima
▪ pripada Republika Hrvatska i uglavnom tranzicijske zemlje.
ominacija financijskih tržišta
▪ SAD, Velika Britanija, Njemačka
▪ tokovi kapitala i novca se u vedoj mjeri provoe na financijskim tržištima i
tržištima kapitala – npr. u SAD-u se najvede financijske transakcije provoe
na velikim burzama vrijednosnica (npr. NYSE)
Pojmovi vrijednosti u financijama
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
45/115
Navedene tri vrijenosti važno je utvriti prije aljnjeg proučavanja poslovnih financija, jer su
sastavni io vrijenosti financijskih i računovostvenih kategorija prilikom njihovog
vrednovanja.
Knjigovodstvena vrijednost – naziva se još i povijesna vrijenost, a to je vrijednost
neke računovostvene kategorije koja je uveena u poslovnim knjigama u trenutkunjezine nabave. Ona se razlikuje o tržišne i ekonomske vrijenosti.
Tržišna vrijenost – naziva se još i saašnja vrijenost, jer je to ona vrijenost neke
imovine koja se može postidi na temelju ponue i potražnje na tržištu. Realnija je o
knjigovodstvene vrijednosti.
Ekonomska vrijednost (EVA) – je ona vrijednost koja se temelji na sposobnosti
pojedinog imovinskog oblika da u buudnosti osigura čiste novčane tokove nakon
oporezivanja svom vlasniku.
▪
Ti se novčani tokovi mogu ostvarivati zaraama o poslovanja.
▪ U konceptu olazi o punog izražaja međuovisnost rizika i profitabilnosti, jer
se buudi čisti novčani tokovi svoe putem oportunitetnog troška ulaganja
novca na saašnju vrijenost.
▪ Zbog toga se vrijenost bilo kojeg obra može efinirati kao saašnja
vrijenost iznosa novčanih tokova koje ono generira u buudnosti, onosno
kao iznos novca koji je investitor voljan platiti za takvo obro u saašnjosti
kao zamjenu za očekivane buude novčane tokove. To je koncept
vrenovanja orijentiran na buudnost.
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO TEMELJ ZA IZRAU ANALIZA U POSLOVNIM
FINANCIJAMA
A. efiniranje osnovnih prihoovnih i troškovnih kategorija – korelacija računovostva i
financija
B.
Računi obiti i gubitka i oređivanje obiti
C. Izvještaj o novčanom toku
Financijski izvještaj je strukturirani prikaz financijskog položaja i financijske uspješnosti
pouzeda, a pruža informacije o imovini, obvezama, kapitalu, prihoima, rashodima,
novčanim tokovima.
Postoji snažna međuovisnost između ojela računovostva i financija, jer su financijski
izvještaji i veličine iz financijskih izvještaja, a koji se izrađuju u računovostvu, koriste ko
izračunavanja financijskih pokazatelja, buudih vrijenosti, onošenja poslovnih oluka. Iz
toga razloga važno je obro poznavati i analizirati financijske izvještaje.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
46/115
U Republici Hrvatskoj postoji niz propisa kojim su regulirani temeljni financijski izvještaji, a
neki važniji o njih su:
Zakon o računovostvu (NN 109/07)
Pravilnik o strukturi i saržaju goišnjih financijskih izvještaja (NN38/08) - izmjene(NN12/09)
Hrvatski stanari financijskog izvještavanja
Registar goišnjih financijskih izvještaja (NN 126/11)
Temeljni financijski izvještaji koji se po zakonu preaju na kraju poslovne goine -
pojeinačni i konsoliirani propisani izvještaji:
Standardna dokumentacija
▪
završna bilanca,
▪ račun obiti i gubitka,
▪ izvještaj o novčanom tijeku – mala pouzeda ga ne moraju preavati
▪ izvješta j o promjenama kapitala – mala pouzeda ga ne moraju preavati
Nestandardna dokumentacija - okumentacija čiji oblik nije unaprije propisan:
▪ bilješke uz financijske izvještaje,
▪ izvješde revizora,
▪ goišnje izvješde,
▪ oluka o utvrđivanju goišnjega financijskoga izvještaja,
▪ oluka o prijelogu raspojele obiti ili pokridu gubitka i izjava o
neaktivnosti.
A. efiniranje osnovnih prihoovnih i troškovnih
kategorija – korelacija računovostva i financija
Troškovi, rashoi, izaci, primici, prihoi najvažnije su kategorije ko planiranja i onošenja
financijskih odluka.
Trošak je ekonomsko-računovostveno najznačajnija kategorija koja i an anas vjerojatno
zauzima najvedi io fokusa, kako menažera, tako i ekonomskih teoretičara
Trošak u najširem smislu riječi prestavlja novčani izraz upotrjebljenih resursa koji se koriste
u svrhu postizanja oređenog cilja ili ostvarivanja učinka.
Svi troškovi u trenutku nastanka ne postaju rashoi.
Vrste troškova:
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
47/115
Prema ponašanju na promjenu aktivnosti – varijabilni, fiksni, mješoviti
Prema mogudnosti obuhvata po nositeljima – direktni i indirektni
Prema položaju u financijskim izvještajima – troškovi proizvoa i troškovi razoblja,
neospjeli i ospjeli troškovi, primarni i konverzijski troškovi
Prema vremenu nastanka – povijesni, saašnji, buudi
Utrošak
prestavlja fizička ulaganja materijalnih vrijenosti i obara u stvaranju učinaka npr.
proizvoda ili usluga.
Izdatak
prestavlja stvarni oljev novca iz pouzeda npr. sa poslovnog računa pouzeda
Primitak
stvarni priljev novca u pouzede tj. na poslovni račun pouzeda.
Rashod
računovostvena kategorija koja prestavlja smanjenje ekonomske koristi kroz
obračunsko razoblje u obliku oljeva ili smanjenja srestava ili stvaranja obveza što
za posljedicu ima smanjenje glavnice
Prihod
može se efinirati kao povedanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razoblja
u obliku priljeva ili povedanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljeicu
povedanje glavnice
▪
Redovni prihodi – iz redovnih poslovnih aktivnosti,
▪ Izvanredni prihodi – koji ne nastaju iz reovnih poslovnih aktivnosti ved
povremeno,
▪
Financijski prihodi – nastaju kao rezultat financijskih transakcija pouzeda.
B. Računi obiti i gubitka i
oređivanje obiti
U poslovnim financijama se izrađuju razne vrste analiza primitaka, izataka, troškova,
prihoda i rashoda.
Kao temelj za sučeljavanja prihoa, rashoa, troškova upotrebljava se kontribucijski račun
dobiti i gubitka koji prikazuje i oprinos pokrida fiksnih troškova tj. profitnu ili kontribucijsku
maržu.
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
48/115
oprinos pokrida fiksnih troškova prestavlja onaj iznos prihoa koji pouzeda moraju
ostvariti a bi se pokrili fiksni troškovi.
Kontribucijski račun obiti i gubitka – za potrebe izrade financijskih analiza u poslovnim
financijama
PRIHODI OD PRODAJE (PROMET)
- VARIJABILNI TROŠKOVI
= DOPRINOS POKRIDA FT
- FIKSNI TROŠKOVI
= POSLOVNI DOBITAK – EBIAT
- AMORTIZACIJA
= POSLOVNI DOBITAK – EBIT
- KAMATE
= POSLOVNI DOBITAK – BRUTO DOBIT - EBT
- POREZ NA DOBIT
= NETO DOBIT (PROFIT) ILI GUBITAK
FT = fiksni troškovi
EBIAT (ili EBAIT, ili EBITA) – zarada prije amortizacije, kamata i poreza
EBIT – zarada prije kamata i poreza
EBT – zarada prije poreza
Primjer izračuna profita pomodu jenažbe profita (bruto princip).
Osim izračunavanja profita tj. obiti iz računa obiti i gubitka, u financijskim analizama se
profit može izračunati i jenažbom profita po bruto principu:
profit = prihodi – rashodi
prihoi = količina x proajna cijena – (uk. varijabilni troškovi + uk. fiksni troškovi)
uk.varijabilni =jeinični varijabilni x količina
Pouzede je proalo 5 komaa automobila za 150.000 kn/auto. Trošak nabave bio je 50.000
kn/auto (carina nije uključena, a iznosila je ukupno 10.000 kn/auto). Prilikom dopreme
automobila u RH ošlo je o oštedenja retrovizora ko 1 auta krivnjom pouzeda (trošak
popravka bio je 1.000 kn). Fiksni troškovi pouzeda su 55.000 kn. Koliki je profit ovog
pouzeda?
-
8/18/2019 Raunovodstvo i Financije 2014 MATERIJAL
49/115
Rj. 394.000 kn
Jenažba profita po neto principu
C. Izvještaj o novčanom toku
= Prikaz svih priljeva i oljeva novca u pouzedu
Smatra se temeljnim financijskim izvještajem koji moraju obavezno na kraju poslovne goine
preati velika pouzeda. (Zakon o računovostvu RH)
Još neki o slučajeva u kojima se koristi novčanik tok su investicije, otplate kreita, pradenja
obavljača, pradenje kupaca, pradenje likvinosti it.
Osnovna karakteristika izvještaja o novčanom toku:
IZRAVNO PRATI LIKVIDNOST
Novčani tok prati stvarne primitke i izatke tj. novac koji je stvarno stigao na račun
pouzeda i novac koji je pouzede stvarno isplatilo nekom poslovnom subjektu sa
svog poslovnog računa.
Povijesni razvoj
Pretpostavlja se da su nastali u SAD, 1940-ih godina kao tvorevina američkih
financijskih analitičara.
U Europi se pak krajem 1950-ih novčani tok uvoi u financijske izvještaje.
pravila za formiranje i obračun se razlikuju o zemlje o zemlje.
Unifikacija novčanog toka se nastoji postidi Međunaronim računovostvenim
standardima.
može se izrađivati u okviru financijske službe
1. PRIMICI IZ REDOVNIH AKTIV