rad u grupi

Rad u grupi

Prednosti i nedostaci grupnog rada

PREDNOSTI

Grupa opstaje i nastavlja s izvršavanjem zadataka čak i kada neki članovi izostanu ili odu

Rezultati su kvalitetniji

Povećava se predanost ostvarenju cilja i ustrajnost u izvršenju zadatka

Dolazi do kreativnijih rješenja

Smanjuje se mogućnost pogreške zbog usporedbe različitih mišljenja

Smanjuje se izoliranje pojedinaca i zadovoljava ljudska potreba za pripadanjem

Smanjuje se odgovornost svakog pojedinačnog člana za rezultat

Povećava se mogućnost preuzimanja većeg rizika

Racionalnije i efikasnije korištenje resursa (i ljudskih i materijalnih)

Prednosti i nedostaci grupnog rada

NEDOSTACI

Nepotrebno konformiranje ili popuštanje većini

Apatija, dosada i povlačenje od aktivnog sudjelovanja u zadatku

Sukobi različitih osobnosti

Destruktivno ili takmičarsko ponašanje pojedinaca, izazivanje sukoba u grupi

Određeni pojedinac može postati žrtveno janje

Grupa može funkcionirati i na najmanjem zajedničkom nazivniku (svaki pojedinac ulaže minimum truda)

Neprikladno dominiranje pojedinih članova

Socijalni procesi koji se javljaju pri radu

u grupi

• Socijalna facilitacija: Kad prisutnost drugih na

nas djeluje poticajno

Socijalna facilitacija je sklonost ljudi da postižu

bolji uradak u jednostavnim, a lošiji u složenim

zadacima, kad su u prisustvu drugih i kada je

moguće procijeniti njihov pojedinačni uradak.

Socijalna facilitacija

Zajonc i suradnici (1969) proveli su istraživanje na

žoharima koje je pokazalo da su žohari brže rješavali

jednostavni labirint kad su u publici bili drugi žohari nego

kad su bili sami.

No, kad je labirint bio složen (kompliciran), žohari su ga

sporije rješavali u prisustvu drugih, nego kada su bili sami.

Na naš uradak u prisustvu drugih utječe to je li

zadatak jednostavan ili složen. Brojna istraživanja

pokazuju da se u prisustvu drugih jednostavni zadaci

rješavaju brže, ali složeni zadaci sporije.


Zajonc pretpostavlja da prisustvo drugih

povećava fiziološku pobuđenost koja olakšava

dominantne, dobro naučene odgovore, ali

otežava uradak na težim zadacima.

Zašto prisutnost drugih izaziva pobuđenost?

• Prisustvo drugih čini nas pripravnijima, poticajno je

• Zbog prisustva drugih brinemo o tome što drugi misle o nama, brinemo kako će nas procijeniti

• Prisustvo drugih nas ometa, dekoncentrira


• Pri obavljanju jednostavnog, dobro poznatog zadatka, mali stupanj zabrinutosti zbog prosuđivanja može poboljšati uradak.

• Međutim, ako je zadatak složen, nepoznat i ne osjećamo se “na svom terenu”, zabrinutost zbog prosuđivanja drugih može pogoršati uradak pojedinca (da je sam, mogao bi se

više koncentrirati i prije riješiti zadatak).


u grupi

U istraživanjima socijalne facilitacije proučavaju se

aktivnosti u kojima su ljudi okruženi drugima ali rade

individualno i njihov individualni trud lako se može

opažati.

U situacijama zajedničkog grupnog rada, dolazi do

toga da je individualni trud teže opažati i on se stapa

s ostatkom grupe.

U ovim se situacijama često javlja socijalno

zabušavanje.


u grupi

• Socijalno zabušavanje: Kad prisutnost

drugih na nas djeluje opuštajuće

Socijalno zabušavanje = sklonost da se ulaže

manje truda u obavljanje zadatka kad se radi u

grupi nego kad pojedinci rade sami

Podjela odgovornosti dovodi do opuštenosti članova

grupe i može ih navesti na “švercanje”.

Opuštenost koja se javlja slabi uradak na jednostavnim

zadacima, ali poboljšava uradak na složenima.

Socijalno zabušavanje

Latané i suradnici su pokazali da socijalno zabušavanje

nestaje ako je moguće procijeniti pojedinačni uradak

svake osobe.

Spolne i kulturalne razlike u socijalnom

zabušavanju: Tko najviše zabušava?

Karau i Williams (1993) su pokazali da su muškarci

skloniji zabušavanju od žena.

Slično tome, sklonost zabušavanju je snažnija u

zapadnjačkim nego u azijskim kulturama.

VJEŽBA

Odredite koji grupni proces se može

pojaviti u sljedećim primjerima!

Vježba

Koji proces će se vjerojatnije pojaviti – socijalna

facilitacija ili socijalno zabušavanje?

a) troje studenata zajedno pišu grupni seminar

b) jedan mora izlagati referat pred publikom

c) rekreativno vježbanje (fitnes) u grupi za

vježbanje u odnosu na isto vježbanje kod

kuće sam

Grupne odluke

• Većina nas pretpostavlja da su dvije glave (ili

više njih) pametnije od jedne. Međutim,

ponekad dvije glave nisu pametnije od jedne,

ili barem ne od dvije glave koje rade

samostalno.

Gubitak u procesu je svaki aspekt grupne

interakcije koji sprečava uspješno rješavanje

problema.

Grupne odluke

• Gubitak u procesu

Gubitak u procesu može se javiti jer članovi grupe

ne uspijevaju razmijeniti specifične podatke.

Ova se vrsta gubitka u procesu može spriječiti ako

ljudi nauče tko je zadužen za koje vrste podataka.

Grupne odluke

Drugi primjer gubitka u procesu je grupna

zaslijepljenost, koja se javlja jer je grupna kohezija

važnija od realističnog razmatranja činjenica.

Grupna zaslijepljenost (groupthink) = “pad u

efikasnosti grupe, provjeri stvarnog stanja i

moralnosti prosudbe do kojeg dolazi zbog

pritisaka unutar grupe” (Janis, 1983)

Grupna zaslijepljenost dovodi do loših grupnih

odluka.

Grupne odluke

Preduvjeti grupne zaslijepljenosti:

- visoko kohezivna grupa

- grupa je izolirana od utjecaja izvana

- jaki usmjeravajući vođa

Simptomi grupne zaslijepljenosti:

- iluzija neranjivosti

- autocenzura

- iluzija jednoglasnosti

Grupne odluke

• Da ste voditelj neke radne grupe,

što biste učinili da se izbjegne

grupna zaslijepljenost?

Grupne odluke

• Izbjegavanje grupne zaslijepljenosti:

- vođa treba biti nepristran

- potrebno je tražiti vanjska mišljenja

- potrebno je podijeliti grupu na podgrupe

- potrebno je potaknuti članove da iskažu otvoreno i/ili privatno razloge svoje zabrinutosti

Grupne odluke

• Grupna polarizacija: Pomak prema

krajnostima

Grupna polarizacija = sklonost grupa prema donošenju odluka koje su ekstremnije od početnih sklonosti članova.

Grupna polarizacija dovodi do rizičnijih odluka u grupi, nego kada se odluka donosi samostalno.

Obilježja dobre grupe

• Usmjerena je kvaliteti (ništa nije tako dobro da se ne bi moglo poboljšati)

• Razumije kreativnost i inovacije

• Ima punu slobodu, samostalnost i autoritet

• Dozvoljava slobodni protok informacija

• Sinergija (međusobno nadopunjavanje članova)

• «Cilj ne opravdava sredstvo» (moralna strana, etičnost)

• Odluke donosi konsenzusom, a ne nametanjem volje većine ili nadglasavanjem

• Dijeli «dobro i zlo», «uspone i padove», «slavu i kaznu»

• Vođa se ponaša kao primjer članovima

Faze stvaranja grupe

Forming (Formiranje)

Pojedinci često imaju različite ideje o cilju. Postoji relativno malo povjerenja, obično se jako pazi na ono što se govori.

Storming (Previranje)

Mogući su konflikti oko cilja, vodstva i radnih procedura. Obično se ima osjećaj da grupa nikada neće postati pravi tim i uspjeti.

Norming (Stvaranje grupnih normi)

Razvija se zajednička vizija i postavljaju se zajednički ciljevi. Članovi grupe uče kako najbolje raditi zajedno.

Performing (Rad na zadatku)

Postoji jasna, zajednička vizija, visok stupanj povjerenja i otvorena komunikacija. Grupa je efikasna unutar postavljenih parametara.

Transforming (Transformiranje grupe u tim)

Grupa može redefinirati svoje zajedničke ciljeve i može brzo reagirati na promjenu. Vodstvo je zajedničko, povjerenje je vrlo visoko, a komunikacija potpuno otvorena.

Razvoj grupe

Sve ovo se ne događa preko noći!

Svaka grupa prolazi kroz ove razvojne faze, no grupe se razlikuju po tome koliko koja faza traje.

Da bi se razvila dobra grupa, potrebno je i vrijeme i uloženi trud članova grupe.

S razvojem grupe raste i njena učinkovitost – smanjuju se nedostaci, a povećavaju prednosti rada u grupi.

Razvoj grupe

Forming

Norming

Performing

Transforming

Storming

Vrijeme,

uloženi napor

Uspješnost

Ponašanja u grupi

Komunikacija u grupi može se promatrati s različitih aspekata, a jedan od njih je kroz ponašanja svakog od članova.

Ponašanja članova grupe mogu se podijeliti u 3 kategorije:

1. Usmjerena na zadatak grupe

2. Usmjerena na povezivanje članova i održavanje grupe

3. Usmjerena na sebe

Ponašanja usmjerena na

zadatak

= ona koja pomažu da se grupa usredotoči na

ostvarivanje svojih ciljeva

• neki članovi grupe tipično pokazuju pojedino od

ovih ponašanja

• efikasni članovi grupe pokazuju mnoga od ovih

ponašanja, što grupu čini produktivnijom

Ponašanja usmjerena na

povezivanje članova

= ona koja pomažu održavanju dobrih

interpersonalnih odnosa među članovima i

potiču grupnu koheziju

• kako bi grupa bila efikasna, a članovi zadovoljni

i produktivni, treba njegovati i odnose među

njima

• ako se ne vodi briga o ovome, članovi grupe

postaju nezadovoljni, često dolazi do sukoba i

prijeti opasnost od raspada grupe

Ponašanja usmjerena na sebe

Ponašanja usmjerena na zadatak i ponašanja

usmjerena na odnose među članovima su

konstruktivni oblici ponašanja u grupi koji

pomažu da grupa bude uspješnija.

Ponašanja usmjerena na sebe su destruktivna za

grupu.

• smanjuju produktivnost grupe i zadovoljstvo

članova, zato što im je svrha zadovoljenje

individualnih potreba, a ne potreba grupe

VJEŽBA

Razvrstajte sljedeća ponašanja u

prethodno navedene vrste ponašanja

u grupi!

Ponašanja u grupi

Izbjegavanje rada

Davanje smjernica

Poticanje na rad

Poticanje članova grupe na sudjelovanje

Poticanje komunikacije među članovima

Blokiranje rada

Promatranje grupnih procesa

Traženje informacija i mišljenja od drugih

Održavanje sklada

Traženje pažnje

Smanjivanje napetosti

Davanje informacija i izražavanje

svojeg mišljenja

Dominantno ponašanje

Davanje podrške i hvaljenje

Sažimanje grupne diskusije

Provjera razumijevanja

Agresivno ponašanje

Kako se treba ponašati u grupi?

Drugi pristup komunikaciji u grupi je kroz

preporuke kako efikasno sudjelovati u

grupnoj komunikaciji.

Ove preporuke su razrada i primjena načela

uspješne interpersonalne komunikacije u

grupnoj situaciji.


Budite usmjereni na dobrobit grupe!

• upotrijebite svoje talente, znanja i način

gledanja na stvari kako bi grupa došla do boljih

rješenja nego bilo koji član pojedinačno

• to ne znači da članovi grupe trebaju zanemariti

svoju individualnost i osobne vrijednosti ili

uvjerenja

• preporuča se upravo upotreba svih specifičnosti

članova u korist grupe


Sukobe usmjerite na problem, a ne osobu!

• kada se s nečim ne slažete, budite jasni u tome

da se ne slažete s prijedlogom ili idejom, a ne s

osobom koja ih iznosi

• također, kad se netko ne slaže s nečim što ste

vi rekli, nemojte to shvatiti kao napad na sebe

• shvatite to kao priliku da se problem razmotri i

sa drugog stajališta


Budite kritički, ali otvoreni!

• najuspješnija i najkreativnija rješenja proizlaze iz kombinacije različitih ideja, stoga budite fleksibilni u grupnoj situaciji

• uključite se u grupnu diskusiju s informacijama i idejama, a ne s već unaprijed čvrsto formuliranim rješenjima

• ponudite prijedloge za rješenja, ne inzistirajte na njima

• budite spremni promijeniti svoj prijedlog pod utjecajem rasprave u grupi


Osigurajte razumijevanje!

• budite sigurni da su drugi dobro razumjeli vaše

ideje (ako imate nešto za reći, recite to jasno i

pitajte jeste li to jasno objasnili)

• provjerite jeste li i vi druge dobro razumjeli,

naročito prije nego što im se namjeravate

suprotstaviti

• prije nego iskažete svoje neslaganje,

parafrazirajte što je druga osoba rekla, kako

biste joj omogućili da vas ispravi


Čuvajte se grupne zaslijepljenosti!

• pretjerano inzistiranje na slaganju među

članovima može dovesti do izbjegavanja

realistične i logičke analize problema ili

alternativnih rješenja


Najvažnije riječi u grupnom radu:

«MOŽDA JA IPAK NISAM U PRAVU.»

rad u grupi

Documents

Transcript of rad u grupi