RAČUNOVODSTVO SREDNJOŠKOLSKE USTANOVE - …oliver.efri.hr/zavrsni/60.B.pdf · SVEUČILIŠTE U...
Transcript of RAČUNOVODSTVO SREDNJOŠKOLSKE USTANOVE - …oliver.efri.hr/zavrsni/60.B.pdf · SVEUČILIŠTE U...
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
RAČUNOVODSTVO SREDNJOŠKOLSKE USTANOVE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija
Mentor: prof.dr.sc. Davor Vašiček
Student: Maja Genc
Studijski smjer: Financije i bankarstvo
JMBAG: 0081111428
Rijeka, svibanj 2013.
2
SADRŽAJ
1.UVOD ..................................................................................................................................... 4
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................................ 5
1.2. Radna i pomoćne hipoteze ............................................................................................... 5
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................... 5
1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 6
1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 6
2. JAVNI SEKTOR .................................................................................................................. 8
2.1. Sektor opće države ........................................................................................................... 8
2.2.Raspodjela javnih funkcija ............................................................................................. 10
2.3. Decentralizacija javnih funkcija .................................................................................... 11
3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ........................................................................ 14
3.1. Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj .................................................................... 14
3.2. Programi srednjeg školstva ........................................................................................... 15
3.3. Uprava za srednje obrazovanje ...................................................................................... 16
3.4. Osnivanje i prestanak rada srednjoškolske ustanove ..................................................... 17
3.5. Učenički dom kao dio djelatnosti srednjeg školstva ..................................................... 18
3.6. Upravljanje srednjom školom i učeničkim domom ....................................................... 19
3.7. Financiranje srednjeg školstva ....................................................................................... 20
4. RAČUNOVODSTVENO POSLOVANJE SREDNJOŠKOLSKIH USTANOVA ....... 22
4.1. Zakonska regulativa ....................................................................................................... 22
4.2.Obveznici primjene proračunskog računovodstva.......................................................... 24
4.3. Prilagođeno načelo nastanka događaja u Republici Hrvatskoj ...................................... 24
4.3.1. Računski plan proračunskih korisnika ................................................................................ 25
4.3.2. Evidencija imovine i obveza ................................................................................................ 27
4.3.3. Evidencija prihoda i rashoda .............................................................................................. 28
3
4.4. Temeljni financijski izvještaji ....................................................................................... 28
4.4.1. Bilanca ................................................................................................................................. 30
4.4.2. Izvještaj o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima) .............................. 31
4.4.3. Izvještaj o obvezama ............................................................................................................ 31
4.4.4. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza ........................................ 32
4.5. Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave ................................................................... 33
4.6. Izjava o fiskalnoj odgovornosti ..................................................................................... 35
4.7. Popis imovine i obveza u sustavu proračuna ................................................................. 36
5. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE EKONOMSKE I TRGOVAČKE ŠKOLE ČAKOVEC ............................................................................................................................. 39
5.1. Osnovni podaci o Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec .......................................... 39
5.2. Financijski plan 2011.godine sa projekcijama za 2012. i 2013.godinu ......................... 40
5.3. Temeljni financijski izvještaji za 2011.godinu .............................................................. 45
5.3.1. Bilanca ................................................................................................................................. 46
5.3.2. Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima ................................................... 48
5.3.3. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza ........................................ 49
5.3.4. Izvještaj o obvezama ............................................................................................................ 50
5.3.5. Bilješke uz financijske izvještaje .......................................................................................... 51
5.4. Bruto i neto plaće zaposlenika ....................................................................................... 54
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 57
LITERATURA ..................................................................................................................... 60
POPIS TABLICA ................................................................................................................. 63
POPIS SLIKA ....................................................................................................................... 63
POPIS SHEMA .................................................................................................................... 63
POPIS PRILOGA ................................................................................................................. 64
4
1.UVOD
Srednjoškolske ustanove osnovane su sa svrhom nastavka školovanja osoba koje su završile
obavezno osnovnoškolsko obrazovanje. Spadaju u proračunske korisnike jedinica lokalne i
područne ( regionalne) samouprave. Srednjoškolsko obrazovanje spadalo je do 2001.godine
pod financiranje iz državnog proračuna, a upravo te godine financiranje se razdijelilo na dio
koji se financira iz lokalnog proračuna, odnosno iz proračuna županija, a drugi dio financira
se iz državnog proračuna. Proračunsko računovodstvo koje je specifično i za srednjoškolsko
obrazovanje ima mnogo sličnosti sa računovodstvom poduzetnika. Naime, isto postoji sustav
dvojnog knjigovodstva, sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja i vođenje glavne knjige.
Ali ujedno postoji i mnogo različitosti, a prvenstveno to što se javlja odsustvo dobiti kao
glavnog motiva i korištenje prilagođenog načela nastanka događaja. Svaka srednjoškolska
ustanova, kao entitet donosi jednako kao i država, vlastiti proračun. U školama se donosi
proračun na način da ravnatelj, tajnik i računovodstveni djelatnik predlažu proračun o kojem
naknadno odlučuje Školski odbor, te se do kraja prosinca tekuće za sljedeću fiskalnu godinu
usvaja proračun. Jednako kao i u računovodstvu poduzetnika, računovodstvo se nalazi na
samom kraju poslovnih procesa, ali ujedno i predstavlja početak novih procesa, jer se kroz
vjerodostojno dokumentiranje informacija nastoji osigurati adekvatna kontrola i donošenje
pravovremenih odluka.
Srednjoškolska ustanova, kao proračunski korisnik priznavanje prihoda i primitaka, te
izdataka i drugih plaćanja provodi prema računovodstvenom načelu novčanog iskazivanja,
odnosno prihode i primitke priznaje u razdoblju u kojem su nastali, te prema kriterijima
mjerljivosti i raspoloživosti. Mjerljivost prihoda i primitaka ogleda se u činjenici da ih je
moguće iskazati vrijednosno, a raspoloživost označava da su oni ostvareni unutar referentnog
razdoblja. Rashodi i izdaci priznaju se u trenutku nastanka računovodstvene promjene.
Srednjoškolska ustanova iskazuje u svom knjigovodstvu podatke po skupinama računa,
podskupinama, odjeljcima i osnovnim računima iz Računskog plana proračuna, s tim da
osnovne račune može raščlanjivati na analitičke i subanalitičke sukladno potrebama.
5
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja predstavlja zakonska regulativa koja je propisana za srednjoškolske
ustanove, te propisi, uredbe i pravilnici koji se tiču poslovanja srednjoškolskih ustanova u
sustavu računovodstva. Predmet istraživanja je istražiti poslovanje srednjoškolske ustanove
koja je zakonski obvezna primjenjivati prilagođeni koncept nastanka događaja. Objekt
istraživanja je računovodstveno poslovanje srednjoškolske ustanove.
1.2. Radna i pomoćne hipoteze
Problem i predmet istraživanja dovode nas do radne hipoteze koja ukazuje da je u okviru
računovodstva proračuna omogućeno praćenje izvršenja planova, odnosno proračunskih
ograničenja, te formiranje informacija koje ukazuju na uspješnost poslovanja srednjoškolske
ustanove.
Pomoćne hipoteze proizlaze iz radne hipoteze:
1. Unutar zakonske regulative koja postoji u Republici Hrvatskoj, a tiče se računovodstva
proračuna, mogu se utvrditi rokovi koji su važni za financijsko izvješćivanje, kao i
načini prezentiranja poslovnih događaja
2. Prilagođeni koncept nastanka događaja omogućuje adekvatno bilježenje poslovnih
promjena u srednjoškolskim ustanovama
3. Decentralizacija je utjecala na poslovanje srednjoškolskih ustanova, jer je središnja
država prenijela ovlasti na neke gradove i županije. Financiranje decentraliziranih
funkcija preuzele su jedinice s najvećim fiskalnim kapacitetom
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha i ciljevi istraživanja proizlaze iz problematike istraživanja koja je prethodno definirana.
6
Svrha istraživanja je ukazati na posebnosti proračunskog računovodstva u odnosu na
poduzetničko računovodstvo, te iskazati utjecaj proračunskog računovodstva u djelatnosti
školstva, osobito u srednjoškolskom obrazovanju.
Ciljevi istraživanja su istražiti sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj, osnivanje i
prestanak rada srednjoškolske ustanove, promatrati učenički dom kao dio djelatnosti srednjeg
školstva, te promatrati upravljanje srednjom školom i financiranje srednjeg školstva.
Kako bi se ostvarili ciljevi i svrha ovog istraživanja, mora se odgovoriti na slijedeća pitanja:
1. Na koji način se osnivaju, tko su osnivači i kako se financiraju srednjoškolske
ustanove?
2. Tko upravlja srednjoškolskim ustanovama?
3. Kakva je zakonska regulativa i u skladu s kojim zakonima i pravilnicima su
srednjoškolske ustanove dužne regulirati svoje poslovanje?
4. Koje su glavne posebnosti poslovanja srednjoškolskih ustanova?
5. Na koji način srednjoškolske ustanove vode svoje poslovanje i koji su glavni
financijski izvještaji koje sastavljaju?
6. U čemu je posebnost prilagođenog načela nastanka događaja i na koji način se načelo
ogleda u poslovanju srednjoškolskih ustanova?
1.4. Znanstvene metode
Prilikom izrade ovog diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode: metoda
analize, deskriptivna metoda, metoda dokazivanja te komparativna metoda. Također, koristile
su se i statističke metode, kod formiranja indeksa i sl.
1.5. Struktura rada
Diplomski rad se sastoji od šest međusobno povezanih cjelina.
7
Prvi dio, uvod, iznosi problem, predmet i objekt istraživanja, radnu i pomoćne hipoteze, svrhu
i ciljeve istraživanja, znanstvene metode te kratki prikaz strukture diplomskog rada.
U drugom dijelu, pod nazivom „Javni sektor i decentralizacija javnih funkcija“ objašnjava se
sektor opće države, raspodjela javnih funkcija, te uvođenje decentralizacije javnih funkcija u
Republici Hrvatskoj.
U trećem dijelu, pod nazivom „Srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj“ iznosi se
pregled sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj, navode se programi srednjeg školstva,
objašnjava što je Uprava za srednje obrazovanje i koji su njezini zadaci, objašnjava način na
koji se osniva i prestaje raditi srednjoškolska ustanova, pojašnjava što je učenički dom kao dio
djelatnosti srednjeg školstva, navodi način na koji se upravlja srednjoškolskom ustanovom i
učeničkim domom, te se objašnjava financiranje srednjeg školstva.
Četvrti dio, koji nosi naziv „Računovodstveno poslovanje srednjoškolskih ustanova“
pojašnjava zakonsku regulativu prema kojoj posluju srednjoškolske ustanove, navode se
obveznici primjene proračunskog računovodstva, te objašnjava što je to prilagođeno načelo
nastanka događaja, prilikom čega se detaljnije objašnjava evidentiranje imovine i obveza,
evidentiranje prihoda i rashoda i nudi pregled računskog plana. Također, navode se temeljni
financijski izvještaji i objašnjavaju, isto kao i poslovne knjige i knjigovodstvene isprave.
Definira se Izjava o fiskalnoj odgovornosti i objašnjava popis imovine i obveza u sustavu
proračuna.
Peti dio je zapravo praktični dio koji nudi pregled iznesenog u prethodnim dijelovima,
odnosno prikazuje financijske izvještaje Ekonomske i trgovačke škole Čakovec i financijski
plan, odnosno financijska izvješća prihoda i rashoda za 2011.godinu. Isto tako, prikazan je i
primjer isplate bruto i neto plaće jednog zaposlenika u navedenoj školi.
Šesti dio nudi zaključak o prethodno postavljenim hipotezama i dokazuje sve navedeno u
diplomskom radu.
8
2. JAVNI SEKTOR
Javna društva i kvazidruštva zajedno sa svim jedinicama opće države čine javni sektor, koji se
može dalje dijeliti na određene podsektore, kao što je prikazano na slijedećoj slici.
Shema 1. Javni sektor prema GFS1
Izvor: Vašiček D., Ekonomski fakultet Rijeka, Skripta za internu uporabu studenata, Rijeka,
2010./2011.,
Može se reći da je javni sektor nastao radi zadovoljenja javnih potreba, odnosno izvršavanja
temeljnih funkcija države. Javne potrebe iziskuju proizvodnju javnih dobara, čije je temeljno
obilježje nekonkurentnost potrošnje. Nekonkurentnost potrošnje ogleda se u činjenici da
uključivanje pojedinaca u potrošnju određenog javnog dobra, ne isključuje pojedince koji to
dobro koriste i ujedno ne zahtijeva dodatne troškove.
2.1. Sektor opće države
Opća država obuhvaća sve razine državne vlasti i sve institucije koje za državu ubiru prihode i
stvaraju rashode. U Hrvatskoj opća država obuhvaća institucije koje se financiraju iz
proračuna središnje države, izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica (Bajo, A.;
Jurlina-Alibegović, D.;2008:13).
1 Sustav državne financijske statistike Međunarodnog monetarnog fonda
9
Središnja država obuhvaća sve institucionalne jedinice državne uprave uključujući i jedinice
koje su pretežito kontrolirane i financirane od strane države. Središnju državu kao podsektor
javnog sektora čine korisnici državnog proračuna i financijski planovi izvanproračunskih
korisnika državnog proračuna. Proračunski korisnici definirani Zakonom o proračunu2 su sva
državna tijela, ustanove, proračunski fondovi i mjesne samouprave čiji se rashodi za
zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Uz to, središnju državnu
administraciju čini i 20 središnjih ureda državne uprave, smještenih u županijama.
Izvanproračunski korisnici definirani su kao institucije u kojima država ili lokalne i
regionalne jedinice na nižim razinama vlasti imaju odlučujući utjecaj na upravljanje. Izvor
njihova financiranja je namjenski prihod i drugi prihodi, te su evidentirani u Registru
izvanproračunskih korisnika. Izvanproračunski korisnici mogu biti izvanproračunski fondovi,
trgovačka društva i druge pravne osobe (Bratić, V.:2010:21).
Shema 2. Institucionalni obuhvat javnog sektora u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska
Središnja država
Državni proračun Proračun JLP(R)S
Jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave
Proračunski korisnici Izvanproračunski korisnici
805 korisnika 9 izvanproračunskih korisnika
- ministarstva - državne agencije - državni zavodi - državne komisije - državni inspektorati - državni fondovi - državni uredi - sudovi - državne zdravstvene
ustanove - instituti - fakulteti - javne ustanove u
kulturi - državni arhivi - državni muzeji i
galerije - državni registri
- HZMO - HZZO - HZZ - Hrvatske vode - Hrvatske ceste - Hrvatske autoceste - Agencija za
osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski fond za privatizaciju
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Grad Zagreb 20 županija Izvanproračunski
korisnici županijskih proračuna
20 županijskih uprava za ceste
Proračunski korisnici
2041 proračunski
korisnik
429 općina
- mjesni odbori
- gradske četvrti
126 gradova i općina
Izvor: Vašiček, D.; Skripta za internu uporabu studenata, Ekonomski fakultet Rijeka,
2010./2011.
2 Narodne novine 87/08.
10
2.2.Raspodjela javnih funkcija
Sektor opće države u Republici Hrvatskoj, osim središnje države, čine i sektori regionalnih i
lokalnih vlasti. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su općine, gradovi i
županije čija tijela obavljaju funkcije i zadaće, koje se financiraju u njihovim proračunima i
financijskim planovima njihovih proračunskih korisnika. Županije i Grad Zagreb čine
područnu/regionalnu razinu vlasti, a gradovi i općine čine prvu razinu lokalne vlasti, lokalnu
samoupravu. U Republici Hrvatskoj djeluje 21 županija, 127 gradova i 429 općina prema
podacima iz Statističkog ljetopisa Republike Hrvatske za 2012.godinu.
Briga o zadovoljavanju lokalnih javnih potreba osnovni je razlog postojanja lokalnih jedinica
vlasti i njihova je temeljna zadaća. Uz zadovoljenje lokalnih potreba, ograničen proračun
središnje države je dodatni razlog prijenosa ovlasti za određene javne funkcije na lokalne
jedinice vlasti (Bajo, A., Jurlina Alibegović, D.:2008.)
Shema 3. Raspodjela javnih funkcija prema razinama vlasti
Izvor: Bajo,A., Bronić, M.: Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: problemi fiskalnog
izravnanja, Financijska teorija i praksa, Zagreb, 2004.
11
2.3. Decentralizacija javnih funkcija
Decentralizacija nije samo prijenos sredstava koji se iz državnog proračuna RH osiguravao za
funkcije na niže razine, već i prijenos odgovornosti i slobode odlučivanja o svrsishodnosti i
racionalizaciji trošenja sredstava za decentralizirane funkcije s razine države na lokalnu i
područnu samoupravu na koju se funkcije prenose. Na samoupravu se prenose sredstva koja
su se stvarno isplaćivala iz državnog proračuna za određene namjene u uvjetima izrazito
neujednačenog razvitka i gospodarskih teškoća. Neravnomjerni razvitak lokalne i područne
samouprave i koncentracija rasporeda prenesenih izdataka na lokalnim razinama uvjetuje da
sve županije i gradovi koji preuzimaju financiranje decentraliziranih izdataka ne mogu u
cijelosti pokriti troškove iz poreza na dohodak, već su im potrebne i potpore izravnanja iz
državnog proračuna RH (Lukeš Petrović, M.:2002:157).
Decentralizacija javnog sektora u Republici Hrvatskoj započela je početkom srpnja
2001.godine. Hrvatski sabor utvrdio je zakone shodno kojima se određene funkcije, odnosno
troškovi prenose s države na gradove ili županije i osiguravaju sredstva za njihovo
provođenje. Zbog neravnomjernog razvoja jedinica lokalne i područne(regionalne)
samouprave, decentralizirane funkcije3 prenose do razine županije odnosno do onih gradova
koji su dostigli određeni fiskalni kapacitet4 s obzirom na ostvarenje poreza na dohodak. Oni
gradovi koji ne bi mogli izvršavati svoje obveze s obzirom na fiskalni kapacitet, županije
preuzimaju dijelove izdataka za prenesene funkcije (Ott, K.:2007:65).
Proces decentralizacije dijela javnih funkcija i prijenosa određenih organizacijskih i
administrativnih poslova i aktivnosti sa središnje države na lokalnu i regionalnu razinu vlasti
obuhvatio je administrativnu i financijsku decentralizaciju u dijelu odabranih javnih usluga u
obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti te u javnom vatrogastvu. Osim prijenosa dijela
javnih funkcija, važan je cilj decentralizacije povećanje odgovornosti za prijenos dijela javnih
usluga i raspoloživih financijskih sredstava za njihovo financiranje sa središnje države na
lokalne razine vlasti.(Bajo, A., Jurlina-Alibegović, D.: 2008.)
3 Odgovornost za dio određenih javnih usluga (školstvo, zdravstvo, socijalna skrb) koje je država prenijela na
određeni broj lokalnih jedinica (gradova, županija) i zbog toga im omogućila dodatne izvore financiranja (Bajo,
A. i suradnici,2009:48). 4 Sposobnost vlasti da prikuplja prihode iz vlastitih izvora te da financira javne usluge. Fiskalni kapaciteti su
različiti zbog razlika u ekonomskim, odnosno poreznim osnovicama lokalnih jedinica (Ott,K. i suradnici, 2002.)
12
Tablica 1. Financiranje javnih rashoda za decentralizirane funkcije
Decen.funkcije Županije, Grad Zagreb i 32 grada Državni proračun
OSNOVNO
ŠKOLSTVO
-materijalni i financijski rashodi
-rashodi za materijal i usluge
tekućeg i inv. održavanja prostora i opreme
-rashodi za nabavu proizvedene
dugotrajne imovine
-dodatka ulaganja u nefin.imovinu
-plaće i prijevoz zaposlenika
-naknade zaposlenicima
-stručno usavršavanje
-informatizacija škola
-opremanje knjižnica
SREDNJE
ŠKOLSTVO
-materijalni troškovi -prijevoz zaposlenika
-sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima
-investicijsko održavanje prostora, opreme, nastavnih pomagala
-nabava školske opreme i nastavnih
sredstava i pomagala
-kapitalna izgradnja prema
standardima i normativima koje
utvrđuje ministarstvo
-plaće i prijevoz zaposlenika
-naknade zaposlenicima
-stručno usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika
-školovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina
-školovanje učenika s teškoćama u razvoju
-programi za darovite učenike
-informatizacija škola
-opremanje knjižnica
-sufinanciranje programa
privatnog školstva
SOCIJALNA
SKRB
-rashodi za zaposlene u domovima
za starije i nemoćne osobe
-materijalni i financijski rashodi
domova za starije i nemoćne osobe
-rashodi za nabavu nefinancijske
imovine u domovima za starije i
nemoćne osobe
-materijalni i financijski rashodi
centara za socijalnu skrb
-rashodi za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju
na drva
-rashodi za zaposlene u
centrima za socijalnu skrb
-rashodi za nabavu
nefinancijske imovine u
centrima za socijalnu skrb
ZDRAVSTVO -investicijsko održavanje prostora, opreme i prijevoznih sredstava
zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, odnosno Grada Zagreba
-informatizacija zdr.djelatnosti
-rashodi za zaposlene u
zdravstvenim ustanovama
-stručno usavršavanje
-nabava kapitalnih sredstava
VATROGASTVO -rashodi za zaposlene u javnim
vatrogasnim postrojbama
-materijalni rashodi za javne
vatrogasne postrojbe
-financijski rashodi za javne
vatrogasne postrojbe
Izvor: Bajo, A., Jurlina Alibegović, D.: Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska
knjiga, Zagreb, 2008.
13
Navedeni model decentralizacije javnih funkcija, rashode za plaće i doprinose poslodavaca u
osnovnom i srednjem školstvu, zdravstvu i socijalnoj zaštiti te dio tekućih rashoda u
zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti djelomično se osiguravaju u državnom proračunu. Ostatak
materijalnih rashoda, rashoda za tekuće održavanje i kapitalne investicije prenesen je na
lokalne jedinice, pretežito na županije. Lokalne jedinice su od 2004. godine odgovorne za
financiranje osnovnih aktivnosti javnih vatrogasnih postrojbi.(Bajo, A.; Jurlina Alibegović,
D.: 2008.)
14
3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Srednje školstvo je djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog školovanja omogućava
stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Djelatnost srednjeg školstva
obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se
ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Srednjoškolsko obrazovanje omogućavaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe koje
odgovaraju uvjetima iz Zakona. U srednjoškolske ustanove spadaju srednje škole i učenički
domovi. Pod identičnim uvjetima, srednjoškolsko obrazovanje dostupno je svakome, prema
sposobnostima. U Republici Hrvatskoj nastava se izvodi na hrvatskome jeziku i latiničnom
pismu. Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju, srednjoškolsko obrazovanje djece
pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se na jeziku i pismu nacionalnih manjina te
odredbama Zakona (www.mzos.hr).
Ovo poglavlje razraditi će sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj, pojam srednjeg
obrazovanja, osnivanje i prestanak rada srednjoškolske ustanove, pojam učeničkog doma kao
dio djelatnosti srednjeg školstva, upravljanje srednjom školom i učeničkim domom, kao i
financiranje srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj.
3.1. Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj
Hrvatski sustav obrazovanja razgranat je na osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.
Osnovnoškolsko obrazovanje u trajanju od osam godina, nastavlja se na srednjoškolsko
obrazovanje u trajanju od četiri godine za gimnazije (opće i specijalizirane), strukovne i
umjetničke škole, te obrtnička zanimanja u trajanju od tri godine.
U sustav obrazovanja Republike Hrvatske ulaze:
· Predškolski odgoj- obuhvaća odgoj, izobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi.
Ostvaruje se u skladu s programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i
socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu
15
· Osnovno školovanje- u trajanju od osam godina, obavezno je i besplatno za svu djecu
u dobi od šeste do petnaeste godine
· Srednjoškolsko obrazovanje- svaki pojedinac može pod identičnim uvjetima i prema
sposobnostima, nakon završetka osnovnog osmogodišnjeg obrazovanja nastaviti
stjecati znanje i sposobnosti za rad i nastavak školovanja
· Visoko obrazovanje- djelatnost visokog obrazovanja obavljaju visoka učilišta,
odnosno sveučilišta, te fakulteti i umjetničke akademije koje se nalaze u sastavu
sveučilišta, te veleučilišta i visoke škole. Preduvjet za stvaranje uspješnog i razvijenog
društva je kvalitetna visoka naobrazba. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
shodno tome treba provoditi aktivnosti koje su u svrsi stvaranja intelektualne jezgre, a
tu zadaću provodi uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
3.2. Programi srednjeg školstva
Programi srednjeg školstva obuhvaćaju programe za stjecanje srednje školske spreme, srednje
stručne spreme, niže stručne spreme i programe osposobljavanja i usavršavanja. Programima
koji se tiču stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme i niže stručne spreme stječu se
znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja, dok se programima osposobljavanja i
usavršavanja dopunjuju stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci (www.mzos.hr).
Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji provode, nazivaju se:
· Gimnazije- koje se dijele na opće i specijalizirane, izvode nastavni plan i program u
trajanju od četiri godine, a završetkom učenici stječu srednju školsku spremu
· Strukovne škole- u koje spadaju tehničke, industrijske i obrtničke, izvode nastavni
plan i program u trajanju od jedne do pet godina, a završetkom učenici stječu srednju
stručnu spremu, odnosno nižu stručnu spremu ukoliko se radi o trajanju od jedne do
dvije godine
· Umjetničke škole- koje obuhvaćaju glazbene, plesne, likovne i druge, izvode se u
trajanju od četiri godine, a završetkom učenici stječu srednju stručnu spremu
Programi osposobljavanja i usavršavanja obuhvaćaju srednjoškolsko obrazovanje odraslih
koje obuhvaća programe koji su namijenjeni stjecanju srednje školske ili srednje stručne
16
spreme, niže stručne spreme te programe prekvalifikacije. Plan programa obrazovanja
odraslih donosi ustanova koja provodi osposobljavanje i usavršavanje, a program mora biti
prilagođen dobi, iskustvu, stečenoj naobrazbi, vještinama i sposobnostima polaznika.
Unutar Vlade Republike Hrvatske djeluje Vijeće za obrazovanje odraslih5. Administrativne
poslove vezane uz Vijeće obavlja Agencija za obrazovanje odraslih.
Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih
postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim
grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama Učenik
s teškoćama je učenik čije smanjene sposobnosti u međudjelovanju s preprekama iz okoline
ograničavaju njegovo puno i učinkovito sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu na
ravnopravnoj osnovi s ostalim učenicima. (www.mzos.hr).
3.3. Uprava za srednje obrazovanje
Uprava za srednje obrazovanje ustrojena je u sastavu Ministarstva, a njezini zadaci su
(www.mzos.hr):
· praćenje stanja u srednjem obrazovanju, u ustanovama za obrazovanje odraslih,
učeničkim domovima i drugim ustanovama koje su dobile odobrenje za redovno
srednjoškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih
· predlaže nacrte zakone, podzakonskih akata i drugih propisa u području srednjeg
obrazovanja te brine o njihovu provođenju
· planira i usklađuje plan upisa učenika prema iskazanim potrebama gospodarstva i
društva u srednje škole
· utvrđuje kriterije i izrađuje metodologije za izradu mreže srednjih škola i učeničkih
domova
· utvrđuje uvjete rada u postupku davanja odobrenja za početak rada srednjih škola,
ustanova za obrazovanje odraslih i izvođenja programa obrazovanja
5 Vijeće je stručno i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje prati stanje i predlaže mjere za razvoj
obrazovanja odraslih, predlaže i daje mišljenja na prijedloge zakonskih i provedbenih propisa i predlaže
financiranje programa obrazovanja odraslih za koje se osiguravaju sredstva u državnom proračunu(Narodne
novine br. 91/07).
17
· provodi postupak pripreme i nabave opreme za srednje škole
· donosi i provodi odgojno-obrazovne standarde za srednje obrazovanje
· priprema i prati provedbu mjera iz Nacionalnoga programa mjera za uvođenje
obveznoga srednjoškolskog obrazovanja
· rješava zahtjeve škola i drugih ustanova i građana
· priprema i daje mišljenja o upitima i podnescima, te rješava u neupravnom postupku
· prati koordinira poslove vezane uz pripremu i provedbu nacionalnih ispita i državne
mature kao dijela sustava osiguranja kvalitete obrazovanja
· provodi sve poslove prema predviđenim procedurama za provedbu projekata fondova
EU u svrhu razvoja sustava srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te obrazovanja
odraslih
· obavlja i druge poslove koje odredi ministar
Unutar Uprave za srednje obrazovanje djeluju Odjel za opće programe, gimnazije,umjetničke
škole i učeničke domove, Odjel za strukovno obrazovanje, Odjel za cjeloživotno učenje i
upravljanje fondovima EU te Odjel za osiguranje kvalitete obrazovnoga sustava.
3.4. Osnivanje i prestanak rada srednjoškolske ustanove
Srednjoškolsku ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinica područne(regionalne)
samouprave ili domaća i strana fizička pravna osoba koja je osigurala sredstva u iznosu koji je
potreban za rad škole. U svrhu obavljanja djelatnosti srednjoškolskog obrazovanja utvrđuje se
mreža srednjoškolskih programa i ustanova, gimnazija, strukovnih i umjetničkih škola u
Republici Hrvatskoj, izuzev škola s pravom javnosti. Prijedlog mreže srednjih škola na svom
području utvrđuje predstavničko tijelo jedinice područne(regionalne) samouprave, odnosno
Grada Zagreba. Mrežu srednjih škola donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
nadležnog Ministarstva (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN
87/2008).
Unutar akta o osnivanju srednje škole, osim uvjeta za osnivanje ustanova moraju se nalaziti i
odredbe o programu obrazovanja, stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje programa,
osiguranju propisanog prostora, nastavnih sredstva i pomagala, te uvjetima i načinu
financiranja rada školske ustanove. Nakon donošenja rješenja o početku rada školske
18
ustanove, ona se upisuje u upisnik ustanova srednjeg školstva koju vodi nadležno
Ministarstvo.
Svaka srednja škola ima statut kojim se uređuje način obavljanja djelatnosti škole, djelokrug
tijela upravljanja i stručnih tijela škole, te uređuju druga pitanja od značaja za školu u skladu s
aktom o osnivanju škole i zakonom. Statut srednje škole donosi školski odbor (Zakon o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/2008).
Početak rada srednje škole odobrava ministar rješenjem, koje se donosi ukoliko škola
posjeduje dovoljan broj stručnjaka za izvođenje plana i programa, ukoliko posjeduje
adekvatan prostor i opremu, te ima osigurana sredstva za rad i izvođenje nastavnog programa.
Ukoliko srednja škola ne ispunjava neki od uvjeta, tada se utvrđuje zakonski rok u kojem je
škola dužna otkloniti nedostatke. U slučaju da ih ne otkloni, ministarstvo predlaže osnivaču da
donese akt o ukidanju škole u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga. Ukoliko se to ne
dogodi, akt o ukidanju donosi ministar. Srednja škola prestaje s radom odjednom ili postupno.
3.5. Učenički dom kao dio djelatnosti srednjeg školstva
Kao dio djelatnosti srednjeg školstva djeluje i učenički dom, kojem je zadatak organizirati
odgojno-obrazovni rad, smještaj, prehranu, te kulturne i druge aktivnosti učenika. Djelatnost
učeničkog doma spada u domenu djelatnosti srednjeg obrazovanja s njom je programski
povezana. Djelatnost učeničkih domova mogu obavljati i same srednjoškolske ustanove, a
učenički dom radi u sastavu srednje škole i ima svog voditelja (www.propisi.hr).
Redoviti učenici su u pravilu jedini korisnici prava na smještaj i prehranu u učeničkom domu,
a prijam u dom obavlja se na temelju javnog natječaja. Prijam u dom određuje se na temelju
uspjeha u prethodnom obrazovanju, ali i materijalnog položaja učenika i njegove obitelji.
Učenički dom dužan je organizirati odgojne grupe koje su formirane u skladu sa pedagoškim
standardima. Resorni ministar pobliže propisuje u skladu sa državnim standardima, uvjete za
prijam učenika te financiranje smještaja i prehrane u učeničkim domovima. Osim toga, brine i
o normativu prostora i opreme, te programu odgojnog rada kojem su podvrgnuti učenici.
Ukoliko je osnivač doma druga prava ili fizička osoba, tada ta osoba samostalno utvrđuje sve
19
uvjete za prijam učenika, broj učenika, ali i troškove smještaja i prehrane (Zakon o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/2008).
3.6. Upravljanje srednjom školom i učeničkim domom
Srednjoškolskom ustavom upravlja školski odbor, a ravnatelj je svojevrsni „poslovođa” i
pedagoški voditelj škole, čiji se djelokrug i način odlučivanja uređuje aktom o osnivanju i
statutom škole, koji su u skladu sa zakonom. Najmanje jednom godišnje ravnatelj
srednjoškolske ustanove dužan je podnijeti izvješće nadležnom Ministarstvu.
Zadaci ravnatelja srednjoškolske ustanove su slijedeći:
· predlaganje godišnjeg plana i programa
· briga za provođenje odluka školskog odbora, nastavničkog vijeća i drugih tijela
· donošenje odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika škole
· provođenje odluka nastavničkog vijeća o izricanju pedagoških mjera, o molbama i
žalbama učenika i roditelja
· obavljanje poslova utvrđenih aktom o osnivanju, statutom i zakonom
Ravnatelj srednjškolske ustanove može biti osoba koja ima visoku stručnu spremu, ispunjava
uvjete za nastavnika i ima najmanje pet godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnom radu.
Odabir se vrši na temelju javnog natječaja, a imenovanje vrši školski odbor, koji ujedno ima i
obvezu razrješavanja dužnosti. Ravnatelj se imenuje na razdoblje od četiri godine, ali može
biti i ponovno imenovan. Statutom škole uređen je način i postupak imenovanja i razrješenja
ravnatelja (www.mzos.hr).
Školski odbor broji devet članova, od čega četiri člana biraju zaposlenici škole tajnim
glasovanjem, a dva člana biraju roditelji iz reda vijeća roditelja. Tri člana školskog odbora
bira predstavničko tijelo jedinice područne(regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba
na prijedlog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave na čijem području je sjedište škole.
Članovi školskog odbora biraju se na razdoblje od četiri godine i isto mogu biti ponovno
izabrani. Odluke školskog odbora su valjane ako se za njih izjasni većina ukupnog broja
članova.
20
Zadaci školskog odbora su:
· donošenje godišnjeg plana i programa rada i praćenje ostvarenja
· davanje ravnatelju mišljenja i prijedloga u svezi s interesima škole
· obavljanje drugih poslova koji su u skladu s aktom o osnivanju, statutom i zakonom
Stručno tijelo srednjoškolske ustanove čini nastavničko i razredno vijeće. Nastavničko vijeće
čine svi nastavnici škole. Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom
odjelu. Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća. Sadržaj nastavničkog
i razrednog vijeća, te drugih stručnih tijela škole uređuje se statutom (Zakon o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 87/2008).
3.7. Financiranje srednjeg školstva
Od srpnja 2001.godine središnja je država odgovornosti za financiranje osnovnog i srednjeg
školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastva prenijela na jedinice lokalne i regionalne
samouprave. Središnja država nije prenijela sve ovlasti za financiranje svih troškova
obrazovanja i zdravstva, nego je prenijela ovlasti na neke gradove i županije, i to za
financiranje materijalnih i financijskih rashoda i rashoda za nabavu nefinancijske imovine.
Pune ovlasti za financiranje prenesene su na jedinice lokalne samouprave koje su preuzele
financiranje vatrogastva i dijela funkcija u području socijalne skrbi. Financiranje
decentraliziranih funkcija preuzele su jedinice lokalne samouprave s najvećim fiskalnim
kapacitetom ( Bajo, A.; Jurlina-Alibegović, D., 2008:60).
Kako su lokalne jedinice zapravo nabliže stanovništvu, one mogu najbolje prepoznati koje
potrebe i kakvog kapaciteta ima lokalno stanovništvo za javnim dobrima i uslugama. Zapravo,
osnovni razlog postojanja lokalnih jedinica vlasti je briga o zadovoljenju javnih potreba.
Država je dužna pomagati financijski slabije lokalne jedinice. Pedagoškim standardom kojeg
donosi Hrvatski sabor utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje
djelatnosti i omogućuje se razvoj srednjeg školstva za srednjoročno razdoblje.
Sredstva koja se koriste za financiranje javnih potreba u srednjem školstvu osiguravaju se iz
državnog proračuna, odnosno proračuna županija i Grada Zagreba. U ovisnosti koja je vrsta
21
sredstava, na taj se način i financira. Iz proračuna županija i gradova financiraju se materijalni
troškovi, troškovi povezani sa prijevozom zaposlenika, sufinanciranje smještaja i prehrane
učenika u učeničkim domovima, troškovi povezani sa investicijskim održavanjem prostora,
opreme i nastavnih pomagala, nabava školske opreme i nastavnih sredstava i pomagala, te
kapitalna izgradnja prema standardima i normativima koje utvrđuje ministarstvo. Iz državnog
proračuna podmiruju se plaće i prijevoz zaposlenika, naknade zaposlenicima, stručno
usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika, školovanje učenika na jeziku i pismu
nacionalnih manjina, školovanje učenika s teškoćama u razvoju, programi za darovite
učenike, informatizacija škola, opremanje knjižnica te sufinanciranje programa privatnog
školstva.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi da postoje veće potrebe u
srednjem školstvu, kao što je sufinanciranje programa privatnog školstva i u tom slučaju
sredstva osigurava iz vlastitog proračuna. Ukoliko srednja škola ostvaruje dobit, nju mora
upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove.
22
4. RAČUNOVODSTVENO POSLOVANJE SREDNJOŠKOLSKIH
USTANOVA
Ovo poglavlje obuhvaća zakonsku regulativu u skladu s kojom mora djelovati srednjoškolska
ustanova, te su obuhvaćeni obveznici primjene proračunskog računovodstva. Prikazana je
primjena prilagođenog načela nastanka događaja, te razlozi zbog kojih se primjenjuje
navedeno načelo. Prikazan je način evidentiranja imovine i obveza, kao i prihoda i rashoda i
objašnjen je koncept računskog plana proračunskog korisnika. Srednjoškolske ustanove
obavezne su sastavljati temeljne financijske izvještaje, koji su nabrojeni i objašnjeni u ovom
poglavlju, jednako kao što su i dužne izvještavati u određenom vremenskom razdoblju o svom
poslovanju. Također je obuhvaćena i Izjava o fiskalnoj odgovornosti koju su obavezni
popuniti rukovoditelji srednjoškolskih ustanova. Naveden je i način popisa imovine i obveza u
sustavu proračuna i popraćen primjerom.
4.1. Zakonska regulativa
Prema Zakonu o proračunu iz 2008.godine, proračunskim računovodstvom uređene su
poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana,
priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija,
revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim
računovodstvom (Zakon o proračunu, NN 87/2008).
Sustav računovodstva proračuna uređen je slijedećim nizom propisa, od kojih su najvažniji:
· Zakon o proračunu (Narodne novine, 87/2008)
· Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Narodne novine, 114/2010)
· Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Narodne novine, 32/2011)
· Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika te o načinu vođenja registra (Narodne novine, 128/2009)
· Registar korisnika proračuna za 2011. (Narodne novine, 86/2010)
· Pravilnik o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, 26/2010)
23
· Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, 90/2011)
Osim propisa sa područja računovodstva proračuna, srednjoškolska ustanova svoje poslovanje
mora temeljiti u skladu sa zakonskom regulativom koja je propisana za srednjoškolske
ustanove. Zakonska regulativa koja se tiče srednjoškolskih ustanova je slijedeća:
· Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, 87/08,
86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12)
· Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru (Narodne novine, 34/11)
· Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, 17/07)
· Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, 30/09)
· Pravilnik normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Narodne novine, 94/10)
· Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine, 66/10)
· Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, 32/94, 1/96)
· Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Narodne novine,94/10)
· Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama
· Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
Općeprihvaćena računovodstvena načela kao što su: točnost, istinitost, pouzdanost i
pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja jednako su važna i za proračunsko
računovodstvo, jer se ono temelji upravo na njima. Izrazito važno za javni sektor je i primjena
međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.
Aktualni računovodstveni sustav temelji se na prijelaznom modelu ka punom obračunskom
konceptu što znači da su neke od navedenih pretpostavki u Hrvatskoj ispunjene. Daljnji korak
u implementaciji obračunskog koncepta ovisit će svakako i o drugim pretpostavkama, kao i o
ocjeni trenutka kada ga je moguće napraviti. Prema tome će biti nužno napraviti i analizu
troškova-koristi od te opsežne aktivnosti (Vašiček, D. i suradnici, 2011.:13)
24
4.2.Obveznici primjene proračunskog računovodstva
Proračunski korisnici su državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna
samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu
(Vašiček, D. i suradnici,2011.:13)
Shodno navedenom, proračunski korisnici su obveznici vođenja proračunskog računovodstva.
Sukladno Zakonu o proračunu, ustrojen je registar proračunskih korisnika na temelju kriterija
usklađenih usklađenih sa zahtjevima međunarodnih sustava državne financijske statistike.
Registar korisnika proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
je popis proračunskih korisnika i izvanproračunskih korisnika. Registar ustrojava i vodi
Ministarstvo financija za potrebe utvrđivanja obuhvata korisnika konsolidiranog proračuna
Republike Hrvatske. Korisnici trebaju biti registrirane pravne osobe osnovane od strane
središnje ili lokalne države, u pretežitom državnom vlasništvu i da se financira 50% ili više od
50% ukupnih rashoda iz proračuna. Izvanproračunski korisnici su izvanproračunski fondovi,
trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje (Registar korisnika proračuna,
NN 86/2010).
Računovodstveni obuhvat subjekata definiran je Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i
izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika
proračuna JLP(R)S te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika
(Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te
vođenja registra, NN 128/2009.).
4.3. Prilagođeno načelo nastanka događaja u Republici Hrvatskoj
Proračunski računovodstveni sustav koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj temelji se na
modificiranom načelu nastanka događaja, ali je koncepcijski postavljen na način da je iz
evidencije i izvještaja moguće dobiti informacije potrebne za potpuni nastanak događaja
odnosno za izvještavanje prema statističkim sustavima (Bičanić, N. i suradnici,2011:16).
25
Osnovne značajke modificiranog načela nastanka događaja:
· prihodi se priznaju na temelju priljeva novčanih sredstava u izvještajnom razdoblju
· rashodi se priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom
razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju
· ne iskazuju se prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske imovine
· ne iskazuje se rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine
· rashodi kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u visini
njene nabavne vrijednosti
· donacije nefinancijske imovine ne iskazuju se kao prihodi/rashodi već izravno
mijenjaju vlastite izvore (kapital), dok se ove transakcije s okruženjem priznaju kao
prihodi i rashodi
Iako se prema propisanom modificiranom načelu ne iskazuje rashod amortizacije (budući da
se u trenutku nabave iskazuju rashodi za nabavu nefinancijske imovine, u visini ukupne
nabavne vrijednosti imovine), bilančno se evidentira ispravak vrijednosti imovine te se taj
podatak može izdvojiti za potrebe statističkih izvještaja (Bičanić,N. i suradnici,2011:16).
4.3.1. Računski plan proračunskih korisnika
Računski plan je podloga i analitički okvir za praćenje svih faza proračunskog ciklusa
(planiranja, praćenja izvršavanja i izvještavanja), a postavljen je široko te omogućava i
praćenje ukupnih resursa i obveza izvještajnog subjekta (Vašiček, D. i suradnici,2011.)
Osnovu računskog plana čini ekonomska klasifikacija međunarodnog sustava državne
financijske statistike (GFS). Računskim planom proračuna utvrđene su brojčane oznake i
nazivi pojedinih računa po kojima su proračun i proračunski korisnici obvezni
knjigovodstveno iskazivati imovinu, obveze i izvore vlasništva te prihode/primitke i
rashode/izdatke. Propisani računi razvrstani su na: razrede, skupine, podskupine, odjeljke i
26
osnovne račune. Osnovni računi se mogu raščlanjivati prema potrebama, na analitičke i
subanalitičke račune. Raščlanjivanje osnovnih računa u računskom planu obavlja se po
dekadskom sustavu, a obveznici primjene računskog plana dužni su primjenjivati isključivo
propisane račune do 5.razine. Računski plan sadrži deset razreda. (Vašiček, D. i suradnici
2011.)
Tablica 2: Osnovna struktura Računskog plana
Izvor: Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Narodne novine 114/10)
Razredi 0,1,2 i 9 su razredi u kojima se prate promjene i stanja imovine, obveza i vlastitih
izvora. Razredi 3,4,5,6,7,8 su razredi u kojima se prema propisanoj ekonomskoj klasifikaciji
prate tekuće, kapitalne i financijske aktivnosti. ( Vašiček, D. i suradnici, 2011.)
Tablica 3: Sadržaj računskog plana po razredima
RAZREDI USPJEŠNOSTI
3 Rashodi poslovanja 6 Prihodi poslovanja
4 Rashodi za nabavu nefinancijske
imovine
7 Prihodi od prodaje nefinancije
imovine
RAZREDI FINANCIRANJA
5 Izdaci za financijsku imovinu i
otplate zajmova
8 Primici od financijske imovine i
zaduživanja
RAZREDI STANJA
0 Nefinancijska imovina 2 Obveze
1 Financijska imovina 9 Vlastiti izvori
IZVANBILANČNE SKUPINE
99 AKTIVA 99 PASIVA
Izvor: Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, Narodne novine 114/2010
27
Računski plan proračuna sastavljen je na način da omogućava svrhovitost podataka za
izvještavanje, ali je ujedno i primjenjiv za korištenje i po načelu nastanka događaja i po
novčanom načelu.
4.3.2. Evidencija imovine i obveza
Imovina je propisima određena kao: resursi koje kontrolira proračun odnosno proračunski
korisnici kao rezultat prošlih događaja, i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju
djelatnosti. (Vašiček, D. i suradnici,2011:15).
Imovina je heterogena kategorija budući da je čine različiti dijelovi imovine po obliku,
trajnosti, namjeni i načinu funkcioniranja u poslovnom procesu. S obzirom na pojavni oblik,
stvari i prava, imovina se klasificira na nematerijalnu i materijalnu imovinu. Materijalna
imovina predstavlja sve oblike imovine koji imaju materijalni, fizički oblik, poput
građevinskih objekata, postrojenja, opreme ili zaliha. Nematerijalna imovina nema vidljiv
oblik, ali značajno doprinosi ostvarivanju poslovnih aktivnosti. Imovina javnog sektora može
se temeljno klasificirati na nefinancijsku i financijsku. Nefinancijska imovina je materijalna i
nematerijalna imovina, a financijska imovina javnog sektora je novac i novčani depoziti, dani
zajmovi i predujmovi, vrijednosni papiri i udjeli u glavnici te potraživanja. Također se
klasificira i prema trajnosti, ovisno o vremenu u kojem se imovina zadržava u pojavnom
obliku, odnosno vremenu u kojem imovina prelazi iz jednog pojavnog oblika u drugi. Prema
tom kriteriju dijeli se na kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. (Nikić, J., 2013:17).
Dugotrajna imovina je i financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne
godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Dugotrajna proizvedena
materijalna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave niži od 3.500 kuna može se klasificirati
kao sitni inventar uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku uporabe.
Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj
prodaji u roku kraćem od godinu dana. (Vašiček, D., 2011.)
Obveze su neizmirene obveze proračuna odnosno proračunskih korisnika proizašle iz prošlih
događaja, za čiju se namiru očekuje odljev resursa. Obveze se klasificiraju prema namjeni i
ročnosti. Vlastiti izvori su ostatak imovine nakon odbitka svih obveza. Imovina i obveze
iskazuju se po računovodstvenom konceptu nastanka događaja uz primjenu metode
28
povijesnog troška. Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti)
odnosno, po procijenjenoj vrijednosti (Vašiček, D. i suradnici,2011:15).
4.3.3. Evidencija prihoda i rashoda
Prihodi su određeni kao povećanje ekonomskih koristi tijekom izvještajnog razdoblja u obliku
priljeva novca i novčanih ekvivalenata, što nedvojbeno upućuje da se u priznavanju
proračunskih prihoda zadržava novčani koncept koji je bio u primjeni do sada. Prihodi se
temeljno klasificiraju na prihode poslovanja (tzv.tekući prihodi) i prihode od prodaje
nefinancijske imovine (tzv.kapitalni prihodi). Prihodi poslovanja klasificiraju se na prihode od
poreza, prihode od doprinosa, potpore, prihode od imovine, prihode od administrativnih
pristojbi i po posebnim propisima i ostale prihode. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
klasificiraju se prema vrstama prodane nefinancijske imovine (Vašiček, D. i suradnici,
2011:16).
Rashodi se temeljno klasificiraju na rashode poslovanja (tzv.tekući rashodi) i rashode za
nabavu nefinancijske imovine (tzv.kapitalni rashodi). Rashodi poslovanja klasificiraju se na
rashode za zaposlene, materijalne rashode, financijske rashode, subvencije, potpore, naknade,
donacije i ostale rashode. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine klasificiraju se po vrstama
nabavljene nefinancijske imovine (Vašiček, D. i suradnici,2011:16).
4.4. Temeljni financijski izvještaji
Prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, proračunski
korisnici trebaju sastavljati financijske izvještaje propisanog oblika i sadržaja. Unaprijed su
određeni rokovi podnošenja financijskih izvještaji, kao i razdoblja za koja se sastavljaju.
Osnovna svrha financijskih izvještaja jest dati informacije o financijskom položaju i
uspješnosti ispunjenja postavljenih ciljeva. Za sastavljanje i predaju financijskih izvještaja
odgovorna je osoba koja rukovodi računovodstvom (Pravilnik o financijskom izvještavanju u
proračunskom računovodstvu, NN 32/2011).
29
Obveznici popunjavaju financijske izvještaje u elektronskom obliku, s ugrađenim kontrolama,
koji se preuzimaju na internetskim stranicama FINA-e, Ministarstva financija i Državnog
ureda za reviziju. Za predaju Državnom uredu za reviziju koriste se isti obrasci kao i za
FINA-u. Svi obrasci koji se sastavljaju dio su jedne datoteke, a proračunski korisnici biraju
koji će od financijskih izvještaja popunjavati. Prema Pravilniku o financijskom izvještavanju
u proračunskom računovodstvu, nije propisana predaja financijskih izvještaja u papirnom
obliku, odnosno putem obrazaca Narodnih novina (Jakir Bajo, I.,2013:11).
Osnovne i srednje škole dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja
i sporta (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o
promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke).
Nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje škola. Kod Izvještaja o
prihodima i rashodima, primicima i izdacima, lokalna jedinica konsolidira cjelokupan
izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva. Izvještaj o obvezama osnovnih i
srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene
financiran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno
ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću
državu (Jakir Bajo, I.,2013:14).
Vrste financijskih izvještaja:
· Bilanca na obrascu BIL
· Izvješće o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima) na obrascu PR-
RAS
· Izvještaj o obvezama na obrascu OBVEZE
· Izvješće o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza na obrascu P-VRIO
· Bilješke
30
4.4.1. Bilanca
Bilanca prikazuje informacije (vrijednost i strukturu) o stanju imovine i obveza na početku i
kraju izvještajnog razdolja, te je pokazatelj o promjenama neto vrijednosti kao pokazatelj
očuvanja „kapitala”, i to:
· neto vrijednost financijske imovine (financijska imovina umanjena za obveze), i
· neto vrijednost ukupne imovine (ukupna imovina umanjena za obveze)
S obzirom da je primjena punog obračunskog koncepta za sada onemogućena iz razloga
nepostojanja realne baze podataka o ukupnoj imovini (naročito specifičnoj imovini kao što je
baština, infrastrukturna imovina i sl.) žarište praćenja i analiza bilančnih podataka usmjereni
su na stanje i promjene financijske imovine kao pokazatelja održivosti fiskalnih aktivnosti
(Vašiček, D. i suradnici,2011:21).
Slika 1: Pregled popunjavanja bilance (stupci) na obrascu BIL
Izvor: Ministarstvo financija, Financijski izvještaji, Obrazac BIL
Bilanca se sastavlja na obrascu BIL, koji se sastoji od šest stupaca. Stupac broj 1 ukazuje na
broj računa iz računskog plana. Stupac 2 predstavlja opis, npr. građevinski objekti. Stupac 3 je
AOP oznaka, odnosno pozicija. Stupac 4 označava stanje 1.siječnja godine za koju se
sastavlja izvještaj odnosno na dan početka poslovanja u toku godine. Stupac 5 je stanje
31.prosinca godine za koju se sastavlja izvještaj odnosno na dan prestanka poslovanja. Stupac
6 označava indeks promjene stanja, gdje se upisuje cijeli broj, bez decimala. Proračunski
korisnik ima obvezu trajnog čuvanja bilance.
31
4.4.2. Izvještaj o poslovanju (prihodima i rashodima, primicima i izdacima)
Izvještaj o poslovanju prikazuje klasificirani sažetak i pojedinosti transakcija na prihodima,
rashodima, neto stjecanju nefinancijske imovine, i financiranju (neto stjecanje financijske
imovine i neto zaduživanje). Prihod je određen kao transakcija koja povećava neto vrijednost
financijske imovine, dok je rashod određen kao transakcija koja smanjuje neto vrijednost
financijske imovine. Oblikovan je na istoj metodološkoj i klasifikacijskoj osnovi kao proračun
opće odnosno lokalne države. Iz njega se mogu dobiti pregledne informacije o rezultatima
operativnog poslovanja, investicijskih aktivnosti i financiranja. Sama koncepcija Izvještaja o
poslovanju omogućuje njegovo ugrađivanje u izvještaj o izvršenju proračuna i izravno
omogućuje praćenje udovoljenja planiranih proračunskih ograničenja. (Vašiček, D. i
suradnici: 2011).
Financijski izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima sastavlja se na Obrascu:
PR-RAS. Izvještaj ne sadrži podatke o planiranim veličinama (Jakir Bajo, I. 2013:15).
Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima proračunski korisnici dužni su čuvati
trajno. Rok čuvanja počinje teći zadnjeg dana fiskalne godine na koju se odnose. (Milčić, I.,
2012:15).
4.4.3. Izvještaj o obvezama
Izvještaj o obvezama je obrazac u kojem se unose podaci o stanju i promjeni stanja obveza.
Proračunski korisnici, kao što su školske ustanove dužni su sastavljati ovaj izvještaj za
razdoblje 1.travnja do 30.lipnja te za razdoblje od 1.listopada do 31.prosinca. Ovaj Izvještaj
sastavlja se na Obrascu: OBVEZE.
Stavke koje se nalaze na Obrascu su broj računa iz računskog plana, opis, AOP oznaka i
iznos. Iznosi u Izvještaju o obvezama su u kunama, bez lipa. U zaglavlju se nalazi RKP broj,
matični broj, naziv proračunskog korisnika, adresa, razina, razdjel i djelatnost.
Stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja obuhvaća ukupno potražno stanje obveza
posljednjeg dana prethodnog izvještajnog razdoblja. Povećanje obveza u izvještajnom
razdoblju predstavlja zbroj potražne strane ukupnih obveza u izvještajnom razdbolju, odnosno
32
zbroj potražne strane obveza od 1.travnja do 30.lipnja, tj. od 1.listopada do 31.prosinca. U
podmirene obveze u izvještajnom razdoblju ulazi zbroj dugovne strane ukupnih obveza u
izvještajnom razdoblju, odnosno zbroj dugovne strane obveza od 1.travnja do 30.lipnja, tj. od
1.listopada do 31.prosinca. Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja je zbroj stanja
ukupnih obveza u izvještajnom razdoblju i povećanja ukupnih obveza u izvještajnom
razdoblju umanjeno za podmirene obveze u izvještajnom razdoblju .
Na Obrascu OBVEZE nalazi se i stavka međusobne obveze proračunskih korisnika u koje
ulaze obveze koje su nastale u međusobnom odnosu između korisnika koji se nalaze unutar
sustava proračuna.
Na Obrascu se nalaze i nedospjele obveze na kraju izvještajnog razdoblja, a tu spadaju one
obveze koje su nastale, ali nisu dospjele u izvještajnom razdoblju, već će dospjeti u narednom
razdoblju.
4.4.4. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
U Izvještaju o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuju se svi utjecaji na
neto vrijednost, koji nisu rezultat poslovnih aktivnosti odnosno financijskih transakcija. Ti
utjecaji se klasificiraju na promjene u vrijednosti ( revalorizacija, procjena...) i promjene u
obujmu imovine i obveza. Revalorizacija može biti rezultat inflacije ili pak promjene u
tržišnoj vrijednosti imovine odnosno obveza (Vašiček, D. i suradnici, 2011:22).
Promjene u obujmu (količini) mogu nastati iz različitih razloga:
· izvanredni događaji, kao što su potresi, poplave, požar, rat... U ovu kategoriju se
klasificira i otpis potraživanja, nepredviđeno zastarijevanje i/ili propadanje imovine
(lom, kvar...)
· uobičajeni događaji uključuju prepoznavanje do tada neotkrivene i/ili neprepoznate
imovine, npr. otkriće novog rudnika, izvora nafte ili pak iscrpljenje imovine pod
zemljom uslijed vađenja
33
· reklasifikacija-kada se neki proračunski korisnik izdvoji iz opće države i postane,
npr.javno poduzeće ili obratno, u slučaju restrukturiranja ili spajanja proračunskih
korisnika i javnih poduzeća (Vašiček, D. i suradnici, 2011:22).
S obzirom da je kod načela nastanka događaja ključno promatranje stanja i promjena ukupne
imovine, proračunski korisnik treba kao posebni financijski izvještaj prezentirati elemente
koji odražavaju promjene u izvještajnom razdoblju, kao što su (Vašiček, D., 2010:70) :
· neto višak ili manjak prihoda razdoblja
· stavke prihoda ili rashoda koje su izravno priznate u kapital (pojedinačno i ukupan
iznos tih stavaka)
· kumulativni učinak promjena računovodstvenih politika i ispravaka temeljnih
pogrešaka koje su utjecale na glavnicu
Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza treba sadržati i informacije o:
· uplatama osnivača (vlasnika) i raspodjele vlasnicima
· stanju akumuliranih viškova ili prenesenih manjkova na početku razdoblja, na datum
bilance, te promjene tijekom razdoblja
· dijelovima glavnice, usporednim knjigovodstvenim iznosima dijelova glavnice na
početku i na kraju razdoblja, i odvojeno prikazivanje za svaki dio
4.5. Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave
Sukladno Zakonu o proračunu i Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom
planu, proračunski korisnici obveznici su sastavljanja poslovnih knjiga, i to dnevnika, glavne
knjige i pomoćnih knjiga. Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom
vremenskog nastanka. Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih
promjena i transakcija nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i
rashodima (Vašiček, D. i suradnici, 2011.).
34
Osim propisanih obaveznih poslovnih knjiga, propisana je i obveza vođenja pomoćnih
poslovnih knjiga. Pomoćnim poslovnim knjigama smatraju se analitičke knjigovodstvene
evidencije stavki koje su u glavnoj knjizi iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije za
potrebe nadzora i praćenja poslovanja (Milčić, I.,2012:14).
Analitička knjigovodstva koja su dužni voditi proračunski korisnici su knjigovodstva:
· dugotrajne nefinancijske imovine
· kratkotrajne nefinancijske imovine (zalihe materijala, proizvoda i robe)- po vrsti
količini i vrijednosti
· financijske imovine i obveza, odnosno potraživanja i nastalih obveza, primljenih i
izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata te potraživanja i obveza
po osnovi primljenih i danih zajmova i kredita
Proračunski korisnici dužni su voditi i:
· knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge)
· evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija
· evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila
· knjigu izlaznih računa i obračuna potraživanja
· knjigu ulaznih računa i obračuna obveza i ostale pomoćne evidencije
Značajno je istaknuti da se posebne pomoćne knjige i analitičke evidencije ne moraju voditi
ako obveznik izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osigurava potrebne podatke.
Smisao i bit sustava pomoćnih knjiga i analitičkih knjigovodstava jest raščlanjeno praćenje i
iskazivanje sintetičkih stavki glavne knjige. Forma (oblik) pomoćnih knjiga i evidencija nije
propisana, stoga proračunski korisnici biraju najprimjerenije rješenje. (Vašiček, D. i suradnici,
2011:23).
Računovodstvene knjige, vode se za fiskalnu godinu koja počinje 1.siječnja, a završava
31.prosinca svake kalendarske godine. Knjige se otvaraju na početku fiskalne godine ili
danom osnivanja nekog proračuna i proračunskog korisnika, a na kraju fiskalne godine se
zaključuju povezuju (Jakir, I., Maletić, I.:2001:12).
35
Tablica 4. Rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i financijskih izvještaja
proračuna i proračunskih korisnika
KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE ROK ČUVANJA
Isplatne liste
TRAJNO Analitička evidencija o plaćama za koju se plaćaju obvezni doprinosi
Isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu
knjigu
JEDANAEST GODINA
Isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige SEDAM GODINA
POSLOVNE KNJIGE ROK ČUVANJA
Glavna knjiga JEDANAEST GODINA
Dnevnik
Pomoćne knjige SEDAM GODINA
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ROK ČUVANJA
Bilanca
TRAJNO
Izvještaj o obvezama
Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima
Izvještaj o novčanom toku
Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna
Financijski izvještaji za razdoblja u tijeku godine (tromjesečni, polugodišnji)
Do predaje financijskog
izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine
Izvor: Milčič, I.: Čuvanje poslovnih knjiga i financijskih izvještaja proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija, Riznica, 4/2012
4.6. Izjava o fiskalnoj odgovornosti
Zakonom o fiskalnoj odgovornosti uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj
odgovornosti, kojom čelnici svih razina, od ministara, ravnatelja, općinskih načelnika,
gradonačelnika do župana, svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u
kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te
učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru
proračunom utvrđenih sredstava. Izjave o fiskalnoj odgovornosti sastavljale su se po prvi put
u 2011.godini i predavale su se u 2012.godini (www.mfin.hr)
36
Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni
fiskalnih pravila propisan je izgled i sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti, način i rokovi
izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama
sadržaja izjava. Uz Izjavu se prilaže popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan
otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima
utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog
upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini (Maletić,I., Jakir
Bajo, I., Vašiček,D., 2012:20).
Upitnik o fiskalnoj odgovornosti obuhvaća pitanja iz područja planiranja
proračuna/financijskog plana, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja.
Upitnikom se testiraju minimalni zahtjevi, po proračunskim procesima, za dobro financijsko
upravljanje. Da bi se moglo procijeniti postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim
zakonodavnim okvirom, provode se testiranja po pitanjima iz Upitnika. Na sva pitanja iz
Upitnika odgovara se potvrdno, djelomično potvrdno ili negativno. Ako pitanje nije
primjenjivo, na pitanje se odgovara da nije primjenjivo (Maletić,I., Jakir Bajo, I., Vašiček,D.,
2012:20).
Rok za predaju Izjave o fiskalnoj odgovornosti zajedno sa pripadajućom dokumentacijom je
28.veljače za čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika dok je za načelnike,
gradonačelnike, župane i čelnike središnjih tijela državne uprave 31.ožujka, odnosno u
2013.godini taj rok je 1.travnja. U 2013.godini prvi put se mora dostaviti i Izvješće o
otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine (Maletić, I., Jakir
Bajo, I., 2012:4).
4.7. Popis imovine i obveza u sustavu proračuna
Proračunski korisnici na početku poslovanja, moraju popisati imovinu i obveze i navesti
pojedinačne vrijednosti. Popis imovine i obveza mora se sastaviti i na kraju svake poslovne
godine sa stanjem na datum bilance. Iznimno proračunski korisnici koji obavljaju muzejsku,
knjižničarsku ili bibliotečnu djelatnost mogu obaviti popis knjiga i bibliotečne građe u roku
koji nije duži od tri godine. Podaci o popisu unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim
izrazima u popisne liste. Popisne liste su knjigovodstvene isprave čiju vjerodostojnost
37
potpisima potvrđuju članovi popisnog povjerenstva (Pravilnik o proračunskom računovodstvu
i Računskom planu, NN 114/2010).
Redoviti godišnji popis imovine i obveza provodi se krajem godine, ali se može provoditi i
kontinuirano, tijekom godine. Kontinuirani popis je način popisa imovine po pripremljenom
planu tijekom cijele godine pa je stanje imovine potrebno svoditi na stanje 31.prosinca.
Popisom se utvrđuje stalno stanje imovine i obveza i usklađuje s knjigovodstvenim stanjem te
se utvrđuju razlike u odnosu na stvarno stanje. Usklađivanje je potrebno radi
računovodstvenih načela točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnog iskazivanja
poslovnih događaja za godinu za koju se sastavljaju financijska izvješća (Nikić, J.,2012:17).
Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu čelnik proračunskog korisnika osniva
povjerenstvo za popis, određuje predmet, mjesto i vrijeme, odnosno datum popisa, rokove
obavljanja popisa i dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listama. Povjerenstvo za
popis bi trebalo imati najmanje tri člana, predsjednika i dva člana. U povjerenstvu za popis ne
bi se trebale nalaziti osobe koje su neposredno zadužene za knjigovodstvenu evidenciju tih
sredstava (Nikić, J.,2012:18).
Sveobuhvatni popis imovine i obveza proračunskog korisnika mora obuhvaćati popis
neproizvedene dugotrajne imovine, proizvedene dugostrajne imovine, nefinancijske imovine
u pripremi i sitnog inventara, proizvedene kratkotrajne imovine, financijske imovine i obveza.
Zadaci povjerenstva za popis imovine i obveza su:
· utvrđivanje stvarnog stanja mjerenjem, prebrojavanjem, vaganjem i sl. u naturalnim
jedinicama, unošenje količine u popisne liste
· upis promjena u količinama nastalih od dana popisa do dana pod kojim se obavlja
popis, tj. do 31.12.2012.
· unošenje podataka o knjigovodstvenom stanju u količini i vrijednosno
· utvrđivanje popisnih razlika u količini i vrijednosno
· sastavljanje izvješća o obavljenom popisu
· potpisivanje popisnih lista
38
Popisno povjerenstvo pribavlja popisne liste za pojedinu vrstu popisa, sačinjava plan rada i
utvrđuje rokove za popis imovine i obveza. Osobe koje su odgovorne za predmete popisa
moraju obaviti slijedeće radnje:
· pripremiti prostor i imovinu koju će popisivati
· izdvojiti tuđu robu, oštećenu i zastarjelu
· pregledno složiti predmete i grupirati u srodne vrste
· provjeriti jesu li predmeti označeni inventurnim brojevima i šiframa radi lakšeg popisa
· potrebno je ažurirati i pravodobno osigurati knjigovodstvenu evidenciju na dan 31.12.
usklađenu s glavnom knjigom i analitičkim knjigovodstvom
Popisno povjerenstvo podatke utvrđuje u početku količinski u naturalnim izrazima, a tek
kasnije liste se nadopunjuju kako bi se unijeli knjigovodstveni podaci u naturalnim i
novčanim izrazima. Na temelju pripremljenih lista, utvrđuju se popisni viškovi, odnosno
manjkovi, isto tako u naturalnim i novčanim izrazima.
Nakon što je izvršen popis, povjerenstvo utvrđuje odstupanja stvarnog stanja od
knjigovodstvenog i utvrđuje razloge nastanka popisnih razlika. Svako povjerenstvo za popis
dužno je izraditi izvještaj o obavljenom popisu, napisati svoja zapažanja i s popisnim listama
predati zakonskom zastupniku. Za svaki manjak ili višak potrebno je utvrditi razloge
njegovog nastanka i predložiti njegovo evidentiranje, likvidiranje ili nadoknadu (Nikić, J.,
2012:21).
39
5. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE EKONOMSKE I TRGOVAČKE ŠKOLE ČAKOVEC
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec vodi svoje poslovanje sukladno Zakonima i
pravilnicima koji su namijenjeni proračunskim korisnicima, te su u skladu s time prikazani
financijski izvještaji za 2011.godinu. Financijski izvještaji koji su predočeni u ovom poglavlju
su bilanca, izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, izvještaj o promjenama u
obujmu i vrijednosti imovine i obveza, izvještaj o obvezama i bilješke. Osim navedenih
financijskih izvještaja ukratko je predstavljen i financijski plan za 2011.godinu zajedno sa
procjenama za 2012. i 2013.godinu. Ukratko je predstavljeno i financijsko izvješće prihoda i
rashoda za 2011.godinu, koje obuhvaća planirane i ostvarene vrijednosti i sveukupan
financijski rezultat za 2011.godinu.
5.1. Osnovni podaci o Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec utemeljena je 1921.godine pod nazivom „Kraljevska
dvorazredna trgovačka škola. Do drugog svjetskog rata škola je doživjela niz promjena, pa
čak i prekid rada. Velika promjena je bilo i otvaranje Trgovačke akademije na mađarskom
jeziku. Slijed događaja doveo je nakon ratnih godina do toga da se 1959.godine naziva
Ekonomska škola i u školi se obrazuju trgovački kadrovi srednje ekonomske struke.
Promjene u sustavu obrazovanja spajaju 70-ih godina Gimnaziju Čakovec i Ekonomsku školu
u Srednjoškolski centar „Josip Slavenski” Čakovec. Kao samostalna institucija počinje
djelovati od školske godine 1991./1992. pod nazivom Ekonomska i trgovačka škola Čakovec.
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec danas obrazuje učenike za zanimanja ekonomist,
komercijalist, upravni referent i hotelijerko-turistički tehničar u četverogodišnjem trajanju i
zanimanje prodavač u trogodišnjem trajanju. Isti programi provode se i u obrazovanju
odraslih.
Školu danas pohađa 673 učenika u 26 razrednih odjeljenja, 75 nastavnika i 17 djelatnika u
ostalim službama.
40
5.2. Financijski plan 2011.godine sa projekcijama za 2012. i 2013.godinu
Financijski plan proračunskih korisnika sadrži programe koji su utvrđeni strategijom
dugoročnog razvoja, posebnim zakonima i drugim propisima donesenima na temelju zakona.
Srednjoškolske ustanove moraju sastavljati financijske planove sukladno Zakonom o
proračunu, odnosno propisana im je obveza i postupak donošenja financijskog plana. Prihodi i
primici, te rashodi i izdaci raspoređeni su prema programima. Rashodi i izdaci moraju se
obavezno uravnotežiti sa prihodima i primicima (Zakon o proračunu, NN 87/2008).
U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razrađeni:
· po vrstama prihoda i primitaka
· po pojedinim programima proračunskih korisnika
· po godinama u kojima će teretiti proračun
Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema
proračunskim klasifikacijama, odnosno prema organizacijskoj, ekonomskoj, funkcijskoj,
lokacijskoj i programskoj klasifikaciji. Upravna vijeća, školski odbori i ostala upravljačka
tijela proračunskih jedinica obavezni su usvojiti financijski plan i projekcije do kraja godine,
kako bi se od 1.siječnja mogle preuzimati i izvršavati nove obveze (www.mfin.hr).
Proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana na osnovi uputa koje imaju za
izradu prijedloga proračuna. Statutom su propisane nadležnosti za donošenje financijskog
plana. Srednje škole donose financijski plan u nadležnosti Školskog odbora. Prijedlog
financijskog plana sadrži:
· prihode i primitke iskazane po vrstama
· rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama
· obrazloženje prijedloga financijskog plana
· plan razvojnim programa
· plan nabave
· planirani broj radnih mjesta i strukturu dužnosnika, službenika i namještenika za trogodišnje razdoblje sukladno zakonima i podzakonskim propisima
41
Na temelju navedenih pretpostavki, priložen je skraćeni prikaz financijskog plana za
2011.godinu, sa projekcijama za 2012. i 2013.godinu Ekonomske i trgovačke škole Čakovec.
Tablica 5. Skraćeni financijski plan za 2011.god i procjene za 2012. i 2013.godinu
Izvor: Financijski plan Ekonomske i trgovačke škole Čakovec i projekcija za 2012. i 2013.godinu
Račun Naziv računa
Plan
2011
Opći prihodi i
primici Vl.prihodi
Prihodi
posebne
namjene Pomoći 2012. 2013.
31 Plaće 7.538.200 7.438.580 99.620 0 0 7.696.505 7.999.669
311 Plaće 6.219.745 6.134.745 85.000 6.340.000 6.552. 069
312
Ostali rashodi za
zaposlene 249.201 249.201 266.025 320.000
313
Doprinosi na
plaće 1.069.254 1.054.634 14.620 1.090.480 1.127.600
32
Materijalni
rashodi 1.493.403 1.229.823 30.380 250.000 0 1.417.000 1.457.725
321
Naknade
troškova zaposlenima 567.671 567.671 569.592 580.500
322
Rashodi za
materijal i
energiju 716.324 441.324 25.000 250.000 705.998 719.700
323
Rashodi za
usluge 170.343 164.963 5.380 116.410 122.525
329
Ostali
nespomenuti
rashodi
poslovanja 39.065 55.865 25.000 35.000
34
Financijski
rashodi 4.752 4.752 0 0 0 5.000 5.900
343
Ostali
financijski
rashodi 4.752 4.752 5.000 5.900
37
Naknade
građanima i kućanstvima 15.045 15.045 16.000 16.700
372
Ostale naknade
građanima i kućanstvima 15.045 15.045 16.000 16.700
42
Rashodi za
nabavu proizv.
dug.imovine 76.800 0 25.000 0 35.000 47.000 57.500
421 Građ.objekti
422
Postrojenja i
oprema 60.000 0 25.000 35.000 30.000 40.000
424
Knjige i
umjetnička djela 16.800 0 0 0 0 17.000 17.500
SVEUKUPNO 9.128.200 8.688.200 155.000 250.000 35.000 9.181.505 9.537.494
42
Iz priloženog financijskog plana za 2011.godinu, vidljivo je da školska ustanova najviše
sredstava planira izdvojiti za plaće zaposlenika, točnije 68% rashoda. Drugi po redu najveći
planirani izdatak je doprinos na plaće, pa bi se moglo zaključiti da školska ustanova najviše
sredstava planira izdvojiti za zaposlenike. Materijalni rashodi čine prema financijskom planu,
udio od 16% ukupnih rashoda/izdataka u školskoj ustanovI, s time da je planirano najviše
materijalnih rashoda izdvojiti za materijal i energiju. Financijski rashodi prema tome, čine
manji udio u ukupnim rashodima/izdacima, tek 4.752 kune. Rashodi za nabavu proizvedene
dugotrajne imovine u velikom dijelu uključuju postrojenja i opremu na koje bi otpala većina
izdataka povezanih sa nabavom proizvedene dugotrajne imovine, ali određeni udio čini i
nabava knjiga.
Većina prihoda uključena je u opće prihode i primitke, ali su isto tako uključeni i vlastiti
prihodi, prihodi za posebne namjene i pomoći. Opći prihodi čine ukupno 8.688.200 kuna,
vlastiti prihodi 155.000 kuna, prihodi za posebne namjene, u ovom slučaju povezani sa
materijalom i energijom čine 250.000 kuna, te pomoći za nabavu opreme u iznosu od 35.000
kuna.
Prema priloženim procjenama za 2012.godinu, vidi se iz priloženog da srednjoškolska
ustanova nastavlja povećavati rashode za plaće, točnije povećati će se rashodi za 158.305
kuna. Materijalni rashodi planiraju se prema procjeni smanjiti 76.403 kune i to pretežito za
materijal i energiju i usluge, ali i ostali nespomenuti rashodi poslovanja. Financijski rashodi i
naknade građanima i kućanstvima neznatno bi se povećali, dok bi se rashodi za nabavu
proizvedene dugotrajne imovine prema procjeni trebali smanjiti i to najviše za nabavu
opreme.
Prema procjeni za 2013.godinu, nastavio bi se rast plaća za 461.469 kuna u odnosu na
2011.godinu, te 303.164 kuna u odnosu na 2012.godinu. Isto tako u odnosu na 2011.godinu,
procjenjuje se pad materijalnih rashoda, ali rast u odnosu na 2012.godinu.
Najviše prihoda i primitaka u 2011.godini ostvarivalo bi se iz državnog proračuna u iznosu od
7.538.200 kuna, 1.150.000 kuna iz županijskog proračuna, 155.000 kuna vlastitih prihoda, te
285.000 kuna prihoda za posebne namjene. Ukupan iznos prihoda i primitaka za 2011.godinu
bi iznosio 9.128.200 kuna.
Prema procjenama, u 2012.godini najviše prihoda i primitaka ostvarivalo bi se iz državnog
proračuna, u iznosu od 7.696.505 kuna, 1.175.000 kuna iz županijskog proračuna, 140.000
43
kuna vlastitih prihoda, te 170.000 kuna prihoda za posebne namjene. Shodno tome, ukupni
prihodi i primici za 2012.godinu iznose 9.181.505 kuna.
U 2013.godini prema procjenama, također najveći prihodi i primici koji bi se ostvarili,
pritječu iz državnog proračuna u iznosu od 7.996.669 kuna, 1.220.825 kuna iz županijskog
proračuna, 140.000 kuna vlastitih prihoda, te 180.000 kuna prihoda za posebne namjene.
Sveukupni prihodi i primici za 2013.godinu iznosili bi prema procjeni 9.537.494 kuna.
U toku godine, uvijek dolazi do odstupanja, stoga srednjoškolska ustanova na kraju godine
sastavlja financijsko izvješće prihoda i rashoda za proteklu godinu u kojoj navodi planirane
ukupne veličine i ostvarene vrijednosti, te indeks odstupanja. Navedeno financijsko izvješće
obavezan je potvrditi Školski odbor, kako bi bilo pravovaljano.
Prema financijskom izvješću za 2011.godinu, ostvareni su ukupni prihodi u vrijednosti od
9.432.868 kuna, te ukupni rashodi u vrijednosti od 9.477.605 kuna. Razlika rashoda nad
prihodima je 44.737 kuna. Preneseni višak prihoda iz 2010.godine iznosio je 16.392 kune,
stoga sveukupni financijski rezultat je negativan, u iznosu od 28.355 kuna.
U slijedećim tablicama prikazani su navedeni podaci i naknadno su objašnjeni pojedinačno
prihodi i pojedinačno rashodi po kategorijama.
Tablica 6. Financijsko izvješće ostvarenih prihoda u 2011.godini
PRIHODI
Konto Naziv
Ostvareno
1.1.-31.12.2011.
633 Pomoći iz proračuna 9.000
641 Prihodi od financijske imovine 54
652 Prihodi po posebnim propisima 349.635
661 Prihodi ostvareni na tržištu 184.274
663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba 2.358
671
Prihodi za financiranje redovne
djelatnosti 8.885.953
721 Prihodi od prodaje građ.objekata 1.594
922 Višak prihoda prethodne godine 0
UKUPNO PRIHODI 9.432.868
Izvor: Financijsko izvješće prihoda i rashoda za 2011.godinu
Ekonomska i trgovačka škola ostvarila je prihode u ukupnom iznosu od 9.432.868 kuna, a
odnose se na prihode u skupini 671 u iznosu od 7.627.341 kune, što obuhvaća prihode iz
44
državnog proračuna koji su namijenjeni za plaće djelatnika, jubilarne nagrade, pomoći,
otpremnine, regrese i božićnice. Prihodi unutar skupine 671 u iznosu od 1.258.612 kuna koji
se odnose na prihode iz proračuna županije za financiranje materijalnih rashoda, energenata,
troškova prijevoza za zaposlene i investicijsko održavanje. Unutar skupine 633, nalaze se
prihodi u iznosu od 9.000 kuna, a obuhvaćaju pomoć od strane Ministarstva turizma za
projekt unapređivanja i promocije zanimanja u turizmu.
U skupini razreda 652 nalaze se prihodi po posebnim propisima u iznosu od 349.635 kuna, a
sastoje se od prihoda školske kuhinje u iznosu od 276.225 kuna, prihoda od sufinanciranja
roditelja u iznosu od 73.410 kuna za troškove školovanja kao što su knjige za školsku
knjižnicu, sredstva za školski športski klub, troškove fotokopiranja i duplikata svjedodžbi, kao
i dio za maturalna putovanja koji ide za namjenu nagrade učenicima ili pomoć učenicima
slabijeg imovinskog statusa. Unutar skupine 661 nalaze se prihodi u iznosu od 75.120 kuna, a
obuhvaćaju prihode od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti, u primjeru školske
ustanove, to je obrazovanje odraslih. Unutar skupine 661 nalaze se i prihodi od najma
športske dvorane u iznosu od 109.154 kune.
Tablica 7. Financijsko izvješće ostvarenih rashoda za 2011.godinu
RASHODI
Konto Naziv
Ostvareno 1.1-
31.12.2011.
311 PLAĆE 6.329.029
312 Ostali rashodi za zaposlene 234.094
313 Doprinosi na plaće 1.085.064
321 Naknade troškova zaposlenima 499.567
322 Rashodi za materijal i energiju 1.031.441
323 Rashodi za usluge 175.347
324 Naknada troš.osobama izvan rad.odnosa 1.357
3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 21.330
343 Ostali financijski rashodi 13.422
372
Ostale naknade kućanstvima i gradovima 28.004
UKUPNO (razred 3) 9.435.792
422 Postrojenja i oprema 25.640
4241 Knjige za knjižnicu 16.173
424 Knjige, umj.djela i ostalo 16.173
UKUPNO (razred 4) 41.813
SVEUKUPNO(rashodi-razred 3 i 4) 9.477.605
Izvor: Financijsko izvješće rashoda za 2011.godinu
45
Rashodi poslovanja u ukupnom iznosu od 9.477.605 kuna obuhvaćaju najveću stavku skupine
31 u iznosu od 7.648.183 koji se odnosi na plaće i ostala materijalna prava za zaposlene s
pripadajućim doprinosima. Od materijalnih rashoda skupine 32 u ukupnom iznosu od
1.746.169 kuna veću stavku čine naknade troškova zaposlenih 499.567 kuna i to dnevnice,
troškovi smještaja na službenom putu, naknada za dolazak na rad i ostali troškovi službenog
putovanja, kao i troškovi stručnog usavršavanja.
Rashodi za materijal i energiju iznose ukupno 1.031.441 kunu od čega na uredski materijal i
ostali materijal koji se odnosi na literaturu, uredski materijal, pedagošku dokumentaciju,
sredstva za čišćenje i higijenu otpada 72.965 kuna, rashodi za materijal i sirovine iznose
306.744 kune, a najveći dio odnosi se na nastavni materijal, odnosno na papire i tonere u
iznosu od 46.622 kune, te namirnice za školsku kuhinju u iznosu od 260.122 kune. Rashodi za
energiju iznose 475.669 kuna, materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 156.347
kuna, te sitni inventar 14.173 kune.
Rashodi za usluge iznose 175.347 kuna, a odnose se na usluge telefona, pošte, komunalne,
zdravstvene, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, računalne i ostale usluge. Ostali
nespomenuti rashodi poslovanja skupine 329 u iznosu od 38.467 kuna sastoje se od izdataka
za članarine, maturalna putovanja, natjecanja i nagrade učenicima i razredima, reprezentaciju
za takmičenja, povjerenstva, stručne ekskurzije, posjete kazalištu, muzejima i slično.
Rashodi skupine 34 u iznosu od 13.422 kune odnose se na usluge platnog prometa i zatezne
kamate Međimurje plina. Rashodi skupine 37 u iznosu od 28.004 kune odnose se na prijevoz
učenika s teškoćama koje pokriva Ministarstvo. Rashodi skupine 42 u iznosu od 41.813 kuna
odnose se na nabavu računala i računalne opreme, klima uređaja i knjiga za školsku knjižnicu.
Škola ima nenaplaćenih potraživanja od kupaca u iznosu od 156.130 kuna koje se odnose na
potraživanja s osnove najma sportske dvorane.
5.3. Temeljni financijski izvještaji za 2011.godinu
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, kao i druge srednjoškolske ustanove dužna je voditi
računa o detaljnom praćenju svog poslovanja, te je sukladno tome obavezna sastavljati
osnovne financijske izvještaje i to Bilancu, Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i
46
izdacima, Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjeni veličine i obujma imovine i obveza, te
Bilješke.
5.3.1. Bilanca
Bilanca je financijski izvještaj u kojem s jedne strane pratimo imovinu i potraživanja, a s
druge strane obveze i izvore vlasništva. Ukupna imovina i potraživanja moraju biti jednaka,
odnosno moraju biti u ravnoteži s ukupnim obvezama i izvorima vlasništva.
Slijedeća tablica daje prikaz skraćene bilance Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za
razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine.
Tablica 8. Skraćena bilanca Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 01.01. do
31.12.2011.godine
Račun iz rač.plana
OPIS AOP Stanje
1.1.2011.
Stanje
31.12.2011.
Indeks
(5/4)
1 2 3 4 5 6
IMOVINA(AOP 022+061) 001 5.885.998 5.762.212 97,9
0 Nefin.imovina(AOP
003+007+045+046+050+057)
002 5.525.747 5.342.285 96,7
01 Neproizv.dug.imov.(AOP 004+005-006) 003 914.405 914.405 100
011 Materijalna imovina-prirodna bogatstva 004 911.665 911.665 100
012 Nematerijalna imovina 005 2.740 2.740 100
02 Proizvedena dugotrajna imovina (AOP
008+014+023+029+035+039)
007 4.611.342 4.427.880 96
021 i
02921
Građevinski objekti (AOP 009 do 012-
013)
008 3.755.070 3.692.705 98,3
0212 Poslovni objekti 010 4.713.928 4.713.928 100
0214 Ostali građevinski objekti 012 371.545 371.545 100
02921 Ispravak vrij. građevinskih objekata 013 1.330.403 1.392.768 104,7
022 i
02922
Postrojenja i oprema (AOP 015 do 021-
022)
014 250.528 109.326 43,6
0221 Uredska oprema i namještaj 015 975.484 955.317 97,9
0222 Komunikacijska oprema 016 144.381 133.317 92,3
0223 Oprema za održavanje i zaštitu 017 87.670 81.633 93,1
0226 Sportska i glazbena oprema 020 23.780 23.780 100
0227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene
021 656.736 652.068 99,3
02922 Ispravak vrij. postrojenja i opreme 022 1.637.523 1.736.789 106,1
023 i
02923
Prijevozna sredstva (AOP 024 do 027-028) 023 2.609 2.609 100
0231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 024 2.609 2.609 100
024 i Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene 029 586.214 606.319 103,4
47
02924 vrijednosti (AOP 030 do 033-034)
0241 Knjige 030 575.878 595.983 103,5
0242 Umjetnička djela 031 10.336 10.336 100
026 I
02926
Nematerijalna proizvedena imovina (AOP
040 do 043-044)
039 16.921 16.921 100
0262 Ulaganja u računalne programe 041 16.921 16.921 100
042 Sitni inventar u upotrebi 048 192.079 193.503 100,7
049 Ispravak vrijednosti sitnog inventara 049 192.079 193.503 100,7
1 Financijska imovina (AOP
062+067+073+104+120+132+142+143)
061 360.251 419.927 116,6
11 Novac u banci i blagajni (AOP 063 do
066)
062 65.076 40.297 61,9
111 Novac u banci 063 65.076 40.297 61,9
12 Depoziti, jamčevni polozi i potr. od zaposl.te za više plaćene poreze i ostalO(AOP 068 do 072)
067 158.015 215.227 136,2
129 Ostala potraživanja 072 158.015 215.227 136,2
16 Potr. za prihode posl.(AOP 133 do 140-
141)
132 137.160 164.403 119,9
166 Potr. za prihode od prodaje proizvoda,robe
i pruženih usluga
138 137.160 164.403 119,9
OBVEZE I VLASTITI IZVORI(AOP
147+205)
146 5.885.997 5.762.213 97,9
2 Obveze(AOP 148+157+158+174+202) 147 206.959 284.131 137,3
23 Obveze za rashode posl. (AOP 149 do 156) 148 201.645 284.131 140,9
232 Obveze za materijalne rashode 150 129.746 192.725 148,5
234 Obveze za financijske rashode 151 334 7.069 2.116,5
239 Ostale tekuće obveze 156 71.565 84.337 117,8
24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 157 5.314 0 0,0
9 Vl.izvori(AOP 206+214-
218+222+223+224)
205 5.679.038 5.478.082 96,5
91 Vl.izvori i ispravak vl.izvora(AOP 207-
210)
206 5.525.496 5.342.035 96,7
911 Vl.izvori(AOP 208+209) 207 5.525.496 5.342.035 96,7
9111 Vlastiti izvori iz proračuna 208 5.525.496 5.342.035 96,7
9221 Višak prihoda (AOP 215 do 217) 214 16.382 0 0
92211 Višak prihoda poslovanja 215 16.382 0 0
9222 Manjak prihoda (AOP 219 do 221) 218 0 28.356 0
92221 Manjak prihoda poslovanja 218 0 28.356 0
96 Obračunati prihodi od prodaje nefin.imovine
222 137.160 164.403 119,9
Izvor: Bilanca Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 01.01. do
31.12.2011.godine
U bilanci je imovina raspodijeljena na nefinancijsku i financijsku imovinu. Bilanca je
sustavan pregled imovine i obveza, koji je obavezno sastaviti jednom godišnje. Indeksi koji su
navedeni u tablici, dobiveni su na način da se stanje 31.12.2011.godine podijelilo sa stanjem
01.01.2011.godine i tako su se dobivale promjene po pojedinim stavkama.
48
5.3.2. Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima
Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima treba osigurati informacije o
prihodima i rashodima koje se temelje na prilagođenom obračunskom načelu. U izvještaju se
na strani prihoda i primitaka evidentira naplata u gotovini, a na strani rashoda obračunate
obveze za podmirenje rashoda. Izvještaj se popunjava na obrascu PR-RAS. Na obrascu su
kategorije: broj računa iz računskog plana, naziv, AOP oznaka, ostvarene vrijednosti u
izvještajnom razdoblju prethodne i ostvarene vrijednosti u tekućoj godini, te indeks. Iznosi se
evidentiraju u kunama, bez lipa.
Tablica 9. Skraćeni Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima za razdoblje od
01.01. do 31.12.2011.godine
Račun iz rač. plana
Naziv AO
P
Ostvareno u
izvj.razdoblju
prethodne godine
Ostvareno u
izvj. razdoblju
tekuće godine
Indeks
(5/4)
1 2 3 4 5 6
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
6 Prihodi poslovanja (AOP
002+039+047+067+090+107+114+
119)
001 9.067.822 9.431.274 104,0
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna (AOP 048+051+056+061+064)
047 27.000 9.000 33,3
64 Prihodi od imovine (AOP
068+076+082)
067 87 54 62,1
65 Prihodi od upravnih i
administrativnih pristojbi, pristojbi
po posebnim propisima i naknada
(AOP 091+096+103)
090 365.895 349.635 95,6
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe
te pruženih usluga i prihodi od donacija (AOP 108+111)
107 170.930 186.632 109,2
67 Prihodi iz proračuna (AOP 115) 114 8.503.910 8.885.953 104,5
3 Rashodi poslovanja (AOP
133+145+178+197+205+217+224)
132 9.041.761 9.435.792 104,4
31 Rashodi za zaposlene (AOP
134+139+141)
133 7.386.604 7.648.187 103,5
32 Materijalni rashodi (AOP
146+151+159+169+171)
145 1.629.748 1.746.179 107,1
34 Financijski rashodi (AOP
179+184+192)
178 8.279 13.422 162,1
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge
naknade (AOP 218+221)
217 17.130 28.004 163,5
Ukupni rashodi poslovanja (AOP 244 9.041.761 9.435.792 104,4
49
132-242 ili 132+243)
VIŠAK PRIHODA POSLOVANJA (AOP 001-244)
245 26.061 ¸0 0,0
MANJAK PRIHODA
POSLOVANJA (AOP 244-001)
246 0 4.518 -
PRIHODI I RASHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE
7 Prihodi od prodaje nefinancijske
imovine (AOP 252+264+296+300)
251 1.563 1.594 102,0
72 Prihodi od prodaje proizvedene
dug.imovine (AOP
265+270+278+283+288+291)
264 1.563 1.594 102,0
4 Rashodi za nabavu nefinancijske
imovine (AOP
304+318+352+358+361)
303 67.448 41.813 62,0
42 Rashodi za nabavu proizvedene
dug.imovine (AOP
319+324+332+337+342+345+350)
318 67.448 41.813 62,0
MANJAK PRIHODA OD
NEFINANCIJSKE IMOVINE
(AOP 303-251)
373 65.885 40.219 61,0
Ukupni prihodi (AOP 001+251) 377 9.069.385 9.432.868 104,0
Ukupni rashodi (AOP 244+303) 378 9.109.209 9.477.605 104,0
UKUPAN MANJAK PRIHODA
(AOP 378-377)
380 39.824 44.737 112,3
96,97 Obračunati prihodi-nenaplaćeni (AOP 249+376)
383 137.160 164.403 119,9
Izvor: Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima Ekonomske i trgovačke škole
Čakovec za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine
Najveću stavku kod prihoda poslovanja čine Prihodi iz proračuna (AOP 115) koji bilježe
porast od 4,5 % u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. Najveću stavku kod rashoda
poslovanja čine Rashodi za zaposlene (AOP 133) koji bilježe porast od 3,5% u odnosu na
prethodno izvještajno razdoblje. Obračunati, a nenaplaćeni prihodi (AOP 383) bilježe
povećanje u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje za 19,9%.
5.3.3. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuje utjecaj na vrijednost
imovine i obveza ili promjene na njihov obujam koji nisu rezultat prihoda i rashoda. Promjene
mogu nastati uslijed poslovnih događaja ili transakcija koje ne utječu na promjenu neto
vrijednosti, ali nastaju i radi poslovnih događaja što ne dovodi samo do promjena stanja na
pojedinoj imovini i obvezama, već i do promjena neto vrijednosti. Izvještaj se sastavlja na
50
Obrascu P-VRIO za razdoblje od 01.siječnja do 31.prosinca. Kategorije koje obuhvaća
obrazac su broj računa iz računskog plana, naziv, AOP oznaka, iznos povećanja i iznos
smanjenja.
Tablica 10. Skraćeni Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza za
razdoblje od 01.01.2011.-31.12.2011.godine
Račun iz računskog plana
Naziv AOP Iznos povećanja Iznos smanjenja
1 2 3 4 5
9151 Promjene u
vrijednosti i
obujmu imovine
(AOP 002+018)
001 14.800 14.800
91512 Promjene u
obujmu imovine
(AOP 019+026)
018 14.800 14.800
Izvor: Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza Ekonomske i
trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine
Iz navedenog Izvještaja može se vidjeti promjena u vrijednosti i obujmu imovine u iznosu od
14.800 kuna.
5.3.4. Izvještaj o obvezama
Izvještaj o obvezama je obrazac u koji se unose podaci o stanju i promjeni stanja obveza.
Školske ustanove sastavljaju ovaj obrazac na obrascu: OBVEZE za dva razdoblja i to: od
1.travnja do 30.lipnja, te od 1.listopada do 31.prosinca. U navedenoj tablici dani je skraćeni
prikaz Izvještaja o obvezama za razdoblje od 1.listopada do 31.prosinca 2011.godine
51
Tablica 11.. Skraćeni Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1.listopada do 31.prosinca
2011.godine
Račun iz rač. plana
OPIS AOP Iznos
1 2 3 4
Stanje obveza na početku izvj.razdoblja (AOP 036 iz prethodnog razdoblja)
001 223.635
Povećanje obveza u izvj.razdoblju (AOP 003+004+012+013)
002 2.653.285
23 Obveze za rashode poslovanja (AOP 005 do
011)
004 2.621.256
24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 012 32.029
Podmirene obveze u izvj.razdoblju (AOP
020+021+029+030)
019 2.592.789
23 Obveze za rashode poslovanja (AOP 022 do
028)
021 2.559.884
24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 029 32.905
Stanje obveza na kraju izvj.razdoblja (AOP
001+002-019) i (AOP 037+090)
036 284.131
Stanje nedospjelih obveza na kraju
izvj.razdoblja (AOP 091 do 094)
090 284.131
23 Obveze za rashode poslovanja 092 284.131
Izvor: Izvještaja o obvezama Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 1.10. do
31.12.2011.godine
Iz tablice se može utvrditi da najveći iznos obveza uključuju obveze za rashode poslovanja u
iznosu od 2.621.256 kuna, u što spadaju obveze za zaposlene u najvećem iznosu, te obveze za
materijalne i financijske rashode.
5.3.5. Bilješke uz financijske izvještaje
Bilješke su dopuna podataka uz financijske izvještaje, a označavaju se rednim brojevima s
pozivom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose. Uz Izvještaj o prihodima i primicima,
52
rashodima i izdacima potrebno je u bilješkama navesti razloge zbog kojih je došlo do većih
odstupanja od planiranih svota.
U Bilješkama uz Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza se obavezno
daje pregled otpisanih potraživanja s opisom razloga, pregled otpisanih obveza s opisom
razloga, te se objašnjavaju značajnije promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
(Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu i računskom planu,
NN 32/2011).
Bilješke nisu standardni izvještaj, što ukazuje da to da se sastavljaju u slobodnoj formi,
premda se u svakoj bilješki uz financijski izvještaj mora voditi računa da slijedi načela
potpunosti, jasnoće i preglednosti. Bilješke se predaju u Financijsku agenciju u papirnatom
obliku uz standardne izvještaje, odnosno ako postoji mogućnost elektroničkog potpisivanja
tada se bilješke mogu predati i kao PDF dokument potpisan naprednim elektroničkim
potpisom.
U nastavku se nalaze Bilješke uz financijske izvještaje Ekonomske i trgovačke škole Čakovec
za razdoblje od 01.01.-31.12.2011.godine.
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKA IZVJEŠĆA sa stanjem 31.12.2011.godine
BILJEŠKA 1.-obrazac BIL
U toku godine nije bilo većih ulaganja u adaptaciju školske zgrade. AOP 030 nabava knjiga
za školsku knjižnicu u iznosu od 20.105 kuna. AOP 218 manjak prihoda poslovanja iznosi
28.356 kuna do čega je došlo uslijed velike nenaplaćenosti prihoda od najma školske dvorane
156.130 kuna i visokih troškova za energente 475.669 kuna od čega je osnivač-županija
namirio 345.546 kuna. Razlika od 130.123 trebala bi se namiriti od najma sportske dvorane.
BILJEŠKA 2- obrazac PR-RAS
PRIHODI
Prihodi poslovanja u ukupnom iznosu od 9.431.274 (što je 4% više nego u 2010.godini)
iskazani na AOP 001 odnose se na prihode:
AOP 047 u iznosu od 9000 kuna obuhvaća pomoć od strane Ministarstva turizma za projekt
promocije zanimanja u turizmu. AOP 067 su prihodi od kamata u iznosu od 54 kune. Škola je
53
ostvarila prihode iskazane na AOP 096 u iznosu od 349.635 kuna koji se odnose na prihode
od priloga roditelja za troškove školovanja kao što je nabavka knjiga za školsku knjižnicu,
sredstva za školski športski klub, zatim sufinanciranje cijena usluga, naročito školske kuhinje
(276.225 kuna), fotokopiranje i duplikati svjedodžbi. Prihodi od obavljanja vlastite djelatnosti
u iznosu od 75.120 kuna koje je škola ostvarila obrazovanjem odraslih, te prihodi koje je
škola ostvarila od najma dvorane u iznosu od 109.154 kune iskazani su u zbirnom iznosu
AOP 110 te prihodi od tekućih donacija u iznosu od 2.358 kuna kao potpora maturantima,
iskazani su na AOP 111. Na AOP 115 evidentirani su prihodi od državnog proračuna i
proračuna županije u ukupnom iznosu od 8.885.953 kune (što je 4,5% više nego prošle
godine) za podmirenje izdataka za zaposlene i za prijevoz učenika s teškoćama u razvoju
doznačeno iz državnog proračuna ukupno 7.627.341 kunu, a za tekuće materijalne rashode i
investicijsko održavanje iz proračuna županije 1.258.612 kuna.
RASHODI
Rashodi poslovanja iskazani na AOP 132 u iznosu od 9.435.792 kn obuhvaćaju troškove s
najvećim stavkama na AOP 133 u iznosu od 7.648.187 kn koji se odnose na plaće i ostala
materijalna prava za zaposlene s pripadajućim doprinosima. Od materijalnih rashoda na AOP
145 u iznosu od 1.746.179 kn, veću stavku čine naknade troškova zaposlenih u iznosu od
499.567kn, od toga samo naknada za dolazak na rad, odnosno troškovi prijevoza iznose
429.771 kn.
AOP 151 rashodi za materijal i energiju iznose ukupno 1.031.441 kn od čega za uredski
materijal i ostali materijal otpada iznos od 72.965 kn, što se odnosi na literaturu, uredski
materijal, pedagošku dokumentaciju, sredstva za čišćenje i higijenu., rashodi za materijal i
sirovine AOP 153 iznose 306.744 kn, a najveći dio odnosi se na nastavni materijal, odnosno
papire i tonere u iznosu od 46.622 te namirnice za školsku kuhinju u iznosu od 260.122 kn.
AOP 154 rashodi za energiju iznose 475.669 kn, materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko
održavanje 156.521 kn (AOP 155), te sitni inventar 14.173 (AOP 156).
Osim navedenih troškova, u AOP 145 spadaju rashodi za usluge u iznosu od 175.347 kn, koji
se odnose na usluge telefona, pošte, komunalne usluge, zdravstvene i računalne usluge. Na
AOP 171 nalaze se ostali nespomenuti rashodi poslovanja u iznosu od 38.467 kn, koji sadrže
izdatke za članarine, maturalna putovanja, natjecanja i nagrade učenicima i razredima,
reprezentaciju za takmičenja, povjerenstva, školske ekskurzije i slično.
54
AOP 178 u iznosu od 13.422 kn odnose se na usluge platnog prometa i zatezne kamate. Na
AOP 221 iznos od 28.004 kn nalaze se izdaci za prijevoz učenika s teškoćama u razvoju.
Rashodi iskazani na AOP 303, u iznosu od 41.813 kn odnose se na nabavu računalne opreme,
opreme i namještaja za učionice, kabinete i urede te knjige za školsku knjižnicu.
Škola ima nenaplaćenih potraživanja od kupaca u iznosu od 156.130 kuna (AOP 250) koja se
odnose na potraživanja s osnove najma sportske dvorane. Stanje novčanih sredstava na žiro
računu i blagajni (AOP 610) zaključno s 31.12.2011.godine iznosi 40.297,22 kune.
BILJEŠKA 3- obrazac P-VRIO
Iskazana je promjena u vrijednosti obujma imovine, povećanje i smanjenje pod AOP 001 u
iznosu od 14.800 kn, a odnosi se na rashod osnovnih sredstava u iznosu od 10.868 kn i
donaciju knjiga za školsku knjižnicu u iznosu od 3.932 kn.
BILJEŠKA 4- obrazac OBVEZE
Obveze iskazane na AOP 001 iz prethodnog razdoblja 223.635 kn podmirene su u cijelosti.
Nepodmirene obveze AOP 036 iznose 284.131 kn, a odnose se na tekuće materijalne troškove
za mjesec prosinac, a dospijevaju početkom 2012.godine. Ovaj iznos sadrži i nepodmirenu
obvezu za bolovanje fond (HZZO) u iznosu od 84.337 kuna.
5.4. Bruto i neto plaće zaposlenika
Bruto plaće i naknade zaposlenika srednjih škola, čiji je osnivač Republika Hrvatska ili
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, financiraju se iz državnog proračuna. U
državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova, između
ostalog i za :
· plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće
· ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima kao što su pomoći,
otpremnine, jubilarne nagrade, regres za korištenje godišnjeg odmora, božićnica, dar
za dan sv.Nikole i drugo
55
Iz državnog proračuna ne financiraju se naknade za prijevoz na posao i s posla zaposlenika
srednjih škola, one se financiraju iz proračuna osnivača srednjih škola-jedinica područne
(regionalne) samouprave (Bahović, F.,2012:27).
Navedeni primjer pokazuje plaću profesora u srednjoj školi u 2011.godini sa visokom
stručnom spremom zaposlenog u području stručnih predmeta. Navedena osoba zaposlena je
na puno radno vrijeme i ima ugovor na neodređeno vrijeme. Radni staž navedene osobe je u
četvrtom mjesecu 2013.godine 7 godina, 1mjesec i 30 dana, odnosno dobiva povećanje plaće
s obzirom na staž od 2,5%. Bruto osnovica iznosi 5.108,84 kune. Koeficijent iznosi 1,4380,
odnosno osnovni koeficijent je 1,3220. U navedenom primjeru isključeni su odbici s osnove
kredita, odnosno odbitaka za sindikate i kredite, odnosno prikazana je neto plaća na koju se
još računaju odbici.
Tablica 12. Prikaz bruto i neto plaće zaposlenika Ekon. i trgovačke škole Čakovec za
3.mjesec 2011.godine
OPIS Iznos
Redovan rad (184 sata)
Honorarni rad (6 sati-uvećanje 150%) Dvosmjenski rad ( 88 sata-uvećanje 10%) BRUTO PLAĆA
7.346,51
349,34
341,58
8.037,43
Doprinos za MIO-I.stup (15%)
Doprinos za MIO-II.stup (5%)
1.205,61
401,87
DOHODAK 6.429,95
Iznos iskorištenih olakšica 1.800
Osnovica za porez 4.629,95
Iznos poreza
NETO PLAĆA
689,49
5.740,46
Izvor: izrada prema podacima iz obračunske liste za isplatu plaća Ekonomske i trgovačke
škole Čakovec
56
U slijedećem primjeru navedena je plaća istog djelatnika, ali u 2012.godini. Bruto osnovica
iznos 5.108,84, odnosno nije se promijenila od 2011.godine, koeficijent iznosi 1,4770, a
osnovni koeficijent 1,3290. Promijenio se i osobni odbitak, te u 2012.godini iznosi 2.200
kuna. Povećanje plaće s obzirom na staž u 2012.godini, za navedenu osobu iznosi 3%.
Tablica 13. Prikaz bruto i neto plaće zaposlenika Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za
3.mjesec 2012.godine
OPIS Iznos
Redovan rad (176 sata)
Honorarni rad (6 sati-uvećanje 150%) Dvosmjenski rad (64 sata-uvećanje 10%) BRUTO PLAĆA
8.146,68
351,19
249,73
8.146,68
Doprinos za MIO-I.stup (15%)
Doprinos za MIO-II.stup (5%)
1.222,00
407,33
DOHODAK 6.517,35
Iznos iskorištenih olakšica 2.200
Osnovica za porez 4.317,35
Iznos poreza
NETO PLAĆA
793,34
5.724,01
Izvor: izrada prema podacima iz obračunske liste za isplatu plaća Ekonomske i trgovačke
škole Čakovec
Razlika u iznosu bruto plaće u 2011. i 2012.godini je stotinjak kuna, odnosno u 2012.godini je
stotinjak kuna veća bruto plaća, premda je navedena osoba imala manje radnih sati u odnosu
na 2011.godinu. Veća bruto plaća pripisuje se povećanju koje se dobiva s obzirom na godine
staža (3%). U konačnici je neto plaća nešto niža, premda se osobni odbitak povećao sa 1.800
na 2.200 kuna, ali je veći iznos poreza u 2012.godini.
57
6. ZAKLJUČAK
Javni sektor koji je nastao radi zadovoljenja javnih potreba, treba omogućiti zajednici
školovanje, koje zasigurno spada u jednu od najvažnijih potreba, naročito za razvitak
zajednice i društva općenito. Društvo se treba temeljiti na zajedništvu i pripadanju, stoga je
nužno spomenuti postojanje središnje države te lokalnih jedinica, koje društvu omogućuju
pripadnost. Središnju državu čine proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici državnog
proračuna. Proračunski korisnici su sva državna tijela, ustanove, proračunski fondovi i mjesne
samouprave čiji se rashodi za zaposlene i/ ili materijalni rashodi osiguravaju, odnosno
namiruju izravno iz državnog proračuna.
Osim središnje države, sektoru opće države u Republici Hrvatskoj pripadaju i sektori
regionalnih i lokalnih vlasti, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su općine, gradovi i županije čija tijela
obavljaju funkcije i zadaće, odnosno čine područnu/regionalnu razinu vlasti. Osnovni razlog
postojanja lokalnih jedinica vlasti je briga o zadovoljenju lokalnih javnih potreba, što je i
razumljivo, iz razloga što središnja vlast ne može izravno promatrati i pomagati sve one
lokalne potrebe, koje lokalne jedinice mogu pratiti i mogu pomagati. Osim zadovoljenja
lokalnih potreba, ograničeni proračun središnje države je zapravo i dodatni razlog prijenosa
ovlasti za određene javne funkcije na lokalne jedinice vlasti.
Sve navedeno je nepobitno utjecalo na decentralizaciju, odnosno na odnos između centralnih i
lokalnih jedinica vlasti u kojem je na niže razine vlasti prenesen dio poslova, ali su niže razine
zapravo i „dobile“ određenu samostalnost u financiranju određenih izdataka. Decentralizacija
je za Republiku Hrvatsku predstavljala proces koji se nikako nije mogao izbjeći, naročito
zbog toga što je postojala povećana potreba za racionalizacijom, odnosno efektivnijim
upravljanjem javnim financijama i radi povećane svijesti stanovništva koje je postalo aktivnije
u rješavanju „lokalnih“ pitanja.
Javni sektor je postao decentralizirani početkom srpnja 2001.godine, kada se na temelju
zakona koje je izglasao Hrvatski sabor, započelo s prijenosom funkcija, odnosno troškova s
države na gradove ili županije, te se zapravo i osiguravaju sredstva za provođenje funkcija.
Decentralizirane funkcije prenose se do razine županije odnosno do gradova koji su dostigli
određenu sposobnost vlasti da prikuplja prihode iz vlastitih izvora te da financira javne
58
usluge. Oni gradovi koji ne bi mogli izvršavati svoje obveze s obzirom na svoj fiskalni
kapacitet, županije preuzimaju dijelove izdataka za prenesene funkcije.
Model decentralizacije javnih funkcija koji je primijenila Republika Hrvatska, podrazumijeva
način da se rashodi za plaće i doprinose poslodavaca u osnovnom i srednjem školstvu,
zdravstvu, socijalnoj zaštiti te dio tekućih rashoda u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti
djelomično osiguravaju iz državnog proračuna, a ostatak materijalnih rashoda koji
prvenstveno obuhvaća rashode za tekuće održavanje i kapitalne investicije prenesen na
lokalne jedinice, pretežito na županije.
Srednjoškolsko obrazovanje također je obuhvaćeno procesom decentralizacije. Djelatnost
srednjeg školstva obuhvaća različite oblike i vrste odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i
usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi. Svaki pojedinac može prema jednakim uvjetima i prema vlastitim
sposobnostima, nastaviti nakon osnovnog osmogodišnjeg obrazovanja stjecati znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja, što omogućuje hrvatski sustav obrazovanja. Osim
nastavka školovanja i ulaska na tržište rada, nude se unutar srednjoškolskog obrazovanja i
programi osposobljavanja i usavršavanja, koji zapravo obuhvaćaju srednjoškolsko
obrazovanje odraslih koje obuhvaća programe namijenjene stjecanju srednje školske ili
srednje stručne spreme, niže stručne spreme ili programe prekvalifikacija.
Srednjoškolske institucije, kao korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave obavezne su primjenjivati državno računovodstvo kao i ostali subjekti koji
spadaju u obuhvat opće države, stoga imaju i niz propisa koje moraju poštivati. Osnova za
poslovanje sukladno zakonima čini niz proračuna, između ostalog: Zakon o proračunu,
Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, Pravilnik o financijskom
izvještavanju u proračunskom računovodstvu te Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i
izvanproračunskih korisnika te o načinu vođenja registra. Osim propisa sa područja
računovodstva proračuna, srednjoškolska ustanova svoje poslovanje mora temeljiti u skladu
sa zakonskom regulativom koja je propisana za srednjoškolske ustanove.
Najvažnija posebnost računovodstvenog poslovanja u srednjoškolskim ustanovama je
zasigurno prilagođeni koncept nastanka događaja, odnosno priznavanje prihoda na temelju
priljeva novčanih sredstava, te priznavanje rashoda na temelju nastanka događaja neovisno o
plaćanju.
59
Shodno tome da su srednjoškolske ustanove korisnici i državnog proračuna i proračuna
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, važno je napomenuti da se najveći iznos
izdataka, odnosno rashoda za zaposlene podmiruje iz državnog proračuna, a da se svi
„tekući“, odnosno materijalni rashodi i rashodi za nabavu nefinancijske imovine financiraju iz
proračuna lokalnih jedinica.
Zakon o proračunu i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisuju
obvezu sastavljanja poslovnih knjiga i to: dnevnika, glavne knjige i pomoćnih knjiga za sve
proračunske korisnike. Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom
vremenskog nastanka. Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih
promjena i transakcija nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i
rashodima. Pomoćnim poslovnim knjigama smatraju se analitičke knjigovodstvene evidencije
stavki koje su u glavnoj knjizi iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije za potrebe
nadzora i praćenja poslovanja
Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, obvezuje proračunske
korisnike na sastavljanje financijskih izvještaja propisanog oblika i sadržaja, stoga su
srednjoškolske ustanove obavezne sastaviti i u određenom vremenskom razdoblju podnijeti
financijske izvještaje nadležnim institucijama. Institucije kojima su škole obavezne podnijeti
financijske izvještaje su lokalna jedinica kojoj pripadaju, područni ured Financijske agencije,
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, te nadležnom područnom uredu Državnog ureda
za reviziju. Financijski izvještaji koje su dužni predati su: Bilanca, Izvještaj o prihodima i
rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i
obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.
Računovodstvo u sklopu srednjoškolskih ustanova ima osim svega navedenog i obvezu
donošenja Financijskog plana i procjena za buduća razdoblja, koje obavezno mora odobriti
Školski odbor, te djelovati sukladno tome. Postoji obaveza potvrđivanja izmjena i dopuna
financijskome planu, što također mora odobriti Školski odbor. Stoga računovodstvo kao
djelatnost unutar škole mora djelovati u skladu sa zakonima i rokovima, istinito i
vjerodostojno prikazivati sve nastale promjene, te omogućavati internim, ali i eksternim
korisnicima informacija uvid u računovodstveno poslovanje.
60
LITERATURA
1.) KNJIGE:
1.) Jakir Bajo, I., Cutvarić, M., Karačić, M., Maletić, I., Nikić, J., Vašiček, D.: Primjena
računskog plana proračuna i poreznih propisa 2011./2012., Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika, Zagreb, 2011.
2.) Bičanić, N. i suradnici: Proračunsko računovodstvo, Primjena Računskog plana s
primjerima knjiženja, TEB-Poslovno savjetovanje, Zagreb, 2011.
3.) Jakir, I., Maletić, I.: Proračunsko računovodstvo, Informator, Zagreb, 2001.
4.) Bajo, A., Jurlina Alibegović, D.: Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska knjiga,
Zagreb, 2008.
5.) Vašiček, D.: Računovodstvo proračuna, Skripta za internu upotrebu studenata, EFRI,
2009.
6.) Bajo, A. i suradnici: Proračunski vodič za građane, Institut za javne financije, Zagreb,
2009.
7.) Ott, K. i suradnici: Decentralizacija i sudjelovanje građana na lokalnoj razini, Smjerokaz,
Zagreb, 2002.
8.) Ott, K.: Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, 2007.
9.) Bajo, A.: Proračunski sustav-ornament ili sredstvo upravljanja državnim financijama,
Institut za javne financije, Zagreb, 2006.
10.) Bratić, V.: Odlučivanje o lokalnim proračunima-između sna i jave, Institut za javne
financije, Zagreb, 2008.
2.) ČASOPISI:
1.) Jakir Bajo, I.: Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2012. godinu, Riznica-
časopis za računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom
sektoru, broj 1/2013
2.) Nikić, J.: Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine u sustavu proračuna, Riznica-časopis za
računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj
1/2013
61
3.) Maletić, I., Jakir Bajo, I., Vašiček, D.: Izjava i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Riznica-
časopis za računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom
sektoru, broj 1/2012
4.) Zuber, M.: Evidencija radnog vremena za radnike školskih ustanova, Riznica-časopis za
računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj
1/2012
5.) Maletić, I., Jakir Bajo, I.: Novosti u sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i
Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, Riznica-časopis za računovodstvo, reviziju, financije i
pravo u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj 11/2012
6.) Bahović, F.: Bruto plaće učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, Riznica-
časopis za računovodstvo, reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom
sektoru, broj 11/2012
7.) Nikić, J.: Popis imovine i obveza u sustavu proračuna, Riznica-časopis za računovodstvo,
reviziju, financije i pravo u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj 12/2012
8.) Milčić, I.: Čuvanje poslovnih knjiga i financijskih izvještaja proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija, Riznica-časopis za računovodstvo, reviziju, financije i pravo u
sustavu proračuna i neprofitnom sektoru, broj 4/2012
9.) Bratić, V.: Analiza sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru, Institut za javne
financije, Zagreb, 2010.
Dostupno na: http://www.nsz.hr/datoteke/09-10/Analiza%20sustava%20zaposlenih.pdf
10.) Bajo,A., Bronić, M.: Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: problemi fiskalnog
izravnanja, Financijska teorija i praksa 28, 2004.
Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak=5722
11.) Ott, K., Bajo, A., Pitarević, M.: Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj, Radovi s
konferencije, Institut za javne financije, Zagreb, 2002.
Dostupno na: http://www.ijf.hr/hr/konferencije/fiskalna-decentralizacija-u-hrvatskoj/244/
12.) Lukeš Petrović, M.: Decentralizacija funkcija javnog sektora s državne razine na jedinice
lokalne i područne(regionalne) samouprave i fiskalna decentralizacija, Hrvatska javna uprava,
2002.
Dostupno na :http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2002-
1%2006%20Lukes%20Petrovic.pdf
62
3.) OSTALI IZVORI:
1.) Zakon o proračunu, Narodne novine, br.87/08
2.) Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, Narodne novine,
br. 32/11
3.) Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, Narodne novine, br. 114/10
4.) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Narodne novine, br.87/08
5.) www.mzos.hr
6.) www.propisi.hr
7.) www.mfin.hr
8.) www.ijf.hr
9.) www.ets.hr
63
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Financiranje javnih rashoda za decentralizirane funkcije 12.
2. Osnovna struktura Računskog plana 26.
3. Sadržaj računskog plana po razredima 26.
4. Rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i
financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika
35.
5. Skraćeni financijski plan za 2011.god i procjene za 2012. i 2013.godinu
41.
6. Financijsko izvješće ostvarenih prihoda u 2011.godini 43.
7. Financijsko izvješće ostvarenih rashoda u 2011.godini 44.
8. Skraćena bilanca Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine
46. i 47.
9. Skraćeni Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011.godine
48. i 49.
10. Skraćeni Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza za razdoblje od 01.01.2011.-31.12.2011.godine
50.
11. Skraćeni Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1.listopada do 31.prosinca 2011.godine
51.
12. Prikaz bruto i neto plaće zaposlenika Ekon. i trgovačke škole Čakovec za 3.mjesec 2011.godine
55.
13. Prikaz bruto i neto plaće zaposlenika Ekonomske i trgovačke škole Čakovec za 3.mjesec 2012.godine
56.
POPIS SLIKA
Redni broj Naslov slike Stranica
1. Pregled popunjavanja bilance (stupci) na obrascu BIL 30.
POPIS SHEMA
Redni broj Naslov sheme Stranica
1. Javni sektor prema GFS 8.
2. Institucionalni obuhvat javnog sektora u Republici Hrvatskoj 9.
3. Raspodjela javnih funkcija prema razinama vlasti 10.
64
POPIS PRILOGA
Redni broj Naslov priloga Obrazac
1. Bilanca BIL
2. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima PR-RAS
3. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i
obveza
P-VRIO
4. Izvještaj o obvezama OBVEZE
5. Financijski plan
6. Financijsko izvješće prihoda i rashoda za 2011.godinu
7. Obračunske isprave za isplatu plaće za 3.mjesec 2011. i
2012.godine
8. Referentna stranica
65
IZJAVA
Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom „RAČUNOVODSTVO
SREDNJOŠKOLSKE USTANOVE“ izradila samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc.
Davora Vašičeka, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi je i asistentica Ana Marija
Sikirić. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila
literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke,
teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na
uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim
jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Studentica:
Maja Genc