Računovodstvo Revizija i Financije - · PDF file2 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I...

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PRIL

OG

UZ

RRiF

br.

2/13

.

RAČUNOVODSTVOMr. sc. Andreja MILIĆ, dipl. oec.; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.

Knjigovodstvene evidencije nekih prihoda županijskih uprava za ceste ................................................................................................. 3Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl. oec.; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.

Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru ........................................................................................................... 6Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač.

Završne provjere i knjiženja u proračunskom računovodstvu za 2012. .................................................................................................. 10Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl.oec.

Financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika za 2012. .......................................................................................................... 17

POREZIMr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Knjiženje pretporeza u nekim okolnostima u proračunskom sustavu .....................................................................................................20

JAVNE FINANCIJEMladenka KARAČIĆ, dipl. oec.

Naplata proračunskih i javnih prihoda ..................................................................................................................................................................... 22

JAVNA NABAVAPripremila: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač.

Pregled nekih rokova u sustavu javne nabave..................................................................................................................................................... 25Davor MIKAC, dipl. oec.

Odgovori na pitanja u području javne nabave ..................................................................................................................................................... 28Ante LOBOJA, dipl. iur.

Sadržaj, način izrade i postupanje s ponudama u postupcima javne nabave ...................................................................................... 35

OSIGURANJAŽeljko JANEŠ, dipl. iur.

Mirovinsko osiguranje stranaca kojima je odobren privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja ...................... 42

FINANCIJSKI I OSTALI NADZORDavor KOZINA, dipl. oec.

Aktualnosti u sustavu unutarnjih financijskih kontrola ................................................................................................................................... 45

UPRAVNO PRAVOAnita MARKIĆ, dipl. iur.

Novosti Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi ................................................................................................................ 49

RADNO PRAVOVesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Diskriminacija pri zapošljavanju .................................................................................................................................................................................. 59Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Pravo na dnevnicu državnih i javnih službenika i namještenika te državnih dužnosnika ............................................................. 63Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ......................................................................... 66Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ......................................................................... 71

Tiskano izdanje

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2013. VELJAČA2

ACCOUNTINGAndreja MILIĆ, BSEc; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc

Records on Some Revenue of County Road Administrations.............................................................................................................. 3

Andreja MILIĆ, BSEc; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEcCompensation for Keeping Illegally Constructed Building in Area .................................................................................................. 6

Mr. sc. Nada DREMEL, BSc, CPA, CA.Final Controls and Recordings in Budgetary Accounting for 2012 ..................................................................................................10

Andreja MILIĆ, MScFinancial Reports of Budget and Budget Beneficiaries for 2012 .................................................................................................... 17

TAXESNada DREMEL, MSc, CA, CPA

Recording of Pre-Tax under Certain Circumstances in Budgetary System .............................................................................. 20

PUBLIC FINANCEMladenka KARAČIĆ, BSEc

Collection of Budget and Public Revenues .................................................................................................................................................22

PUBLIC PROCUREMENTNada DREMEL, MSEc, CPA, CA

Overview of Deadlines in Public Procurement System.........................................................................................................................25

Davor MIKAC, BSEcReplies to Frequently Asked Questions on Public Procurement .....................................................................................................28

Ante LOBOJA, LLBContent, Preparation and Treatment of Public Procurement Bids ................................................................................................35

INSURANCEŽeljko JANEŠ, LLB

Pension Insurance of Foreign Residents with Temporary Residence Permit for Purpose of Scientific Research..........................................................................................................................42

FINANCIAL AND OTHER CONTROLLINGDavor KOZINA, BSc

Current Issues in System of Internal Financial Control .......................................................................................................................45

ADMINISTRATIVE LAWAnita Markić, LLB

Amendments to Act on Local and Regional Self-Government ..........................................................................................................49

LABOUR LAWVesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

Discrimination upon Recruitment ....................................................................................................................................................................59

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLBRight to Daily Allowance for Civil Servants, Public Servants and Employees and State Officials .................................63

Mirela GLAVOTA, BSc, CPA, CANew Basic Collective Agreement for Servants and Employees in Public Services .............................................................. 66

Mirela GLAVOTA, BSc, CPA; CAInterpretation of Provisions of Collective Agreement for Civil Servants and Employees ................................................. 71

SUMMARIES .................................................................................................................................................................................81

CONTENTS

Knjiga sadrži tekstove propisa koji su bitni za financijsko poslovanje poduzetnika te kratke komentare u vezi Zakona o financijskom poslovanju i predstečjanoj nagodbi. Riječ je o rokovima ispunjenja novčanih obveza, ugovaranju kupoprodaja sukladno uređenju iz novog Zakona i Zakona o obveznim odnosima, te definiranju rokova plaćanja u pojedinim poslovnim situacijama. U izvatku iz Stečajnog zakona daju se one odredbe kada se u slučaju neuspjeha predstečajne nagodbe pokreće stečaj.

Opseg priručnika: 208 str. Cijena: 170,00 kn

FINANCIJSKO POSLOVANJE I PREDSTEČAJNE NAGODBE

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2013.VELJAČA 3

RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl. oec.Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec. UDK 657.2

Knjigovodstvene evidencije nekih prihoda županijskih uprava za ceste

Posebni propisi i sustav evidentiranje prihoda unutar opće države poneki put zahtijevaju usklađenja knji-

govodstvenih evidencija. U ovom članku daje se prijedlog knjiženja godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila te nakna-de za financiranje građenja i održavanja javnih cesta koji je u skladu s naputkom koji je dalo Ministarstvo financija.

1. UVODIzmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i po-

dručnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2005.godine (Nar. nov., br. 129/05.) gradovima s više od 35.000 stanovnika, te gradovima koji su sjedišta župani-ja (u daljnjem tekstu: veliki gradovi) povjeravaju se poslovi koji se odnose na održavanje javnih ce-sta. Međutim, Zakon o javnim cestama (Nar. nov., br.180/04. do 73/10.) nije omogućio odgovarajuću provedbu decentralizacije upravljanja javnim cesta-ma. Navedeno je omogućeno Zakonom o cestama iz 2011. godine (Nar. nov., br. 84/11.).

Decentralizacija upravljanja cestovnom infra-strukturom provodi se na način da se velikim grado-vima u nadležnost prepušta građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta na njihovom području, koje prestaju biti javne i postaju nerazvrstane ceste u vlasništvu grada. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim pra-va služnosti i prava građenja radi izgradnje građevi-na sukladno odluci njezinog predstavničkog tijela, pod uvjetom da se time ne dira u nesmetano odvija-nje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 – pročišćeni tekst do 90/11.) velikim gradovima i sjedištima županija povjereno je odr-žavanje nerazvrstanih cesta na njihovim područji-ma te su utvrđeni prihodi za financiranje navedene komunalne djelatnosti. U travnju 2012. stupila je na snagu Odluka ministra pomorstva, prometa i infra-strukture o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (Nar. nov., br. 44/12.) kojom su velikim gradovima i sjedištima županija povjerene dotadašnje javne ceste na njiho-vim područjima. U skladu s tim, prema čl. 108. st. 2. Zakona, za građenje, rekonstrukciju i održavanje navedenih cesta pripada im i dio prihoda od godiš-nje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vozila (dalje u tekstu: godišnja nakna-da) i od naknade za financiranje građenja i održava-nja javnih cesta, koja se u državnom proračunu pla-

nira za Hrvatske ceste d.o.o. (dalje u tekstu: naknada za financiranje građenja i održavanja). Kao kriterij rasporeda sredstava određen je udio duljine neraz-vrstanih cesta koje su do stupanja na snagu navede-ne Odluke bile državne, županijske i lokalne ceste u ukupnoj duljini državnih, županijskih i lokalnih cesta razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju jav-nih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (Nar. nov., br. 54/08. do 17/10.).

Temeljem kriterija rasporeda, u Tablici 1. Pravil-nika o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključ-nih vozila (Nar. nov., br. 130/12.) utvrđeni su udjeli velikih gradova u godišnjoj naknadi. Ovim se Pra-vilnikom utvrđuje način naplate, postupak uplate sredstava godišnje naknade na račun županijske uprave za ceste, izdvajanje sredstava godišnje na-knade za ceste koje su preuzeli veliki gradovi, vo-đenje evidencije i ovlast za provođenje kontrole nad postupkom naplate.

Udjeli velikih gradova u sredstvima naknade za financiranje građenja i održavanja koja pripadaju županijskim upravama za ceste utvrđeni su Pravilni-kom o rasporedu sredstava za financiranje građenja i održavanja javnih cesta županijskim upravama za ce-ste u 2012 godini (Nar. nov., br. 58/12. i 122/12.). S ob-zirom na to da su ovi udjeli utvrđeni korištenjem istih kriterija rasporeda kao kod godišnje naknade, udjeli pojedinog velikog grada u obje naknade su jednaki.

2. GODIŠNJA NAKNADA ZA UPORABU JAVNIH CESTA KOJA SE PLAĆA PRI REGISTRACIJI MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA

2.1. DEFINICIJA NAKNADESukladno čl. 86. st. 1. toč. 1. Zakona o cestama, je-

dan od izvora sredstava za financiranje javnih cesta razvrstanih u županijske i lokalne ceste, koje su u nadležnosti županijskih uprava za ceste, je godišnja naknada.

Godišnja naknada koristi se za financiranje župa-nijskih i lokalnih cesta kojima upravljaju županijske uprave za ceste i za financiranje nerazvrstanih ce-sta kojima upravljaju veliki gradovi, a sastoji se od iznosa koji naplaćuju stanice za tehnički pregled pri registraciji vozila, kojeg zatim uplaćuju na račun žu-panijske uprave za ceste, i nadoknađenih sredstva zbog neostvarene godišnje naknade od osoba s in-validitetom sukladno odredbama čl. 88. Zakona.

Nadzor nad postupkom naplate godišnje nakna-de obavlja Ministarstvo pomorstva, prometa i infra-strukture.


2.2. OBVEZNICI PLAĆANJA NAKNADE I NAČIN UPLATE

Obveznici plaćanja godišnje naknade su vlasnici motornih i priključnih vozila registriranih u Repu-blici Hrvatskoj. Godišnja naknada prihod je župa-nijske uprave za ceste pojedine županije na čijem području obveznik plaćanja godišnje naknade ima prebivalište odnosno sjedište. Kao što je već nave-deno, iz sredstava godišnje naknade izdvaja se dio sredstava velikim gradovima za nerazvrstane ceste, a sukladno Tablici 1. koja je sastavni dio Pravilnika o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila. Iznimno, godišnja naknada je prihod pro-računa Grada Zagreba ako obveznik plaćanja ima prebivalište odnosno sjedište na području Grada Zagreba.

Godišnja naknada može se platiti u stanicama za tehnički pregled vozila pri registraciji motornog vozila ili se uplaćuje izravno na račun županijske uprave za ceste odnosno u proračun Grada Zagre-ba. Osim dijela koji se plaća pri registraciji, godišnju naknadu čine i oslobođenja od plaćanja naknade na temelju rješenja koje u upravnom postupku donosi Ministarstvo mora prometa i infrastrukture na za-htjev osobe s invaliditetom temeljem čl. 88. Zakona, a koja se nadoknađuju iz sredstava državnog prora-čuna sukladno čl. 90. Zakona.

3. NAKNADA ZA FINANCIRANJE GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA

3.1. DEFINICIJA NAKNADESukladno čl. 91. Zakona o cestama naknada za fi-

nanciranje građenja i održavanja javnih cesta upla-ćuje se iz državnog proračuna na energente (određe-ne motorne benzine i plinska ulja koja se koriste kao pogonska goriva). Naknada se uplaćuje se po litri na-plaćene trošarine na energente, i to u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o. i 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Sredstvima naknade Republika Hrvatska financira izvlaštenje nekretni-na, građenje i održavanje javnih cesta, povrat kredi-ta kojima se financira građenje autocesta i državnih cesta te dokapitalizaciju Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o., sukladno programu građenja i održavanja javnih cesta.

3.2. RASPORED SREDSTAVA NAKNADES obzirom da se navedena sredstva koriste i za

održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta (odnosno cesta kojima upravljaju žu-panijske uprave za ceste) ministar nadležan za pro-met raspoređuje ih, iz sredstava koja Hrvatske ceste d.o.o. ostvaruju temeljem članka 91., Zakona, na županijske uprave za ceste sukladno mjerilima kao što su – veličina mreže županijskih i lokalnih cesta, stupanj njene izgrađenosti i druga propisana član-kom 92. stavkom 1. Zakona. Korištenjem mjerila, sredstva naknade za 2012. raspoređena su u Tabli-ci 1. Pravilnika o rasporedu sredstava za financira-nje građenja i održavanja javnih cesta županijskim upravama za ceste u 2012 godini (Nar. nov., br. 58/12 i 122/12). Pravilnikom je također utvrđeno da su, radi osiguravanja sredstava za građenje, rekonstrukciju i

održavanje nerazvrstanih cesta danih na upravlja-nje velikim gradovima, županijske uprave za ceste od ukupno dobivenih sredstava iz Tablice 1. ovoga Pravilnika, dužne dio sredstava doznačiti velikim gradovima. Udjeli velikih gradova u prihodima od naknade za financiranje gradnje i održavanja župa-nijske uprave za ceste od koje su preuzeli upravlja-nje cestama na svom području dani su u Tablici 2. Pravilnika.

Sukladno članku 2. Pravilnika, sredstva naknade za financiranje građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta doznačavaju se županijskim uprava-ma za ceste mjesečno u visini 1/12 iznosa utvrđe-nog za 2012. Županijske uprave za ceste pripadajuća sredstva doznačit će velikim gradovima mjesečno, sukladno priljevu sredstava iz čl. 2. Pravilnika.

4. KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE U ŽUPANIJSKIM UPRAVAMA ZA CESTE I VELIKIM GRADOVIMA

4.1. KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE GODIŠNJE NAKNADE

Sukladno čl. 4. Pravilnika o naplati godišnje na-knade za uporabu javnih cesta što se plaća pri regi-straciji motornih i priključnih vozila, godišnja na-knada prihod je županijske uprave za ceste pojedine županije na čijem području obveznik plaćanja go-dišnje naknade ima prebivalište odnosno sjedište. Naknada se trenutkom naplate evidentira na osnov-nom računu 64241 Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (Tablica A. tek. br..1.). Županijske uprave za ceste i veliki gradovi zajedno sudjeluju, razmjerno udjelu u prihodu od godišnje naknade, u iznosu vraćenog dijela godišnje naknade vlasnicima odjavljenih vozila. Naime, vlasnici motornih ili pri-ključnih vozila koji odjave svoja vozila, imaju pravo na povrat dijela plaćenog iznosa godišnje naknade razmjerno razdoblju u kojem je, računajući od dana odjave vozila, prestala uporaba javnih cesta.

Dio naplaćenih sredstava godišnje naknade, a su-kladno Tablici 1. iz Pravilnika, županijske uprave za ceste dužne su doznačiti velikom gradu do 15. u mje-secu za prethodni mjesec što evidentiraju kao ostale obveze na osnovnom računu 23954 uz istovremeno evidentiranje odgođenih rashoda na osnovnom ra-čunu 19111 Rashodi budućih razdoblja (Tablica A. tek. br. 2.).

Sukladno čl. 8. Pravilnika, županijske uprave za ceste i veliki gradovi snose troškove izdataka za rad stanica za tehnički pregled razmjerno udjelu u pri-hodu od godišnje naknade danom u Tablici 1. Pra-vilnika.

Račun za obavljenu uslugu dolazi u županijsku upravu za ceste te ga ona evidentira kao obvezu u ukupnom iznosu dok kao rashod priznaje samo raz-mjerni dio koji se odnosi na nju uz istovremeno evi-dentiranje potraživanja od velikoga grada za njegov dio učešća u trošku (Tablica A. tek. br. 3.). Plaćanjem računa stanici za tehnički pregled zatvara se obveza u ukupnom iznosu (Tablica A. tek. br. 4.).

Kako je Pravilnikom propisano da se sredstva go-dišnje naknade koje je županijska uprava za ceste prikupila na svom računu umanjuju za iznos izda-


taka za rad stanica za tehnički pregled koji se odnosi na veliki grad, županijska uprava za ceste će velikom gradu poslati samo dio sredstava naknade (Tablica A. tek. br. 6.) gdje će u trenutku slanja novca zatvo-riti obvezu uz istovremeno priznavanje rashoda na osnovnom računu 36315 Tekuće pomoći gradskim proračunima (Tablica A. tek. br. 7.). Ostatak obveza (u visini obračunatih rashoda za uslugu stanice za tehnički pregled) smanjuje se uz istovremeno sma-njenje potraživanja na osnovnom računu 12911 Po-traživanja za naknade koje se refundiraju (Tablica A. tek. br. 5.), a terete se rashodi na osnovnom raču-nu 36315 Tekuće pomoći gradskim proračunima uz istovremeno smanjenje osnovnog računa 19111 Ras-hodi budućih razdoblja (Tablica A. tek. br. 7.).

9 Tablica A. Evidencije kod županijskih uprava za ceste

Tek. br. OPIS Iznos

Konto

Duguje PotražujeI. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (ukupan prihod 100.000 kn)

1. Naplaćen prihod od godišnje naknade u mjesecu X koji uključuje · godišnju naknadu koju

županijskoj upravi za ceste uplate stanice za tehnički pregled,

· uplate koje vlasnici vozila uplaćuju izravno na račun i

· nadoknađena sredstva zbog neostvarene godišnje naknade od osoba s invaliditetom,

umanjeno za iznose vraćene vlasnicima vozila

100.000 11121 64241

2. Knjiženje na početku mjeseca za prethodni mjesec (X)Obveza za dio sredstava koji pripada velikom gradu sukladno članku 4. stavku 2. Pravilnika Udio velikog grada utvrđen je Tablicom 1. PravilnikaIzračun: indeks udjela velikog grada (npr. 5%) x naplaćeni prihod u mjesecu XZa evidentiranje obveze kod velikog grada županijska uprava za ceste mu dostavlja Obavijest o knjiženju, kojoj je podloga analitička kartica osnovnog računa 64241 iz Glavne knjige županijske uprave za ceste

5.000 19111 23954

II. Evidentiranje plaćanja usluge stanicama za tehnički pregled za obavljene poslove obračuna godišnje naknade i potraživanje za dio usluga koji snose veliki gradovi

3. Usluga stanice za tehnički pregled za obavljene poslove obračuna godišnje naknade – primljeni račun stanice za obavljenu uslugu u iznosu od 3.600 kn

3.600-5%= 3.450 32399

23239

Potraživanje za dio obavljenih usluga stanice za tehnički pregled koje snose veliki gradovi sukladno članku 8. Pravilnika (knjiženje primitkom računa stanice za tehnički pregled)Izračun: iznos računa usluge stanice za tehnički pregled x indeks udjela velikog grada (5%)Županijska uprava za ceste izrađuje Obavijest o knjiženju za velike gradove – podloga za knjiženje fotokopija računa stanice za tehnički pregled

3.600x5%= 150 12911

4. Plaćena usluga stanici za tehnički pregled 3.600 23239 11121

Tek. br. OPIS Iznos

Konto

Duguje PotražujeIII. Zatvaranje obveza i potraživanja (županijska uprava za ceste – veliki grad)

5. Zatvaranje obveza za umanjeni dio prihoda velikom gradu i potraživanja za obveze prema stanici za tehnički pregled

150 23954 12911

6. Doznaka prihoda od godišnje naknade koji pripadaju velikom gradu sukladno članku 8. stavku 2. Pravilnika i zatvaranje obveze iz članka 4. stavka 2. Pravilnika (preostali iznos)

5.000-150 = 4.850 23954 11121

7. Priznavanje rashoda 5.000 36315 19111

Temeljem Obavijesti o knjiženju koju mu dostav-lja županijska uprava za ceste, veliki grad evidentira potraživanje za dio sredstava godišnje naknade u iznosu koji mu pripada u skladu s indeksom udje-la velikoga grada i ostvarenim ukupnim prihodom godišnje naknade u mjesecu X na način da se uz potraživanje na osnovnom računu 12921 Ostala nespomenuta potraživanja evidentiraju i odgođeni prihodi na osnovnom računu 29221 Odgođeno pri-znavanje prihoda. (Tablica B. tek. br. 1.). Uplatom sredstava županijske uprave za ceste, zatvara se dio potraživanje u iznosu godišnje naknade umanje-ne za udio velikog grada u trošku usluge stanice za tehnički pregled i istovremeno iskazuje prihod od pomoći u istom iznosu na osnovnom računu 63416 Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika žu-panijskih, gradskih i općinskih proračuna (Tablica B. tek. br. 2.). Županijska uprava za ceste obavještava veliki grad o primitku računa za uslugu stanice za tehnički pregled i o udjelu velikog grada u podmiri-vanju toga troška, pa veliki grad evidentira obvezu za dio troškova prema stanici za tehnički pregled (Tablica B. tek. br. 3.). Zatvaranjem ove obveze za-tvara se preostali dio potraživanja godišnje nakna-de (Tablica B. tek. br. 4.) te se za isti iznos priznaje prihod na osnovnom računu 63416 Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, grad-skih i općinskih proračuna1 (Tablica B. tek. br. 5.).

9 Tablica B. Evidencije kod velikih gradova

Tek. br. OPIS Iznos

Konto

Duguje PotražujeI. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i evidentiranje rashoda za dio usluga za obavljene poslove obračuna godišnje naknade (ukupni prihod 5.000 kn)

1. Obračunata pomoć županijske uprave za ceste – potraživanje godišnje naknade od županijske uprave za ceste na temelju Obavijesti o knjiženju

5.000 12921 29221

2. Doznaka od županijske uprave za ceste dijela naplaćenog prihoda od godišnje naknade (godišnja naknada umanjena za troškove iz članka 8. Pravilnika)

4.850

11121 12921

29221 63416

3. Obveze za dio troškova prema stanici za tehnički pregled temeljem Obavijesti o knjiženju s fotokopijom računa stanice za tehnički pregled

150 32399 23239

1 Sredstva od godišnje naknade kao i sredstva za održavanje, rekon-strukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta planiraju se u izvoru fi-nanciranja 5 POMOĆI.


Tek. br. OPIS Iznos

Konto

Duguje Potražuje4. Zatvaranje obveze za trošak stanice

za tehnički pregled i potraživanja za godišnju naknadu

150 23239 12921

5. Prihod od godišnje naknade - ostatak 150 29221 63416

4.2. KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE GRAĐENJA I ODRŽAVANJA

Županijska uprava za ceste dio sredstava nakna-de za financiranje građenja i održavanja, na koji ima pravo sukladno iznosima iz Tablice 1. Pravilnika o rasporedu sredstava za financiranje građenja i odr-žavanja javnih cesta županijskim upravama za ceste u 2012 godini, evidentira kao prihod od pomoći od izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (Tablica A. tek. br. 1.). Udio velikoga grada u sredstvi-ma za financiranje održavanja i građenja županijska uprava za ceste evidentira kao obvezu i rashod bu-dućeg razdoblja (Tablica A. tek. br. 2.). Ova obveza zatvara se doznakom pripadajućeg dijela sredstava velikom gradu uz istovremeno priznavanje rashoda za pomoć gradskom proračunu

9 Tablica A. Evidencije kod županijskih uprava za ceste

I. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta (mjesečni iznos (1/12) prihoda koji pripada županijskoj upravi za ceste 50.000 kn)

1. Naplaćena sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta – doznaka Hrvatskih cesta

50.000 11121 63415

2. Obveza za dio sredstava primljenih od Hrvatskih cesta koji županijska uprava za ceste prosljeđuje velikom gradu (npr. 5%) sukladno članku 6a. i 6b. Pravilnika

2.500 19111 23954

2a. Doznaka sredstava velikom gradu 2.500 23954 19111

Priznavanje rashoda 2.500 36315 11121

Temeljem Obavijesti o knjiženju koju dostavlja županijska uprava za ceste, veliki grad evidentira potraživanje za dio sredstava za financiranje gra-đenja i održavanja koji mu pripada uz istovremeno evidentiranje odgođenog prihoda na osnovnom računu 29221 Odgođeno priznavanje prihoda. (Ta-blica B. tek. br. 1.). Doznakom sredstava od strane županijske uprave za ceste zatvara se potraživanje i odgođeni prihod, uz istovremeno priznavanje pri-hoda od pomoći od izvanproračunskih korisnika na računu 63413 Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih prora-čuna (Tablica B. tek. br. 2.).

9 Tablica B. Evidencije kod velikog grada

I. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta (udio u mjesečni iznos (1/12) prihoda koji pripada županijskoj upravi za ceste 2.500 kn)

1. Obračun potraživanja sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta od Hrvatskih cesta

2.500 12921 29221

2. Doznaka županijske uprave za ceste velikom gradu dijela naplaćenih sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta i priznavanje prihoda

2.500

29221 12921

11121 63416

Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl. oec.Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec. UDK 657.2

Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

Tijekom nekoliko proteklih godina mijenjala se pri-padnost prihoda od naknade za zadržavanje ne-

zakonito izgrađene zgrade u prostoru. Time se mijenjao i način knjigovodstvene evidencije koja se dijeli između od-govarajućih proračuna.

1. UVODKako primjenom odredaba Zakona o prostornom

uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07. do 50/12.) nije bilo moguće „legalizirati“ značajan broj zgrada izgrađenih bez, odnosno protivno aktu nadležnog tijela na temelju kojega se može pristupiti građenju, Vlada Republike Hrvatske predložila je usvajanje Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgra-dama (Nar. nov., br. 90/11., dalje u tekstu: Zakon iz 2011.).

Navedenim Zakonom iz 2011, (stupio na snagu 10. kolovoza 2011.), uređuju se uvjeti, postupak i pravne

posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada uvažavanjem prostornih, socijal-nih, gospodarskih i tehničkih zahtjeva. U odnosu na Zakon o prostornom uređenju i gradnji povećan je broj zgrada koje se mogu ozakoniti („legalizirati“) te je pojednostavljen i olakšan postupak njihova oza-konjenja.

Međutim, praćenjem primjene ovoga Zakona uo-čeni su nedostaci koji su značajno otežavali njegovu provedbu. Stoga je Hrvatski sabor na sjednici odr-žanoj 13. srpnja usvojio Zakon o postupanju s neza-konito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12., dalje u tekstu: Zakon).

2. NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU U ODNOSU NA ODREDBE ZAKONA IZ 2011.

Među novostima koje je donijela primjena Zako-na je i promjena pripadnosti dijela prihoda od na-


knade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (dalje u tekstu: naknada).

Naime, čl. 6. Zakona iz 2011. propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje donoše-njem rješenja o izvedenom stanju od upravnog tije-la jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koje prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja i građenje (dalje u tekstu: nad-ležno upravno tijelo).

Navedene su poslove od 1. siječnja 2008. županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzeli zajedno sa službenicima, uredskom i drugom opre-mom te arhivom ureda državne uprave u županija-ma koji su se odnosili na obavljanje tih poslova. U skladu s čl. 16. Zakona iz 2011. nadležno upravno ti-jelo je po službenoj dužnosti, nakon što je u postup-ku donošenja rješenja o izvedenom stanju utvrdilo da su ispunjeni drugi propisani uvjeti, donosilo i rješenje o naknadi.

2.1. DEFINICIJA NAKNADE Naknada se utvrđuje prema ocjeni utjecaja ne-

zakonito izgrađene zgrade na prostor i uz primjenu općih korektivnih koeficijenata kojima se uzima u obzir odnos prema aktu kojim se odobrava građenje, usklađenosti s prostornim planom i svrsi građenja te zgrade i uz primjenu jediničnog iznosa za pripada-juću položajnu zonu u kojoj se nezakonito izgrađena zgrada nalazi.

Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (Nar. nov., br. 101/11.) određeni su način obračuna naknade za zadrža-vanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, po-kazatelji s vrijednostima bodova i koeficijenata na temelju kriterija za ocjenjivanje utjecaja nezakoni-to izgrađene zgrade na prostor, vrijednosti općih korektivnih koeficijenata i dopunskih korektivnih koeficijenata za umanjenje iznosa naknade, te naj-manja i najveća vrijednost jediničnih iznosa za po-ložajne zone.

Člankom 21. Zakona iz 2011. bilo je propisano da su sredstva naknade zajednički prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se područ-ju nezakonito izgrađena zgrada nalazi i državnoga proračuna Republike Hrvatske u jednakim omjeri-ma. Istim člankom propisana je i namjena korište-nja (dijela) prihoda od naknade na lokalnoj razini za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremlje-nih i/ili neopremljenih naselja prema programu koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samo-uprave.

Dijelu prihoda koji je pripao državnom proračunu također je propisana namjena te se koristio u svrhu uspostave katastra nekretnina u funkciji racional-nog upravljanja zemljištem, povećanja energetske učinkovitosti zgrada i za sanaciju područja koje nije obuhvaćeno ozakonjenjem prema izvanrednom programu, koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave i središnjeg tije-la državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja i graditeljstva.

Podnositelj zahtjeva za „legalizaciju“ nezakoni-to izgrađene zgrade dužan prije izdavanja rješenja

o izvedenom stanju platiti naknadu, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate.

2.2. UPLATA NAKNADEZa uplatu naknade otvoren je račun zajedničkih

prihoda 1001005-1700029633 što je objavljeno u Na-redbi o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaći-vanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2011. (Nar. nov., broj 137/11.), te u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprino-sa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2012. (Nar. nov., broj 37/12.).

U Naredbi je također navedeno da obveznici uplate naknade u polje »model« upisuju broj modela »05«, a u polje »poziv na broj odobrenja« kao podatak prvi šifru jedinice lokalne samouprave (grada odno-sno općine) s kontrolnim brojem čime je osigurano praćenje naplate po gradu/općini na čijem području se nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

Kao podatak drugi upisuje se OIB, koji je uplatitelju dodijelilo Ministarstvo financija – Porezna uprava, što znači da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu od Financijske agencije (dalje u tekstu: Fina) dobiti analitiku po uplatiteljima.

Model »05« dopušta i treći podatak (maksimalno 5 znamenaka, bez kosih crta i slovnih oznaka) gdje je radi lakšeg praćenja omogućeno upisivanje broja rješenja o naknadi. Naime, sukladno članku 27. Za-kona iz 2011. nadležno upravno tijelo moralo je vo-diti evidenciju o donesenim rješenjima o izvedenom stanju i odbijenim zahtjevima te o naplati naknade (s obzirom da je nadležno upravno tijelo donosilo i rješenja o naknadi).

Navedena evidencija obvezno sadrži podatke o podnositelju zahtjeva, odnosno investitoru zgra-de (ime, prezime, uvjerenje o prebivalištu, osobni identifikacijski broj, matični broj, rješenje o upisu u sudski registar), klasi, urudžbenom broju i datumu izdavanja rješenja, zgradi (k.č.br. k.o., građevinska (bruto) površina, etažnost, iznos i način plaćanja naknade) te o naplati naknade.

3. NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU U ODNOSU NA ODREDBE ZAKONA

Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2012., omogućeno je prenošenje nadležnosti za donošenje rješenja o izvedenom stanju sa županije i na druge jedinice lokalne samouprave uz velike gradove i gra-dove sjedišta županija. Također smanjuje se broj kri-terija za obračun iznosa naknade, smanjuje se iznos naknade te se pojednostavljuje postupak izračuna naknade.

Novost je i prenošenje nadležnosti za donošenje rješenja o naknadi koje po službenoj dužnosti do-nosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se području nalazi zgrada za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju.

Nakon što utvrdi da su ispunjeni svi drugi uvjeti propisani za donošenje rješenja o izvedenom sta-nju, nadležno upravno tijelo, koje donosi navedeno


Kao treći podatak bilo je moguće unositi broj rje-šenja temeljem kojega se plaćala naknada, ali iz svih navedenih podataka Fina, koja vrši raspored pri-hoda u skladu s njihovom pripadnosti, nije mogla prepoznati koja je jedinica izdala rješenje o izvedbi, odnosno pripada li dvadeset posto naknade jedini-ci lokalne samouprave na čijem području se i nalazi nezakonito izgrađena zgrada, ili jedinici područne (regionalne) samouprave.

Stoga je nastavljen jedini mogući raspored sred-stava i to tako da je Fina pedeset posto sredstava naknade uplaćivala na račun proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi ne-zakonito izgrađena zgrada, a koju je prepoznala iz »poziva na broj odobrenja«, a pedeset posto na ra-čun državnog proračuna.

Upravna tijela za financije jedinica lokalne samo-uprave za koje rješenja o izvedenom stanju izdaje nadležna jedinica područne (regionalne) samou-prave i upravna tijela tih jedinica područne (regio-nalne) samouprave trebala su dogovoriti način na koji će četrdeset posto sredstava naknade uplaće-ne na račun jedinice lokalne samouprave (dakle, dvadeset posto ukupnog prihoda od naknade) biti uplaćeno na račun jedince područne (regionalne) samouprave kojoj taj dio naknade pripada u skladu s odredbama Zakona.

Temeljem ovakvih saznanja Ministarstvo financi-ja dalo je u Okružnici o predaji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka državnog proračuna te proračunskih i izvanpro-računskih korisnika proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2012. godine način evidentiranja naknade kod jedinica lokalne samouprave koje prate naplatu naknade. 2

Tek. Br. OPIS Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

Izdavanje rješenja o naknadi1. Stranci je izdano rješenje o naknadi 100 16429 96429

Evidentiranje uplaćenih sredstava od naknade – zatvaranje potraživanja temeljem izvatka računa 1001005-1700029633

2. Naknada je plaćena 100 96429 16429

Evidentiranje prihoda i obveza za uplatu tuđeg prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno poslovanje jedinice lokalne samouprave

3. Prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem području se zgrada nalazi i koje donosi rješenje o naknadi

30

11121

64299

4. Obveza za uplatu 40 % naplaćenih prihoda u proračun jedinice područne (regionalne) samouprave (županije) čije upravno tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju

20 23955

Raspored 40 % sredstava u proračun jedinice područne (regionalne) samouprave (županije) čije upravno tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju

5. Uplata 40% sredstava 20 23955 11121

Navedeni raspored sredstava jedinici lokalne sa-mouprave na čiji račun Fina raspoređuje sredstva stvara dodatni posao i troškove. Istovremeno jedi-nica područne (regionalne) samouprave čije uprav-

2 Na ovakav se način evidentiraju sve naknade koje su obračunate i naplaćene do trenutka donošenja nove Naredbe odnosno primjene no-vog dogovora s Finom

rješenje, dužno je upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa naknade. Sukladno članku 18. Zakona nad-ležno upravno tijelo može donijeti rješenje o izvede-nom stanju ako je plaćena naknada, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste.

3.1. RASPORED I NAMJENA NAKNADE Sukladno odredbama čl. 31. Zakona naknada je

postala zajednički prihod proračuna jedinice lokal-ne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije upravno tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju (dvadeset posto), proračuna jedinice lokalne samo-uprave na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada nalazi (trideset posto) i državnoga proračuna (pedeset posto).

Dakle, u slučaju kada rješenje o izvedenom sta-nju izdaje jedinica lokalne samouprave (veliki grad, sjedište županije i drugi grad na koji je jedinica po-dručne (regionalne) samouprave prenijela nadlež-nost za donošenje rješenja) za nezakonito izgrađenu zgradu na području te jedinice, njenom proračunu pripada pedeset posto prihoda od naknade.

Jedinicama područne (regionalne) samouprave pripada dvadeset posto prihoda od naknade po rje-šenju o izvedenom stanju koje izdaju pri „legaliza-ciji“ nezakonito izgrađenih zgrada na područjima ostalih jedinica lokalne samouprave.

Sukladno pripadnosti dijela prihoda od naknade propisana im je i namjena. Dvadeset posto sredsta-va naknade koristi se za rad upravnih tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samoupra-ve koja donose rješenja o izvedenom stanju. Tride-set posto sredstava naknade koristi se namjenski za izradu prostornih planova kojima se propisuju uvjeti i kriteriji za urbanu obnovu i sanaciju područ-ja zahvaćenih nezakonitom gradnjom te za pobolj-šanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih i/ili neopremljenih naselja prema programu koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada nalazi.

Pedeset posto sredstava naknade, a koji pripada državnom proračunu, koristi se za provedbu Zako-na, uklanjanje zgrada izgrađenih bez akta za gra-đenje, za uspostavu i održavanje informacijskog sustava izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja, građenje i uporabu građevina te za uspostavu i održavanje katastra nekretnina.

3.2. UPLATA I KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE NAKNADE

S obzirom da su račun i uplatne šifre ostale iste1 i nakon stupanja na snagu odredbi Zakona pojavi-li su se problemi u provedbi rasporeda prihoda od naknade.

Naime, iz podataka koji se unose u polje »poziv na broj odobrenja« pri uplati naknade moguće je pre-poznati na području koje jedince lokalne samoupra-ve se nezakonito izgrađena zgrada nalazi kao i OIB uplatitelja, odnosno podnositelja zahtjeva za „lega-lizaciju“ nezakonito izgrađene zgrade.

1 Vidi poglavlje 2.2. Uplata naknade


no tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju svoj dio sredstava prima sa zakašnjenjem.

Isto tako, u Izvještaju o uplati i rasporedu zajed-ničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i tr-govačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te prihoda za druge javne potrebe (izvještaj P2) dio prihoda koji bi se trebao podijeliti između proraču-na jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave bit će iskazan kao prihod samo prora-čuna jedinica lokalne samouprave za koje nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave izdaje rješenja o izvedenom stanju, pa neće biti moguće utvrditi iznos sredstava koji je prihod proračuna je-dinice područne (regionalne) samouprave.

Iako je Izmjenama i dopunama Naredbe pri upla-ti naknade u polje »poziv na broj odobrenja« uz šifru jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada i OIB uplatite-lja, obvezan podatak postao i broj rješenja temeljem kojega se uplaćuje naknada, Fina niti pomoću toga podatka ne bi bila u mogućnosti prepoznati koja je jedinica izdavatelj rješenja, kojoj pripada dvadeset posto naknade.

Kako bi Fini pružilo potrebne podatke za potpuni raspored prihoda od naknade Ministarstvo financi-ja je od jedinica područne (regionalne) samouprave zatražilo podatke o jedinicama lokalne samouprave s njihovog područja čija su upravna tijela ovlaštena do-nositi rješenja o izvedenom stanju sukladno Zakonu.

Upravna tijela jedinica područne (regionalne) sa-mouprave koja su ovlaštena donositi rješenja o izve-denom stanju izdaju navedena rješenja za sve jedi-nice lokalne samouprave sa svoga područja osim za jedinice lokalne samouprave navedene u Tablici 1.

9 Tablica 1.1. Zagrebačka županija Grad Velika Gorica

Grad Samobor2. Krapinsko-zagorska županija Grad Krapina3. Sisačko-moslavačka županija Grad Sisak

Grad KutinaGrad Petrinja

4. Karlovačka županija Grad Karlovac5. Varaždinska županija Grad Varaždin6. Koprivničko-križevačka županija Grad Koprivnica7. Bjelovarsko-bilogorska županija Grad Bjelovar8. Primorsko-goranska županija Grad Rijeka9. Virovitičko-podravska županija Grad Virovitica10. Brodsko-posavska županija Grad Slavonski Brod11. Zadarska županija Grad Zadar12. Osječko-baranjska županija Grad Osijek13. Šibensko-kninska županija Grad Šibenik14. Vukovarsko-srijemska županija Grad Vukovar

Grad Vinkovci15. Splitsko-dalmatinska županija Grad Split

Grad KaštelaGrad MakarskaGrad Trogir

16. Istarska županija Grad PulaGrad PazinGrad LabinGrad NovigradGrad PorečGrad RovinjGrad VodnjanGrad Umag

17. Dubrovačko-neretvanska županija Grad Dubrovnik18. Međimurska županija Grad Čakovec

Upravna tijela Požeško-slavonske županije i Lič-ko-senjske županije ovlaštena su donositi rješenja o izvedenom stanju za sve jedinice lokalne samou-prave sa svoga područja, što znači da iste sudjeluju u rasporedu svih prihoda od predmetne naknade utvrđene temeljem rješenja o izvedenom stanju za sve nezakonito izgrađene zgrade na području te je-dinice područne (regionalne) samouprave.

Fina će ove podatke primijeniti na način da, pri rasporedu sredstava naknade za „legalizaciju“ neza-konito izgrađene zgrade koja se nalazi na području jedinice lokalne samouprave s popisa (prvi podatak polja »poziv na broj odobrenja«), na račun proračuna te jedinice lokalne samouprave uplati pedeset posto iznosa naknade (dvadeset posto jer je njeno nad-ležno upravno tijelo donijelo rješenje o izvedenom stanju i trideset posto jer se na njenom području nalazi nezakonito izgrađena zgrada za koju se plaća naknada).

Za raspored sredstava naknade za zadržavanje zgrada koje se nalaze na područjima svih ostalih jedinica lokalne samouprave, na račun proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se područ-ju nalazi nezakonito izgrađena zgrada uplaćuje se trideset posto sredstava naknade, a dvadeset posto izravno na račun proračuna nadležne jedinice po-dručne (regionalne) samouprave koja je izdala rje-šenje o izvedenom stanju.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dalo je uputu da se svi prihodi od uplata naknade (u cijelosti ili obroka) dijele u skladu s odredbama Zakona iz 2012., neovisno o tome jesu li rješenja o naknadi donesena u skladu s tim Zakonom ili sa Zakonom iz 2011. Tako su Izmjenama i dopunama Naredbe omogućene uplate po starim računima ali prema ključevima sukladno novom Zakonu i to bez obzira kad je izdano rješenje o naknadi.

Dakle, upravna tijela jedinica lokalne samoupra-ve nadležna za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se području nalazi zgrada u postupku „le-galizacije“ s primjenom Zakona preuzela su poslove donošenja rješenja o naknadi, a temeljem podataka koje im dostavlja nadležno upravno tijelo koje dono-si rješenje o izvedenom stanju.

Člankom 37. Zakona iz 2012. na upravno tijelo jedinice lokalne samouprave prenesena je između ostalog i obveza vođenja evidencija o naplati na-knade. Kako bi nadležna upravna tijela mogla pra-titi uplatu sredstava potrebno je od FINE zatražiti izvatke s podacima o uplatitelju. Obrazac Zahtjeva za preuzimanjem izvatka može se n dobiti u FINI. Korisnici mogu popunjeni i ovjereni obrazac dosta-viti na fax: 01/6127-381, dok se original obrasca do-stavlja na sljedeću adresu:

Financijska agencija Sektor usluga za javni sektor,Centar za podršku sustavu rizniceVrtni put 3 10 000 ZAGREB U nastavku se daju knjigovodstvene evidencije

sukladno rasporedu sredstva naknade temeljem Zakona.

1. Jedinica područne (regionalne) samouprave iz-daje rješenje o izvedenom stanji za nezakonito


izgrađene zgrade s područja jedinice lokalne samouprave (upravno tijelo jedinice lokalne sa-mouprave izdaje rješenje o naknadi)

Tek. Br. OPIS Iznos

Račun


Izdavanje rješenja o naknadi – upravno tijelo jedinice lokalne samouprave1. Stranci je izdano rješenje o

naknadi30

1642996429

70 23955


2.Naknada je plaćena

30 9642916429

70 23955

Evidentiranje prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno poslovanje jedinice lokalne samouprave čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je izdala rješenje o izvedenom stanju

3. Prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi nezakonito izgrađena zgrada

30 11121 64299

3a. Prihod proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave koja je izdala rješenje o izvedenom stanju

20 11121 64299

2. Jedinica lokalne samouprave iz Tablice 1. izda-je rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade sa svoga područja i rješenje o naknadi

Tek. Br. OPIS Iznos

Račun


Izdavanje rješenja o naknadi – upravno tijelo jedinice lokalne samouprave1.

Stranci je izdano rješenje o naknadi30+20

1642996429

50 23955


2.Naknada je plaćena

30+20 9642916429

50 23955

Evidentiranje prihoda - evidencije temeljem izvatka računa za redovno poslovanje jedinice lokalne samouprave navedene u Tablici 1.

3. Prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem području se zgrada nalazi i koja donosi rješenje o naknadi

30+20 11121 64299

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač. UDK 657.2

Završne provjere i knjiženja u proračunskom računovodstvu za 2012.

U 2012. nisu mijenjane odredbe računovodstva koji ko-riste proračuni i proračunski korisnici. S obzirom na ovu okolnost, završne provjere knjiženja za 2012. i knjiženja pri utvrđivanju rezultata ne razlikuju se od onih za 2011. Na njih se podsjeća ovim člankom.

Opširno je o knjigovodstvenim i računovodstvenim po-stupcima u proračunskom računovodstvu pisano u prilogu časopisu RRiF, br. 12/12., Poslovanje proračuna i proračun-skih korisnika.

1. ZAVRŠNE PROVJEREPrije no što se pristupi utvrđivanju rezultata po-

slovanja potrebno je provesti odgovarajuće postup-ke koji neizostavno uključuju i provjeru prometa odnosno stanja osnovnih računa. Na neke od njih, koje se ne smije izostaviti, upozoravamo. One se te-melje na načelima koja su propisana Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - ispr.) i Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom raču-novodstvu (Nar. nov., br. 38/11.).

Obveznik primjene proračunskog računovodstva treba provjeriti:qjesu li pravilno otvorena početna stanja,

q jesu li proknjiženi svi knjigovodstveni do-kumenti koji se odnose na poslovne doga-đaje izvještajnog obračunskog razdoblja,

q jesu li usklađene kartice prometno značaj-nijih kupaca i dobavljača,

q odgovaraju li podatci o stanju kredita, od-nosno zajmova s izvodima kreditora odno-sno davateljima zajmova,

q jesu li na ujednačen način knjiženi svi isto-vrsni poslovni događaji,

q jesu li istovrsni poslovni događaji knjiženi na istim osnovnim računima,

q odgovaraju li knjigovodstvena stanja na ra-čunima novčanih sredstava stanjima koja su iskazani na odgovarajućim izvodima stanja računa odnosno popisu,

q odgovaraju li podatci (i prometno i u sta-nju) iskazani u analitičkim knjigovodstvi-ma (ako su ona ustrojena) podatcima koji su iskazani na odgovarajućim sintetičkim računima,

q jesu li usklađene pomoćne evidencije s isto-vrsnim promjenama iskazanim u poslov-nim knjigama,

q jesu li odgovarajuće provedena knjiženja u vezi s likvidiranjem popisnih razlika, a u skladu s odlukama popisnog povjerenstva,

q jesu li provedena knjiženja tečajnih razlika, odnosno razlika zbog primjene valutne kla-uzule

q je li obračunan i proknjižen otpis dugotraj-ne nefinancijske imovine,

q jesu li pravilno razdvojeni rashodi investi-cijskog i tekućeg održavanje od dodatnih ulaganja,


q postoje li možebitno pasivna stanja aktiv-nih računa, odnosno pasivna stanja aktiv-nih računa,

q odgovaraju li podatci o stanjima njihovim stvarnim vrijednostima,

q odgovaraju li podatci o mogućem obraču-nu PDV-a (prometno i u stanju) podatcima iskazanim u godišnjem obračunu PDV-a,

q odgovaraju li stanja na računima vremen-skih razgraničenja stvarnim stanjima,

q je li napravljena probna bilanca koja u pra-vilu upućuje na grube greške u knjigovod-stvenom iskazivanju poslovnih događaja,

q jesu li se napravile odgovarajuće pripreme za što lakše i točnije iskazivanje poslovnih događaja u vezi sa sredstvima svakog od fi-nancijera zbog potreba za iskazivanjem nji-ma pripadajućim podatcima u vezi s konso-lidacijom financijskih izvještaja,

q jesu li provedeni određeni kontrolni po-stupci. Na neke od njih upozoravamo

ØOdgovara li potražni promet skupine računa 23 dugovnom prometu odgovarajućih računa ra-zreda 3?

On će u pravilu odgovarati. Kad postoji razlika, tre-ba istražiti izvor njezina nastanka. Jedan od podataka što ga se uzima u kontrolu jest podatak o stanju na ra-čunima podskupine 191 – Rashodi budućeg razdoblja.

Na kraju svakog obračunskog razdoblja treba pro-vjeriti odgovara li stanje računa podskupine 191 ras-hodima budućeg razdoblja ili su na ovoj podskupini iskazani možda i rashodi tekućeg odnosno prethod-nih obračunskih razdoblja, odnosno jesu li razduže-ni računi podskupine 191 za sve one rashode koji su bili iskazani kao rashodi budućeg razdoblja. U slu-čaju da podskupina nije razdužena, tada bi rezultat poslovanja bio neutemeljeno, radi knjigovodstvene pogreške, veći.

Treba upozoriti na to da računi vremenskih raz-graničenja nisu računi kojima se ukalkuliraju ras-hodi poslovanja odnosno nisu računu koji služe za rezervaciju troškova tekućeg izvještajnog razdoblja.

Ovo nisu računi što služe za usklađenju izdataka što ih iskazuju proračunski korisnici s njima pripa-dajućim rashodima što su iskazani u proračunu.

No ne treba se uvijek knjiženje rashoda jedne pro-računske (izvještajne) godine na knjigovodstvenom računu skupine 191 u sljedećoj proračunskoj godini svesti na nulu. Ono se neće svoditi u tekućoj godini na nulu, odnosno postojat će stanje toga knjiženja onda kada je razgraničen rashod ili dio rashoda koji se odnosi na razdoblja koja su iza tekuće godine.

Osnovni račun 19111 – Rashodi budućih razdoblja su, prema odredbi Pravilnika o proračunskom raču-novodstvu, unaprijed plaćeni rashodi koji se ne od-nose na izvještajno razdoblje.

Naime, iako je trošak nastao, ako se on ne odnosi na izvještajno obračunsko razdoblje, iskazuje se ne odjeljku 1911. To ne mora biti samo unaprijed plaće-ni rashod, već može biti i neplaćeni rashod. Bitno je da se događaj koji ima obilježje rashoda odnosi na različita obračunska razdoblja.

9 Primjer:Proračunski je korisnik platio na ime osiguranja

imovine premiju police osiguranja imovine u svoti od 6.000,00 kn. Račun za policu je izdan u srpnju 2012. Račun je plaćan obročno. Obroci koji su plaćeni u 2012. iznose ukupno 800,00 kn, a preostala je svota računa (5.200,00 kuna) plaćena tijekom 2013. Obroci od 800,00 kn plaćeni su u dva navrata, i to u svota-ma od 500,00 i 300,00 kn. Polica osiguranja osigurava imovinu od kolovoza 2012. do zaključno srpnja 2013.

9 Knjiženje: Unaprijed plaćena polica osigura-nja za dva obračunska razdoblja

2012.

Tek.br. OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Rashodi budućih razdobljaPremije osiguranja ostale imovine

Premije osiguranjaZa primljena račun za policu osiguranja

191113292223292

3.500,00 2.500,00

6.000,00

2. Premije osiguranjaNovac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka

Za plaćanje dijela obroka premije osiguranja

23292

11121

500,00

500,00

3. Premije osiguranjaNovac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka

Za plaćanje dijela obroka premije osiguranja

23292

11121

300,00

300,00

2013.

Tek. br. OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Premije osiguranja ostale imovineRashodi budućih razdoblja

Za uključivanje odgođenih rashoda u rashode izvještajnog obračunskog razdoblja

3292219111

3.500,00 3.500,00

Rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunava-ju se za kalendarska razdoblja tijekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energenti-ma, telekomunikacijske usluge, najamnine i zaku-pnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih ti-jela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i sl., uključuju se u ras-hode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Takav način iskazivanju konti-nuiranih rashoda uređen je čl. 51. Pravilnika o pro-računskom računovodstvu.

Ti kontinuirani rashodi koji se ne uključuju u te-kuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdo-blja. Ova se odredba može i ne mora primjenjivati. Njezina primjena odnosno isključenje njezine pri-mjene ovisi za proračunske korisnike o financijskim mogućnostima nadležnog proračuna, a kod prora-čuna ovisi o njegovim financijskim mogućnostima odnosno o mogućnosti uključivanja ove vrste rasho-da u proračun obračunske godine.

Na računima skupine 19 – Rashodi budućih raz-doblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vre-menska razgraničenja) iskazat će se i nerealizira-ne tečajne razlike, odnosno nerealizirane razlike koje su nastale zbog primjene valutne klauzule.


Pravilnik o proračunskom računovodstvu ne po-jašnjava postupak knjiženja nerealizirane razlike valutne klauzule (dalje: valutna klauzula) odnosno tečajne razlike. On pojašnjava način knjiženja reali-zirane valutne klauzule i tečajne razlike.

Prema odredbi čl. 53. Pravilnika, (realizirana) te-čajna razlika nastaje kada dođe do promjene u va-lutnom tečaju između datuma transakcije i datuma podmirenja stavaka proizašlih iz transakcije. (Rea-lizirana) tečajna razlika je i razlika nastala zbog pri-mjene valutne klauzule. Pozitivna tečajna razlika evidentira se kao prihod, a negativna kao rashod.

S obzirom na to da Pravilnik o proračunskom ra-čunovodstvu ne uređuje pitanje nerealiziranih tečaj-nih razlika i razlika nastalih zbog primjene valutne klauzule, samo računovodstvenim politikama prora-čunskog računovodstva moglo bi se odrediti kako se treba ponašati prema obvezama čija je svota promje-njiva s obzirom na ugovorenu valutnu klauzulu.

Ako bi se računovodstvenim politikama odredi-lo da se kod obveza knjiži razlika valutne klauzule, bilo bi primjereno da se one knjiže i pri obvezama za primljene kredite.

Pri knjiženju nerealizirane valutne klauzule treba uvažiti postavku da se ne smije iskazati prihod/ras-hod razdoblja. Knjiženje razlike valutne klauzule ne smije remetiti ravnotežu viška/manjka financijske imovine, odnosno kada se obveze namire, ne smije postojati stanje viška/manjka financijske imovine. S obzirom na takav zahtjev može postojati niz načina knjiženja.

9 Primjer:Općina Budućnost primila je 7.200,00 kn dugoroč-

nog kredita od domaće poslovne banke izvan javnog sektora. Kredit je odobren 15. listopada 2012. Pri odo-brenju kredita ugovorena je valutna klauzula vezana uz euro.

Tečaj eura u trenutku odobrenja kredita je 7,20 kn, a tečaj eura 31. prosinca 2012. je 7,50 kn.

9 Knjiženje: Nerealizirana razlika zbog primjene valutne klauzule kod primljenih zajmova

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.a Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka

Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročni

11121

84432

7.200,00

7.200,00

1.b Ispravak izvora vlasništva iz proračuna za obveze

Obveze za kredite od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročne

Za primljeni kredit

91211

26432

7.200,00

7.200,00

2.a Nedospjela naplata prihodaPrimljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročni

19211

84432

300,00

300,00

2.b Ispravak izvora vlasništva iz proraču-na za obveze

Obveze za kredite od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročne

Za nerealiziranu razliku zbog primjene valutne klauzule

91211

26432

300,00

300,00

Prethodno knjiženje uvažilo je da se stanje obve-ze za primljene zajmove svodi na svotu novčanog ti-jeka ako bi se obveza namirila dana na koji se knjiži nerealizirana razlika valutne klauzule. Ta svota bi bila i svota koja bi se knjižila u razredu 5 u trenutku otplate kredita.

S obzirom na to da su ta knjiženja potrebna samo zbog bilanciranja i da se ne može odrediti koji bi se dio budućih prihoda preveo u prihode, knjiženja ve zana za knjiženje nerealizirane valutne klauzule treba stornirati.

Kada će se iskazivati razlika valutne klauzule u sljedećem obračunskom razdoblju ona će odraža-vati promjenu na stanju primljenog, a neotplaćenog kredita u odnosu na izvorni tečaj koji je korišten pri ugovaranju valutne klauzule.

Nerealizirana razlika valutne klauzule može se knjižiti i drukčije. Tako, knjiženjem nastale razlike zbog primjene valutne klauzule odobrenjem računa 23439 – Obveze za negativne tečajne razlike i razlike zbog primjene valutne klauzule umjesto odobrenja računa 84432 – Primljeni krediti od tuzemnih kre-ditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročni primitci od zaduživanja i budući izdatci od otplate duga svode se na temeljni valutni tečaj. Dakle, nov-čani tijek ne prati svote koje se iskazuju na računima zaduženja.

Uz ove načine knjiženja možda postoje i drugi na-čini knjiženja. Svaki obveznik primjene proračun-skog računovodstva sam će odrediti način knjiženja razlika valutnih klauzula. Prije toga u svojim politi-kama mora odrediti hoće li ili neće knjižiti razliku valutne klauzule. U prethodnim knjiženjima pošto-vano je i načelo pouzdanosti odnosno „podnačelo“ razboritosti, odnosno obveze na dan bilanciranja nisu podcijenjene.

Nerealiziranu tečajnu razliku treba knjižiti zbog odredaba Zakona o deviznom poslovanju. tečaj koji se primjenjuje pri njezinu knjiženju je srednji tečaj Hrvatske narodne banke. Nju se mora iskazati na skupini 19, ako je riječ o negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, odnosno na skupini 29, ako je riječ o pozitivnim tečajnim razlikama.

Zbog usklađenosti evidencija proračuna i prora-čunskih korisnika potrebno je da se kod proračun-skih korisnika kao prihodi izvještajne godine pri-znaju sredstva koja im usmjere (prenesu) proračuni 31. prosinca izvještajnog razdoblja, a koja oni zbog tehnike platnog prometa prime na svoj račun prvih dana sljedećeg poreznog razdoblja.

Dakle, tu se odstupa od temeljnog načela koje je propisano za priznavanje prihoda u proračunskom sustavu: kao prihod izvještajnog razdoblja priznaju se i neprimljena novčana sredstva. To je potrebno radi provedbe konsolidacije i usporedivosti planova s njihovim izvršenjem.

9 Primjer:Općina je za potrebe poslovanja svom proračun-

skom korisniku – školi doznačila 31. prosinca 2012. 9.000,00 kn. Sredstva će se rabiti za usluge investicij-skog održavanja građevinskog objekta.

Za doznačena sredstva odobren je poslovni račun škole 2. siječnja 2013.


9 Knjiženje: Prijenos sredstva iz nadležnog pro-računa njegovom proračunskom korisniku 31. prosinca izvještajne godine

2012.

PRORAČUN

Tek.br. OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objekata

Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka

Za prijenos proračunskom korisniku (školi) - izvod od 31. prosinca 2012.

32321

11121

9.000,00

9.000,00

PRORAČUNSKI KORISNIK

Tek.br. OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Nedospjela naplata prihodaPrihodi za financiranje rashoda poslovanja

Za usmjerena sredstva iz nadležnog proračuna 31. prosinca 2012.

19211

67111

9.000,00

9.000,00

2013.

PRORAČUNSKI KORISNIK

Tek. br. OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka

Nedospjela naplata prihodaZa primljeni novac koji je poslan iz nadležnog proračuna - izvod od 2. siječnja 2013.

1112119211

9.000,00 9.000,00

Računi skupine 19 – Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska raz-graničenja) rabit će se i u svim drugim okolnostima kada se knjigovodstveno bilježi poslovni događaj koji se mora bilježiti u dva različita obračunska razdoblja. Tada se u jednom od njih ne može iskazati prema svo-joj prirodnoj vrsti i tada se umjesto prirodne vrste ra-čuna rabe navedeni računi u skupini 19.

Jednako će se tako potražni promet računa sku-pine 23 razlikovati od dugovnoga prometa razreda 3 zbog rashoda za koje nije dobiven „imenovani“ račun, odnosno koje nije isporučitelj knjižio kao potraživanje od primatelja, već kao isporuku nei-menovanom kupcu. U ovu skupinu razlika između potražnog prometa skupine 23 i dugovnoga prome-ta razreda 3 ne moraju pripadati svi računi koji su gotovinski plaćeni. Naime, i „imenovani“ računi mogu, ako ne postoje neke druga ograničenja, biti plaćeni gotovinom.ØOdgovora li potražni promet skupine 24 prome-

tu iskazanom na računima razredu 4?Razlika od navedenoga pravila može biti u slučaju

da za isporučenu dugotrajnu nefinancijsku nije do-biven račun, a ona je preuzeta i treba biti iskazana na razredu 0. Skupina računa koja će povezati dvi-je proračunske godine je račun 29111 – Obračunani rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdo-blje, ako je račun dobiven u 2012., odnosno odgova-

rajući račun skupine 24, ako račun nije dobiven te se vrijednost imovine treba iskazati po procijenjenoj vrijednosti. Ako se imovina dobije na dar, tada su knjiženja drukčija.

Usporedni podatci na razredu 0 i skupini 24 neće postojati kod proračuna ako je riječ o sredstvima koje je proračun dao svom proračunskom korisniku za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine.ØJesu li proračun i proračunski korisnici uskla-

dili usporedive podatke?Problem usklađenje podataka između proraču-

na i proračunskog korisnika je u tome što proračun, prema odredbi čl. 53. Pravilnika o proračunskom ra-čunovodstvu i računskom planu, ne bi smio rashode proračunskog korisnika knjižiti na temelju nastanka poslovnog događaja, već samo na temelju novčanog tijeka, pri prijenosu novčanih sredstava proračun-skom korisniku. A poznato je da je temeljna odredba proračunskog računovodstva ta da se rashodi, na-čelno, uz neke iznimke, priznaju prema načelu na-stanka poslovnog događaja.

Prema temeljnim načelima poslovanja u prora-čunskom sustavu, proračuni ne bi smjeli prisiljavati svoje proračunske korisnike da rashode koje finan-ciraju izravno iz proračunskih sredstava iskazuju primitkom sredstava iz proračuna, neovisno o tome je li rashod nastao, odnosno da kao rashode iskazuje samo one koji su i plaćeni.

Proračuni bi pri konsolidaciji trebali kao svoje rashode iskazati i nepodmirene obveze svojih pro-računskih korisnika.ØTreba li kod proračunskog korisnika račun

23954, ako mu je proračun doznačio više priho-da no što je trebao, biti zatvoren?

Ako kod proračunskog korisnika bude zadnjeg dana obračunskog razdoblja više doznačenih sred-stava, račun 23954 na toj osnovi treba imati stanje.ØNije li se u imovinske bilančne pozicije zabo-

ravilo uključiti i imovinu kojom raspolažemo, i koja se bilančno iskazuje imovinom, iako za nju još nije dobiven račun?

Knjižna protustavka će biti iskazana u okviru sku-pine 24, 23 ili 29. Pretpostavka je da se nabava ove imovine treba platiti. Dakle, ne dobiva ju se na dar. ØTreba li zaračunane kamate što se ne odnose

na obračunsko razdoblje iskazati na računima skupine 29 ili 23?

Zaračunane kamate, stoga što je obveza zaraču-nana i utvrđena u izvještajnom obračunskom raz-doblju, treba iskazati obvezom u skupini 23, a ne kao odgođeno plaćanje rashoda u skupini 29.ØJesu li proračunski korisnici neutrošena sred-

stva primljena iz nadležnog proračuna iskazali kao obvezu za povrat, ako povrat novca zahtije-va taj proračun?

Državni proračun od svojih proračunskih kori-snika zahtijeva povrat neutrošenih sredstava do-značenih iz Državnog proračuna do 31. prosinca 2012. Nakon podmirenja svih svojih obveza za ispo-ručenu robu i obavljene usluge iskazanih u bilanci na dan 31. prosinca 2012. proračunski korisnici tre-baju preostala novčana sredstva, uključujući i sred-stva ostvarena na tržištu od obavljanja osnovnih i ostalih poslova vlastite djelatnosti (vlastiti prihodi)


koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iska-zane obveze u bilanci na dan 31. prosinca 2012., vra-titi u proračun.

Ta sredstva će u bilanci na dan 31. prosinca 2012., u načelu, korisnici državnog proračuna iskazati kao stanje, odnosno dio stanja na računu 23954 Ostale nespomenute obveze. Ako će možda obveza za povrat biti posljedica nevraćenih sredstava iz prethodnih obračunskih razdoblja, tada će se obveza formirati zaduženjem odgovarajućih računa razreda 9.

Ostali proračuni takav povrat mogu zahtijevati, ali ni ne trebaju.qKako se proveo ispravak knjiženja u tekućem

obračunskom razdoblju u vezi s pogreškama iz prethodnih obračunskih razdoblja?

U računovodstvenim propisima proračunskog računovodstva nije utvrđeno kako se pogreška ispravlja.

Ispravak pogreške može se obaviti na različite načine.

Koji će način koristiti obveznik primjene prora-čunskog računovodstva, odlučit će svaki od njih sa-mostalno. Bez obzira na to koja će se od navedenih mogućnosti koristiti, iziskivat će obrazloženje u bi-lješkama uz financijske izvještaje.

Pri završnim knjiženjima, pri utvrđivanju re-zultata poslovanja, treba u svakom koraku utvr-đivanja viška/manjka prihoda provjeravati stanja razreda odnosno odgovarajućih računa. Stoga je potrebno utvrditi:q je li nakon knjiženja zatvaranja osnovnih raču-

na poslovanja (računa razreda 3, 4, 5 odnosno 6, 7 i 8) njihovo stanje nula odnosno je li stanje tih razreda jednako zbroju prometa po tim os-novnim računima,

q je li nakon prijenosa stanja prethodno navede-nih razreda na račune obračuna prihoda o ras-hoda njihovo stanje nula,

q je li nakon utvrđivanja viška/manjka prihoda stanje odjeljka 921 nula,

Višak/manjak prihoda utvrđuje se za svaku od triju grupa temeljnih proračunskih aktivnosti (po-slovanje, nefinancijska imovina, financijska imo-vina). Stoga se mogu usporedno, ovisno o području poslovanja, u istom obračunskom razdoblju, ostva-riti viškovi i manjkovi.

poslovanje

3... RashodiPromet

6... PrihodiPromet

39111 Raspored

69111 Raspored

92211 Višak

92221 Manjak

92111 Obračun

Stanje – potražno

Stanje – dugovno

nefinancijsku imovinu

4... RashodiPromet

7... PrihodiPromet

49111 Raspored

79111 Raspored

92212 Višak

92222 Manjak

92121 Obračun


Stanje – dugovno

financijsku imovinu

5... IzdatciPromet

8... PrimitciPromet

59111 Raspored

89111 Raspored

92213 Višak

92223 Manjak

92131 Obračun


Stanje – dugovno

Odredbama Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu nije propisano kako postupati s viškovima i manjkovima prihoda svakog osnovnog računa iz prethodnog obračunskog razdoblja u tekućem raz-doblju. Treba li višak ili manjak svakog od osnovnih računa viška ili manjka prenositi u izvore vlasniš-tva, treba li ih kumulirati kroz obračunska razdo-blja, treba li ih prebijati u sljedećem obračunskom razdoblju, odnosno može li se u kumulativu iskaza-ti ili samo višak ili manjak prihoda odgovarajućeg osnovnog računa viška ili manjka prihoda?

Smatramo da ih, s obzirom na to da to izrijekom nije propisano, ne treba prenositi u izvore vlasniš-tva. Treba ih prikupljati (kumulirati) na odgovara-jućim osnovnim računima odnosno da se u kumu-lativu može iskazati ili samo višak, ili samo manjak prihoda odgovarajućeg osnovnog računa. Dakle, ne može usporedno postojati i višak i prihod, na pri-mjer, poslovanja.

K tomu se može zaključiti da vlastiti izvori (razred 9) mogu imati i dugovno stanje. Kako to stanje evi-dentirati? U pravilu to će biti sastavni dio podatka iskazanog u odjeljku 9222 – Manjak prihoda. Sma-tramo da bi se negativno stanje vlastitih izvora tre-balo iskazati na analitičkom računu odjeljka 9222.

Nar

udžb

enic

a na

kra

ju ča

sopi

sa R

RiF

Izdanje: Zagreb, 2012.

pravni okvir sustava javne nabave od 2012. s uputama za primjenu

- s CD-om -

Urednica: mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec.

Opseg: 250 str. Cijena: 190 kn

JAVNA NABAVA

www.rrif.hr


Smatramo da činjenica da računovodstveni pro-pisi, što im ni ne priliči, ne propisuju za što se koristi višak prihoda nije od značenja za primjenu poseb-nih propisa koje trebaju uvažavati obveznici primje-ne proračunskog računovodstva. Prema odlukama o korištenju viška prihoda odnosno o načinu nakna-de manjka prihoda provest će se i računovodstvena evidencija tih događaja.

Osnivač bi trebao odrediti kako će se ovaj manjak vlastitih izvora nadoknaditi.

Treba upozoriti i na to da provedbenim propisima proračunskog računovodstva nije predviđeno da se kao prihodi tekućeg obračunskog razdoblja iskazu-ju sredstva kojima se plaćaju računi, a koja su bila sastavni dio viška prihoda prethodnog obračunskog razdoblja.

Smatramo i to da se sredstva između ovih grupa poslovanja mogu prenamijeniti, ali samo po odlu-ci ovlaštenih osoba ili tijela, pri čemu treba osobitu pozornost posvetiti ogradama u njihovu korištenju koje su posredno dane odredbama Zakona o prora-čunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.). Knjiženja „ras-podjele“ viškova/manjkova mogu biti u godini u ko-joj su donesene odluke o tome, dakle u godini koja slijedi izvještajnu obračunsku proračunsku godinu.ØJesu li se viškovi/manjkovi poslovanja, nakon

što je napravljen obračun poslovanja, ispravili za promete iskazane na nekim od računa sku-pine računa 63 i 66 te račun 67121?

Rezultat (višak/manjak prihoda/primitaka) utvr-đeni na navedeni način nije konačno utvrđeni rezul-tat izvještajnog razdoblja. Potrebno je nakon ovih knjiženja (ali nema zapreke da se to obavi i prije ovih knjiženja) provesti korektivna knjiženja u vezi s utvrđivanjem rezultata poslovanja. Ona su propi-sana, a njima se na poseban način ispravlja rezultat poslovanja odnosno nefinancijske imovine jer je za nabavu nefinancijske imovine koja se iskazuje tere-ćenjem rashoda razreda 4 – Rashodi za nabavu nefi-nancijske imovine izvor iskazan u razredu 6 – Priho-di od poslovanja.

Prema odredbi čl. 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu za svote (promete) koje su iskazani na računima:

63121 – Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU

63122 – Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU

63221 – Kapitalne pomoći od međunarodnih orga-nizacija

63241 – Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU

6332 – Kapitalne pomoći iz proračuna

6334 – Kapitalne pomoći od proračunskih kori-snika temeljem prijenosa sredstava EU

6342 – Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna

6352 – Kapitalne pomoći izravnanja za decentra-lizirane funkcije

6632 – Kapitalne donacije

67121 – Prihodi za financiranje rashoda za naba-vu nefinancijske imovine

koji su utrošeni za nabavu dugotrajne nefinancij-ske imovine zadužuje se račun viška ili manjka pri-hoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine. Na taj se način postupa bez obzira na izvorno utvrđene rezultate od poslovanja odnosno od nefinancijske imovine. Ako je „kapitalni“ prihod od poslovanja veći od viš-ka poslovanja, pri obveznom korektivnom knjiženju pojavljuje se manjak prihoda od poslovanja.

9 Shema 1. Zaduživanje rezultata od poslovanja i odobravanje rezultata od nefinancijske imovi-ne (ako je „kapitalni“ prihod od poslovanja veći od viška od poslovanja)

Poslovanje Nefinancijska imovina

Prihodi 80,00 0,00

Od toga kapitalne pomoći (663)

70,00

Rashodi 50,00 0,00

Višak/manjak 30,00 0,00

92211 - Višak PP

92211 - Manjak PP

92212 - Višak NI

30,00

40,00

70,00

30,00 St.

Osim navedenog, postoji i suprotni ispravak: iz re-zultata nefinancijske imovine u rezultat poslovanja.

Riječ je o svoti prihoda od prodaje i zamjene ne-financijske imovine koja je tijekom godine utrošena za financiranje kapitalnih rashoda poslovanja koji se njima smatraju prema odredbi čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu. Za te se svote zadužuje račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine, a odo-brava račun viška ili manjka prihoda poslovanja. Kapitalnim se rashodima smatraju, prema odredbi čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu, rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje ne-financijske imovine, kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država odnosno je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu ne-financijske imovine i dodatna ulaganja u nefinan-cijsku imovinu .

9 Shema 2. Zaduživanje rezultata od nefinan-cijske imovine i odobravanje rezultata od poslo-vanja (ako je kapitalni rashod manji od viška od nefinancijske imovine)

Poslovanje Nefinancijska imovina

Prihodi 0,00 100,00

Rashodi 50,00 0,00

Od toga kapitalni rashodi (npr. održavanje 3232)

30,00

Višak/manjak 50,00 0,00

92211 - Manjak PP

92212 - Višak NI

St. 50,00 30,00

30,00 100,00 St.

Ove (obje) preinake izvorno utvrđenog viška/manjka poslovanja na temelju podataka o priho-dima/primitcima i rashodima/izdatcima mogu se obaviti i jedinstvenim knjiženjem. No smatramo da bi se i u toj okolnosti trebali knjižiti prometi (i zadu-ženje viškova i odobrenje viškova poslovanja).

Prema svemu što je navedeno izvjesno je da se mogu usporedno, ovisno o uspješnosti poslovanja, u istom obračunskom razdoblju ostvariti viškovi i manjkovi. Dakle, može se javiti npr. višak od poslo-vanja, manjak od nefinancijske imovine, višak od fi-


nancijske imovine ili npr. višak od poslovanja, višak od nefinancijske imovine, manjak od financijske imovine i dr. Stoga je pri sagledavanju viška/manj-ka potrebno osim ukupnog viška/manjka sagledati i višak/manjak poslovanja, nefinancijske imovine i financijske imovine. Smatramo da je potrebno, iako to ne zahtijevaju računovodstveni propisi, vi-šak/manjak pratiti i po izvorima financiranja. Samo tako se može osigurati namjensko trošenje sredsta-va prema izvorima. ØJesu li proknjižena u izvještajnoj proračunskoj

godini, ako o tome postoje odluke nadležnih tijela, odnosno upravljačkih organa, pokrića manjka prihoda prethodne/prethodnih prora-čunskih godina?

Manjak prihoda poslovanja/nefinancijske imo-vine/financijske imovine može se, osim namirenja izvan pravne osobe, namiriti iz odgovarajućih kate-gorija poslovanja.

Pitamo se može li se viškom prethodnih godina iz jednog područja poslovanja (npr., poslovanja), „spri-ječiti“ manjak drugog područja poslovanja (npr. ne-financijske imovine) izvještajne obračunske godine?

Smatramo da se i onda kada je donesena odluka o tome da će se mogući manjak u vezi s nabavom, u ovom slučaju nefinancijske imovine, pokriti viškom poslovanja, ne bi zbog transparentnosti poslovanja tekuće godine mogao „spriječiti“ terećenjem viška poslovanja i odobrenjem manjka nefinancijske imo-vine u tijeku izvještajne proračunske godine. Ova-ko se prikriva rezultat poslovanja. No smatramo da nema zapreke rezervirati dio viška određene grupe za namjene pokrića manjka druge grupe.ØJesu li na odgovarajući način korišteni namjen-

ski prihodi, odnosno jesu li za neiskorištene svo-te iskazana rezerviranja viška prihoda?

Prijenosi između određenih kategorija moraju uvažavati odredbe posebnih zakona.

U svoti prihoda koji imaju utvrđenu namjenu korištenja, u slučaju da je u vezi s tim prihodima iskazan višak, prihod mora biti u svom neiskorište-nom dijelu zadržan za dopuštenu upotrebu, u višku. Višak koji je posljedica namjenski neiskorištenog prihoda ne bi se smjelo koristiti za nedopuštene namjene. Naime, ograničavajuće odredbe Zakona o proračunu ne odnose se samo na korištenje tih prihoda u proračunskoj godini u kojoj su i ostvare-ni. Treba li to učiniti prepoznatljivim na računima glavne knjige i kako to učiniti prepoznatljivim?

To nije obvezno. Smatramo da bi se mogla o tome donijeti odluka. U toj bi se odluci trebalo odrediti

hoće li to biti vidljivo na podanalitičkim računima glavne knjige ili će se za iste namjene rabiti račun skupine 98 – Rezerviranja viška prihoda.

No potrebno je voditi brigu o tome da svaki izda-tak, pri čemu se cjelokupno postojanje pravne oso-be promatra kao jedinstveno obračunsko razdoblje, koji ima obilježje rashoda, mora biti jednom iskazan kao rashod, odnosno svaki primitak koji ima obi-lježje prihoda mora jednom biti iskazan kao prihod. Dakle, troškovi koji se financiraju iz tih izvora mora-ju se iskazati kao rashodi razdoblja.ØTreba li i kako iskazati proračunsku zalihu?Prema odredbi Zakona o proračunu, u proračunu

se utvrđuju sredstva za proračunsku zalihu. Sredstva proračunske zalihe (i tekuće i kapitalne)

mogu se koristiti za nepredviđene namjene ili za na-mjene za koje se nisu predvidjela dostatna sredstva jer ih nije bilo moguće predvidjeti u trenutku planiranja.

Utrošak tako planiranih rashoda knjigovodstve-no se iskazuje na računima prirodne vrste stvarnog troška. Proračunski korisnik ne može planirati pro-računsku zalihu.ØJe li proveden popis i jesu li provedena odgova-

rajuća knjiženja na pozicijama izvanbilančnih zapisa?

U ovoj skupini računa mogla bi se, uz ono za što je predviđena prema odredbi čl. 87. Pravilnika o pro-računskom računovodstvu i računskom planu, iska-zivati i stanja sve nefinancijske imovine za koju ne postoji obveza iskazivanja imovinskih stavaka.

Na ovim pozicijama treba iskazati i tuđu imovinu dobivenu na korištenje (npr. stvari koje se nalaze u najmu, operativnom leasingu i sl.).

Upozoravamo na to da bi sva imovina koja je iska-zana u ovim stavkama trebala biti predmet popisa. Ova se imovina treba popisivati na zasebnim popi-snim listama od onih na kojima se popisuje imovina koja se iskazuje u bilančnim stavkama.

2. ZAKLJUČAKObveznici primjene proračunskog računovodstva

i ove godine utvrđuju višak/manjak prihoda na na-čin kako su to radili i protekle godine.

Prije no što utvrde viškove/manjkove, trebaju provesti matematičke i logične kontrole prometa i stanja po usporedivim računima. Osim toga, oso-bitu pozornost trebaju posvetiti i pravilnom razgra-ničenju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka između obračunskih razdoblja, odnosno proračun-skih godina.

pretplatite se na novo internet izdanje Vaših omiljenih stručnih časopisa.

više na www.rrif.hr


Mr. sc. Andreja MILIĆ, dipl.oec. UDK 657.2

Financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika za 2012.

Financijski izvještaji se u sustavu računovodstva pro-računa i proračunskih korisnika sastavljaju osim za

tromjesečna razdoblja tijekom godine i za proračunsku godinu.

Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu nije mijenjan u odnosu na 2012. pa se sto-ga nije mijenjala vrsta, rokovi i sadržaj seta financijskih iz-vještaja što ih za (proračunsku godinu) 2012. dostavljaju proračuni i proračunski korisnici.

Ovim člankom se uz opće napomene pri sastavljanju financijskih izvještaja u sustavu proračunskog računovod-stva za 2012. daju i neke posebnosti koje se susreću pri fi-nancijskom izvještavanju.

1. OBVEZA I ROKOVI PREDAJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Sukladno odredbama Pravilnika o izvještavanu u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11.) obveznici sastavljanja i predaje ovih financijskih izvještaja su proračuni, proračunski korisnici te izvanproračunski korisnici. Navedeni obveznici za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. sastav-ljaju i predaju sljedeće financijske izvještaje:

- Bilanca na Obrascu BIL- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima na Obrascu PR-RAS,- Izvještaj o novčanim tijekovima na Obrascu NT,- Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi-

kaciji na Obrascu RAS- funkcijski, - Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu

imovine i obveza na Obrascu P-VRIO ,- Izvještaj o obvezama na Obrascu OBVEZE,- Bilješke.Rokovi za predaju financijskih izvještaja jesu:- za proračunske korisnike državnog proračuna

i proračunske korisnike jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 15. veljače 2013. ,

- za proračune jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i izvanproračunske korisni-ke 28. veljače 2013.

Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvje-štaja 2. travnja 2013. za :

- za razdjele državnog proračuna i - jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-

prave.

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

Razdjeli i ostali proračunski korisnici državnog proračuna

qBilanca, qIzvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i qBilješke

do 15. veljače

qrazdjeluqnadležnom područnom uredu Državnog

ureda za revizijuqpodručnom uredu FINE (Obrazac: BIL,

Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)

Razdjeli

Konsolidirani izvještaji:qBilanca, qIzvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, qIzvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifikaciji i qBilješke

do 2. travnja

qpodručnom uredu FINE (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS , Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO)

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

qBilanca, qIzvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, qIzvještaj o obvezama i qBilješke

do 15. veljače

qjedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

qnadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju

qpodručnom uredu FINE (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

qBilanca, qIzvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, qIzvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji,qIzvještaj o novčanim tijekovima, qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, qIzvještaj o obvezama i qBilješke

do 28. veljače


qpodručnom uredu FINE (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Konsolidirani izvještaji:qBilanca, qIzvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, qIzvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, qIzvještaj o obvezama i qBilješke

do 2. travnja

qpodručnom uredu FINE (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna

qBilanca, qIzvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, qIzvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, qIzvještaj o novčanim tijekovima,qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, qIzvještaj o obvezama i qBilješke

do 28. veljače


qpodručnom uredu FINE (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)


Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (ŽUC-evi)

qBilanca, qIzvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, qIzvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, qIzvještaj o obvezama i qBilješke

do 28. veljače

qnadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave


qpodručnom uredu FINE (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS , Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

micima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama. Kod Izvještaja o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima lokalna jedinica konsolidira cjelokupan Izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva.

Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene financiran iz državnog prora-čuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadlež-no ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću državu.qDomovi za starije i nemoćne: Nadležni lokalni

proračun konsolidira sve godišnje financijske izvještaje domova za starije i nemoćne.

qCentri za socijalnu skrb: Nadležni lokalni pro-račun pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb ostvarili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvje-štaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave nema obvezu konsolidacije Bilance i Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

Ministarstvo socijalne politike i mladih konsolidi-ra sve financijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obve-za i Izvještaj o obvezama. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima ko-risti dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi».

2. FINI: qBilancu, q Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima, q Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu

imovine i obveza, 3. Nadležnim ministarstvima: q Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju financij-

ske izvještaje i:Ministarstvu unutarnjih poslova: Bilancu, Izvje-

štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imo-vine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.qOsnovne i srednje škole dostavljaju financijske

izvještaje i:Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta: Bi-

lancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primici-ma i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.qDomovi za starije i nemoćne dostavljaju finan-

cijske izvještaje i:

*Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hr-vatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje ne sastavljaju Izvještaj o novčanim tijekovima kao dio seta godišnjih finan-cijskih izvještaja.

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina financijske izvješta-je za razdoblje 01. siječnja do 31. prosinca 2012.g. ne dostavljaju FINI već isključivo nadležnoj jedinici lo-kalne i područne (regionalne) samouprave za potre-be konsolidacije i kontrole.

Zakon o proračunu određuje „vijeća manjinske samouprave“ kao proračunske korisnike koji se uključuju u Registar korisnika proračuna. Sukladno tome vijeća su obvezna voditi proračunsko raču-novodstvo prema odredbama Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i ispr. 31/11.) i sukladno Okružnici o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja pro-računa i korisnika proračuna sastavljati i predava-ti financijske izvještaje nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole.

2. PRORAČUNSKI KORISNICI KOJI OBAVLJAJU POSLOVE U SKLOPU FUNKCIJA KOJE SE DECENTRALIZIRAJU

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave koji su procesom de-centralizacije prešli s državne na lokalnu razinu financijske izvještaje za proračunsku godinu 2012. dostavljaju nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državnom uredu za revi-ziju, FINI, ali i ministarstvu koje je za njih bilo nad-ležno prije procesa decentralizacije.

I. Osnovne i srednje škole, domovi za starije i ne-moćne, centri za socijalnu skrb, učenički domovi, javne vatrogasne postrojbe

Financijske izvještaje za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. s oznakom razine 31 dostavljaju:

1. nadležnoj JLP(R)S: qBilancu, q Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i


imovine i obveza, q Izvještaj o obvezama i qBilješke.Konsolidacija: q Javne vatrogasne postrojbe: Nadležne jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidiraju sve financijske izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi.

qOsnovne i srednje škole: Nadležni lokalni pro-račun konsolidira sve financijske izvještaje: Bi-lancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-


Ministarstvu socijalne politike i mladih: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.qCentri za socijalnu skrb dostavljaju financijske

izvještaje i:Ministarstvu socijalne politike i mladih: Bilancu,

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i iz-dacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financi-ranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi», Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vri-jednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješke.

II. Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) 1. nadležnoj JLP(R)S: qBilancu, q Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i


imovine i obveza, q Izvještaj o obvezama i qBilješke2. FINI: qBilancu, q Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i


imovine i obveza, 3. HZZO-uqDodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-

micima i izdacima s naznakom: «Izvor financi-ranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi»,

q Izvještaj o obvezama i qBilješke.Konsolidacija: Nadležni lokalni proračun konso-

lidira sljedeće financijske izvještaja: Bilancu, Izvje-štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imo-vine i obveza, Izvještaj o obvezama. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima kon-solidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna.

HZZO za potrebe konsolidacije koristi samo do-datni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: „Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi“.

3. NAČIN PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJAFinancijski izvještaji mogu se predati FINI u elek-

troničkom i papirnatom obliku ili samo papirnatom obliku. Proračuni i korisnici proračuna koji FINI predaju financijske izvještaje u elektroničkom i pa-pirnatom obliku (samo Referentna stranica), koriste obrasce za elektroničku predaju objavljene na inter-netskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr Državna riznica Računovodstvo Pro-računsko računovodstvo) i FINE. Ažurirani obrasci za elektroničku predaju bit će objavljeni na Internet stranicama najkasnije 15 dana prije prvog roka za predaju financijskih izvještaja (oko 1. veljače 2013.).

Ako proračuni i korisnici proračuna FINI predaju financijske izvještaje isključivo u papirnatom obli-ku, koriste obrasce Narodnih novina.

Financijske izvještaje mogu predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru korisnika proračuna za 2012. (Nar. nov., br.59/12.) i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra dobili RKP broj uz suglasnost Ministarstva financija.

4. POVRAT NEUTROŠENIH NOVČANIH SREDSTAVA NA JEDINSTVENI RAČUN DRŽAVNE RIZNICE – UPUTA ZA KORISNIKE DRŽAVNOG PRORAČUNA

Svi korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2012., podmiriti svoje obveze za isporuče-nu robu i obavljene usluge iskazane u bilanci na dan 31. prosinca 2012.

Sva preostala sredstva uključujući i sredstva ostvarena na tržištu od obavljanja osnovnih i osta-lih poslova vlastite djelatnosti (vlastiti prihodi) koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u bilanci na dan 31. prosinca 2012., potrebno je do kraja siječnja 2013. vratiti na račun Državnog proračuna 1001005-1863000160 s modelom: 64 i po-zivom na broj: 7196-RKP-2012.

U bilanci na dan 31. prosinca 2012. korisnici dr-žavnog proračuna iskazuju više doznačena sredstva u 2012., prije povrata u državnu riznicu, odobrenjem na računu 23954 Ostale nespomenute obveze. Kod povrata tih sredstava u proračun (u 2013.) zatvara se račun obveza.

Tek. br. OPIS

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4

1. Knjiženje u 2012. 23954671

2. Knjiženje u 2013. 23954 11121

5. PRIZNAVANJE PRIHODA ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ - PROSINAC 2012.

Zbog usklađenosti evidencija proračuna i pro-računskih korisnika potrebno je da se kao prihodi 2012. priznaju sredstva koja proračuni uključivo sa 31. prosinca 2012. doznače svojim proračunskim ko-risnicima, a ista su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa početkom 2013. Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2012. evidentiraju kao aktivna vremenska razgraničenja. U 2013., teme-ljem primljenih dokumenta institucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju.

Tek. br. OPIS

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4

1. Evidencija u izvještajnoj godini (2012.)- aktivno vremensko razgraničenje 19211 671

2 Evidencija u sljedećoj godini (2013.) - zatvaranje vremenskog razgraničenja 11121 19211

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


POREZI

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 657.2

Knjiženje pretporeza u nekim okolnostima u proračunskom sustavu

Kada je datum računa kojim je zaračunana primljena isporuka iz razdoblja koje je kasnije od razdoblja

u kojem je ona primljena, osobitu pozornost zahtijeva-ju knjiženja takvih računa zbog uključivanja pretporeza u odgovarajuće obračunsko razdoblje. Mora se uvažiti i okolnosti kada je R-2 račun plaćen iza razdoblja u kojem je primljena isporuka i primljen račun za tu isporuku. Obje ove okolnosti se u ovom članku promatraju sa motrišta ko-načnog obračuna PDV-a za 2012.

1. UVODPretporez je svota poreza na dodanu vrijednost

(dalje: PDV) iskazana na računima za isporuke do-bara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili po-reznom obvezniku u poduzetničke svrhe, PDV koji je carinarnica obračunala te PDV po čl. 19. st. 2. Za-kona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. – 136/12., dalje: Zakon).

Pretporez se može priznati ako su ispunjeni uvjeti propisani čl. 20. Zakona. Među njima su na-vedeni i sljedeći uvjeti: da računi za primljena do-bra ili obavljene usluge sadržavaju sve podatke pro-pisane Zakonom, da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog obveznika poreza na dodanu vrijednost, da je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetničke svrhe, R-2 račun na temelju kojeg se odbija pretporez mora biti plaćen.

Pri oporezivanju prema izdanim računima, što ga primjenjuju i pravne osobe iz proračunskog susta-va, pretporez se odbija u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i pri-mljen račun sa svim podatcima.

Ako je primitak računa iza razdoblja na koje se promet iz toga računa odnosi, knjiženje toga računa i pretporeza koji se može/ne može priznati moraju pratiti te okolnosti. Različita su knjiženja ako je riječ o različitostima tijekom godine i u vezi s godišnjim obračunom PDV-a.

Osim o okolnosti obračunskog razdoblja, ona ovise i o tome je li obveznik PDV-a primio R-1 ili R-2 račun.

U nastavku se daju knjiženja u navedenim okol-nostima ako je riječ o mjesečnom obvezniku PDV-a, ako se zaračunani PDV može priznati u ukupnoj svoti kao pretporez i ako je riječ o rashodima iz ra-zreda 3.

U primjerima koji su dani za konačni obračun PDV-a za 2012. pretpostavilo se da su računi pri-mljeni i plaćeni prije podnošenja konačnog obraču-na PDV-a.

Sve prethodno navedene pretpostavke u članku se nazivaju općim pretpostavkama.

U opće pretpostavke uključuju se i sljedeće vri-jednosti primljene isporuke.

Opis Vrijednost

Naknada (rashod) 100,00

PDV (pretporez) 25,00

Ukupno vrijednost primljenog računa 125,00

O posebitosti koje porezni obveznici moraju po-štovati pri konačnom obračunu PDV-a pisano je u RRiF-u br. 1/13., Markota, Lj.: Konačni obračun PDV-a za 2012. kod korisnika proračuna i u neprofitnim organizacijama, str. 256.

2. PRIMLJENI R-1 RAČUNIRazličita su knjiženja u vezi s pretporezom ako je

R-1 račun primljen u obračunskom razdoblju koje slijedi obračunsko razdoblje tijekom godine za koju se podnosi konačni obračuna PDV-a od onih kada je on primljen iza godine za koju se podnosi konačni obračun.

U nastavku se daje primjer knjiženja uz godišnji obračun. O knjiženjima tijekom godine pisano je u časopisu RRiF br. 2/11., str. 126.

Uz opće pretpostavke, navode se i posebne pret-postavke za sljedeću grupu knjiženja.

Posebne pretpostavke za knjiženje:

Opis Obilježja

Nadnevak primljenog računa 1. veljače 2013.

Primitak isporuke koja je zaračunana na računu 31. kolovoza 2012.

Plaćanje računa -

a) Knjiženja u 2012.

razred 2razred 1

(1) 25,00

29111 - Obračunani rashodi koji nisu fakturirani

12421 - Pretporez se MOŽE priznati

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za primljenu isporuku u kolovozu 2012. koja je zaračunana u veljači 2013.

125,00 (1)

razred 3

32... - Rashodi

(1) 100,00


b) Knjiženja u 2013.

razred 2

29111 - Obračunani rashodi koji nisu fakturirani23... - Obveze

Pojašnjenje knjižnih oznaka:Za stanje(1) Za primljeni račun

125,00 St125,00 (1) (1) 125,00

Iz prethodnih knjiženja uočava se da je pretporez priznat u 2012., iako je račun za primljenu isporuku u 2012. bio primljen u 2013. prije dana podnošenja konačnog obračuna PDV-a za 2012.

3. PRIMLJENI R-2 RAČUNIRazličita su knjiženja u vezi s pretporezom ako je

R-2 račun primljen u obračunskom razdoblju koji slijedi obračunsko razdoblje tijekom godine za koju se podnosi konačni obračuna PDV-a od onih kada je on primljen poslije godine za koju se podnosi konač-ni obračun. Uz to je bitno i kada je R-2 račun plaćen.

U nastavku se daje primjer knjiženja uz godišnji obračun. O knjiženjima tijekom godine pisano je u časopisu RRiF br. 2/11., str. 128.

Posebne pretpostavke za sljedeću grupu knjiže-nja su:


Opis Obilježja

Nadnevak primljenog računa 13. veljače 2013.


Plaćanje obveze 1. siječnja 2013.

a) Knjiženje u 2012.

razred 2razred 1

(1) 25,00


12421 - Pretporez se NE može priznati

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za isporuku u 2012. za koju je račun primljen u

2013.(2) Za priznati pretporez

125,00 (1)

razred 3

32... - Rashodi

(1) 100,0025,00 (2)

(2) 25,00


S obzirom na to da se pretporez može prizna-ti u navedenim okolnostima (plaćanje R-2 računa do dana podnošenja konačnog obračuna PDV-a za 2012.), priznavanje treba i knjižiti.


razred 2razred 1

23… - Obveze11121 - Novci

Pojašnjenje knjižnih oznaka:Za stanje(1) Za primljeni račun(2) Za plaćanje računa

125,00 (1)125,00 (2) (2) 125,00


125,00 St(1) 125,00

U 2013. se za istu svotu zadužuje račun u skupini 29 i odobrava odgovarajući račun u skupini 23.

Ako će i račun i isporuka biti primljeni u istom obračunskom razdoblju, a plaćanje će biti u godini koja slijedi godinu iz obračunskog razdoblja, knjiže-nja su nešto drukčija.


Opis Obilježja

Nadnevak primljenog računa 13. kolovoza 2012.


Plaćanje obveze 1. siječnja 2013.

a) Knjiženje u 2012.

razred 2razred 1

(1) 25,00

12421 - Pretporez se NE može priznati

125,00 (1)

razred 3

32... - Rashodi

(1) 100,0025,00 (2)

(2) 25,00


23… - Obveze

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za isporuku u 2012. za koju je račun primljen u

2013.(2) Za priznavanje pretporeza

U danim knjiženjima primjećuje se da se ne rabi račun skupine 29 jer je račun primljen u godini u ko-joj je i primljena isporuka odnosno u kojoj je nastao rashod.


23… - Obveze11121 - Novci

Pojašnjenje knjižnih oznaka:Za stanje(1) Za plaćanje računa

125,00 St125,00 (1) (1) 125,00

razred 2razred 1

U 2013. knjižen je samo novčani tijek koji je po-vezan s podmirenjem obveze prema dobavljaču jer su sva prethodna knjiženja povezana s pretporezom već obavljena u 2012. prema pravilima koja su utvr-

Za dokup minuta 01/46 99 760 ili internetskiTELEFONSKISAVJETI


Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec. UDK 336.12

Naplata proračunskih i javnih prihoda

Objavljena je Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za finan-

ciranje drugih javnih potreba u 2013. godini. Njome je ure-đeno uplaćivanje, evidentiranje i praćenje prihoda proraču-na i drugih prihoda za financiranje javnih potreba u 2013.

U članku se daje naglasak na odredbe ove naredbe koje se odnose na osobe koje naplatama na računima koji su propisani naredbom ostvaruju prihode. Stoga se obrađuju vrste prihoda, otvaranje računa za financiranje javnih po-treba, polja „model“ i „poziv na broj“, povrat i preknjiženje javnih prihoda te evidencija o naplaćenim prihodima i ras-poredu zajedničkih prihoda.

1. UVODPrikupljanje prihoda proračuna, obveznih do-

prinosa, te prihoda za financiranje drugih javnih potreba temelji se na zakonima ili drugim propisi-ma donesenim temeljem zakona. Računi na koje se uplaćuju navedeni prihodi, način uplaćivanja tih prihoda, izvještavanja njihovih korisnika o uplati te povrata pogrešno ili više uplaćenih prihoda pro-pisuju se naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za fi-nanciranje drugih javnih potreba koju svake godi-ne, temeljem Zakona o izvršavanju Državnog prora-čuna, donosi ministar financija. Za 2013. donesena je Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proraču-na, obveznih doprinosa, te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (Nar. nov., br. 2/13., dalje u tekstu: Naredba)

2. VRSTE PRIHODA ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA

Prihodi za financiranje javnih potreba dijele se na:• vlastite prihode proračuna,• zajedničke prihode,• sredstva doprinosa za mirovinsko osiguranje za

starost na temelju individualne kapitalizirane štednje,

• prihode ustanova i trgovačkih društava u vla-sništvu RH i

• ostale prihode za javne potrebe.

2.1. VLASTITI PRIHODI PRORAČUNAVlastiti prihodi proračuna uplaćuju se na račun

za redovno poslovanje proračuna. Izuzetak je porez na dobit koji je, prema Zakonu o izmjenama Zako-na o financiranju jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave (Nar. nov., br. 132/06.), prihod državnog proračuna. Međutim, kako bi se osiguralo praćenje prikupljenog poreza na dobit po jedinica-ma lokalne samouprave na područjima posebne dr-

žavne skrbi i brdsko-planinskim područjima kojima pripada pomoć iz državnog proračuna u visini pore-za na dobit koji se ostvaruje na tom području, ovaj prihod se i dalje uplaćuje na uplatne račune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu JLP(R)S).

Računi su izvedeni u skladu s Odlukom o načinu otvaranja transakcijskih računa (Nar. nov., br. 3/11. do 56/12.). U skladu s tom Odlukom od 1. lipnja 2012. može se koristiti IBAN konstrukcija transakcijskih računa i za izvršavanje nacionalnih platnih transak-cija dok se od 1. lipnja 2013. IBAN konstrukcija tran-sakcijskih računa koristi za izvršavanje svih platnih transakcija. Zato su u Naredbi svi računi objavljeni i po IBAN konstrukciji. Kreditne institucije dužne su zaprimati naloge za plaćanje u kojim transakcijski račun primatelja plaćanja nije naveden u skladu s IBAN konstrukcijom i provoditi njihovu obradu do 1. lipnja 2014.

Računi za redovno poslovanje proračuna formira-ju se od dva dijela: prvi dio je vodeći broj banke, dok drugi dio počinje znamenkama „18“ iza kojih dola-ze tri znamenke koje su oznaka grada/općine koju određuje Državna geodetska uprava za JLP(R)S. Kod računa županija te tri znamenke su „000“, a kod raču-na državnog proračuna „630“. Po IBAN konstrukciji račun se sastoji od sljedećih dijelova: HR – dvoslovna oznaka za Republiku Hrvatsku, xx - dvoznamenkasti kontrolni broj koji se računa prema međunarodnoj normi ISO 7064, MOD 97-10, sedmeroznamenkasti vodeći broj kreditne institucije i deseteroznamen-kasti broj (partija) transakcijskog računa u kreditnoj instituciji. U elektroničkom nalogu za plaćanje IBAN konstrukcija transakcijskog računa ne smije sadrža-vati prazna polja niti druge znakove dok se u nalogu za plaćanje na papirnom obrascu IBAN konstrukci-ja transakcijskog računa upisuje tako da svaka četiri znaka budu odvojena praznim poljem.

Račun državnog proračuna otvoren je kod Hr-vatske narodne banke, dok JLP(R)S otvaraju raču-ne u komercijalnim bankama po svom izboru. Pri promjeni banke mijenja se samo vodeći broj banke, dok sadržaj drugog dijela računa ostaje isti. Svaku promjenu računa banka treba odmah dojaviti FINI, Sektor usluga za javni sektor, Centar za podršku sustavu riznice, Vrtni put 3, 10000 Zagreb. Suklad-no čl. 60. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.), JLP(R)S može imati samo jedan račun za redovno poslovanje.

Popis računa za redovno poslovanje proračuna županija i gradova/općina po županijama dan je u Prilogu 1 Naredbe.

Vlastiti prihodi državnog proračuna su: opći pri-hodi i primici (porez na promet, porez na dodanu vrijednost, posebni porezi i trošarine, igre na sre-

JAVNE FINANCIJE


ću, pristojbe i naknade, novčane kazne i troškovi postupka te ostali prihodi državnog proračuna). Na račun državnog proračuna uplaćuju se i doprinosi za obvezna osiguranja (doprinos za mirovinsko osi-guranje na temelju generacijske solidarnosti, dopri-nosi za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu i doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti) te prihodi koje proračunski korisni-ci ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi), pomoći, donacije, prihodi od prodaje ne-financijske imovine, prisilna naplata koju provodi Porezna uprava i prihodi po posebnim propisima). Carina i posebne uvozne pristojbe uplaćuju se na račune carinarnica (računi čiji drugi dio počinje znamenkama „17845“) kojih ima sedam. Sredstva uplaćena na te račune se, po naredbi mjerodavne carinarnice, raspoređuju na račun državnog prora-čuna na brojčane oznake 1201 Porez na dodanu vri-jednost pri uvozu za uplate preko računa carinarni-ce, 4006 Carina ili 4014 Carinska pristojba.

Županijski prihodi su: županijski porezi, župa-nijske pristojbe i naknade, županijske novčane ka-zne, ostali županijski prihodi, pomoći županijama te prisilna naplata koju provodi Porezna uprava.

Prihodi gradskih i općinskih proračuna su: grad-ski i općinski porezi, gradske i općinske pristojbe i naknade, gradske i općinske novčane kazne, ostali prihodi gradskih i općinskih proračuna, pomoći gra-dovima i općinama te prisilna naplata koju provodi Porezna uprava.

Prihodi mjesne samouprave uplaćuju se u korist redovnog računa mjerodavnog proračuna lokalne samouprave uz oznaku modela propisanog za broj-čanu oznaku vrste prihoda 7900 – Prihodi za mjesnu samoupravu po posebnim ugovorima.

2.2. ZAJEDNIČKI PRIHODIZajednički prihodi uplaćuju se na račune otvo-

rene kod Hrvatske narodne banke, a raspoređuju se korisnicima na zakonom utvrđeni način. Računi za zajedničke prihode formiraju se tako da se drugi dio računa sastoji od deset (10) znamenaka od kojih prve dvije imaju oznaku «17», iduće su tri znamenke oznaka grada/općine, slijede četiri znamenke koje predstavljaju brojčanu oznaku vrste prihoda, dok je posljednja znamenka kontrolni broj prethodnih devet izračunan po međunarodnoj normi ISO 7064 «Modul 11, 10». Po IBAN konstrukciji računi za za-jedničke prihode sastoje se od sljedećih dijelova: HR – dvoslovna oznaka za Republiku Hrvatsku, xx - dvoznamenkasti kontrolni broj koji se računa pre-ma međunarodnoj normi ISO 7064, MOD 97-10 sed-meroznamenkasti vodeći broja kreditne institucije i deseteroznamenkasti broj (partija) transakcijskog računa u kreditnoj instituciji. Vodeći broj kreditne institucije je 1001005 – Hrvatska narodna banka. Izuzetak su računi za prihod od naknade za zadr-žavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, prihod od naknade za dugogodišnji zakup za kori-štenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu drža-ve sukladno posebnoj odluci Vlade RH te prihod od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu dr-žave sukladno posebnoj odluci Vlade RH. Ova dva posljednja prihoda prikupljaju se sukladno Odluci

Vlade o otpisu djela zakupnine, naknade za dugo-godišnji zakup, naknade za dugogodišnji zakup za ribnjake i naknade za koncesiju za poljoprivred-no zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 106/12.). Za svaki od ovih prihoda otvoren je samo po jedan račun koji u drugom dijelu iza ozna-ke „17“ umjesto oznake grada/općine ima tri nule. Praćenje uplate ovih prihoda osigurava se tako što se oznaka grada/općine s kontrolnim brojem unosi kao podatak prvi u pozivu na broj. Popis brojčanih oznaka gradova/općina s kontrolnim brojem dan je u prilogu 6. Naredbe.

Zajednički prihodi državnoga i županijskih pro-računa su: lovozakupnina, naknada za koncesiju prava lova, naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje voda te naknada za vodu za ribnjake.

Zajednički prihodi državnoga, gradskih i općin-skih proračuna su: spomenička renta, naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih i termalnih voda, naknada za koncesiju za zahvaćanje vode za javnu vodoopskrbu, naknada za promjenu namjene po-ljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište, naknada za koncesiju za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, naknada za koncesiju za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države sukladno posebnoj odluci Vlade Republike Hrvatske, porez na promet nekretnina, naknada za koncesiju za osnivanje slobodne zone, nakna-da za dugogodišnji zakup za ribnjake, naknada za dugogodišnji zakup za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, naknada za dugogo-dišnji zakup za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države sukladno posebnoj odluci Vla-de Republike Hrvatske te naknada za koncesiju za zahvaćanje pitke vode i prodaje na tržištu u bocama i drugoj ambalaži.

Zajednički prihod državnoga, županijskih, grad-skih i općinskih proračuna su: porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, prihod od pristojbi ostva-ren prodajom državnih biljega, prihod od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, pri-hod od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasniš-tvu države sukladno posebnoj odluci Vlade Repu-blike Hrvatske, prihod od prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, naknada za koncesiju na pomorskom dobru, naknada za otkopanu količi-nu neenergetskih mineralnih sirovina, naknada za istraživanje mineralnih sirovina, naknada za prido-bivenu količinu energetskih mineralnih sirovina za plin, naknada za pridobivenu količinu energetskih mineralnih sirovina za naftu i kondenzat, naknada za koncesiju za turističko zemljište u kampovima, naknada za koncesiju za turističko zemljište na ko-jem su izgrađeni hoteli i turistička naselja, naknada za procjenu i prodaju turističkog zemljišta te na-knada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

Zajednički prihod županijskih, gradskih i općin-skih proračuna je naknada za iskorištavanje mine-ralnih sirovina.

2.3. SREDSTVA DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE ZA STAROST NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

Doprinos za mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje upla-


ćuje se na račun 1001005-1700036001 odnosno po IBAN konstrukciji HR7610010051700036001.

2.4. PRIHODI USTANOVA I TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Prihodi Hrvatskih voda su: naknada za korištenje voda, naknada za zaštitu voda, naknada za vađenje pi-jeska i šljunka te vodni doprinos. Svaki od tih prihoda uplaćuje se na odgovarajući račun vrste „17“. Naknada za uređenje voda uplaćuje se na račune vrste „17“ otvo-rene za gradove Osijek, Rijeka, Split i Zagreb.

Prihodi Hrvatskih šuma uplaćuju se na račun: 1001005-1700055099 odnosno po IBAN konstrukciji HR8210010051700055099 Naknada za korištenje op-ćekorisnih funkcija šuma.

Prihodi županijskih uprava za ceste uplaćuju se u korist računa otvorenih na razini županija odno-sno Grada Zagreba. To su sljedeći prihodi: godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri re-gistraciji motornih i priključnih vozila, naknada za izvanredni prijevoz, naknada za prekomjernu upo-rabu javne ceste, naknada za korištenje cestovnog zemljišta, naknada za obavljanje pratećih djelatnosti.

2.5. OSTALI PRIHODI ZA JAVNE POTREBEPrihodi turističkih zajednica su: članarina turi-

stičkim zajednicama, boravišna pristojba i boraviš-na pristojba za noćenje na plovnom objektu. Prva dva prihoda uplaćuju se u korist računa grada/op-ćine, odnosno turističkog mjesta u kojem je sjedište turističke zajednice pri čemu je četveroznamenka-sta oznaka vrste prihoda sastavni dio broja računa. Boravišna pristojba za noćenje na plovnom objektu uplaćuje se na račun 1001005-1700048002, odnosno po IBAN konstrukciji HR2910010051700048002.

Prihodi obrtničkih komora su: komorski dopri-nos u paušalnom iznosu i komorski doprinos od do-hotka, dobiti ili plaće.

Prihodi Hrvatske gospodarske komore uplaćuju se na račune: članarina Hrvatskoj gospodarskoj ko-mori i doprinos za obavljanje javnih ovlasti Hrvat-ske gospodarske komore.

3. OTVARANJE RAČUNA ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA

Računi su izvedeni u skladu s Odlukom o načinu otvaranja transakcijskih računa što je pojašnjeno u prethodnoj t. 2.1. Vlastiti prihodi proračuna.

4. POLJA „MODEL“ I „POZIV NA BROJ“Pri uplati prihoda proračuna i drugih javnih pri-

hoda obvezatno je unošenje podataka u polja „mo-del“ i „poziv na broj odobrenja“, iz kojih se utvrđuje vrsta prihoda koji se plaća, uplatitelj odnosno prora-čunski korisnik koji taj prihod prikuplja.

Broj osnovnog modela upisuje se u polje „model“, i to slovna oznaka „HR“ i dvoznamenkasti model kontrole poziva na broj. Ako ispred broja modela nije ništa upisano, pretpostavlja se da piše „HR“. Modeli određuju sadržaj polja „poziv na broj“ koji može biti upisan s jednim, dva, tri ili četiri podatka. Duljina jednog podatka ograničena je na dvanaest

znamenaka, osim u modelu „24“ u kojem podatak treći može, ali ne mora imati trinaest znamenaka. Ukupna duljina svih podataka ograničena je u mo-delima s tri podatka na 20 znamenaka odnosno u modelima s četiri podatka na 19 znamenaka. Podaci se odvajaju crticom (-), a ukupan broj svih podataka i crtica koje ih odvajaju ne smije prijeći 22 znaka. U polje „poziv na broj“ mogu se upisivati samo brojke i crtice (-). Nisu dopušteni nikakvi drugi znakovi niti slovne oznake.

Brojčana oznaka vrste prihoda sastoji se od 4 zna-menke od kojih je zadnja kontrolni broj.

Popis osnovnih modela s opisom sadržaja polja «poziv na broj», objašnjenjem za njihovu primjenu te načinom izračuna kontrolnog broja dan je u Pri-logu 2. Popis brojčanih oznaka vrsta vlastitih pri-hoda s pripadajućim dopuštenim modelima dan je u Prilogu 3 Naredbe, dok se u Prilogu 4 daje popis dopuštenih modela za zajedničke prihode proraču-na i druge prihode za financiranje javnih potreba.

5. POVRAT I PREKNJIŽENJE JAVNIH PRIHODAPogrešno ili više uplaćeni prihodi vraćaju se upla-

titeljima na teret tih prihoda. Zahtjev za povrat do-stavlja se tijelu koje nalaže i prati određenu uplatu.

Poreznoj upravi dostavljaju se zahtjevi za povrat prihoda o kojima vodi analitičku evidenciju (popis brojčanih oznaka vrsta prihoda nalazi se u glavi Zajedničke odredbe pod točkom 9.3.). Zahtjevi za povrat carine, carinske pristojbe, poreza na doda-nu vrijednost pri uvozu te posebnih poreza i tro-šarina dostavljaju se nadležnoj carinarnici. Ako je riječ o pogrešnoj uplati, zahtjevi za povrat podnose se Ministarstvu financija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna, Katančićeva 5, 10000 Zagreb. Zahtjevi za povrat više uplaćenih i za preknjiženje pogrešno uplaćenih prihoda županijskih te grad-skih/općinskih proračuna podnose se mjerodav-nim proračunima (osim za poreze i druge javne pri-hode za koje evidenciju o uplatama i zaduženjima vodi Porezna uprava). Zahtjevi za povrat više upla-ćenih i preknjiženje pogrešno uplaćenih prihoda tr-govačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske podnose se trgovačkim društvima u korist kojih su sredstva uplaćena.

6. EVIDENCIJA O NAPLAĆENIM PRIHODIMA I RASPOREDU ZAJEDNIČKIH PRIHODA

FINA osigurava evidenciju po vrstama prihoda uplaćenih u korist računa proračuna kao i o raspo-ređenim zajedničkim prihodima proračuna, priho-dima ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te ostalim prihodima za javne potrebe. O naplaćenim prihodima izvještava nad-ležna tijela i JLP(R)S putem obrazaca Izvještaj o vla-stitim prihodima i primicima državnog, županij-skog i gradskog/općinskog proračuna (Obrazac P-1) te Izvještaj o uplati i rasporedu zajedničkih priho-da proračuna te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (Obrazac P-2). Također, temeljem njihovog zahtjeva, izvještava proračunske korisnike državnog proračuna o namjenskim, vlastitim i osta-lim prihodima iz njihove nadležnosti uplaćenim na račun državnog proračuna.


JAVNA NABAVA UDK 331.2

U1sustavu javne nabave postoji niz rokova koji se moraju poštivati kako bi se ostalo u okvirima pravil-ne primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.). U nastavku se daje pregled pretežitih vrsta rokova koji su razvrstani prema „općim“ rokovima,

1 Priredila: mr. sc. Nada Dremel

Pregled nekih rokova u sustavu javne nabave1

vrstama postupaka javne nabave, u okviru okvirnog sporazume te za javne usluge iz Dodatka II B. Oni su još, ako su posebno propisani, razvrstani i prema vrijednosti nabave.

1. BEZ OBZIRA NA VRSTU POSTUPKA

Vrsta rokaTrajanje roka u odnosu na vrijednost nabave

Početak računanja rokaMala vrijednost Velika vrijednost Bez obzira na

vrijednostObjava plana nabave. 60 dana Od dana donošenja proračuna,

odnosno financijskog plana.Obavijest o sklopljenom ugovoru o javnoj nabavi ili okvirni sporazum.

Najkasnije 48 dana Od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.

Dostava podataka o novom podizvoditelju prema čl. 86. St. 4. Zakona.

Do 5 dana Od dana pristanka javnog naručitelja na promjenu podizvoditelja nakon sklapanja ugovora o javnoj nabavi.

Pojašnjenje ili upotpunjenje dokumenata o razlozima isključenja i uvjeta sposobnosti natjecatelja ili ponuditelja.

Od 5 do 10 dana Od dana dostave zahtjeva javnog naručitelja.

Pisano pojašnjenje ponude ako ponuda sadrži nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koje javni naručitelj smatra uklonjivim.

Od 5 do 10 dana Od dana dostave zahtjeva javnog naručitelja za pisano pojašnjenje.

Prihvat ispravka računske pogreške od strane ponuditelja.

Do 5 dana Od dana kojeg javni naručitelj traži prihvat ispravka računske pogreške.

Dostava izvornika ili ovjerenih preslika svih onih dokumenata (potvrde, isprave, izvodi, ovlaštenja i sl.) Koji su bili traženi radi dokazivanja pravne i poslovne sposobnosti, odnosno financijske sposobnosti te tehničke i stručne sposobnosti, a koje izdaju nadležna tijela.

Od 5 do 10 dana Od dana kojeg javni naručitelj zahtjeva dostavu dokumenta.

Rok za donošenje odluka o odabiru. Primjeren, a ako nije naveden u dokumentaciji za nadmetanje onda je 30 dana od dana od dana isteka roka za dostavu ponude.

Rok mirovanja osim u nekim postupcima u kojima je sudjelovao jedan ponuditelj.

10 dana 15 dana Od prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke o odabiru.

2. OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVE


Početak računanja rokaVelika vrijednost Mala vrijednost Bez obzira na

vrijednost Zahtjev za dodatne informacije i objašnjenja vezana uz dokumentaciju za nadmetanje koje postavlja gospodarski subjekt.

Za vrijeme trajanja roka za dostavu ponuda.

Početak roka za dostavu ponuda.

Posljednje dodatne informacije i objašnjenja vezana uz dokumentaciju za nadmetanje.

Najkasnije 6 dana. Najkasnije 4 dana. Prije krajnjeg roka za dostavu ponuda u postupku.

Rok za dostavu ponuda gospodarskog subjekta (redovni, izvorni – bez promjena u skladu sa Zakonom).

Najmanje 40 dana. Najmanje 20 dana. Više prema odluci javnog naručitelja uz uvažavanje složenosti predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu ponuda.

Od dana slanja poziva na nadmetanje.




vrijednost Rok (promijenjeni) za dostavu ponuda ako:

- Dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna dokumentacija nisu stavljeni na raspolaganje od dana objave poziva na nadmetanje;

- Dodatne informacije i objašnjenja, iako su pravodobno zatražena, nisu stavljene na raspolaganje u roku šest/četiri dana prije krajnjeg roka za dostavu ponuda

- Se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon neposrednog pregleda dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za nadmetanje.

Rok koji omogućava dostavu ponuda svim zainteresiranim gospodarskim subjektima.

Rok za dostavu ponuda ako se za vrijeme roka za dostavu ponuda mijenja dokumentaciju.

15 dana. 10 dana. Prije krajnjeg roka za dostavu ponuda u postupku od dana izmjena.

Rok za dostavu ponuda ako je javni naručitelj objavio prethodnu (informacijsku) obavijest.

Od 22 do 36 dana. Od dana slanja poziva na nadmetanje.

3. OGRANIČENI POSTUPAK



vrijednostPosljednje dodatne informacije i objašnjenja vezana uz dokumentaciju za nadmetanje.

Najkasnije 6 dana, odnosno 4 dana u postupku žurnosti.

Najkasnije 4 dana. Prije krajnjeg roka za dostavu (inicijalnih) ponuda.

Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje. Najmanje 30 dana. Najmanje 20 dana. Od dana slanja poziva na nadmetanje.

Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje zbog žurnosti.

Najmanje 15 dana. Od dana slanja poziva na nadmetanje

Rok za dostavu ponuda natjecatelja (redovni, izvorni).

Najmanje 40 dana. Najmanje 20 dana. Od dana slanja poziva na nadmetanje.

Rok za dostavu ponuda zbog žurnosti. Najmanje 15 dana. Od slanja poziva na dostavu ponuda.


Od 22 do 36 dana. Od dana slanja poziva na dostavu ponuda.

Rok za dostavu ponuda natjecatelja (skraćeni, pri korištenju elektroničkih sredstava).

Najmanje 35 dana, Ako je javni naruči-telj od dana objave poziva na nadme-tanje dokumenta-ciju za nadmetanje i svu dodatnu do-kumentaciju koja se odnosi na postu-pak javne na bave neograničeno i u ci-jelosti ele k tronički stavio na raspola-ganje u EOJN.

Najmanje 15 dana,Ako je javni naruči-telj od dana objave poziva na nadme-tanje dokumenta-ciju za nadmetanje i svu dodatnu do-kumentaciju koja se odnosi na postu-pak javne nabave neograničeno i u cijelosti elektronič-ki stavio na raspola-ganje u EOJN.

Od dana slanja poziva na nadmetanje, ako je u pozivu na nadmetanja naveo internetske stranice na kojima je dokumentacija dostupna.

Rok (promijenjeni) za dostavu ponuda ako: - Dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna

dokumentacija nisu stavljeni na raspolaganje od dana objave poziva na nadmetanje;


Se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon neposrednog pregleda dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za nadmetanje.





Od 22 do 36 dana. Od dana slanja poziva na dostavu ponuda.


4. PREGOVARAČKI POSTUPAK S PRETHODNOM OBJAVOM



vrijednostPosljednje dodatne informacije i objašnjenja vezana uz dokumentaciju za nadmetanje.

Najkasnije 6 dana. Najkasnije 4 dana. Prije krajnjeg roka za dostavu (inicijalnih) ponuda.

Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje. Najmanje 30 dana. Najmanje 20 dana. Od dana slanja poziva na nadmetanje.

Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje zbog žurnosti.

Najmanje 15 dana Od dana slanja poziva na nadmetanje.

Rok za dostavu ponuda natjecatelja (redovni, izvorni).

Najmanje 40 dana. Najmanje 20 dana. Više prema odluci javnog naručitelja

Od dana slanja poziva na nadmetanje.

Rok (promijenjeni) za dostavu ponuda ako: - Dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna

dokumentacija nisu stavljeni na raspolaganje od dana objave poziva na nadmetanje;


Se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon neposrednog pregleda dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za nadmetanje.




5. PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE



vrijednostRok mirovanja. 15 dana. 10 dana. Od dana objave prethodne

obavijesti o namjeri sklapanja ugovora.

6. OKVIRNI SPORAZUM SKLOPLJEN S VIŠE GOSPODARSKIH SUBJEKATA I U NJEMU SU ODREĐENI SVI UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI



vrijednostOdluka o sklapanju ugovora o javnoj nabavi (svim gospodarskim subjektima iz okvirnog sporazuma).

7 dana. Od dana sklapanja ugovora.

7. OKVIRNI SPORAZUM SKLOPLJEN S VIŠE GOSPODARSKIH SUBJEKATA I U NJEMU NISU ODREĐENI SVI UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI



vrijednostOdluka o sklapanju ugovora o javnoj nabavi (svim gospodarskim subjektima koji su na temelju ponovljenog poziva dostavili ponudu).

7 dana. Od dana sklapanja ugovora.

8. JAVNE USLUGE IZ DODATKA II. B ZAKONA O JAVNOJ NABAVI



vrijednostDostupnost zahtjeva za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama.

60 dana. Od dana objave zahtjeva za prikupljanjem ponuda.

Rok za dostavu ponuda. Najmanje 15 dana Od dana upućivanja zahtjeva za prikupljanje ponuda odnosno objavljivanja zahtjeva za prikupljanje ponuda.

Rok mirovanja. 15 dana. 10 dana. Od dana objave prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora.


Davor MIKAC, dipl. oec. UDK 331.2

Pri provođenju Zakona o javnoj nabavi obveznici nje-gove primjene imaju pitanja na koja ne znaju od-

govoriti ili traže provjeru svojih odgovora. U ovom članku daje se odgovor na niz različitih pitanja iz područja javne nabave.

Ovo je šesta grupa odgovora na pitanja iz provedbe su-stava javne nabave. Prethodne grupe odgovora objavljene su u časopisima RRiF br. 5/12. i 11/12. te u prilozima Poslo-vanje proračuna i proračunskih korisnika uz br. 4/12., 7/12. te 12/12.

Odgovori na pitanja u području javne nabave

1. Može li se produljiti rok za izvođenje radova koji je definiran u ugovoru zaključenom 2012. g. teme-ljem okvirnog sporazuma sklopljenog 2011. godine?

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., dalje u tekstu: Zakon) u čl. 105. st. 2. propisuje da ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmeta-nje i odabranom ponudom, a u st. 4. istog članka da se izmjene ugovora za vrijeme njegova trajanja sma-traju novim ugovorom za koji je obvezno provesti novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora.

Mišljenja smo da se u slučaju izmjene roka za izvođenje radova iz opravdanih razloga i uz sugla-snost nadzornog inženjera ne bi radilo o bitnoj iz-mjeni ugovora koja bi zahtijevala provođenje novog postupka javne nabave.

Osim toga, Zakon u čl. 105. st. 6. propisuje da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju odgovaraju-će odredbe Zakona o obveznim odnosima, a spo-menuti Zakon čl. 369. stavkom 1. propisuje da ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugo-vornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj na-nijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmjeni ili čak i raskine.

2. Naručitelj je sklopio okvirni sporazum s dva gospodarska subjekta. Gospodarski subjekt koji je dostavio povoljniju ponudu i kojem je poslan/a ugovor/narudžbenica, prije no što je započeo izvr-šavati obveze iz ugovora dostavlja naručitelju dopis u kojem ističe da nije u stanju izvršiti ugovor na za-dani način i predlaže izmjene odredbi iz okvirnog sporazuma, zbog čega je naručitelj poslani ugo-vor/narudžbenicu i poništio, a novi izdao sljedeće rangiranom gospodarskom subjektu iz okvirnog sporazuma. Ima li gospodarski subjekt s kojim je raskinut ugovor i dalje status potpisnika okvirnog sporazuma, pa se prilikom sklapanja novog ugovo-ra/narudžbenice isti prvo mora ponuditi njemu ili

se raskidom jednog ugovora/narudžbenice smatra da je s njim raskinut i okvirni sporazum?

Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata neobvezujući je za sve njegove potpisnike. Sukladno čl. 39. st. 1. Zakona, samo okvirni sporazum sklo-pljen s jednim gospodarskim subjektom u kojemu su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj na-bavi na temelju okvirnog sporazuma.

Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog spo-razuma sklapa se i izvršava u skladu s uvjetima iz okvirnog sporazuma, i sukladno čl. 38. st. 10. Zako-na strane ne smiju mijenjati bitne uvjete tog okvir-nog sporazuma.

Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospo-darskih subjekata i u njemu su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, a najpovolj-niji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet, grupu ili dio predmeta nabave, ugovor o javnoj nabavi može se, sukladno čl. 39. st. 3. Zakona, sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvir-ni sporazum.

Iako je u ovom slučaju najpovoljniji gospodarski subjekt iz okvirnog sporazuma odbio izvršiti ugovor/narudžbenicu po uvjetima iz okvirnog sporazuma, Zakon ne predviđa mogućnost raskida okvirnog spo-razuma s tim gospodarskim subjektom odnosno, on i dalje ima status jedne od strana okvirnog sporazuma.

Mišljenja smo da naručitelj može, prije ugovara-nja novih nabava temeljem okvirnog sporazuma, od gospodarskog subjekta koji je prethodno odbio izvr-šiti predmet nabave zatražiti očitovanje može li is-puniti sljedeći ugovor pod zadanim uvjetima ili ne. Ukoliko se gospodarski subjekt očituje da i dalje nije u stanju izvršiti ugovor naručitelj mu ga nije obave-zan ponuditi.

Odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma naručitelj je, u roku sedam dana od dana sklapanja ugovora, obvezan dostaviti svim gospodarskim subjektima iz okvir-nog sporazuma.

3. Može li se sklopiti ugovor o javnoj nabavi od-mah nakon zaprimanja rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojim se žalba odbija kao neosnovana ili se sa sklapanjem ugovora mora čekati istek osmog dana od dana objave?

Javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum niti pristupiti njegovu izvršenju prije izvršnosti odluke o odabi-ru. Člankom 99. stavkom 5. Zakona propisano je da ako je izjavljena žalba protiv odluke o odabiru, ona postaje izvršna danom dostave odluke Državne ko-misije za kontrolu postupaka javne nabave kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni po-stupak. Sukladno čl. 171. st. 5. Zakona dostava od-


luke smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.

Odluka Državne komisije je izvršna, no protiv nje nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, što ne zaustavlja sklapanje ugovora. Trenutak u kojem se odluka Dr-žavne komisije smatra dostavljenom bitan je samo zbog rokova u slučaju pokretanja upravnog spora.

Imajući u vidu prethodno iznesene odredbe Za-kona, mišljenja smo da naručitelj iz formalnih razlo-ga ipak ne može sklopiti ugovor o javnoj nabavi od-mah po javnoj objavi odluke Državne komisije već tek po isteku osmog dana od dana objave.

4. Na koji je rok naručitelj obvezan čuvati doku-mentaciju vezanu uz postupak javne nabave ako postupak završava sklapanjem okvirnog sporazu-ma, a imajući u vidu činjenicu da izvršenje pojedi-nih ugovora može trajati i duže od razdoblja na koje je sklopljen okvirni sporazum?

Člankom 104. Zakona propisano je da je javni na-ručitelj obvezan svu dokumentaciju o svakom po-stupku javne nabave čuvati najmanje četiri godine od završetka postupka javne nabave, osim ponuda i zahtjeva za sudjelovanje gospodarskih subjekata u slučaju poništenja postupka javne nabave iz čl. 100. st. 1. ovoga Zakona, a sukladno čl. 103. istog Zakona postupak javne nabave završava danom izvršnosti odluke o odabiru ili odluke o poništenju.

Zakon dakle obvezuje naručitelja na minimalan rok u kojem mora čuvati dokumentaciju postupka javne nabave bez obzira završava li postupak sklapa-njem ugovora o javnoj nabavi ili sklapanjem okvirnog sporazuma. Međutim, s tim u vezi, mišljenja smo da naručitelj mora voditi računa i o odredbama Zakona koje ga obvezuju da kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u do-kumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

Drugim riječima, ako se izvršenje ugovora odno-sno okvirnog sporazuma proteže na razdoblje duže od onog predviđenog čl. 104. Zakona, naručitelj bi morao sačuvati najmanje onaj dio dokumentacije koji mu omogućava kontrolu izvršenja ugovora o javnoj nabavi.

5. U slučaju da na izjavi o nekažnjavanju nedo-staje jedno od kaznenih djela taksativno navedenih u čl. 67. st. 1. točki 1. Zakona, smatra li se takav pro-pust uklonjivim nedostatkom, odnosno može li se u tom slučaju ponuditelja pozvati da upotpuni tu izjavu sukladno čl. 92. Zakona?

Članak 92. Zakona daje dvije mogućnosti. Prva je traženje pojašnjenja ili upotpunjavanja dokumenata koje su gospodarski subjekti predali sukladno člancima 67. do 74. Zakona (st. 1. – 4.), a druga je tra-ženje pojašnjenja ponude (stavak 5.). U konkretnom se slučaju, ne bi radilo o pojašnjenju i/ili upotpunja-vanju ponude već o pojašnjenju ili upotpunjavanju dokumenata koje su gospodarski subjekti predali sukladno člancima 67. do 74. Zakona.

Mišljenja smo da je mogućnost traženja pojaš-njenja ili upotpunjavanja primjenjiva mogućnost. Naime, kako se radi o dokazu iz čl. 67. Zakona na-ručitelj može u postupku pregleda i ocjene ponuda

u primjerenom roku, koji ne smije biti kraći od pet niti duži od deset dana od dana dostave zahtjeva, pozvati gospodarske subjekte da pojasne ili upotpu-ne dokumente koje su predali. Međutim treba voditi računa o ostalim uvjetima koji trebaju biti ispunjeni sukladno čl. 92. Zakona.

Općenito govoreći, traženje pojašnjenja ili upot-punjavanja znači da naručitelj može zahtijevati dodatne informacije o predanim dokumentima ili upotpunjavanje predanih dokumenata. Kako bi omogućio procjenu dostavljenih dokumenata i utvrdio ispunjavaju li gospodarski subjekti postav-ljene uvjete, naručitelj može zatražiti od gospo-darskih subjekata da pojasne ili upotpune predane dokumente. Međutim, takva traženja, pojašnjenja ili upotpunjeni dokumenti moraju biti povezani s predanim dokumentima i pripadajućim uvjetima koji su određeni. Pojašnjenje ili upotpunjavanje dokumenata smije se odnositi samo na nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koji su uklonjivi. To je primjer kada dostavljeni dokumenti sadrže nedo-sljedne ili kontradiktorne informacije, nisu jasni, iz njih su izostavljene pojedinosti i slično.

U opisanom slučaju, naručitelj može opravdano sumnjati u to da gospodarski subjekt (i/ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta) nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo budući da jedno kazneno djelo ne-dostaje na popisu. S druge strane, može se raditi o nenamjernoj pogrešci ili nedostatku u dostavljenoj izjavi. U tom smislu, mišljenja smo da se izostanak jednog od kaznenih djela navedenih u čl. 67. st. 1. točki 1. Zakona može kvalificirati kao manji nedo-statak ili pogreška koji su uklonjivi. Kao što je već navedeno, pojašnjenje ili upotpunjavanje dokume-nata smije se odnositi samo na nejasnoće, manje ne-dostatke ili pogreške koji su uklonjivi. To je primjer kada su iz dostavljenog dokumenta izostavljene po-jedinosti, a takav nedostatak je uklonjiv.

Procjena danih upotpunjenih dokumenata mora biti relevantna isključivo za odluku naručitelja o tome jesu li zadovoljeni uvjeti koji su postavljeni, u konkretnom slučaju da nisu stečeni razlozi isključe-nja iz čl. 67. st. 1. točke 1. Zakona.

Radi li se o uklonjivom nedostatku ili pogrešci ili je gospodarski subjekt (i/ili osoba ovlaštena po za-konu za zastupanje pravne osobe gospodarskog su-bjekta) zaista pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje nedostaje na popisu naručitelj će moći utvrditi tek po dostavljenom upotpunjenju.

Ističemo da se sukladno čl. 67. st. 6. u slučaju po-stojanja sumnje u istinitost podataka u priloženim dokumentima ili izjavama gospodarskih subjekata naručitelj može obratiti nadležnim tijelima radi do-bivanja informacija o situaciji tih subjekata. Stoga ako se u konkretnom slučaju radi o gospodarskom subjektu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili oso-bi ovlaštenoj po zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta koja je hrvatski državljanin, naručitelj se može obratiti Ministarstvu pravosuđa koje vodi kaznenu evidenciju. U slučaju da se radi o gospodarskom subjektu sa sjedištem u drugoj državi naručitelj može zatražiti suradnju nadležnih vlasti.


6. Na koji način ponuditelj može upotpuniti na-vedenu izjavu s obzirom na to da sukladno čl. 92 st. 3. Zakona pojašnjenje ili upotpunjavanje ne smije rezultirati naknadnom zamjenom ili naknadnom dostavom traženih dokumenata, nego samo upot-punjavanjem već priloženih dokumenata?

Pojašnjenje ili upotpunjavanje dokumenata koje su gospodarski subjekti predali sukladno člancima 67. do 74. Zakona o javnoj nabavi ne smije rezultira-ti naknadnom zamjenom ili naknadnom dostavom traženih dokumenata, nego samo upotpunjavanjem već priloženih dokumenata.

Ovo znači da nije dopušteno tražiti od ponudite-lja da naknadno dostave dokaze koji u cijelosti ne-dostaju, odnosno koji uopće nisu predani u ponudi, primjerice, naknadno traženje dokaza o nekažnja-vanju koji uopće nije bio dostavljen, ili da zamjene nevažeće dokaze važećim, primjerice naknadna zamjena potvrde porezne uprave na kojoj je iskazan dug potvrdom na kojoj nije iskazan dug. Dakle, smi-ju se upotpunjavati samo već priloženi dokumenti. Navedeno će nesumnjivo kao rezultat imati prila-ganje novog dokumenta uz onaj koji je već predan u ponudi. Oba dokumenta čine cjelinu koja naruči-telju treba biti valjan temelj za procjenu ispunjenja uvjeta koje je odredio, u konkretnom slučaju da ne postoje obvezni razlozi isključenja iz čl. 67. st. 1. toč-ke 1. Zakona.

Mišljenja smo da ponuditelj može, po traženju, upotpuniti izjavu na način da se u novoj izjavi ko-jom se upotpunjava već priložena izjava izrijekom uputi na priloženu izjavu, navede svrha izjave, tekst kojim se upotpunjava i sl. Također smo mišljenja da izjava mora biti dana ispred istog javnog bilježnika kao i osnovna.

7. U slučaju da je naknadna dostava dokaza mo-guća, hoće li isti biti prihvatljiv s obzirom da će da-tum davanja upotpunjene izjave biti nakon datuma otvaranja ponuda?

Činjenica što bi datum davanja upotpunjene izja-ve bio nakon datuma otvaranja ponuda nije relevan-tna za ocjenu prihvatljivosti ovog dokaza. Zakon u čl. 92. st. 1. daje naručitelju mogućnost da prihvati dokumente dostavljene i nakon otvaranja ponuda. Naručitelja upućujemo na čl. 67. stavak 3. Zakona koji određuje da izjava ne smije biti starija od šest mjeseci računajući od dana početka postupka javne nabave.

8. U slučaju da se izvod iz kaznene evidencije ili izjava kojim se dokazuje nekažnjavanost odnose na osobu za koju naručitelj ne može sa sigurnošću utvrditi je li ona po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta (nije navedena u izvodu iz sudskog registra ili drugog odgovarajućeg registra, a radi se o inozemnom ponuditelju), je li takav do-kaz prihvatljiv kao dokaz da ne postoji ovaj obvezni razlog isključenja te je li u ovom slučaju primjenjiva mogućnost pojašnjenja i/ili upotpunjavanja ponu-de sukladno čl. 92. Zakona?

Ako naručitelj sumnja da je osoba na koju se od-nosi izvod iz kaznene evidencije ili izjava kojim se dokazuje nekažnjavanost po zakonu zemlje sjedišta

gospodarskog subjekta osoba koja je ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta, mišljenja smo da naručitelj, prije odluke o tome treba li ponuditelja isključiti iz postupka javne nabave ili ne, može pri-mijeniti institut traženja pojašnjenja dokumenata sukladno čl. 92. Zakona.

9. Na koji način javni naručitelj može provjeriti dokumente koje je ponuditelj sa sjedištem izvan RH dostavio u svrhu dokazivanja okolnosti iz članaka 67. i 68. Zakona te ostalih uvjeta sposobnosti?

Odredbe čl. 67. st. 6. Zakona omogućuju javnom naručitelju da se, u slučaju postojanja sumnje u istinitost podataka u priloženim dokumentima ili izjavama gospodarskih subjekata iz čl. 67. Zakona, obrati nadležnim tijelima radi dobivanja informaci-ja o situaciji tih subjekata. Ako se radi o gospodar-skom subjektu sa sjedištem u drugoj državi javni naručitelj može zatražiti suradnju nadležnih vlasti, primjerice od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa ili od tijela nadležnog za sustav javne na-bave u stranoj državi.

Također, skrećemo pozornost na postojanje baze podataka e-CERTIS ustrojene od strane Europske komisije koja naručiteljima i gospodarskim subjek-tima pruža relevantne informacije vezane uz doku-mente i certifikate koji se zahtijevaju u državama članicama EU pri provođenju postupaka javne na-bave. Baza podataka e-CERTIS se obnavlja i verifi-cira na dobrovoljnoj osnovi od strane nacionalnih vlasti, a dostupna je na internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/markt/ecertis/login.do

Osim toga, relevantne informacije o pravnoj re-gulativi u području javne nabave u Europskoj uni-ji kao i u državama članicama možete pronaći na internetskoj stranici: http://europa.eu/youreurope/business/profiting-from-eu-market/benefiting-from-public-contracts/index_en.htm

10. Može li odvjetničko društvo sa sjedištem izvan RH sudjelovati kao ponuditelj u postupcima javne nabave? Na koji način to društvo dokazuje svoju pravnu i poslovnu sposobnost odnosno mora-ju li i oni dostaviti ovlaštenje za obavljanje odvjet-ničke djelatnosti na području RH? Može li se doma-će odvjetničko društvo za dokazivanje financijske sposobnosti osloniti na kapacitete stranog društva i čime se dokazuje da će te kapacitete stvarno imati na raspolaganju?

Člankom 3. stavkom 1. Zakona propisano je da su naručitelji, prilikom provođenja postupaka iz Zakona, obvezni u odnosu na sve gospodarske subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.

Iz navedene zakonske odredbe nedvojbeno pro-izlazi obveza naručitelja da prema svim gospodar-skim subjektima poštuju gore navedena načela. Naime, naručitelji bi povrijedili načelo zabrane diskriminacije ako bi činili razliku između stranih


i domaćih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u postupcima javne nabave. Dakle, Zakon o javnoj nabavi ni na koji način ne ograničava sudjelovanje stranih gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, iz odredbi čl. 70. st. 1. Zakona te čl. 3. st. 1. t. 4. podt. 1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama pro-izlazi da Zakon ne definira niti određuje uvjete za stjecanje pravne i poslovne sposobnosti jer je isto propisano odredbama posebnih propisa.

S obzirom da Zakon ne definira pravnu i poslov-nu sposobnost, mišljenja smo da inozemno od-vjetničko društvo može sudjelovati kao ponuditelj u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj s time da će se njegova pravna i poslovna sposob-nost u svakom pojedinom slučaju prosuđivati pre-ma odredbama Zakona o odvjetništvu (Nar. nov., br. 9/94. do 18/11.) te ovisno o predmetu nabave. Nai-me, mišljenja smo da su u praksi mogući slučajevi nabave pravnih usluga gdje inozemni odvjetnici ili odvjetnička društva mogu dokazati svoju pravnu i poslovnu sposobnost, neovisno o tome što sukladno posebnom propisu nisu ovlašteni za obavljanje od-vjetničke djelatnosti na području Republike Hrvat-ske, primjerice u slučaju nabave pravnog zastupanja u nekoj stranoj državi. S druge strane, mišljenja smo da, inozemni odvjetnici ili odvjetnička društva ne bi mogli valjano dokazati svoju pravnu i poslovnu sposobnost u postupcima javne nabave čiji su pred-meti nabave pravne usluge, usluge pravnih savjeta i zastupanja i sl., primjerice pred sudovima u Re-publici Hrvatskoj, jer sukladno posebnom propisu nisu ovlašteni za obavljanje odvjetničke djelatnosti na području Republike Hrvatske.

Vezano za dokazivanje financijske sposobnosti, mišljenja smo da se, sukladno čl. 71. st. 2. Zakona, odvjetnik ili odvjetničko društvo iz Republike Hr-vatske, po potrebi za određene ugovore, može oslo-niti na sposobnost drugog subjekta pa tako i inoze-mnog odvjetnika ili odvjetničkog društva bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa, s time da mora dokazati naručitelju da će imati na raspolaganju nužne resurse, primjerice prihvaća-njem obveze drugih subjekata u tu svrhu. Nastavno na navedeno, skrećemo vam pozornost na praksu Suda Europske unije o ovom pitanju u predmeti-ma: Ballast Nedam I (Case C-389/92, Ballast Nedam Groep NV v The State (“Ballast Nedam”) (1994) ECR I-1289), Ballast Nedam II (Case C-5/97, Ballast Ne-dam Groep NV v The State (1997) ECR I-75), Holst Italia (Case C-176/98, Holst Italia v Ruhrwasser AG International Water Management (1999) ECR I-8607) i Siemens (Case C-314/01, Siemens AG Osterreich v Hauptverband der Hterreichischen Sozialverische-rungstrger (2004) ECR I-2549).

Ovisno o konkretnom predmetu nabave i uvje-tima propisanim u dokumentaciji za nadmetanje, mišljenja smo da se kao dokaz o raspolaganju kapa-citetima drugog gospodarskog subjekta korištenima pri dokazivanju financijske sposobnosti može kori-stiti izjava gospodarskog subjekta da je s ponudite-ljem sklopio ugovor o poslovnoj suradnji te da će mu na temelju tog ugovora staviti na raspolaganje svoje resurse ukoliko bude odabran kao najpovoljniji po-

nuditelj na javnom nadmetanju te ako sklopi ugovor o javnoj nabavi s naručiteljem.

11. Koje su posljedice za naručitelja, odgovornu osobu naručitelja i ovlaštene predstavnike naru-čitelja u slučaju da Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, u slučaju žalbe, poništi odluku naručitelja, a osobito u pogledu troškova postupka?

Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome koji bi žalbe-ni navodi bili istaknuti u žalbi, ima li žalitelj pravo na žalbu (čl. 141. Zakona) te je li žalitelj do donošenja odluke Državne komisije za kontrolu postupaka jav-ne nabave postavio i odredio zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka, itd.

Ako Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništi odluku naručitelja, to u prak-si za naručitelja znači da će vratiti postupak javne nabave u fazu pregleda i ocjene ponuda pri čemu će naručitelj trebati, uvažavajući obrazloženje odluke Državne komisije, izvršiti ponovni pregled i ocjenu ponuda i donijeti novu odluku.

Vezano za pitanje troškova žalbenog postupka upućujemo na čl. 170. Zakona o javnoj nabavi, a po-sebice na stavak 3. koji propisuje da je stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna pro-tivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku. Mišljenja smo da pitanje opravdanosti troškova ocjenjuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave uzimajući u obzir okolnosti svakog slučaja posebno.

12. Mora li gospodarski subjekt koji je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, a koji je ujedno registriran i za obavljanje komercijalne djelatnosti na tržištu, primjenjivati taj Zakon i kada nabavlja robu, radove ili usluge ta potrebe obavljanja te ko-mercijalne djelatnosti?

Zakon u čl. 10. st. 1. točki 12. propisuje da se do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ovaj Zakon ne primjenjuje na ugovore u svrhu daljnje prodaje ili davanja u najam ili zakup trećima, pod uvjetom da javnom naručitelju ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju, najam ili zakup tih predmeta ugovora, pa ih drugi subjekti mogu slo-bodno prodati, iznajmiti ili dati u zakup pod istim uvjetima kao i javni naručitelj.

Isto izuzeće vrijedi i za sektorske naručitelje, osim što ono nije ograničeno datumom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (čl. 10. st. 2. t. 9. Zakona).

13. Mora li se za nabavu usluga distribucije elek-trične energije i opskrbe pitkom vodom provesti postupak javne nabave ili je ista izuzeta od primje-ne Zakona o javnoj nabavi?

Mišljenja smo da se, temeljem čl. 10. st. 1. t. 3. Za-kona o javnoj nabavi, prilikom nabave usluga op-skrbe pitkom vodom ne mora primjenjivati Zakon o javnoj nabavi, pod uvjetom da isporučitelj tih uslu-ga obavlja djelatnost javne vodoopskrbe u skladu s odredbama Zakona o vodama, odnosno ako je ono u smislu toga Zakona javni isporučitelj vodnih usluga.


Člankom 10. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se taj Zakon ne primjenjuje na ugovore o uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Zakon o vodama (Nar. nov., br. 153/09. i 130/11.) čl. 1. uređuje pravni status voda, vodnoga dobra i vod-nih građevina te između ostalog uređuje i djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje kao i uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Člankom 196. Zakona o vodama propisano je da se djelatnosti javne vodo-opskrbe i javne odvodnje obavljaju kao javna služba te da je djelatnost javne vodoopskrbe od interesa za jedinice lokalne samouprave na uslužnom područ-ju. Članak 201. istog Zakona propisuje da djelatnost javne vodoopskrbe obavljaju javni isporučitelji vod-ne usluge. Javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe je trgovačko društvo ili ustanova u ko-jem udjele odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo jedinice lokalne samouprave. Članak 202. Zakona o voda-ma propisuje da javni isporučitelj vodnih usluga ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodo-opskrbe i javne odvodnje.

Zakon o tržištu električne energije (Nar. nov., br. 177/04, 76/07, 152/08, 14/11, 59/12) u čl. 2. st. 2. propisuje da pojam distribucije električne energije podrazumijeva razvod električne energije visoko-naponskom, srednjenaponskom i niskonaponskom distribucijskom mrežom radi njene isporuke kup-cima, ali ne uključuje opskrbu. Sukladno članku 3. istog Zakona, distribucija električne energije je re-gulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga, a djelatnost distribucije električne energije obavlja Operator distribucijskog sustava. Istim je Zakonom HEP – operatoru distribucijskog sustava d.o.o. dano isključivo pravo na obavljanje regulirane djelatnosti organiziranja tržišta električ-ne energije kao javne usluge.

Primjenjujući iste kriterije kao kod opskrbe pit-kom vodom, mišljenja smo da se i na nabavu uslu-ga distribucije električne energije može primijeniti izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi iz čl. 10. st. 1. t. 3. tog Zakona, odnosno da se ugovor može zaključiti s HEP – operatorom distribucijskog susta-va, kao jedinim energetskim subjektom koji obavlja javnu uslugu distribucije električne energije.

14. Mora li javni naručitelj za nabavu toplinske energije provesti postupak javne nabave?

Člankom 26. stavkom 1. Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Nar. nov., br. 42/05, 20/10) propisano je da pravo obavlja-nja energetske djelatnosti opskrbe toplinskom ener-gijom tarifnih kupaca ima onaj energetski subjekt kojem je dana koncesija za distribuciju toplinske energije ili koncesija za izgradnju energetskih obje-kata za distribuciju toplinske energije, pod uvjetom da je od Agencije prethodno dobio dozvolu za obav-ljanje energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom. Sukladno čl. 13. istog Zakona za područ-

je ili dio područja jedinice lokalne samouprave gdje postoje energetski objekti za distribuciju toplinske energije, predstavničko tijelo jedinice lokalne sa-mouprave temeljem provedenog natječaja daje kon-cesiju za distribuciju toplinske energije.

Sukladno čl. 4. istog Zakona samo se distribucija toplinske energije obavlja kao javna usluga, dok se opskrba toplinskom energijom tarifnih kupaca (na-ručitelja koji prema čl. 19. tog Zakona ne ispunjava-ju uvjete za povlaštene kupce) obavlja na regulirani način ili prema pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi, odnosno ne definira se kao javna usluga. Slijedom toga, mišljenja smo da se pružatelji usluge opskrbe toplinskom energijom ne smatraju javnim pružateljima usluga, zbog čega se prilikom nabave tih usluga ne može primijeniti izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi iz čl. 10. st. 1. t. 3. tog Zakona, iz razloga što se subjekt koji obavlja djelatnost op-skrbe toplinskom energijom ne može smatrati jav-nim naručiteljem iz tog članka Zakona.

Naime, čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi propisuje da se taj Zakon ne primjenjuje na ugovore o uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim na-ručiteljem ili udruženjem naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Iz odredbi Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom razvidno je da tarif-ni kupac toplinsku energiju može nabaviti isključi-vo od gospodarskog subjekta koji ima koncesiju za obavljanje djelatnosti distribucije toplinske energije za određeno područje i koji ima važeću dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe toplin-skom energijom koju izdaje Hrvatska energetska re-gulatorna agencija.

Iz razloga što se opskrba toplinskom energijom obavlja prema tržišnim principima naručitelj pri-likom ugovaranja ne može primijeniti izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi, no mišljenja smo da naručitelj može koristiti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave jer ugovor može sklopiti samo s gospodarskim subjektom koji ima koncesiju za obavljanje djelatnosti distribucije to-plinske energije za određeno područje.

15. Može li naručitelj nakon provedenog postupka javne nabave sklopiti ugovor o kreditu (namijenjen financiranju građevinskog projekta) na manji iznos od iznosa traženog u postupku javne nabave iz ra-zloga što je naknadno utvrđeno (odabrana ponuda čija je vrijednost dosta niža od planirane) da je za re-alizaciju projekta potreban manji iznos kredita?

Sukladno čl. 99. st. 2. Zakona izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi. U konkret-nom slučaju izvršnošću odluke o odabiru ponude poslovne banke nastao je ugovor o kreditu, između naručitelja kao korisnika kredita i poslovne banke kao kreditora.

Člankom 105. stavkom 1. Zakona propisano je da „ugovor o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum mora biti u skladu s uvjetima određenima u doku-mentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom“.

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=24






Stavak 2. istoga članka propisuje da ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjeti-ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Stavkom 3. propisano je da je javni naručitelj obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određe-nima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

Zahtjev za odobravanje manjeg iznosa kredi-ta od traženog iznosa u postupku javne nabave, upućen poslovnoj banci, predstavlja zahtjev za iz-mjenom ugovora o javnoj nabavi kredita. Člankom 105. stavkom 4. Zakona propisano je da se „izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan provesti novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora“.

Članak 105. stavak 5. Zakona propisuje u kojim slučajevima će se raditi o bitnim izmjenama ugovora o javnoj nabavi, a to su izmjene koje:

1. uvode uvjete koji bi, da su bili dio osnovnog po-stupka javne nabave, omogućili podnošenje druga-čijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drugačije ponude od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili

2. znatno proširuju predmet nabave na robu, ra-dove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugo-vorom, ili

3. mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora u ko-rist ponuditelja na način koji nije bio predviđen u uvjetima osnovnog ugovora o javnoj nabavi.

S obzirom na to da u konkretnom slučaju izmjene ugovora o javnoj nabavi kredita na manji iznos od traženog u postupku javne nabave ne bi mijenjale ekonomsku ravnotežu ugovora u korist ponudite-lja, niti bi bile protivne ostalim uvjetima iz čl. 105. st. 5. Zakona, ukoliko novi iznos kredita ne bi uvo-dio neke druge uvjete koji nisu bili dio osnovnog postupka javne nabave, mišljenja smo da naručitelj može sklopiti ugovor o kreditu na manji iznos od traženog iznosa kredita u postupku javne nabave. U tom smislu mišljenja smo da naručitelj, uz osnovni ugovor (koji je identičan uvjetima iz ponude i DZN) može istodobno sklopiti dodatak ugovoru kojim se ugovara manji iznos.

16. Možemo li prihvatiti ponudu uz koju je prilo-žena izjava ponuditelja da „sukladno Zakonu o po-vjerljivosti podataka i svojim internim aktima sma-tra povjerljivima i nedostupnima javnosti sljedeće dokumente koji su sastavni dijelovi ponude: SOL 2, popis uredno izvršenih radova te potvrde o uredno izvršenom ugovoru druge ugovorne strane iz ugo-vora“, a ponuditelj je na naš zahtjev i dostavio svoj interni akt (Pravilnik o tajnosti podataka)?

Zakon o javnoj nabavi u čl. 16. st. 2. propisuje da ako gospodarski subjekt označava određene podat-ke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponu-di navesti pravnu osnovu na temelju koje su ti poda-ci tajni. Stavkom 3. istog članka Zakona propisani su podaci koje gospodarski subjekti ne smiju označiti tajnima: podatke o jediničnim cijenama, iznosima

pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovolj-nije ponude.

Mišljenja smo da je ponuditelj u predmetnom slu-čaju određene dokumente iz ponude označio tajni-ma u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. Naime, ponuditelj je naveo pravnu osnovu i akt te-meljem kojega je mogao određene dokumente pro-glasiti povjerljivima, s time da ti podaci nisu oni iz st. 3. čl. 16. Zakona koji ne smiju biti označeni taj-nima. Zaključno ističemo da Zakon o povjerljivosti podataka pod tim nazivom u Republici Hrvatskoj ne postoji.

17. Možemo li na temelju izrađene studije ostva-rivosti i provedivosti istraživanja, sukladno čl. 28. Zakona o javnoj nabavi, putem pregovaračkog po-stupka javne nabave bez prethodne objave sklopi-ti ugovor o provedbi usluge istraživanja s određe-nim gospodarskim subjektom budući da navedenu uslugu iz tehničkih razloga može izvršiti samo je-dan gospodarski subjekt?

Odabir postupka javne nabave za određeni pred-met nabave vrši naručitelj. U tom smislu, sukladno odredbi čl. 25. Zakona, naručitelj slobodno bira iz-među otvorenog i ograničenog postupka javne na-bave. U posebnim slučajevima i okolnostima nave-denima u odredbama članaka 26., 27. i 28. Zakona, naručitelj smije koristiti pregovarački postupak s prethodnom objavom ili bez prethodne objave.

Navodite da je sukladno tehničkim i znanstvenim parametrima postavljenima u studiji ostvarivosti i provedivosti istraživanja koje mora zadovoljavati nacionalno istraživanje javnih troškova na područ-ju suzbijanja problematike droga, određeni javni znanstveni institut jedini u mogućnosti zadovoljiti tražene parametre istraživanja. Temeljem tog navo-da proveli bi pregovarački postupak bez prethodne objave sukladno čl. 28. st. 2. točki 2. Zakona.

Člankom 28. stavkom 2. točkom 2. Zakona odre-đeno je da se ugovori o javnim uslugama mogu skla-pati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave kada zbog tehničkih ili umjetnič-kih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom isklju-čivih prava ugovor može izvršiti samo određeni gos-podarski subjekt.

Ako se naručitelj odluči za provedbu pregovarač-kog postupka bez prethodne objave iz razloga što zbog tehničkih razloga ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt na njemu je teret do-kaza da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju primjenu predmetnog postupka javne nabave.

Tehnički razlozi zbog kojih je samo jedan gospo-darski subjekt u mogućnosti izvršiti ugovor trebaju biti opravdani na temelju svakog pojedinačnog slu-čaja. Međutim, tehnički razlozi koje koristi naruči-telj za primjenu pregovaračkog postupka ne smiju ograničiti tržišnu utakmicu ako i neki drugi gos-podarski subjekt/i mogu navedenu uslugu pružiti sukladno tehničkim i znanstvenim parametrima postavljenima u studiji ostvarivosti i provedivosti istraživanja na način da traženi parametri istraži-vanja budu zadovoljeni.


Prema tome, ako sam naručitelj ocijeni da posto-je okolnosti koje upućuju na primjenu pregovarač-kog postupka javne nabave bez prethodne objave jer zbog tehničkih razloga ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt, tada u pret-hodnoj obavijesti o namjeri sklapanja ugovora te u obavijesti o sklopljenom ugovoru, mora obrazložiti posebne slučajeve i okolnosti koje opravdavaju nje-govu primjenu.

Naručitelj u eventualnom postupku pravne zašti-te pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave, mora dokazati postojanje činjenica i okolnosti temeljem kojih je proveo navedeni postu-pak javne nabave, odnosno u konkretnom slučaju, činjenicu da navedenu uslugu sukladno tehničkim i znanstvenim parametrima postavljenima u studiji ostvarivosti i provedivosti istraživanja može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt.

Naručitelj za ovu vrstu nabave može primijeniti pregovarački postupak javne nabave bez prethod-ne objave samo ako su ispunjeni rečeni uvjeti pro-pisani u čl. 28. st. 2. točki 2. Zakona. U protivnom, naručitelj mora provesti jedan od postupaka javne nabave sukladno čl. 25. st. 1. Zakona.

18. Na koji način zajednica ponuditelja fakturira izvršene radove odnosno može li jedan član zajed-nice ponuditelja u ime ostalih članova zajednice ispostavljati sve račune odnosno situacije ili svaki član zajednice ispostavlja račune (situacije) samo za one radove koje je sam izvršio?

Zakon ne propisuje način ispostavljanja računa za izvršene radove, što znači da je to prepušteno do-govoru između naručitelja i odabranog ponuditelja (bilo da je riječ o ponuditelju pojedincu ili o zajed-nici ponuditelja). Uobičajeno je da je način ispostav-ljanja računa za izvršene radove ili usluge, te isporu-čenu robu reguliran ugovorom o javnoj nabavi.

Zakon propisuje da ugovor o javnoj nabavi, odno-sno okvirni sporazum mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i oda-branom ponudom. Navod o načinu ispostavljanja ra-čuna i situacija naručitelj može unaprijed definirati u dokumentaciji za nadmetanje (ostale odredbe), a te odredbe unose se kasnije i u ugovor o javnoj nabavi.

19. Može li se sukladno Zakonu o obveznim od-nosima, okvirni sporazum koji je temeljem prove-denog postupka javne nabave sklopio grad, ugovo-rom o prijenosu prenijeti na komunalno društvo u vlasništvu grada? Postupak za sklapanje okvirnog sporazuma proveden je sukladno Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07 i 125/08).

Ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni spora-zum mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponu-dom, kako je to propisano čl. 89. stavkom 5. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07 i 125/08; dalje u tekstu: ZJN)

ZJN je „lex specialis“ u odnosu na Zakon o obve-znim odnosima. Kako je u konkretnom postupku javne nabave naručitelj grad mišljenja smo da opi-sani način prijenosa okvirnog sporazuma sukladno

odredbi čl. 127. Zakona o obveznim odnosima nije sukladan ZJN-u, odnosno suprotan je odredbi čl. 89. st. 5. ZJN-a jer se više ne radi o istom naručitelju.

S obzirom da se u opisanom slučaju radi o okvir-nom sporazumu, također podsjećamo na odredbu čl. 102. st. 2. ZJN-a kojom je propisano da se ugovo-ri o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sklapaju samo u postupcima između onog odno-sno onih javnih naručitelja i onog odnosno onih gospodarskih subjekata koji su strane okvirnog sporazuma.

Kako bi se ova situacija u budućim provođenji-ma postupaka javne nabave izbjegla upućujemo na odredbu čl. 8. Zakona o javnoj nabavi. Naime, čl. 8. stavkom 4. tog Zakona propisano je da naručitelj može ovlastiti drugog naručitelja za provedbu po-stupka javne nabave. U tom slučaju ovlašteni naru-čitelj koji provodi određeni postupak javne nabave smatra se središnjim tijelom za javnu nabavu. Me-đutim, ti odnosi moraju biti poznati, definirani i re-gulirani prije početka postupka javne nabave i jasno naznačeni u dokumentaciji za nadmetanje.

Ista mogućnost za naručitelje postojala je i su-kladno Zakonu o javnoj nabavi temeljem kojeg ste proveli postupak javne nabave za sklapanje pred-metnog okvirnog sporazuma. Dakle, ZJN nije prije-čio da grad u ime i za račun svog komunalnog druš-tva provede postupak javne nabave i da komunalno društvo bude strana okvirnog sporazuma kao naru-čitelj, ali je nametao obvezu da se to učini na način predviđen Zakonom.

20. Mogu li pravne osobe koje pružaju usluge so-cijalne skrbi, s obzirom na odredbu čl. 113. Zakona o socijalnoj skrbi izravno nabavljati plin, električ-nu energiju i druge energente od dosadašnjih do-bavljača?

Ustanove koje pružaju usluge socijalne skrbi kao pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, su javni naručitelji u smislu čl. 5. Zakona o javnoj na-bavi (Nar. nov., br. 90/11., dalje u tekstu: Zakon). U tom smislu, kada nabavljaju robu, usluge ili radove, obvezne su primjenjivati Zakon o javnoj nabavi.

Međutim, čl. 113. Zakona o socijalnoj skrbi (Nar. nov., br. 33/12.) propisuje da su „domovi socijalne skrbi i druge pravne osobe koje pružaju socijalne us-luge te fizičke osobe koje profesionalno obavljaju dje-latnost socijalne skrbi, izjednačene s kućanstvima u plaćanju cijene po povlaštenim uvjetima za korište-nja električne energije, plina i drugih energenata, vo-doopskrbe i odvodnje i drugih komunalnih usluga te plaćanje naknade za RTV pristojbu“.

Budući su, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, pravne osobe koje pružaju uslugu socijalne skrbi izjednačene s kućanstvima u plaćanju cijene po po-vlaštenim uvjetima, a povlaštene uvjete mogu dobi-ti od energetskog subjekta koji temeljem zakona ima obvezu pružanja javne usluge opskrbe energentima, mišljenja smo da su ustanove socijalne skrbi suklad-no čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona prilikom ugovaranja op-skrbe električnom energijom i drugim energentima po povlaštenim uvjetima izuzete od obveze primje-ne Zakona.


Ante LOBOJA, dipl. iur. UDK 331.2

Sadržaj, način izrade i postupanje s ponudama u postupcima javne nabave

Ponuda je u sustavu javne nabave pisana izjava volje ponuditelja da isporuči robu, pruži usluge ili izvede

radove sukladno uvjetima i zahtjevima navedenima u do-kumentaciji za nadmetanje. Uredba o načinu izrade i po-stupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama uređuje između ostaloga njezin sadržaj, način izrade, način dostave, njezine izmjene i/ili dopune te odustajanje od nje. Ova uredba uređuje i postupak njezina javnog otvaranja, postupak pregleda i ocjene. O svim prethodno navedenim institutima pisano je u ovom članku pri čemu se daje i niz primjera iz prakse.

1. UVODPojam „ponuda“ definiran je odredbom čl. 10. st.

1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumen-tacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12., dalje u tekstu: Uredba). Uredba je provedbeni propis Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., dalje u tekstu: Zakon), kojom se, osim sadržaja, nači-na izrade i postupanja s dokumentacijom za nadme-tanje, također uređuje način izrade i postupanje s ponudama, postupak zaprimanja ponuda, postupak javnog otvaranja ponuda i sadržaj zapisnika o j av-nom otvaranju ponuda, postupak pregleda i ocjene ponuda i sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni ponu-da, sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave te pojedinosti vezane za elektronički prijenos i dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata

Ponuda je prema navedenoj definiciji, pisana izja-va volje ponuditelja da će isporučiti robu, pružiti us-luge ili izvesti radove sukladno uvjetima i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Sadr-žaj ponude propisan je člankom 10. Uredbe.

2. OPĆE ODREDBE O PONUDIDokumentacija za nadmetanje, kao podloga za

izradu ponuda u postupku javne nabave podra-zumijeva dokumentaciju kojom naručitelj opisu-je predmet nabave, određuje vrstu postupka javne nabave kojeg će provesti radi odabira najpovoljnije ponude, određuje razloge isključenja i uvjete spo-sobnosti, određuje dokumente koje su gospodarski subjekti obvezni dostaviti u ponudi radi dokazivanja da ne postoje razlozi isključenja i dokumenti kojima se dokazuje sposobnost izvršenja predmeta nabave, određuje uvjete u vezi s oblikom ponude, rok valja-nosti ponude, te ostale podatke potrebne za izradu ponuda i izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Sadržaj dokumentacije za nadmetanje propisan je člankom 3. stavkom 1. Uredbe.

Stoga je temeljno pravilo kojeg se ponuditelji prilikom izrade ponuda u postupku javne nabave moraju pridržavati je, poštivanje zahtjeva i uvjeta naručitelja iz dokumentacije za nadmetanje. U tom smislu vrlo je važno za ponuditelje da pažljivo prou-če zahtjeve i uvjete koje im naručitelj postavlja u do-kumentaciji, a koji se odnose na razloge isključenja gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave, uvjete sposobnosti koje ponuditelji moraju ispuniti da bi dokazali da mogu izvršiti ugovor, opis i značaj-ke predmeta nabave, uvjete u vezi s oblikom ponu-de, ugovorne uvjete, i sl.

Ako u dokumentaciji za nadmetanje nije izričito drugačije određeno, ponuda se zajedno s pripada-jućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom je-ziku i latiničnom pismu, a cijena ponude izražava se u kunama. Pri izradi ponude ponuditelj ne smije mijenjati i nadopunjavati tekst dokumentacije za nadmetanje. U roku za dostavu ponude ponuditelj može izmijeniti svoju ponudu, nadopuniti je ili od nje odustati.

3. SADRŽAJ PONUDESadržaj ponude propisan je člankom 10. stavkom

2. Uredbe. U tom smislu ponuda sadrži: 1. popunjeni ponudbeni list, 2. jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, 3. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne

postoje obvezni razlozi isključenja, sukladno članku 67. stavku 1. Zakona,

4. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje ostali razlozi isključenja, ako ih je naručitelj odredio u dokumentaciji za nadmetanje, sukladno članku 68. Zakona,

5. tražene dokaze sposobnosti (pravne i poslovne; financijske; tehničke i stručne),

6. popunjeni troškovnik, 7. potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog spora-

zuma, ako je sastavni dio dokumentacije za nadme-tanje,

8. ostalo traženo u dokumentaciji za nadmetanje (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografi-je, skice, izjave, itd.).

Opseg podataka sadržanih u dokumentaciji za nadmetanje a time i sadržaj ponude, ovisi o vrsti postupka javne nabave koji se provodi, vrsti i slože-nosti predmeta nabave, kriteriju odabira, okolnosti sklapa li se ugovor ili okvirni sporazum, provodi li se elektronička dražba, te ostalim promjenjivim po-dacima ovisno o konkretnom slučaju.

Ponudbeni list (obrazac ponude), kao sastavni dio ponude, minimalno treba sadržavati:

1. naziv i sjedište naručitelja,2. naziv i sjedište ponuditelja, adresa, OIB (ili na-


cionalni identifikacijski broj prema zemlji sjedišta gospodarskog subjekta, ako je primjenjivo), broj ra-čuna, navod o tome je li ponuditelj u sustavu PDV-a, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt osoba ponuditelja, broj telefona, broj faksa,

3. predmet nabave,4. podatke o podizvoditeljima i podatke o dijelu

ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor,

5. cijenu ponude bez PDV-a,6. iznos PDV-a,7. cijenu ponude s PDV-om,8. rok valjanosti ponude,9. datum i potpis ponuditelja.Ako je ponuditelj zajednica ponuditelja, ponud-

beni list za svakog ponuditelja sadrži podatke: naziv i sjedište ponuditelja, adresa, OIB, broj računa, na-vod o tome je li pojedini ponuditelj u sustavu PDV-a, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt osoba, broj telefona, broj faksa, za svakog člana za-jednice ponuditelja, uz obveznu naznaku člana za-jednice ponuditelja koji je ovlašten za komunikaciju s naručiteljem.

Ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a ili je predmet nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s PDV-om, upisuje se isti iznos kao što je upisan na mjestu pred-viđenom za upis cijene ponude bez PDV-a, a mjesto predviđeno za upis iznosa PDV-a ostavlja se prazno.

Primjer iz prakse: Naručitelj je odbio ponudu ža-litelja jer u ponudbenom listu nije naveden datum ponude

Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadme-tanje u otvorenom postupku javne nabave, za pred-met nabave: rekonstrukcija i prenamjena objekta tiskare. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj navodi da je njegova ponuda neosnovano odbijena. Priznaje da u ponudi nije naveden datum ponude, ali navodi da je to manji, formalni i uklonjiv nedostatak koji ne utječe na valjanost ponude, te da isti nedostatak nije obuhvaćen člankom 93. Zakona (koji propisuje ra-zloge odbijanja ponude). Navodi da je datum ponude vidljiv iz Upisnika o zaprimanju ponuda, te da se taj datum može smatrati datumom ponude. Predlaže da se izvrši ponovni pregled i ocjena ponuda, te da se nje-gova ponuda odabere kao najpovoljnija.

U odgovoru naručitelja na žalbu navodi se da se datum predaje ponude iz Upisnika o zaprimanju ponuda ne može smatrati datumom ponude, te da je dokumentacijom za nadmetanje propisano da po-nudbeni list mora sadržavati datum ponude.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda Dr-žavna komisija je utvrdila je sljedeće. Na str. 9/11 Za-pisnika o pregledu i ocjeni ponuda navodi se da se po-nuda žalitelja odbija iz razloga jer na ponudi nema datuma ponude. Uvidom u dokumentaciju za nad-metanje utvrđeno je da je t. 19.7. Dokumentacije pro-pisano da ponuda mora sadržavati ponudbeni list, koji obvezno između ostaloga sadrži i datum i potpis ponuditelja. Iz Upisnika o zaprimanju ponuda ra-zvidno je da je ponuda žalitelja zaprimljena 9. listo-pada 2012., dakle, unutar roka za dostavu ponuda.

Uvidom u ponudu žalitelja, odnosno u priloženi ponudbeni list, utvrđeno je da na istome nije nave-den datum, a što je bilo traženo dokumentacijom za

nadmetanje. Člankom 93. stavkom 4. Zakona o jav-noj nabavi propisano je da je naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti po-nudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje. Međutim, sukladno odredbi čl. 92. st. 5. istoga Zakona propisano je da naručitelj može u pri-mjerenom roku koji ne smije biti kraći od pet niti duži od deset dana od dana dostave zahtjeva zatražiti pi-sano pojašnjenje ponude ako ponuda sadrži nejasno-će, manje nedostatke ili pogreške koje javni naručitelj smatra uklonjivim. Takvo pojašnjenje ne smije rezul-tirati izmjenom ponude niti izmjenom u rangiranju ponuda prema kriteriju odabira.

Temeljem navedenoga, uzimajući u obzir činjeni-cu da je ponuda žalitelja zaprimljena unutar roka za dostavu ponuda, da je rok važenja ponude određen sukladno traženju iz dokumentacije za nadmetanje, Državna komisija je ocijenila da se u konkretnom slu-čaju propuštanja navođenja datuma ponude u po-nudbenom listu radi o manjem nedostatku ponude koji ne predstavlja razlog za odbijanje ponude. Stoga je žalbeni navod žalitelja osnovan.

4. NAČIN IZRADE PONUDEPonuda se izrađuje na način da čini cjelinu. Ako

zbog opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponu-da ne može biti izrađena na način da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. Ponuda se uvezuje na način da se onemogući naknadno va-đenje ili umetanje listova. Ako je ponuda izrađena u dva ili više dijelova, svaki dio se uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje li-stova. Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani ponuditelj obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude. Ako je ponuda izrađena od više dijelova ponuditelj mora u sadržaju ponude navesti od koliko se dijelova ponuda sastoji.

Stranice ponude označavaju se brojem na način da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stra-nica ponude. Kada je ponuda izrađena od više dije-lova, stranice se označavaju na način da svaki slije-deći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice katalozi), ponuditelj ne mora taj dio ponude ponov-no numerirati.

Ako naručitelj od ponuditelja zahtjeva i presliku ponude, ona se dostavlja zajedno s izvornikom ponu-de. U tom slučaju se jasno naznačuje »izvornik« i »pre-slika« ponude. U slučaju razlika između izvornika i preslika ponude, vjerodostojan je izvornik ponude.

Ako naručitelj od ponuditelja zahtjeva i dostavu ponude na mediju za pohranjivanje podataka, on se dostavlja zajedno s izvornikom ponude. U tom slu-čaju ponuda dostavljena na mediju za pohranjivanje podataka smatra se preslikom ponude.

Ponude se pišu neizbrisivom tintom. Ispravci u ponudi moraju biti izrađeni na način da su vidljivi. Ispravci moraju uz navod datuma ispravka biti po-tvrđeni potpisom ponuditelja.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


5. NAČIN DOSTAVE PONUDEPonuda se u zatvorenoj omotnici dostavlja na

adresu naručitelja navedenu u dokumentaciji za nadmetanje. Na omotnici ponude mora biti nazna-čeno: naziv i adresa naručitelja; naziv i adresa po-nuditelja; evidencijski broj nabave; naziv predmeta nabave, odnosno grupe predmeta nabave na koju se ponuda odnosi; naznaka »ne otvaraj«.

Kada ponuda sadrži uzorke oni se dostavljaju uz ponudu, ako naručitelj nije drugačije odredio u do-kumentaciji za nadmetanje. Ako je dopuštena alter-nativna ponuda ponuditelj može uz alternativnu ponudu dostaviti i osnovnu ponudu.

6. NAČIN DOSTAVE DOKUMENATA KOJI SU ZAJEDNIČKI ZA VIŠE GRUPA PREDMETA NABAVE

Kada je predmet nabave podijeljen na grupe, po-nuditelj koji dostavlja ponude za više grupa, može dokumente kojima dokazuje da ne postoje razlozi za isključenje i dokaze sposobnosti koji su zajednički za više grupa, dostaviti u:

– jednoj od ponuda, zasebnoj omotnici, ili svakoj ponudi za grupu.

Ostali traženi dokumenti i dokazi koji se podnose za pojedinu grupu moraju se dostaviti u ponudi za tu grupu predmeta nabave.

7. IZMJENA I/ILI DOPUNA PONUDE I ODUSTAJANJE OD PONUDE

Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponu-da dostaviti izmjenu i/ili dopunu ponude. Izmjena i/ili dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i osnovna ponuda s obveznom naznakom da se radi o izmjeni i/ili dopuni ponude.

Također, ponuditelj može do isteka roka za dosta-vu ponude pisanom izjavom odustati od svoje do-stavljene ponude. Pisana izjava se dostavlja na isti način kao i ponuda s obveznom naznakom da se radi o odustajanju od ponude. U tom slučaju neo-tvorena ponuda se vraća ponuditelju.

8. CIJENA PONUDEPonuditelj izražava cijenu ponude u kunama, a u

drugoj valuti samo ako je naručitelj to izričito odre-dio u dokumentaciji za nadmetanje. Cijena ponude piše se brojkama.

U cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijednost moraju biti uračunati svi troškovi i popusti.

9. NAKNADA ZA IZRADU PONUDAPonude se izrađuju bez posebne naknade, ali na-

ručitelj može predvidjeti naknadu troškova izrade uzoraka ili posebnih uradaka ako ih zahtijeva. Na-knada je moguća samo ako je dostavljeni uzorak ili uradak u skladu s predmetom nabave. Kalkulacija i sve za to potrebne predradnje, izrada troškovnika i izrada alternativnih ponuda ne smatraju se poseb-nim uradcima. Nakon završetka postupka javne na-bave naručitelj mora bez odgađanja ponuditelju čija ponuda nije odabrana vratiti one uzorke i uratke za koje nije predviđena naknada, a koji ispitivanjem ili pregledom nisu izgubili svoju funkciju.

10. OTVARANJE PONUDAPonude otvaraju ovlašteni predstavnika naruči-

telja. Javnom otvaranju ponuda smiju prisustvova-ti ovlašteni predstavnici ponuditelja i druge osobe. Pravo aktivnog sudjelovanja na javnom otvaranju ponuda imaju samo ovlašteni predstavnici naruči-telja i ovlašteni predstavnici ponuditelja. Obvezno se sastavlja zapisnik o javnom otvaranju ponuda, koji se odmah uručuje svim ovlaštenim predstavni-cima ponuditelja nazočnima na javnom otvaranju ponuda, a ostalima na pisani zahtjev.

Postupak javnog otvaranja ponuda propisan je člankom 18. Uredbe. Na početku javnog otvaranja ponuda navodi se predmet nabave, ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika naručitelja, te ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika po-nuditelja. Ponude se otvaraju prema rednom broju iz upisnika o zaprimanju ponuda. Kada je dostavljena izmjena i/ili dopuna ponude, prvo se otvara izmjena i/ili dopuna ponude te potom osnovna ponuda. Za svaku otvorenu ponudu utvrđuje se je li potpisana te od koliko je dijelova izrađena.

Iz svake otvorene ponude obvezno se naglas čita:– naziv i sjedište ponuditelja, a u slučaju zajednice

ponuditelja naziv i sjedište svakog člana zajednice ponuditelja,

– naziv grupe predmeta nabave na koju se ponu-da odnosi ako je omogućeno podnošenje ponuda za grupe predmeta nabave,

– cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost i cijena ponude s porezom na dodanu vrijednost, osim u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude kada cije-na nije jedan od kriterija za odabir.

Nakon čitanja podataka iz svake pojedine ponu-de, naručitelj mora omogućiti ovlaštenim predstav-nicima ponuditelja uvid u ponudbeni list te ponude. Također, ovlaštenim predstavnicima ponuditelja mora se omogućiti davanje primjedbi na postupak javnog otvaranja ponuda.

Zapisnik o javnom otvaranju ponuda se odmah stavlja na uvid, provjeru sadržaja i potpis nazočnim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja.

Ako netko od nazočnih ovlaštenih predstavnika ponuditelja odbije potpisati zapisnik o javnom otva-ranju ponuda, naručitelj će o tome sastaviti bilješku koja se prilaže zapisniku.

U potpisanom i zaključenom zapisniku o javnom otvaranju ponuda ne smije se ništa dodavati niti mijenjati. Dopuna u već zaključeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuju ovlašteni predstavnici naručitelja i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. Dodatak zapisniku o javnom otvaranju ponuda bez odgode se uručuje na isti na-čin kao i zapisnik.

Primjer iz prakse: Zaštitarske uslugeNaručitelj je objavio poziv na nadmetanje u otvo-

renom postupku javne nabave, radi nabave zaštitar-skih usluga. Na odluku o odabiru izjavljena je žalba u kojoj žalitelj u bitnome navodi da je u postupku javnog otvaranja ponuda sudjelovao samo jedan ovlašteni predstavnik naručitelja. Prema odredbi čl. 146. st. 1. č. 3. Zakona, u otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti žalba se izjavljuje u roku pet dana od dana otvaranja ponuda u odnosu na postu-pak otvaranja ponuda.


„S obzirom na to da je u konkretnom slučaju javno otvaranje ponuda održano 10. svibnja 2012., i da je predmetni postupak javne nabave male vrijednosti, rok za izjavljivanje žalbe na postupak otvaranja po-nuda je istekao 15. svibnja 2012. Budući da je žalitelj žalbi izjavio 8. lipnja 2012., odnosno po proteku za-konom utvrđenog roka, žalbeni navod koji se odno-si na postupak otvaranja ponuda je nepravodoban. Osim toga, žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbi st. 1. ovoga članka nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu, te je žalitelj izgubio pravo tražiti ispitivanje zakonito-sti otvaranja ponuda u fazi nakon donošenja odluke o odabiru“.

11. NAČIN PROVEDBE PREGLEDA I OCJENE PONUDA

Nakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje. Pregled i ocjena po-nuda tajni su do donošenja odluke javnog naručite-lja. U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može tražiti od ponuditelja pojašnjenje ili upotpu-njavanje dostavljenih dokumenata i ponude, te za-tražiti objašnjenje razloga zbog kojih je cijena ponu-de ili pojedina jedinična cijena, neuobičajeno niska.

12. OBJAŠNJENJE ILI UPOTPUNJAVANJE DOSTAVLJENIH DOKUMENATA

U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može u primjerenom roku, koji ne smije biti kraći od pet niti duži od deset dana od dana dostave za-htjeva, pozvati gospodarske subjekte da pojasne ili upotpune dokumente koje su predali radi dokazi-vanja sposobnosti izvršenja ugovora. Pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih dokumenata smije se odnositi samo na nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koji su uklonjivi, te ne smije rezultirati na-knadnom zamjenom ili naknadnom dostavom tra-ženih dokumenata, nego samo upotpunjavanjem već priloženih dokumenata.

Ova zakonsko rješenje odnosi se na situacije, kada je naručitelj prema prije važećem Zakonu, bio obve-zan isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave u slučaju postojanja manjih nedostataka, nejasnoća ili pogrešaka u dostavljenim dokazima sposobnosti koji su uklonjivi, a zbog formalizma samog postupka javne nabave naručitelj nije smio omogućiti ponu-diteljima odnosno natjecateljima uklanjanje utvr-đenog nedostatka. Primjerice, ako je u dostavljenom izvodu iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra, kojim ponuditelj dokazuje da je registriran za obavljanje određene djelatnosti, a koji se sastoji od više listova, nedostajao jedan list, dokaz je bio neva-ljan, a naručitelj je, zbog nemogućnosti otklanjanja takvoga nedostatka bio obvezan takvu ponudu isklju-čiti iz postupka javne nabave, kao neprihvatljivu.

Također, naručitelj može u primjerenom roku za-tražiti pisano pojašnjenje ponude, ako ponuda sadrži nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koje javni naručitelj smatra uklonjivim. Takvo pojašnjenje ne smije rezultirati izmjenom ponude niti izmjenom u rangiranju ponuda prema kriteriju za odabir ponude.

Traženje pojašnjenja ili upotpunjavanja dostav-ljenih dokumenata odnosno ponude, ne smije imati učinak diskriminacije, nejednakog tretmana gospo-darskih subjekata ili pogodovanja pojedinom gos-podarskom subjektu u postupku javne nabave.

13. NEUOBIČAJENO NISKA CIJENAVažeći Zakon, u odredbi čl. 91. st. 1., propisuje da

„ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponude ili neuobičajeno niska pojedina jedinična ci-jena što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvođenja radova ili pružanja usluga koji su predmet nabave, javni naručitelj može odbiti takvu ponudu“.

Dakle naručitelj, ako sumnja u mogućnost izvrše-nja ugovora po ponuđenoj cijeni, može odbiti takvu ponudu ako je u pitanju neuobičajeno niska cijena ponude ali i ako je neuobičajeno niska pojedina je-dinična cijena. Prije odbijanja takve ponude naru-čitelj mora pisanim putem od ponuditelja zatražiti objašnjenje ponude.

14. NAČIN PREGLEDA I OCJENE PONUDAU postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj:1.) najprije isključuje ponuditelja ili natjecatelja

kod kojeg su stečeni razlozi za isključenje u skladu s čl. 67. i 68. Zakona (kažnjavanost; ako gospodarski subjekt nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih pore-znih obveza; ako je gospodarski subjekt dostavio laž-ne podatke; te ako je to naručitelj odredio u dokumen-taciji: stečaj; likvidacija i sl.),

2.) zatim odbija ponudu ponuditelja koji nije do-stavio jamstvo za ozbiljnost ponude ako je traženo, odnosno ako dostavljeno jamstvo nije valjano,

3.) u ponudama koje su preostale nakon isklju-čenja ponuditelja ili natjecatelja i odbijanja ponude ponuditelja koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude ako je traženo naručitelj u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje slje-dećim redoslijedom provjerava:

a) oblik, sadržaj i cjelovitost ponude, b) ispunjenje uvjeta sposobnosti, c) ispunjenje zahtjeva vezanih za opis predmeta nabave i tehničke specifikacije, d) računsku ispravnost ponude, e) ispunjenje ostalih uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje.

4.) Ako javni naručitelj tijekom pregleda ponude utvrdi računsku pogrešku, obvezan je od ponudi-telja zatražiti prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovoriti u roku ne duljem od pet dana.

Nakon provjere ponuda na navedeni način naru-čitelj će odbiti ponude ako postoje ostali razlozi za odbijanje ponuda iz čl. 93. Zakona (ponudu ponu-ditelja koji nije dokazao svoju sposobnost; ponudu koja nije cjelovita; ponudu koja je suprotna odredba-ma dokumentacije za nadmetanje; ponudu u kojoj cijena nije iskazana u apsolutnom iznosu; ponudu koja sadrži pogreške, nedostatke odnosno nejasno-će ako pogreške, nedostaci odnosno nejasnoće nisu uklonjive, i sl.).

5.) Nakon pregleda i ocjene ponuda članku va-ljane ponude rangiraju se prema kriteriju za odabir ponude.

Primjer iz prakse: Kupnja i prodaja robe, kao širi pojam, obuhvaća i kupnju i prodaju motornih vozila,


kao uži pojam, pa naručitelj nije smio odbiti ponudu žalitelja navodeći da isti nije registriran za obavlja-nje djelatnosti prodaje motornih vozila, odnosno da nije dokazao pravnu i poslovnu sposobnost

Naručitelj, Dom zdravlja, objavio je u EOJN RH po-ziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne naba-ve vozila za sanitetski prijevoz. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba u kojoj žalitelj osporava odbijanje svoje ponude te zahtijeva izmjenu iste Odluke. Na-vodi da je njegova žalba uredna i prihvatljiva, te da u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima Društvo ima registriranu djelatnost kupnja i prodaja robe, u što ulazi i prodaja motornih vozila. U prilogu žalbe žalitelj je dostavio Mišljenje javne bilježnice R.S iz V.G. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da su žal-beni navodi neosnovani jer žalitelj nije dokazao po-slovnu sposobnost, odnosno nije dokazao da je registri-ran za djelatnost prodaje motornoh vozila, u skladu sa zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje.

Provjeravajući ovaj žalbeni navod Državna ko-misija je utvrdila da je naručitelj u toč. 4.1.1. Doku-mentacije za nadmetanje, u dijelu koji se odnosi na pravnu i poslovnu sposobnost ponuditelja, propisa da sukladno članku 70. Zakona o javnoj nabavi svaki po-nuditelj mora u postupku javne nabave dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta. Upis u registar dokazuje se odgovarajućim izvodom, a ako se oni ne izdaju u državi sjedišta gospodarskog subjekta, gospodarski subjekt može dostaviti izjavu s ovjerom potpisa kod nadležnog tijela. Izvod ili izjava ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave. Izdavatelj dokaza: Trgovač-ki sud, odnosno upravno ili drugo tijelo nadležno za vođenje obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra. U t. 4.2.2. Dokumentacije naručitelj je naveo da u postupku javne nabave mogu sudjelovati samo ponuditelji koji su registrirani za djelatnost prodaje motornih vozila, te im je isto navedeno u Izvatku iz registra.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj odbio ponudu žalitelja kao nevaljanu navodeći da isti nije dokazao poslovnu sposobnost (nije registriran za djelatnost prodaje mo-tornih vozila) u skladu s dokumentacijom za nadme-tanje. Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da je isti dostavio Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu od 13. kolovoza 2012. (str. 8/100 do 11/100 ponude). U dijelu Izvatka Predmet poslovanja, nave-dene su djelatnosti za čije obavljanje je žalitelj regi-striran, među kojima je navedena i kupnja i prodaja robe. Žalitelj je u prilogu žalbe dostavio i dostavio Mi-šljenje javne bilježnice R.S iz V.G., u kojem se navodi da je Zakon o trgovini lex specialis te da je njegovim odredbama propisano što obuhvaća djelatnost trgo-vine. U tom smislu djelatnost kupnja i prodaja robe obuhvaća i trgovinu motornim vozilima, slijedom čega se žalitelj (trgovačko društvo) koje je registrirano za obavljanje djelatnosti kupnja i prodaja robe, može u okviru registrirane djelatnosti baviti i kupnjom i prodajom svih vrsta motornih vozila. U Mišljenju se također navodi da niti jedan sudski registar pri trgo-vačkim sudovima više ne dozvoljava upis trgovine na način kako je to bilo upisano u Odluci o jedinstvenoj

klasifikaciji djelatnosti iz 2007., već isključivo kako je to propisano Zakonom o trgovini.

Budući da je žalitelj postupio sukladno toč. 4.1.1. Dokumentacije za nadmetanje i dokazao svoju prav-nu i poslovnu sposobnost dostavljanjem Izvatka iz sudskog registra, naručitelj nije smio odbiti njegovu ponudu. Također, žalbeno tijelo ističe da, s obzirom da kupnja i prodaja robe, kao širi pojam, obuhvaća i kupnju i prodaju motornih vozila, kao uži pojam, ne-točno je utvrđenje naručitelja u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda da žalitelj nema registriranu djelat-nost prodaje motornih vozila. Slijedom navedenoga žalbeni navod žalitelja je osnovan.

Primjer iz prakse: Ponuditelj nije dostavio traženi uzorak, a naručitelj je propustio odbiti njegovu po-nudu kao nevaljanu

Naručitelj je objavio otvoreni postupak javne naba-ve za predmet nabave: prijenosna vertikalna promet-na signalizacija. Na Odluku o odabiru najpovoljnije ponude žalbu je izjavio žalitelj X. U žalbi se navodi da je naručitelj pogrešno ocijenio dostavljene uzorke odnosno nije utvrdio da isti nije dostavio traženi uzo-rak. Navodi da je odabrani ponuditelj dostavio samo naljepnicu koja se lijepi na zastavicu a budući da nije dostavio zastavicu žalitelj ističe da nije dokazao da nudi opremu koju naručitelj može montirati na po-stojeća postolja. Uz to navodi da odabrani ponuditelj nije dostavio traženi uzorak zastavice. Predlaže poni-štenje Odluke o odabiru.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je nakon zaprimanja žalbe žalitelja uočio da je u fazi pregleda i ocjene ponuda učinjen previd jer je odabrani ponudi-telj u ponudi priložio uzorak naljepnice za zastavice, što nije u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.

Točka 2.2. Dokumentacije za nadmetanje propisa-no je da ponuditelji trebaju uz ponudu dostaviti uzo-rak zastavice koju nude, kako bi bilo sigurno da ista odgovara za montažu na postojeća postolja.

Uvidom u Upisnik o zaprimanju ponuda utvrđeno je da u istome nije evidentirano da je odabrani po-nuditelj dostavio traženi uzorak zastavice, jer je isti dostavljen u zatvorenoj koverti ponude, pa djelatnica na urudžbenom zapisniku nije niti mogla znati da se u zatvorenoj kuverti ponude nalazi nekakav uzorak. U Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navedeno je da se ponuda odabranog ponuditelja sastoji od slje-dećih dijelova: jedan omot, izvornik i 1 uzorak. Ovla-šteni predstavnik žalitelja potpisao je takav Zapisnik bez primjedbi. Međutim, budući da iz cijelog spisa predmeta proizlazi da je odabrani ponuditelj dosta-vio samo uzorak naljepnice za zastavice a ne i uzo-rak zastavice koji je tražen toč. 2.2. Dokumentacije, isti nije dokazao da nudi opremu koji naručitelj može montirati na postojeća postolja. Temeljem navedeno-ga žalbeni navod je osnovan.

15. PROVJERA PONUDITELJANakon rangiranja ponuda prema kriteriju za oda-

bir ponude, od najpovoljnijeg ponuditelja s kojim namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili jednog ili više gospodarskih subjekata s kojima namjerava sklopiti okvirni sporazum, naručitelj je obvezan, u primjerenom roku, zatražiti dostavu izvornika ili ovjerenih preslika dostavljenih dokumenata koji


se odnose na sposobnost gospodarskog subjekta (potvrde, isprave, izvodi, ovlaštenja i sl.) koji su bili traženi, a koje izdaju nadležna tijela (provjera ponu-ditelja). Ako je gospodarski subjekt već u zahtjevu za sudjelovanje ili ponudi dostavio određene doku-mente u izvorniku ili ovjerenoj preslici, nije ih du-žan ponovo dostavljati.

Ako najpovoljniji gospodarski subjekt u ostavlje-nom roku ne dostavi sve tražene izvornike ili ovje-rene preslike dokumenata, i/ili ne dokaže da i dalje ispunjava uvjete, naručitelj će isključiti takvog po-nuditelja odnosno odbiti njegovu ponudu, te ponovo izvršiti rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu ponuditelja kojeg je is-ključio odnosno ponuditelja čiju je ponudu odbio. U tom slučaju naručitelj će pozvati novog najpovoljni-jeg ponuditelja da dostavi izvornike ili ovjerene pre-slike dostavljenih dokumenata.

Zakon dopušta naručitelju, da ne zahtijeva izvor-nike ili ovjerene preslike dokumenata dostavljenih u neovjerenoj preslici, ako su isti već dostavljeni u drugom postupku javne nabave kod istog naručite-lja i udovoljavaju postavljenim uvjetima.

Dakle, propisani način obavljanja pregleda i ocje-ne ponuda ima za cilj olakšati naručiteljima proved-bu tog dijela postupka javne nabave, te ubrzati pro-vedbu cijelog postupka. U tom smislu, za razliku od prije važećeg Zakona o javnoj nabavi, naručitelj nije obvezan raditi pregled i ocjenu određene ponude ako postoje razlozi za isključenje ponuditelja ili natjeca-telj, ili ako ponuditelj nije dostavio (valjano) jamstvo za ozbiljnost ponude.

Primjer iz prakse: Računska pogreškaNaručitelj je objavio otvoreni postupak javne naba-

ve za predmet nabave: kemijsko čišćenje izmjenjivača topline i konzerviranje kotlova. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj ističe nepravilnost (žalbeni navod) u postupku pregleda i ocjene i odabira ponuda naruči-telja, koja se sastoji u tome da postoji nesklad između prihvaćanja računske pogreške i završetka postupka pregleda i ocjene ponuda, budući da je iz potvrde te-lefaksa razvidno da je prihvat računske pogreške izvr-šen 9. svibnja 2012. godine u 12:51 sati, a u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda stoji da je postupak pregle-da i ocjene ponuda završen u istoga dana u 12:00 sati.

U odgovoru naručitelja na žalbu navodi se da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda pogreškom na-ručitelja navedeno da je postupak pregleda i ocjene ponuda završen u 12:00 sati umjesto u 13:00 sati.

Uvidom u dokumentaciju iz postupka javne naba-ve žalbeno tijelo je utvrdilo da je u Zapisniku o pregle-du i ocjeni ponuda navedeno da je postupak pregleda i ocjene ponuda započeo 9. svibnja 2012. godine u 9:30 sati, a da je završen istoga dana u 12:00 sati. Kao pri-log Zapisniku priloženi su: Zahtjev za prihvat isprav-ka računske pogreške i Potvrda o prihvaćanju račun-ske pogreške. Iz navedenih priloga razvidno je da je naručitelj od ponuditelja X zatražio prihvat ispravka računske pogreške, 9. svibnja 2012., s obzirom na to da je u troškovniku iskazan pogrešan umnožak količine i jedinične cijene. Iz Potvrde o prihvaćanju ispravka računske pogreške razvidno je da je ponuditelj X isto-ga dana prihvatio ispravak računske pogreške, te je potvrda o prihvatu dostavljena naručitelju 9. svibnja

2012. u 12:51 sati. Žalitelju je sporna činjenica da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naveden po-datak da je pregled i ocjena ponuda završen u 12:00 sati, a prema vremenu naznačenom na telefaks poru-ci proizlazi da je prihvat ispravka računske pogreške dostavljen nakon 12:00 sati. Odredbom čl. 94. st. 4. Zakona o javnoj nabavi, propisano je da „ako javni naručitelj tijekom pregleda ponude utvrdi računsku pogrešku, obvezan je od ponuditelja zatražiti prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan od-govoriti u roku ne duljem od pet dana“.

U konkretnom slučaju naručitelj je postupio su-kladno citiranoj odredbi Zakona a ponuditelj je isti dan potvrdio prihvat ispravka računske pogreške. Budući da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navedeno da je prilog Zapisnika Potvrda o prihvaća-nju ispravka računske pogreške, žalbeno tijelo je oci-jenilo da je pregled i ocjena ponuda završen nakon dostave navedene Potvrde, te da se zaista radi o omaš-ci naručitelja prilikom upisivanja vremena završetka pregleda i ocjene ponuda. Uz to, niti Uredna o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmeta-nje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12.), u članku 23. ne propisuje da je naručitelj obvezan u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda, naznačiti točno vrijeme za-vršetka pregleda i ocjene ponuda, već samo mora na-vesti datum završetka pregleda i ocjene ponuda, što je naručitelj i učinio.

Temeljem navedenoga Državna komisija je zaklju-čila da nepravilnosti koje žalitelj navodi u žalbi nisu utjecale na zakonitost Odluke o odabiru, budući da je u Odluci navedena cijena ponude odabranog po-nuditelja koja je utvrđena nakon ispravka računske pogreške, a sama Odluka o odabiru donesena je 10. svibnja 2012., dakle nakon što je odabrani ponuditelj prihvatio ispravak računske pogreške.

16. UVID U PONUDEZakon dopušta ponuditeljima uvid u ponude dru-

gih ponuditelja u vremenu između dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za izjavljivanje žalbe Državnoj komisiji. Uvid u ponude dozvoljen je i u one naknadno dostavljene dokumente u svrhu pojašnjenja ili upotpunjavanja dokaza sposobnosti i ponude

Uvid nije dozvoljen u podatke, dokumente i dije-love ponude koje su ponuditelji označili poslovnom tajnom sukladno posebnom propisu, uz navođenje pravne osnove na temelju koje su ti podaci tajni.

Pravo uvida u ponude drugih ponuditelja je vrlo značajno pravo koje imaju ponuditelji u postupku javne nabave, bilo da se uvid u ponude ostvaruje kod naručitelja ili pred Državnom komisijom. Uvidom se mogu saznati podatci koje se odnose na postupak pregleda, ocjene i odabira ponude odnosno koje se odnose na razloge poništenja postupka, koji su taj-ni do donošenja odluke, a koji mogu biti značajni za iznošenje žalbenih navoda u izjavljenoj žalbi na od-luku naručitelja.

Zakon propisuje koji podatci u ponudi ne mogu biti označeni poslovnom tajnom. Tako ponuditelji ne smiju označiti tajnim podatke o jediničnim ci-jenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir eko-nomski najpovoljnije ponude.


Zakon pobliže određuje način obavljanja uvida u ponude. Prilikom obavljanja uvida u ponude drugih ponuditelja, bilo kod naručitelja ili pred Državnom komisijom, ponuditelji ne smiju kopirati, umnaža-ti, reproducirati, fotografirati ili snimati podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo ručno bilježiti podatke iz ponuda drugih ponuditelja.

Primjer iz prakse: Naručitelj nije dokazao da je žalitelju omogućio uvid u ponude drugih ponudite-lja, sukladno članku 102. Zakona o javnoj nabavi.

Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmeta-nje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: servis, popravak i nabava rezervnih dijelova. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj ko-misiji. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da je oštećen u svojim zakonskim pravima jer mu do isteka roka za izjavljivanje žalbe nije omogućen uvid u ponude, su-kladno odredbi čl. 102. Zakona o javnoj nabavi. Pred-laže poništenje Odluke o odabiru.

U odgovoru na žalbu naručitelj osporava navode žalitelja, te ističe da je ovlašteni predstavnik naručite-lja dana 24. svibnja 2012. telefonskim putem kontak-tirao žalitelja te ga pozvao da pristupi uvidu u ponu-de prema zahtjevu.

Ocjenjujući ovaj žalbeni navod utvrđeno je sljede-će. Člankom 102. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da „nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju Zakona do isteka roka za izjav-ljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente su-kladno članku 95. Zakona te pojašnjenja i upotpunje-nja ponude sukladno članku 92. Zakona, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima suklad-no članku 16. Zakona“.

Uvidom u dokaze koje je žalitelj predao uz žalbu utvrđeno je da je isti telefaksom, dana 22. svibnja 2012. poslao naručitelju zahtjev za uvid u ponudbe-nu dokumentaciju. Nadalje, identičan zahtjev žali-telj je predao naručitelju i osobno dana 23. svibnja 2012., što je utvrđeno uvidom u predmetni zahtjev na kojem se nalazi prijemni štambilj naručitelja. Veza-no za navedeno naručitelj u svome odgovoru ističe da je ovlašteni predstavnik naručitelja dana 24. svibnja telefonskim putem kontaktirao žalitelja te ga pozvao da pristupi pregledu ponuda prema zahtjevu. Nada-lje navodi da se na telefonski poziv javila službenica koja je odgovorila da za sada nema nikoga od odgo-vornih te da će ih obavijestiti čim se jave u prostorije.

Članak 143. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi pro-pisuje da je naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odlu-ke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postup-ka. Kako naručitelj u predmetnom postupku nije dokazao da je žalitelju do isteka roka za izjavljivanje žalbe omogućio uvid u ponude, odnosno nije doka-zao da je postupio sukladno članku 102. Zakona o javnoj nabavi, žalbeni navod ocijenjen je kao osno-van. Slijedom navedenoga proizlazi da je žalitelj u konkretnom postupku javne nabave onemogućen u ostvarivanju odgovarajuće pravne zaštite jer nije mo-gao ispitati postoje li povrede postupka i/ili materijal-nog prava koje su na štetu žalitelja.

17. DOSTAVA ODLUKE O ODABIRU ILI PONIŠTENJU

Dok je prije važećim Zakonom o javnoj nabavi propisano da naručitelj odluku o odabiru ili poni-štenju s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni po-nuda, mora dostaviti svakom ponuditelju, bez odgo-de, dostaviti preporučenom poštom s povratnicom ili na drugi dokaziv način, novi Zakon navodi kao načine dostave i dokaze o uspješnoj dostavi odluke i sljedeće dokaze: dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom i elektronička isprava.

18. ROK MIROVANJARok mirovanja je rok u kojem naručitelj ne smije

sklopiti ugovor ili okvirni sporazum, odnosno po-krenuti novi postupak javne nabave za isti ili sličan predmet nabave (u slučaju poništenja postupka iz razloga jer „nema niti jednog sposobnog natjecatelja“ ili kada „nakon isključenja ponuditelja i/ili odbijanja ponuda ne preostane nijedna valjana ponuda“).

Naručitelj je obvezan primijeniti rok mirovanja koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednosti od dana dostave odluke o odabiru ili poništenju (u određenim slučajevima poništenja), kao i prema prije važećem Zakonu o javnoj nabavi. Kod nabave male vrijednosti rok mirovanja je deset dana od dana do-stave odluke o odabiru ili poništenju (u određenim slučajevima poništenja), u odnosu na pet dana koli-ko je bilo propisano prije važećim Zakonom.

Početak roka mirovanja računa se od prvoga slje-dećeg dana nakon dana dostave odluke. Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka miro-vanja. Izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum.

Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u otvo-renom postupku sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana. U navedenom slučaju odluka o odabiru postaje izvršna, te nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum, dostavom odluke ponuditelju.

Primjerice, ako je u otvorenom postupku javne na-bave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana, u trenutku dostave odluke oda-branom ponuditelju na dokaziv način (npr. izravnim uručenjem, telefaksom, preporučenom poštanskom pošiljkom, i sl.) neće se primijeniti rok mirovanja, već će u trenutku izvršene dostave nastati ugovor ili okvirni sporazum.

Primjer iz prakse: Naručitelj je propustio dati objašnjenje dokumentacije za nadmetanje, iako mu je zahtjev za pojašnjenjem dokumentacije žalitelj uputio nekoliko puta. Žalitelj ističe da je na taj način onemogućen u sastavljanju valjane ponude.

Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadme-tanje u otvorenom postupku javne nabave s namje-rom sklapanja okvirnog sporazuma na dvije godine s jednim gospodarskim subjektom, za nabavu usluga mobilne telefonije.

Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj X. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da je naručitelj u predmetnom postupku javne nabave propustio postupiti sukladno zakonskoj obvezi iz čl. 31. stavak 3. Zakona jer je žalitelju i drugim gospo-darskim subjektima propustio dati objašnjenje do-


kumentacije za nadmetanje, iako mu je zahtjev za pojašnjenjem dokumentacije žalitelj uputio nekoliko puta. Smatra da je na taj način naručitelj onemogu-ćio žalitelja u sastavljanju adekvatne ponude te da je postupio protivno temeljnim načelima javne nabave. Predlaže poništiti Odluku o odabiru odnosno pred-metni postupak javne nabave.

Državna komisija je predmetnu žalbu ocijenila nepravodobnom. U obrazloženju rješenja Držav-ne komisije navodi se da se žalbeni navodi u žalbi odnose na propuste naručitelja da žalitelju i dru-gim gospodarskim subjektima stavi na raspolaganje objašnjenja određenih nejasnoća dokumentacije za nadmetanje, te da je žalbu trebalo izjaviti u roku za izjavljivanje žalbe u odnosu na sadržaj dokumen-tacije. Prema odredbi čl. 146. st. 1. toč. 1. Zakona u

otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti žalba se izjavljuje u roku od deset dana a u otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti u roku od pet dana i to od dana objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj dokumentacije za nadmetanje i dodatne dokumentacije, ako postoji.

U predmetnom postupku, poziv na nadmetanje s dokumentacijom za nadmetanje za objavljen je 25. srpnja 2012., budući da je zadnji dan roka za ulaga-nje žalbe u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje bio 30. srpnja 2012., a žalitelj je izjavio žalbu 9. listopada 2012., dakle na-kon proteka roka od pet dana od dana objave poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, pa je žalba žalitelja ocijenjena nepravodobnom.

OSIGURANJAŽeljko JANEŠ, dipl. iur. UDK 368.4

U nekim okolnostima se radi znanstvenog istraživanja mogu angažirati i stranci kojima je odobren privre-

meni boravak u Republici Hrvatskoj u svrhu znanstvenog istraživanja. S obzirom na to da oni poslove istraživanja mogu raditi u različitim okolnostima, oni imaju i različiti sustav u mirovinskom osiguranju. O statusu mirovinskog osiguranja tih stranaca piše se u ovom članku.

Mirovinsko osiguranje stranaca kojima je odobren privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja

1. UVODPrivremeni boravak stranaca u svrhu znanstve-

nog istraživanja uređuje Zakon o strancima (Nar. nov. , br. 130/11. - u daljnjem tekstu: ZS) i Pravilnik o načinu utvrđivanja uvjeta za odobrenje privreme-nog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraži-vanja (Nar. nov., br. 92/12. - u daljnjem tekstu: Pra-vilnik) koji je stupio na snagu 16. kolovoza 2012.

Člankom 2. Pravilnika propisano je da se njime normativno uređuje način utvrđivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka strancima (osoba koja nije hrvatski državljanin) za razdoblje duže od tri mjeseca u svrhu provođenja znanstvenog istra-živanja (izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehničkih spoznaja) na osnovi ugovora o gostovanju sa znanstvenim or-ganizacijama.

2. PRIVREMENI BORAVAK DUŽI OD TRI MJESECAČlankom 64. stavkom 1. i 2. ZS-a propisano je

da će se privremeni boravak u svrhu znanstvenog

istraživanja odobriti strancu, ako ima ugovor o go-stovanju i ispunjava uvjete iz čl. 54. ZS-a, osim doka-za o zdravstvenom osiguranju i da se odobrenje za privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživa-nja izdaje s rokom važenja do godine dana.

Člankom 4. Pravilnika pobliže su navedeni uvjeti za odobrenje privremenog boravka strancima u svr-hu znanstvenog istraživanja i to:

1. Odobrenje pravnoj osobi koja obavlja znanstve-nu djelatnost (znanstvena organizacija upisana u Upisnik znanstvenih organizacija sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te druga pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost) za ugošćavanjem istra-živača (stručnjak koji se bavi osmišljavanjem ili stjecanjem novog znanja, proizvoda, procesa, metoda i sustava te vođenjem projekata vezanih uz takve aktivnosti) i akreditacija pravne osobe za postupka ugošćavanja.

2. Zaključivanje ugovora o gostovanju.3. Stranac ispunjava sljedeće uvjete iz čl. 54. st. 1.

(osim uvjeta iz točke 4.):• da ima valjanu putnu ispravu• da ima sredstava za uzdržavanje• da nema zabranu ulaska i boravka u Repu-

bliku Hrvatsku• da ne predstavlja opasnost za javni poredak,

nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.Pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelat-

nost zahtjev za izdavanje odobrenja za ugošćavanje istraživača ili zahtjev za izdavanje akreditacije za


ugošćavanje istraživača podnosi Ministru znanosti, obrazovanja i sporta.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta (u dalj-njem tekstu: ministar) imenuje stručno povjeren-stvo koje je dužno dati mišljenje o zahtjevu u roku od trideset dana od dana zaprimanja zahtjeva i po-trebne dokumentacije.

Ministar izdaje odobrenje za ugošćavanje istra-živača u roku od petnaest dana od dana zaprimanja mišljenja stručnog povjerenstva i odobrenje se izda-je za provođenje projekata čije je trajanje najmanje tri mjeseca.

Ministar izdaje također i akreditaciju za ugošća-vanje istraživača u roku od petnaest dana od dana zaprimanja mišljenja stručnog povjerenstva i to na razdoblje od pet godina. Akreditacija za ugošća-vanje istraživača može se izdati pravnoj osobi koja obavlja znanstvenu djelatnost, a koja namjerava učestalo ugošćavati strane istraživače ili namjerava ugostiti veći broj stranih istraživača.

Nakon što je izdano odobrenje za ugošćavanje istraživača ili akreditaciju za ugošćavanje istraživa-ča pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost obvezna je s istraživačem zaključiti ugovor o gosto-vanju.

2.1. UGOVOR IMA UČINAK UGOVORA O RADUČlankom 14. Pravilnika propisano je da ugovor

o gostovanju ima učinak ugovora o radu ako sadr-ži sve uglavke koje obvezno sadrži ugovor o radu u smislu čl. 13. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.) kojim je propisano koje bitne uglavke mora sadržavati ugovor o radu u pisanom obliku, odno-sno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu.

Člankom 21. st. 1. t. 2. Pravilnika propisano je da je istraživač kojim je odobren ulazak i boravak na terito-riju Republike Hrvatske izjednačen s državljanima Re-publike Hrvatske u pogledu radnih uvjeta, uključujući plaću (jedan od bitnih uglavaka ugovora o radu pa u skladu s time i ugovora o gostovanju) i otkaz.

Stavkom 2. istoga čl. Pravilnika propisano je da istraživač ostvaruje pravo sukladno propisima Re-publike Hrvatske kojima se uređuju pojedina pod-ručja iz st. 1. ovoga članka.

Obveza je istraživača da nakon ugovora o gosto-vanju sa pravnom osobom ishodi od ministra odo-brenje za privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja.

Odobrenje privremenog boravka strancima u svr-hu znanstvenog istraživanja unosi se u putnu ispra-vu stranca u obliku naljepnice, na osnovi čl. 20. st. 2. Pravilnika o strancima i radu stranaca u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 52/12.).

Dakle, ako je pravna osoba koja obavlja znanstve-nu djelatnost zaključila sa istraživačem ugovor o gostovanju koji sadrži bitne uglavke koje mora sadr-žavati ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku na-vedenim u članku 13. Zakona o radu, tada se takva osoba - istraživač obvezno osigurava na mirovinsko osiguranje na temelju čl. 10. st. 1. t. 5. (strani držav-ljanin i osobe bez državljanstva, koji su zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno) Zakon o miro-vinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98., 127/00.,

59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 95/05., 43/07. - Odluka USRH, 79/07., 35/08., 40/10. - Odlu-ka USRH, 121/10., 130/10. - pročišćeni tekst, 61/11., 114/11. i 76/12. - u daljnjem tekstu. ZOMO).

Obveza je pravne osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost da kao poslodavac pravna osoba uspostavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - u dalj-njem tekstu: Zavod, nadležnoj područnoj ustrojstve-noj jedinici prijavu o početku osiguranja (tiskanica M-1P) u roku od 8 dana od dana početka rada (poda-tak o danu početka rada mora biti naveden u ugovoru o gostovanju) i da priloži ugovor o gostovanju te rad-nu knjižicu osobe - istraživača i odobrenje privreme-nog boravka u smislu čl. 101. st. 1. t. 2. ZOMO-a.

Pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost obvezna je uz tiskanicu M-1P priložiti i ugovor o gostovanju, dokaz o odobrenju privremenog borav-ka istraživaču i radnu knjižicu osobe - istraživača, u skladu s čl. 15. Pravilnika o vođenju matične evi-dencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Nar. nov., br. 98/05., 35/06., 148/09. i 142/10.).

Člankom 13. st. 1. t. 1. Pravilnika o radnoj knjiži-ci (Nar. nov., br. 14/96.) propisano je da poslodavac pravna osoba upisuje u radnu knjižicu radnika po-datak o početku i prestanku rada radnika o ovjerava ga potpisom odgovorne osobe poslodavca i pečatom poslodavca.

Naime, čl. 299. st. 1. Zakona o radu propisano je da tek danom pristupanja Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji prestaju važiti odredbe čl. 291. Zako-na o radu koji normativno uređuje materiju radne knjižice. Isto tako, članak 2. stavak 6. Zakona o radu propisuje da će se Pravilnik o radnoj knjižici primje-njivati do dana pristupanja Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji.

Istraživaču kao stranoj fizičkoj osobi mora biti do-dijeljen i osobni identifikacijski broj (OIB) u smislu odredaba čl. 5. t. 1. i čl. 8. Zakona o osobnom identi-fikacijskom broju (Nar. nov., broj: 60/08.) te čl. 4., čl. 5. t. 4. i čl. 6. t. 3. Pravilnika o osobnom identifika-cijskom broju (Nar. nov., br. 1/09. i 117/10.), jer je po-datak o osobnom identifikacijskom broju obvezan podatak na prijavi o početku osiguranja (tiskanica M-1P) koju Zavodu podnosi pravna osoba koja obav-lja znanstvenu djelatnost za osobu - istraživača.

Ugovor o gostovanju smatrati će se nevažećim ako istraživaču nije omogućen ulazak ili odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj ili ako je prestao pravni odnos između istraživača i pravne osobe koja obavlja znanstvenu djelatnost.

Dan prestanka poslovnog odnosa između istraži-vača i pravne osobe koja obavlja znanstvenu djelat-nost, odnosno dan završetka istraživanja na znan-stvenom projektu osnova je za prestanak svojstva osiguranika - istraživača u smislu čl. 109. ZOMO-a i obveza je poslodavca pravne osobe koja obavlja znanstvenu djelatnost da Zavodu za osobu istraži-vača uspostavi prijavu o prestanku osiguranja (ti-skanica M-2P) i upiše datum prestanka rada u radnu knjižicu osobe - istraživača.

2.2. UGOVOR NEMA UČINAK UGOVORA O RADU Ako ugovor o gostovanju ne sadrži sve uglav-

ke koje obvezno sadržava ugovor o radu, tada se


ne može smatrati da su pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost i istraživač sklopili ugovor o radu te, shodno tome, ne postoji niti pravna osnova da se istraživaču prizna svojstvo osiguranika na os-novi čl. 11. st. 1. t. 5. ZOMO-a.

Pravilnik ne sadrži pobliže normativno određe-nje u slučaju ako ugovor o gostovanju ne sadrži sve uglavke koje obvezno sadrži ugovor o radu. Naime, čl. 3. t. 4. Pravilnika propisano je da je ugovor o go-stovanju ugovor između pravne osobe koja obavlja znanstvenu djelatnost i istraživača, kojim se istra-živač obvezuje dovršiti znanstveno istraživanje, a pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost se obvezuje da će u tu svrhu ugostiti istraživača.

Ako će pravna osoba koja obavlja znanstvenu dje-latnost isplatiti istraživaču naknadu (primitak) za vrijeme znanstvenog istraživanja, tada smatram da se ugovor o gostovanju može smatrati ugovorom o djelu kao konsenzualnim, dvostranoobveznim i na-platnim ugovorom na osnovi čl. 590. Zakona o obve-znim doprinosima (Nar. nov., br. 35/05.), a isplaćena naknada-primitak smatrat će se drugim dohotkom, u smislu čl. 32. st. 2. (ostali posebno ne navedeni pri-mici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne ili fizičke osobe i drugi isplatitelji i davatelji) Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 80/10., 114/11. i 22/12.).

Obveza plaćanja doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a isplaćena strancu - istraživaču ovisila bi o činjenici da li stranac dolazi iz države s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju ili iz države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju, u smislu odredaba čl. 238. i 239. Pravil-nika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09., 9/09.-ispra-vak, 97/09., 25/11. i 61/12.).

Ako stranac dolazi iz države s kojom Republike Hr-vatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju tada postoji obveza plaćanja doprinosa (doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% - I. stup 15% i II. stup 5%, te doprinosi za zdravstveno osiguranje po stopi od 13% na osnovicu - primitak) na primitak od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. U tom slučaju postoji i obveza na mirovinsko osiguranje na teme-lju čl. 16.a ZOMO-a koji propisuje da su obvezno osi-gurane osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća do-prinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, bez obveze isplatitelja primitka (konkretno pravne osobe koje obavljaju znanstvenu djelatnost) da za istraživača uspostavlja Zavodu prijavno-odjavne podatke.

Naime, takvim osobama se u staž osiguranja ra-čuna i razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci i za koje je Središnji registar osiguranika (REGOS) dostavio Zavodu podatak s uparenim uplatama za obvezne doprinose, a sukladno članku 27.a ZOMO-a, s tim da staž osiguranja po svim osnovama osi-guranja može iznositi najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini na osnovu čl. 27.b ZOMO-a.

Ako stranac dolazi iz države s kojom je Republi-ka Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osigura-nju obveza doprinosa prema principima od kojih se

utvrđuje drugi dohodak ovisi o radnom i/ili socijal-nom statusu primatelja (istraživača) u obveznom osiguranju te države i u skladu s odredbama tog ugovora.

3. PRIVREMENI BORAVAK KRAĆI OD TRI MJESECAAko će znanstveno istraživanje u Republici Hr-

vatskoj trajati kraće od 3 mjeseca, tada smatram da se na rad takvog stranca primjenjuju odredbe čl. 82. st. 1. t. 3., čl. 84. i čl. 85. ZS-a.

Naime, čl. 82. st. 1. t. 3. ZS-a propisano je da na temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana godišnje, mogu raditi znanstvenici na znanstvenom i struč-nom usavršavanju, znanstvenici-predstavnici me-đunarodnih organizacija te znanstvenici koji će su-djelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku.

Člankom 84. st. 1. ZS-a propisano je da su stranac iz čl. 82. st. 1. t. 3. ZS-a koji će raditi do 90 dana ili pravna osoba koja će se koristiti njegovim usluga-ma, dužni prije početka rada od nadležne policijske uprave ili policijske postaje pribaviti potvrdu o pri-javi rada.

Pravna osoba koja koristi usluge stranca iz čl. 82. st. 1. t. 3. ZS-a mora imati sa strancem - istraživačem sklopljen odgovarajući ugovor (može biti i ugovor o radu) i druge dokaze o izvršenju posla sa strancem.

Upućujem također i na odredbu čl. 10. t. 5. Pra-vilnika koji propisuje da Ministarstvo znanosti, ob-razovanja i sporta može odbiti odobriti ili odlučiti ukinuti odobrenje za ugošćavanje istraživača, odno-sno akreditacije za ugošćavanje istraživača, ako se utvrdi da istraživač radi bez potvrde o prijavi rada.

Smatram da u slučaju ako će znanstveno istra-živanje u Republici Hrvatskoj trajati kraće od tri mjeseca, postoji također obveza pravne osobe koja obavlja znanstvenu djelatnost da ishodi odobrenje za ugošćavanje istraživača. Pravna osoba koja obav-lja znanstvenu djelatnost također bi na osnovi čl. 84. st. 1. ZS-a bila u obvezi pribaviti potvrdu o prijavi rada za stranca - istraživača od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje.

Članak 85. stavak 1. ZS-a nije izričito potpisao koju vrstu ugovora sklapa pravna osoba sa stran-cem iz čl. 82. ZS-a, pa su moguće sljedeće situacije u odnosu na obvezu priznanja svojstva osiguranika u Zavodu:

1. Ako je pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost sklopila sa strancem - istraživačem ugovor o radu ili ugovor o gostovanju koji obve-zno sadržavaju sve uglavke u smislu čl. 13. Zako-na o radu (bitan je sadržaj ugovora, a ne njegov naziv), tada se takva osoba obvezno osigurava na mirovinsko osiguranje na temelju čl. 10. st. 1. t. 5. ZOMO-a.

Obveza je pravne osobe koja obavlja znanstve-nu djelatnost da kao poslodavac pravna osoba uspostavi Zavodu - nadležnoj područnoj ustroj-stvenoj jedinici, prijavu o početku osiguranja (tiskanica M-1P) u roku od 8 dana od dana po-četka rada.

Pravna osoba koja obavlja znanstvenu dje-latnost obvezna je uz tiskanicu M-1P priložiti ugovor o radu ili ugovor o gostovanju, potvrdu


o prijavi rada i radnu knjižicu osobe - istraživa-ča, a istraživaču - stranoj fizičkoj osobi mora biti dodijeljen i OIB.

2. Ako je pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost sklopila s istraživačem - stranom fi-zičkom osobom ugovor o djelu, tada se u vezi s obvezom na mirovinsko osiguranje i plaćanjem obveznih doprinosa primjenjuje sve ono što je prethodno objašnjeno u točki II u odnosu na tu vrstu ugovora.

3. Ako je pravna osoba koja obavlja znanstvenu djelatnost sklopila s istraživačem - stranom fi-zičkom osobom prividan ugovor u smislu čl.

285. Zakona o obveznim doprinosima kao pri-mjer svjesnog nesklada između očitovanja i pra-ve volje ugovornih stranaka, tada će se, u skladu sa st. 2. čl. 285. Zakona o obveznim doprinosi-ma, smatrati da je sklopljen neki drugi ugovor (npr. ugovor o radu, ugovor o gostovanju, ugo-vor o djelu), ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost. Ovisno o tome koji se drugi ugovor prikriva, odnosno koji drugi ugovor vrijedi, postojat će i obveza na obvezno mirovinsko osiguranje u skladu s prethodno na-vedenim.

Davor KOZINA, dipl. oec. UDK 657.6/651

Uz postojeća obvezna izvješćivanja u sustavu unu-tarnjih financijskih kontrola, sustav unutarnjih fi-

nancijskih kontrola je u Republici Hrvatskoj materija koja se sustavno razvija i prilagođava novom zakonodavnom okviru. Taj zakonodavni okvir nije nužno izravno povezan sa ovom materijom.

U sustavu interne revizije predviđaju se promjene u po-stojećem zakonodavnom okviru.

Sve prethodno navedene teme predmet su ovog članka.

1. UVOD Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici odr-

žanoj 2. kolovoza 2012. Akcijski plan razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012.-2013.1

Aktivnosti sadržane u ovom Akcijskom planu na-stavak su dosadašnjih aktivnosti i usmjerene su na daljnju realizaciju dugoročnih ciljeva razvoja postav-ljenih Strategijom razvoja sustava unutarnjih finan-cijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvat-ske za razdoblje 2009.-2011.

Temeljni cilj navedene Strategije bio je uskladiti i integrirati razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola s razvojem u proračunskom sustavu kako bi isti bio potpora provođenju proračunskih reformi po-krenutih Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.) iz 2008. godine.

Posljednje tri godine intenzivno se radilo na po-vezivanju sustava unutarnjih financijskih kontrola i proračunskog sustava, što je rezultiralo stvaranjem regulatorne osnove koja je osigurala čvrste temelje za takav usklađen razvoj.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 139/10.), usvojen u studenome 2010. povezao je od-

1 Zaključak Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 470-03/12-01/01, URBROJ: 5030120-12-1) i novi Akcijski plan dostupni su na: http://www.mfin.hr/hr/pifc-1-2

Aktualnosti u sustavu unutarnjih financijskih kontrola

red be Zakona o proračunu i Zakona o sustavu unu-tarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Nar. nov. br., 141/06.) i time jasno ukazao na mjesto i ulogu sustava financijskog upravljanja i kontrola te unutar-nje revizije u proračunskom sustavu, osobito u cilju osiguranja fiskalne odgovornosti.

Regulatorni i metodološki okvir za provedbu su-stava unutarnjih financijskih kontrola dodatno je unaprjeđen novom provedbenom regulativom koja je donesena u proteklom razdoblju, kao što su primjeri-ce, novi Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br. 130/11.), Priručnik za unutarnju reviziju i Priručnik za finan-cijsko upravljanje i kontrole u javnom sektoru te do-datne upute i smjernice.

Takva unaprjeđena regulativa i metodologija rada stvara dobre temelje za sustavni razvoj upravljanja u javnom sektoru namećući obvezu korisnicima pro-računa da strateški planiraju, upravljaju rizicima, uređuju ovlasti i odgovornosti za realizaciju ciljeva i upravljanje proračunskim sredstvima, razvijaju sustave evidencija i izvješćivanja, provode samo-procjene sustava financijskog upravljanja i kontro-la (putem Izjave o fiskalnoj odgovornosti, Upitnika za samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola), koriste se radom unutarnje revizije na način da provode preporuke i time na vrijeme riješe uočene slabosti i nedostatke u sustavima financij-skog upravljanja i kontrola.

U praktičnoj provedbi pomaci u smjeru kvalitet-nijih sustava financijskog upravljanja i kontrola u proteklom razdoblju ostvareni su kroz:§povezivanje strateškog i proračunskog planira-

nja na državnoj razini, uključujući i redefinira-nje programske klasifikacije

§uvođenje strateškog planiranja na lokalnoj razi-ni donošenjem županijskih razvojnih strategija

§uvođenje pokazatelja uspješnosti i sustava pra-ćenja rezultata

FINANCIJSKI I OSTALI NADZOR


§ugradnju upravljanja rizicima u procese plani-ranja, osobito na državnoj razini

§detaljnije uređivanje ovlasti i odgovornosti za realizaciju ciljeva i za upravljanje proračun-skim sredstvima

§izradu internih procedura rada osobito za pro-cese iz proračunskog ciklusa

§unapređenje sustava evidencija i izvješćivanja, osobito u dijelu evidencije ugovorenih obveza i integracije sustava riznice te uvođenja izvješći-vanja o ciljevima i rezultatima

§uvođenje Izjave o fiskalnoj odgovornosti i una-pređenje načina procjenjivanja sustava finan-cijskog upravljanja i kontrola od strane samih institucija

Pokrenute su i aktivnosti u smjeru veće povezano-sti i koordiniranog pristupa u razvoju financijskog upravljanja i kontrola između proračunskih korisni-ka prve i druge/treće razine, odnosno ministarstava i agencija te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika.

Unutarnja revizija, čiji su kapaciteti dodatno oja-čani u protekle tri godine, dala je svoj doprinos ra-zvoju sustava financijskog upravljanja i kontrola na način da je svojim preporukama potaknula izradu internih procedura i jačanje kontrolnih mehaniza-ma ondje gdje su uočene njihove slabosti. Metodolo-gija rada unutarnje revizije dodatno je unaprjeđena, osobito u dijelu strateškog planiranja i povezivanja strateških planova unutarnje revizije sa strateškim planovima institucije.

Iako su vidljivi pomaci u razvoju cjelokupnog sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, valja istaknuti da je riječ o složenim proce-sima koji zahtijevaju, odnosno uvode značajne pro-mjene u načine upravljanja i u praksi se nailazi na određene poteškoće koje usporavaju potpunu pro-vedbu i postizanje učinaka koji se očekuju, a ujedno i ukazuju na područja koja je potrebno dalje una-prjeđivati.

2. DALJNJI RAZVOJ FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA

Upravo iz navedenog razloga u Akcijskom planu razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012.-2013. u dijelu financijskog upravljanja i kon-trola naglasak se stavlja na detaljnije analize prak-tične primjene regulative i metodologije rada veza-ne uz sustav financijskog upravljanja i kontrola kako bi se utvrdile poteškoće u primjeni te pronašla od-govarajuća rješenja.

To je potrebno zbog daljnjeg razvoja strateškog planiranja na način da se osigura bolja povezanost između strateškog i operativnog planiranja kako bi svakodnevno poslovanje bilo u potpori realizacije postavljenih strateških ciljeva kao i zbog daljnjeg razvoja upravljačke odgovornosti, odnosno sagle-davanja potrebnih preduvjeta koji za to trebaju biti osigurani, kao što su primjerice, adekvatna orga-nizacijska struktura, uključenost rukovoditelja u procese planiranja i izvršavanja proračuna, način strukturiranja financijskih planova i slično.

Takav razvoj financijskog upravljanja i kontrola zahtijeva i razvoj ustrojstvenih jedinica za financi-je od „klasičnih kontrolora“ u savjetnike i potporu rukovoditeljima za preuzimanje upravljačke odgo-vornosti.

Razvoj upravljačke odgovornosti i savjetodavne uloge ustrojstvenih jedinica za financije dugotrajan je i složen proces i namjera je u narednom razdoblju analizirati kako se taj odnos razvija u praksi te na koji način ustrojstvene jedinice provode svoju koor-dinacijsku ulogu za razvoj financijskog upravljanja i kontrola koja se od njih zahtijeva, sukladno odred-bama čl. 6. i 7. Pravilnika za provedbu financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru.

U tu svrhu Središnja harmonizacijska jedinica u suradnji s Državnom riznicom odabrala je pet pilot institucija za provedbu analize sustava financijskog upravljanja i kontrola:

- Ministarstvo socijalne politike i mladih- Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruk-

ture- Primorsko-goransku županiju- Varaždinsku županiju- Grad Karlovac. Pilot institucije izabrane su iz redova ministar-

stava, županija i gradova, na način da su zastu-pljene institucije koje imaju značajna proračunska sredstva, imaju velik broj proračunskih korisnika u sastavu i/ili trgovačkih društava u svojoj nadlež-nosti s ciljem da se mogu provesti analize odnosa i načina suradnje s proračunskim korisnicima i/ili trgovačkim društvima i predložiti adekvatan model financijskog upravljanja i kontrola između poveza-nih institucija. Pored toga izabrane pilot institucije, osobito iz redova ministarstava u značajnoj su mjeri uključene u korištenje sredstava iz fondova EU. Pilot institucije također su u značajnoj mjeri pridonijele stvaranju baze podataka internih procedura koje prikuplja Središnja harmonizacijska jedinica, ustu-pajući vlastite interne procedure iz određenog se-gmenta poslovanja.

Analiza financijskog upravljanja i kontrola u pilot institucijama obuhvaća sljedeće:

- adekvatnost organizacijske strukture na na-čin da podupire realizaciju ciljeva iz strateških planova i programa utvrđenih proračunom

- način povezivanja strateških i operativnih pla-nova

- način utvrđivanja rizika i njihovo povezivanje s ciljevima sadržanim u planskim dokumentima

- način izrade financijskog plana/proračuna s naglaskom na uključenost rukovoditelja, utvr-đivanje potreba i odlučivanje o prioritetima

- realizaciju financijskog plana/proračuna i od-govornost rukovoditelja u kontroli troškova i prihoda, stvaranju obveza i sl.

- interni sustav izvješćivanja o realizaciji ciljeva i utrošenim proračunskim sredstvima

- odnos i način suradnje s proračunskim kori-snicima u sastavu odnosno s trgovačkim druš-tvima za koje su nadležne, a vezano uz koor-dinaciju aktivnosti u provedbi financijskog upravljanja i kontrola.

Analizu financijskog upravljanja i kontrola u pilot institucijama operativno provode djelatnici Središ-


Poseban naglasak stavit će se na provjeru kvali-tete rada unutarnje revizije i načine na koji se unu-tarnja revizija koristi od strane upravljačke struk-ture, ali i nastaviti dosadašnje aktivnosti vezano uz osiguranje potrebnog broja unutarnjih revizora i njihove stručnosti.

Polazeći od trenutno važećih kriterija za uspo-stavljanje unutarnje revizije kod korisnika proraču-na obvezu uspostavljanja unutarnje revizije imalo je ukupno 296 korisnika proračuna, odnosno po 148 obveznika na državnoj i lokalnoj razini. Do kraja 2011. ukupno su 152 korisnika proračuna uspostavili unutarnju reviziju, od čega na državnoj razini 79 ko-risnika proračuna, a na lokalnoj razini 73 korisnika proračuna.

Korisnici proračuna koji nisu normativno uspo-stavili unutarnju reviziju uglavnom su pravosudna tijela, ustanove i zavodi iz sustava znanosti i obra-zovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture koji su sukladno zakonskoj regulativi obveznici uspostave unutarnje revizije.

Budući da se uglavnom radi o proračunskim ko-risnicima druge i treće razine koji su vezani s nad-ležnim proračunom, u cilju realizacije racionalnije uspostave unutarnje revizije kod malih korisnika proračuna, Središnja harmonizacija jedinica prove-la je analizu međusobne povezanosti korisnika pro-računa u smislu nadležnosti i načina financiranja te postojećih načina uspostave unutarnje revizije i kri-terija definiranih Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (Nar. nov., br. 35/08.).

Na temelju provedene analize Središnja harmo-nizacijska jedinica Ministarstva financija priprema Nacrt novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisni-ka proračuna koji će se tijekom siječnja 2013. uputiti na mišljenje relevantnim institucijama.

Ključne promjene koje se predlažu u odnosu na postojeći Pravilnik, između ostalih su sljedeće:

- jedinice za unutarnju reviziju u ministarstvima, županijama i gradovima obavljat će unutarnju reviziju i za proračunske korisnike u sastavu, od-nosno drugu i treću razinu proračunskih kori-snika, s izuzetkom onih proračunskih korisnika s druge i treće razine koji će ispuniti određene kriterije (visina proračunskih sredstava, broj za-poslenih, specifičnosti u poslovanju i sl.) za us-postavu vlastite jedinice za unutarnju reviziju.

- jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika pro-računa koji su obvezni ustrojiti jedinicu moraju imati najmanje tri unutarnja revizora, uključu-jući voditelja jedinice za unutarnju reviziju

- razmatra se mogućnost uspostave zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna, što će posebno biti zani-mljivo zdravstvenim ustanovama

- također se razmatra uspostava unutarnje revi-zije na fakultetima zaključivanjem sporazuma o obavljanju unutarnje revizije s nadležnim sve-učilištem koje će ustrojiti jedinicu za unutarnju reviziju.

Sukladno Akcijskom planu razvoja sustava unu-tarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Re-publike Hrvatske za razdoblje 2012.-2013. Središnja harmonizacijska jedinica započet će s vanjskom

nje harmonizacijske jedinice, uz aktivnu uključe-nost predstavnika izabranih pilot institucija, uklju-čujući voditelja za financijsko upravljanje i kontrole, rukovoditelje ustrojstvenih jedinica (pomoćnike ministara, načelnike sektora, pročelnike upravnih i gradskih tijela) te predstavnike proračunskih kori-snika, odnosno trgovačkih društava u sastavu. Su-kladno potrebama u analizu će biti uključeni i dje-latnici Državne riznice.

Provođenje analiza u pilot institucijama ima, iz-među ostalog za cilj pokazati samim korisnicima proračuna kako na praktičan način, razvijajući po-jedine elemente unutar sustava financijskog uprav-ljanja i kontrola mogu poboljšati vlastito upravlja-nje, bolje koristiti raspoloživa sredstva te izbjeći rizike u poslovanju. Takav pristup daljnjem razvoju financijskog upravljanja i kontrola potreban je kako bi korisnici proračuna zaista shvatili da je razvoj ovog sustava prvenstveno u svrhu unaprjeđenja nji-hova vlastitog upravljanja, a ne da predstavlja tek formalno ispunjavanje zahtjeva prema Ministar-stvu financija.

Iskustvo stečeno kroz analize u pilot institucija-ma ugradit će se u smjernice i upute koje pripremaju Središnja harmonizacijska jedinica i Državna rizni-ca i na taj način pomoći ostalim institucijama u jav-nom sektoru u lakšoj primjeni metodološkog okvira za funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u praksi.

Iako se u ovom Akcijskom planu ne navode kao nositelji provedbe pojedinih aktivnosti, svi korisnici proračuna na državnoj i lokalnoj razini u obvezi su provoditi aktivnosti na razvoju sustava unutarnjih financijskih kontrola u skladu s postojećom regu-lativom, smjernicama i uputama, uvažavajući pri tome svoje specifičnosti u poslovanju.

S tim u vezi ističemo provedbu aktivnosti sadrža-nih u Planovima otklanjanja slabosti i nepravilnosti uočenih pri izradi Izjave o fiskalnoj odgovornosti, a za korisnike proračuna navedene u čl. 6. st. 2. Pravil-nika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru i provedbu aktivnosti sadržanih u Planovima uspostave i razvoja financijskog uprav-ljanja i kontrola koje planiraju poduzeti u cilju rje-šavanja:

- uočenih nedostataka prilikom izrade Godiš-njeg izvješća o sustavu financijskog upravlja-nja i kontrola

- nalaza i preporuka unutarnje revizije- uočenih nedostataka prilikom izrade Izjave o

fiskalnoj odgovornosti- nalaza i preporuka Državnog ureda za reviziju te- drugih mjera predviđenih za daljnji razvoj fi-

nancijskog upravljanja i kontrola.

3. AKTIVNOSTI VEZANE UZ RAZVOJ UNUTARNJE REVIZIJE

U dijelu unutarnje revizije, u narednom razdo-blju, donijet će se novi Pravilnik o unutarnjoj re-viziji korisnika proračuna kojim će se redefinira-ti postojeći kriteriji uspostave unutarnje revizije s ciljem racionalne uspostave unutarnje revizije kod proračunskih korisnika koji su razina glava u razdjelima i proračunskih korisnika jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave.


čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave više nisu u obvezi izrađivati planove razvojnih programa, ali su upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve obvezna pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Također je vrlo bitno naglasiti da korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svoje financijske planove dostavljaju nadležnom upravnom tijelu, a ne uprav-nom tijelu za financije kako je to bilo do sada. Time se postiže veće uključivanje upravnih tijela nad-ležnih za proračunske korisnike (primjerice, odjel za predškolski odgoj i školstvo, odjel za komunalne djelatnosti, odjel za urbanizam i prostorno uređe-nje, odjel za socijalnu skrb, odjel za kulturu i sport) u sve proračunske procese, od pripreme do praćenja izvršavanja financijskih planova korisnika, što je do sada bilo isključivo na upravnom tijelu nadležnom za proračun i financije.

Vrlo je bitna i izmjena čl. 32. Zakona o proračunu kojom je naglašena koordinativna uloga upravnog tijela za financije u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, jasno je propisano da je upravno tijelo za financije isključivo koordina-tor s kojim druga upravna tijela na temelju strateš-kih dokumenata namijenjenih razvoju jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju Plan razvojnih programa, odnosno upravno tijelo za financije nije tijelo koje samostalno izrađuje Plan razvojnih programa.

Novi planovi razvojnih programa su važni i zbog priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje strukturnih i Kohezij-skog fonda Europske unije iz razloga što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, a koji moraju biti u suglasju s naci-onalnim strateškim ciljevima i prioritetima.

Također skrećemo pozornost da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu proši-ren sadržaj strateškog plana za korisnike državnog proračuna na način da strateški planovi uz misiju i viziju sadrže i vezu strateških ciljeva i način ispunja-vanja istih s organizacijskom i programskom klasi-fikacijom državnog proračuna.

5. OBVEZE PRORAČUNSKIH KORISNIKA VEZANE UZ GODIŠNJE IZVJEŠĆIVANJE O SUSTAVU UNUTARNJIH FINANCIJSKIH KONTROLA

Podsjećamo na obveze korisnika proračuna u vezi izvješćivanja o financijskom upravljanju i kontroli.

Korisnici proračuna o funkcioniranju sustava fi-nancijskog upravljanja i kontrola izvještavaju putem:

• podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornosti• podnošenja Godišnjeg izvješća o sustavu finan-

cijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK).Svi korisnici proračuna izvješćuju o funkcionira-

nju sustava financijskog upravljanja i kontrola pod-nošenjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj od-govornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 78/11. i 106/12.).

povremenom provjerom kvalitete obavljanja unu-tarnje revizije kod korisnika proračuna u drugoj po-lovici 2013. U svrhu provedbe navedene aktivnosti Središnja harmonizacijska jedinica izradila je na-crt Metodoloških smjernica za vanjsku povremenu provjeru kvalitete obavljanja unutarnje revizije kod korisnika proračuna. Regulatorni okvir kojim je de-finirana uloga Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija u obavljanju provjere kvalite-te unutarnje revizije u cilju prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada dan je čl. 35. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i Pravilnikom o unutar-njoj reviziji korisnika proračuna.

4. IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PRORAČUNU U KONTEKSTU RAZVOJA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA

Razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola ne predstavlja izoliranu aktivnost, naprotiv zahti-jeva se koordiniran pristup s razvojem u proračun-skom sustavu i sustavu javne uprave. Stoga pored aktivnosti sadržanih u ovom Akcijskom planu, na razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola utjecat će i aktivnosti i mjere koje proizlaze iz razvo-ja proračunskog sustava, reformi na području javne uprave, daljnjih aktivnosti u smjeru provedbe anti-korupcijskih mjera i sl.

Skrećemo pozornost da su izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 136/12.) unesene i određene promjene koje su vrlo bitne u kontekstu ra-zvoja financijskog upravljanja i kontrole, osobito na lokalnoj razini. Naime, Plan razvojnih programa koji je sastavni dio financijskog plana jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave doživio je pro-mjene kako u sadržaju tako i u načinu izrade.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu Plan razvojnih programa izmijenjen je na način da mora sadržavati ciljeve i prioritete ra-zvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koji su povezani s programskom i organi-zacijskom klasifikacijom proračuna, odnosno Plan razvojnih programa sada predstavlja dobru pret-postavku za povezivanje strateških dokumenata s proračunskim planiranjem. To ne znači da svaka općina ili grad mora izraditi svoj strateški dokument jer ukoliko nemaju svoj strateški dokument razvo-ja, uvijek mogu svoja financijska sredstva povezati s ciljevima i prioritetima iz županijskih razvojnih strategija koje se donose sukladno Zakonu o regio-nalnom razvoju Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 153/09.).

Ističemo da je odredbom čl. 10. Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o proračunu propisano da će ministar financija, uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj, pravilnikom propi-sati sadržaj i metodologiju izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe razvojnih programa. Rok za donošenje navedenog pravilnika je 120 dana od dana stupanja na snagu Zakona, pa je za očekivati da će se pravilnik donijeti najkasnije do sredine travnja 2013.

Važno je istaknuti da sukladno Zakonu o izmje-nama i dopunama Zakona o proračunu, prora-


Međutim, Godišnje izvješće o sustavu finan-cijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) u obvezi su izraditi središnja tijela državne uprave, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije, županijska središta, Grad Zagreb i veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika. Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola dostav-lja se Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministar-stva financija do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu. Oblik, sadržaj, postupci i rokovi predaje Go-dišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola uređeni su Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br. 132/11.).

Također ističemo da je u okviru projekta IPA 2008 „Podizanje javne svijesti o važnosti sustava unutar-njih financijskih kontrola u javnom sektoru Repu-

blike Hrvatske“ kojemu je svrha bila promoviranje važnosti sustava unutarnjih financijskih kontrola kao i odgovornosti rukovodeće strukture za nji-hovo učinkovito funkcioniranje, između ostaloga, preoblikovana Internet stranica Središnje harmo-nizacijske jedinice s ciljem omogućavanja njenim trenutnim i budućim korisnicima s državne i lokal-ne razine jednostavnost pristupa informacijama. Pristup stranici sada je moguć izravno preko počet-ne stranice Ministarstva financija - poseban izbor-nik „Središnja harmonizacij. jedinica“ ili na http://www.mfin.hr/hr/pifc.

Skrećemo pozornost na izbornik „Česta pitanja i odgovori“ te preporučamo njegovo korištenje kako za potrebe postavljanja pitanja tako i za pronalaže-nje odgovora na pitanja iz područja sustava unutar-njih financijskih kontrola.

Novosti Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi objavljen je u

Nar. nov., br. 144/12. i stupio je na snagu 29. prosinca 2012. Izmjenama i dopunama Zakona otklanjaju se određene nejasnoće koje su nastale u praksi zbog nedorečenosti i manjkavosti pojedinih odredaba. Jednako tako, Zakon se usklađuje s Zakonom o općem upravnom postupku i odredbama za koje se smatra da će osigurati bolje i učin-kovitiji funkcioniranje tijela jedinice i područne regionalne samouprave.

blemi, proizašli upravo iz činjenice da izvršne ovla-sti, koje su ranije bile pod kontrolom predstavničkog tijela kroz ovlast biranja i razrješavanja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, sada u isključivoj nadležnosti neposredno izabranoga op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župa-na, bez dovoljne suradnje između predstavničkog i izvršnog tijela, mogu dovesti do takvih podjela koje u konačnici rezultiraju raspuštanjem predstavnič-kog tijela.

Utvrđujući svoju strategiju djelovanja Vlada Re-publike Hrvatske (dalje: Vlada), između ostalog, kao jedan od strateških ciljeva utvrdila je reformu susta-va lokalne i područne (regionalne) samouprave.

S tim je ciljem bilo potrebno urediti pojedina pi-tanja kojima se osigurava jača politička stabilnost u odnosima između predstavničkog i izvršnog tijela, veća učinkovitost u obavljanju poslova tih dvaju ti-jela i jasnije utvrđivanje njihovih prava, obveza i od-govornosti.

Pojedine odredbe dosadašnjeg Zakona koje su bile nedorečene i manjkave bilo je potrebno detalj-nije urediti, naročito u dijelu opoziva općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana, nadzora nad radom i općim aktima predstavničkih tijela te uvođenjem nadzora nad pojedinačnim neupravnim aktima.

Jednako tako, dosadašnji Zakon nije bio uskla-đen sa Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.) i Zakonom o upravnim sporovima (Nar., nov., br. 20/10.) te je bilo nužno izvršiti potreb-na usklađenja.

Stoga je Hrvatski sabor 14. prosinca 2012. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i

1. UVODSustav lokalne i područne (regionalne) samou-

prave u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) uređen je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi (Nar. nov., br. 33/01 - 150/11., dalje: dosa-dašnji Zakon).

Tim Zakonom uređene su jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S), njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom. Zako-nom su utvrđene ovlasti i nadležnosti tijela lokalnih jedinica, njihovi međusobni odnosi i odgovornosti. Uvođenjem sustava neposrednog izbora izvršnog tijela Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2007. uspostavljena je ravnoteža između predstav-ničkog tijela i nositelja izvršnih ovlasti, čime je za-pravo osigurana i stabilnost njihova međusobnog funkcioniranja.

Međutim, od zadnjih redovnih lokalnih izbora održanih u svibnju 2009. uočeni su određeni pro-

Anita MARKIĆ, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

UPRAVNO PRAVO


područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje: novi Za-kon), koji je objavljen u Nar. nov., br. 144. od 21. pro-sinca 2012., a stupio je na snagu 29. prosinca 2012.

2. CILJ NOVOG ZAKONA Najznačajnije promjene učinjene novim Zakonom

odnose se na obnašanje dužnosti općinskog načelni-ka, gradonačelnika i župana u slučaju prijevremenog prestanka njihove dužnosti, uvođenje instituta isto-dobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješe-nja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, uvođenje nadzora nad pojedinačnim neu-pravnim aktima te detaljnije propisivanje nadzora nad radom predstavničkog tijela i općim aktima.

U dosadašnjem uređenju sustava lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave postojeća zakonska rje-šenja na određeni su se način pokazala kao zapreka za bolje i učinkovitije funkcioniranje tijela JLP(R)S i boljeg obavljanja usluga prema građanima RH.

Stoga se pojavila potreba za drukčijim uređenjem odnosa iz kojeg će proizaći utvrđivanje jače među-ovisnosti predstavničkog i izvršnog tijela te s tim u vezi i drukčije propisivanje razloga za raspuštanje predstavničkog tijela te uvođenje instituta istodob-nog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana, a sve s ciljem boljeg osiguravanja ostvarivanja prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrđenog Ustavom Republike Hrvat-ske (dalje: Ustav).

Unatoč činjenici da je dosadašnji Zakon od svog donošenja mijenjan i dopunjavan već pet puta, nije se prišlo izradi cjelovitoga novog Zakona jer se sam sustav lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u svojoj biti ne mijenja. Naime, novim Zakonom nisu mijenjane vrste JLP(R)S, njihova obilježja ni sa-moupravni djelokrug niti vrste njihovih tijela.

U nastavku se daje prikaz izmjena i dopuna pro-izašlih iz novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi prema poglavljima iz osnovnog Zakona, pri čemu se napominje da se pri navođenju brojčanih oznaka odredaba Zakona koriste oznake važećeg, cjelovitog Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi, a ne brojčane oznake odredaba Zakona o izmjenama i dopunama (kojima se inter-veniralo u tekst osnovnog Zakona.).

3. OPĆE ODREDBEU postupku izdavanja odobrenja grba i zastave

JLP(R)S-a, dosadašnjim Zakonom nije bilo propisano kojim aktom odlučuje središnje tijelo državne upra-ve nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) sa-moupravu. Stoga je u čl. 10. st. 2. i 3. novog Zakona propisano da središnje tijelo državne uprave nadlež-no za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donosi rješenje kojim se odobrava grb i zastava JLP(R)S-a te da protiv rješenja kojim se odlučuje o odobre-nju grba i zastave JLP(R)S nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim uprav-nim sudom. Time je ujedno osigurana i pravna zašti-ta protiv akta nadležnoga središnjeg tijela državne uprave kojim se rješava o pravu JLP(R)S-a.

4. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

U dijelu neposrednog sudjelovanja građana u od-lučivanju, odredba dosadašnjeg Zakona o raspisi-vanju referenduma bila je nedovoljno definirana i u primjeni izazivala brojne dvojbe.

Stoga se u čl. 24.a st. 2. novog Zakona detaljnije razrađuju slučajevi raspisivanja lokalnog referendu-ma, razlikovanje predlagatelja ovlaštenih za pred-laganje raspisivanja referenduma te utvrđivanje obveznosti raspisivanja referenduma kada to pred-loži 20% od ukupnog broja birača u jedinici. Sada je jasno propisano da se u slučajevima kada raspisiva-nje referenduma predloži najmanje trećina člano-va predstavničkog tijela, općinski načelnik, grado-načelnik ili župan te većina vijeća mjesnih odbora odnosno gradskih četvrti ili kotareva na području općine, grada i Grada Zagreba, predstavničko je tije-lo obvezno izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisiva-nju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Takvom odredbom osigurava se zaštita prava manjine u predstavničkom tijelu te ostalih na-vedenih ovlaštenih predlagatelja da se o njihovom prijedlogu raspravlja, odnosno da se predstavničko tijelo o prijedlogu izjasni pa ako prijedlog bude pri-hvaćen, i raspiše referendum. Propisivanjem roka u kojem je predstavničko tijelo obvezno postupi-ti izbjegava se dosadašnja mogućnost oglušivanja predstavničkog tijela na podnošenje prijedloga za raspisivanje referenduma. Ujedno, propisivanjem većine potrebne za donošenje odluke o raspisivanju referenduma (većina glasova svih članova) otklanja se prijepor o tom pitanju i različitost uređenja istog.

Istodobno, propisivanjem nadležnosti središ-njeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu za utvrđivanje ispravnosti prijedloga za raspisivanje referenduma podnesenog od 20% ukupnog broja birača u jedini-ci, odnosno utvrđivanje je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača te je li referendumsko pitanje sukladno zakonu, popunjava se dosadašnja prazni-na proizašla iz činjenice da Ustavni sud nije nadle-žan za nadzor ustavnosti i zakonitosti lokalnog refe-renduma. Stoga je bilo potrebno utvrditi nadležno tijelo za utvrđivanje dopustivosti referendumskog pitanja i formalne ispravnosti podnesenog prijed-loga, stoga je ispravno rješenje da to bude središnje tijelo državne uprave koje je nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u cjelini.

Propisano je i da pri utvrđivanju ispravnosti pri-jedloga birača za raspisivanje referenduma, sre-dišnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donosi odluku o istom, protiv koje je osigurana pravna zaštita mo-gućnošću pokretanja upravnog spora pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske kada nadlež-no tijelo utvrdi da prijedlog nije ispravan. No, ako se utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisuje referendum, odnosno obvezno ga je raspi-sati, pod prijetnjom raspuštanja. Time je, za razli-ku od dosadašnjeg rješenja, jasno propisano da je predstavničko tijelo obvezno poštovati volju birača kada oni podnesu zakonit prijedlog za raspisivanje


referenduma, bez mogućnosti ignoriranja takva pri-jedloga.

Ujedno se propisuje i mogućnost raspisivanja savjetodavnog referenduma o pitanjima iz samou-pravnog djelokruga predstavničkog tijela.

Jasnim propisivanjem neobvezatnosti mišljenja dobivenog od mjesnih zborova građana za općinsko odnosno gradsko vijeće također se otklanja dvojba u vezi s tim pitanjem, što proizlazi iz činjenice da se zborovi građana sazivaju za dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stam-beni blok i sl.). Isto je rješenje sadržano i u važećem Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/96., 92/01., 58/06. (Odluka USRH), 69/07. (Odluka USRH) i 38/09., dalje: Zakon o referendumu) i dru-gim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dr-žavne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samo-uprave kojim je propisano da je odluka donijeta na zboru građana obvezatna za mjesni odbor, odnosno odbor gradske četvrti, ali ne obvezuje predstavnič-ko tijelo grada ili općine.

5. TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

5.1. PREDSTAVNIČKO TIJELOBroj članova predstavničkog tijela dosadašnjim

je Zakonom bio propisan u rasponima, ovisno o broju stanovnika jedinice, uz razlikovanje šest ka-tegorija prema veličini odnosno vrsti jedinica, s tim da je svaka jedinica svojim statutom određivala to-čan broj članova predstavničkog tijela. U skladu s čl. 28., novim se Zakonom propisuje točan broj članova predstavničkog tijela, uz detaljniju razradu skale po kojoj su jedinice razvrstane prema broju stanovni-ka. Takvo će uređenje omogućiti ujednačenost broja članova predstavničkih tijela u jedinicama približ-no iste veličine, a istodobno će broj članova pred-stavničkih tijela biti poznat u svakom trenutku, bez potrebe uvida u statut svake pojedine jedinice.

Dopunom čl. 30. propisano je da član predstav-ničkog tijela ne može biti kazneno gonjen niti od-govoran na bilo koji drugi način zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stajališta na sjedni-cama predstavničkog tijela. Do sada je odredba o „imunitetu“ članova predstavničkog tijela bila sadr-žana u izbornom zakonu te je bilo propisano da član ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgo-vornost za izgovorene riječi niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. Novim je uređenjem proširen opseg zaštite prava članova predstavničkog tijela, i to u okviru sustavnog propisa kojim je propisano i da članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Novim je Zakonom, u čl. 31., propisano da član predstavničkog tijela ima pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog ti-jela, a ne, kao do sada, pravo na naknadu troškova, što je izazivalo nejasnoće i neujednačenost u lokal-noj regulativi.

Propisano je i pravo članova predstavničkog ti-jela na uvid u registar birača za vrijeme obavljanja dužnosti.

Novim Zakonom unošenjem instruktivne odred-be u čl. 34., slijedom koje se potpredsjednici pred-

stavničkog tijela, ako ih ima dva, biraju, u pravilu, tako da se jedan bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, i to na njihov prijedlog, otvara se mogućnost sudjelovanja oporbe u podjeli dužnosti na lokalnoj razini.

Sazivanje sjednica predstavničkog tijela na za-htjev najmanje jedne trećine članova predstavnič-kog tijela na način kako je bilo propisano do sada, u praksi je često izazivalo dvojbe zbog nedovoljno naznačenog načina postupanja u toj situaciji.

Stoga se u skladu s čl. 34. a novog Zakona detalj-nije propisuju ovlasti predsjednika predstavnič-kog tijela, općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana te čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) sa-moupravu za sazivanje sjednice na zahtjev naj-manje jedne trećine članova predstavničkog tijela. Rok u kojem će sjednicu sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan (ako ju ne sazove predsjed-nik predstavničkog tijela) skraćen je s petnaest na osam dana. Propisan je i rok od 15 dana u kojem se ovako sazvana sjednica (na traženje najmanje trećine vijećnika) mora i održati, a taj rok do sada uopće nije bio propisan te se često događalo da sjednica bude sazvana u zakonom propisanim ro-kovima, ali za neko buduće vrijeme, s velikim vre-menskim odmakom.

Ujedno je propisano i da će se sjednica, ako ne bude sazvana na propisani način, smatrati nezako-nitom, a doneseni akti ništavim.

U dijelu propisivanja poslova koje obavlja pred-stavničko tijelo, dosadašnja odredba kojom je bilo propisano da predstavničko tijelo osniva i bira čla-nove radnih tijela vijeća odnosno skupštine te ime-nuje i razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom, jezično je dorađena te je sada u čl. 35. novog Zakona propisano da pred-stavničko tijelo osniva radna tijela i bira i razrješu-je članove tih tijela te da bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugih propisom ili statutom.

Dio odredbe dosadašnjeg Zakona kojim je bilo propisano da se sjednice predstavničkog tijela mogu održavati putem videoveze (videokonferenci-ja) novim je Zakonom u čl. 37. st. 4. brisan zato što takav način rada u praksi nije zaživio, a opstojnost takve odredbe bila je upitna i s obzirom na to da je Zakonom propisano da predstavničkog tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela.

5.2. IZVRŠNO TIJELO Kada je riječ o institutu izvršnog tijela, dosadaš-

njim je Zakonom bilo propisano da je izvršno tijelo JLP(R)S u općini općinski načelnik, u gradu grado-načelnik i u županiji župan te da izvršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u gradu grado-načelnik i u županiji župan.

U čl. 39. novim je Zakonom propisano da je izvrš-no tijelo iznimno i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana te se definira da je zamjenik koji obnaša duž-nost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana onaj zamjenik koji je izabran na neposred-


nim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom odnosno županom, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana obnaša ako je općinskom načelniku, grado-načelniku odnosno županu mandat prestao nakon više od dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Ta-kvim rješenjem osigurava se kontinuitet u obnaša-nju dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana kada je proteklo više od pola man-data te je ostavljena mogućnost obnašanja dužnosti od strane zamjenika koji je izabran zajedno i isto-dobno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom odnosno županom. Ujedno se omogućava i otkla-njanje nejasnoća, suštinske i praktične naravi, veza-no za obnašanje dužnosti izvršnog tijela i obavljanja izvršnih poslova u situaciji kada općinskom načel-niku, gradonačelniku odnosno županu prestane mandat, ali uz uvjet da je trajao više od dvije godine. U tom slučaju, s obzirom na to da se neće raspisivati prijevremeni izbori, zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana postaje izvršno tijelo te obavlja izvršne poslove u jedinici, odnosno ima sva prava i dužnosti općin-skog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. To znači da ako zamjenik počne obnašati dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana, on preuzima i sve poslove istoga, kao što su: zastupanje općine, grada odnosno županije, obav-ljanje izvršnih poslova, predlaganje općih akata (među kojima i proračuna), izvršavanje ili osigura-vanje izvršavanja općih akata predstavničkog tijela, sklapanje ugovora, usmjeravanje rada upravnih ti-jela i nadzor njihova rada te druge poslove utvrđene statutom općine, grada odnosno županije u skladu sa zakonom.

5.2.1. Slučajevi prestanka mandataDosadašnjim Zakonom bili su propisani slučajevi

prestanka mandata općinskog načelnika, gradona-čelnika odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona. Kako je riječ o odredbi koja je po svojoj naravi predmet izbornog a ne sustavnog propisa, ta materija je izostavljena iz ovog i prepuštena regula-tivi izbornog zakona (Zakona o lokalnim izborima koji je donesen isto kada i novi Zakon te je također objavljen u Nar. nov., br. 144/12.).

Na temelju čl. 40.a. novim se Zakonom upućuje na poseban zakon za slučajeve prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana i njihovih zamjenika po sili zakona, a ujedno se definira ovlast pročelnika upravnog tijela nadlež-nog za službeničke odnose da u takvim slučajevima obavijesti Vladu. Do sada je obveza obavješćivanja Vlade bila propisana za predstavničko tijelo, što je također u praksi izazivalo određene probleme – može li sam predsjednik predstavničkog tijela upu-titi takvu obavijest ili treba sazvati sjednicu kako bi se predstavničko tijelo izjasnilo o upućivanju oba-vijesti o prestanku mandata općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i sl.

Vezano za razrješenje općinskog načelnika, gra-donačelnika odnosno župana i njihovog zamjeni-ka, dosadašnjim je Zakonom bilo propisano da se

oni mogu razriješiti putem referenduma, a prijedlog za raspisivanje referenduma za razrješenje mogla je podnijeti najmanje jedna trećina članova predstav-ničkog tijela ako krše ili ne izvršavaju odluke pred-stavničkog tijela te kada svojim radom prouzroče jedinici znatnu materijalnu štetu. Bilo je propisano i da prijedlog za raspisivanje referenduma mogu podnijeti birači, bez detaljnijeg određenja o tom pri-jedlogu, uz upućivanje na odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o referendumu.

Takvo uređenje nije se pokazalo dovoljno do-brim stoga što razlozi zbog kojih predstavničko ti-jelo može raspisati referendum za razrješenje nisu dovoljno određeni, a upitan je i način njihovog utvr-đivanja. Nadalje, nije bila jasno propisana situacija kada birači predlažu raspisivanje referenduma, a upućivanje na važeći Zakon o referendumu, slije-dom kojeg je za uspjeh referenduma potrebna izla-znost većine ukupnog broja birača u jedinici, poka-zalo se ograničavajućim faktorom.

Novim se Zakonom u čl. 40.b propisuje moguć-nost opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika putem refe-renduma, ali samo na prijedlog 20% ukupnog broja birača u jedinici. Ispravnost podnesenog prijedloga, u smislu potpisa dovoljnog broja birača, utvrđivat će središnje tijelo državne uprave nadležno za lo-kalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a ako je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisuje referendum za opoziv (pod prijetnjom raspuštanja). Na temelju čl. 40.c novog Zakona općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan i njihov zamjenik bit će opozvani ako se za opoziv izjasni većina birača uz uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. U slučaju utvrđivanja neispravnosti prijedloga, protiv odluke središnjeg tijela može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. Opozivom općinskog na-čelnika, gradonačelnika odnosno župana opozvani su i njihovi zamjenici koji su izabrani zajedno s nji-ma, osim zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji nije opozvan. U toj će se jedinici raspi-sati prijevremeni izbori za novoga općinskog načel-nika, gradonačelnika odnosno župana i njihove za-mjenike, a zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih manjina nastavlja s obavljanjem dužnosti, odnosno on nije opozvan zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom odnosno županom.

Propisana su i ograničenja vezana za referendum za opoziv tako da se referendum za opoziv ne može raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održa-nih izbora ni od ranije održanog referenduma za opoziv niti u godini redovitih izbora.

Dakle, slijedom činjenice da su neposredno iza-brani, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan i njihov zamjenik mogu biti opozvani samo na prijedlog građana i od građana koji su ih izabrali. U pitanju opoziva, sudbina izvršnog tijela više nije u rukama predstavničkog tijela. Predstavničko je tije-lo, sukladno prethodno opisanom, obvezno pošto-vati volju građana i raspisati referendum za opoziv.

Dosadašnjim je Zakonom bilo propisano da ako je prestanak mandata općinskog načelnika, grado-načelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba


nastupio zbog izbora ili imenovanja na nespojivu dužnost, a nakon najmanje dvije godine mandata, u toj jedinici neće se raspisati i održati prijevreme-ni izbori, a dužnost općinskog načelnika, gradona-čelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do kraja mandata obnašat će njihov zamjenik kojeg odredi osoba čiji mandat prestaje.

Na temelju dodanog čl. 40.d novim se Zakonom detaljno propisuje pitanje obnašanja dužnosti kada prije isteka redovitog mandata prestane mandat općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, i to neovisno o razlogu prestanka njegova mandata.

Propisano je da ako je prestanak mandata općin-skog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio prije isteka dvije godine mandata, u tom će se JLP(R)S-u raspisati prijevremeni izbori za općinskog na-čelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihova zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora duž-nost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana obnašat će njegov zamjenik, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih iz-bora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade.

Jednako tako, ako je prestanak mandata općin-skog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u tom se JLP(R)S-u neće raspisati i održati prijevremeni izbori za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župa-na, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamje-nik koji je izabran zajedno s njim.

Nadalje, ako općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan ima više zamjenika, dužnost općin-skog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana bio prvi naveden iza kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.

Propisano je i da ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana prestane mandat samo njegovom zamjeniku, neće se raspisivati prijevremeni izbori, osim ako prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina, kada će se raspi-sati prijevremeni izbori za zamjenika iz reda pri-padnika nacionalnih manjina.

Jednako se tako propisuje da ako prestane man-dat zamjeniku koji obnaša dužnost općinskog načel-nika, gradonačelnika i župana (jer je općinskom na-čelniku, gradonačelniku odnosno županu prestao mandat), u toj će se jedinici raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika od-nosno župana i njihovog zamjenika, a do provedbe prijevremenih izbora dužnost izvršnog tijela obna-šat će povjerenik Vlade. Intencija je novoga Zakona da u jedinicama u kojima zamjenik obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, a ri-ječ je o tome da u jedinici općinski načelnik, grado-načelnik, odnosno župan ima dva zamjenika, drugi zamjenik ne može početi obnašati dužnost općin-skog načelnika, gradonačelnika i župana kada onom zamjeniku koji tu dužnost obnaša prestane mandat. U tom će se slučaju raspisati prijevremeni izbori jer

dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i žu-pana može biti preuzeta od strane zamjenika samo jednom tijekom mandata.

Utvrđeno je i da će se u slučaju nastupanja pre-stanka mandata izvršnog tijela opozivom, u toj je-dinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisati prijevremeni izbori za novog općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njiho-vog zamjenika, do čijeg će izbora dužnost u toj jedi-nici obnašati povjerenik Vlade.

Propisuje se i da je o svim promjenama tijekom mandata općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovih zamjenika, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u JLP(R)S-u obvezan bez odgode obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područ-nu (regionalnu) samoupravu.

5.2.2. Institut zamjenika pripadnika nacionalnih manjina

Institut zamjenika iz reda pripadnika nacional-nih manjina novim je Zakonom uređen zasebnom odredbom.

Na temelju dodanog čl. 41.a novog Zakona propi-sano je da u JLP(R)S-ima u kojima se pravo na zastu-pljenost pripadnika nacionalne manjine u izvršnom tijelu treba osigurati sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, jedan zamjenik op-ćinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župa-na bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina na način određen zakonom kojim se uređuje izbor izvršnog tijela. Izabrani je zamjenik predstavnik na-cionalne manjine u izvršnom tijelu.

Jedan zamjenik općinskog načelnika, gradona-čelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacio-nalnih manjina bira se i u JLP(R)S-ima u kojima je, neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamje-nika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice.

U jedinicama lokalne samouprave u kojima pri-padnici neke od nacionalnih manjina čine većinu sta-novništva, pripadnici hrvatskog naroda imaju pravo na zastupljenost u izvršnom tijelu pod uvjetima kako je to propisano za nacionalne manjine. Jedan zamje-nik općinskog načelnika odnosno gradonačelnika bira se iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

Nadalje, kao i u dosadašnjem Zakonu, propisa-no je da se u JLP(R)S-ima u kojima se bira zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ili iz reda hrvatskog naroda, sukladno zakonu kojim se uređuje izbor izvršnog tijela, broj zamjenika pove-ćava za jednoga.

Novost je da se u JLP(R)S-ima u kojima više od jed-ne nacionalne manjine ostvaruje pravo na zamjeni-ka općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, bira zamjenik iz reda pripadnika svake od tih nacionalnih manjina, a tada se broj zamjenika povećava za po jednog zamjenika iz reda svake od tih nacionalnih manjina koje ostvaruju pravo na za-mjenika.


Za razliku od rješenja iz dosadašnjeg Zakona, no-vosti koje su propisane novim određuju da se pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelni-ka, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina osigurava sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, neovisno o tome je li to pravo propisano statutom jedinice. No, jednako je tako propisano i pravo na zamjenika iz reda pri-padnika nacionalnih manjina ako je ono propisano statutom jedinice, a neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu te jedinice. Nadalje, propisana je i situacija kada više od jedne manjine ostvaruje pravo na zamjenika, što do sada nije bilo propisano.

Novim je Zakonom također propisano da će se, u slučaju da tom zamjeniku prestane mandat, raspi-sati prijevremeni izbori, iznimno od općeg pravila da se u slučaju ako samo zamjeniku prestane man-dat, prijevremeni izbori neće raspisati.

Iz duha ovog Zakona jasno proizlazi da zamjenik iz reda pripadnika nacionalne manjine koji je iza-bran samo od pripadnika te nacionalne manjine, a ne od svih birača u pojedinoj jedinici ne može „sli-jediti sudbinu“ općinskog načelnika, gradonačel-nika odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima, tako da taj zamjenik neće biti opozvan u slučaju opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana putem referendu-ma, niti će mu prestati mandat ako bude istodobno raspušteno predstavničko tijelo i razriješen općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.

5.2.3. Obustava od primjene općeg aktaU vezi s dosadašnjim Zakonom, propisanu ovlast

općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana da u obavljanju poslova iz samoupravnog dje-lokruga jedinice ima pravo obustaviti od primje-ne opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, čl. 42. novog Zakona preciznije se uređuje postupak koji slijedi donošenju odluke općinskog načelnika, gra-donačelnika odnosno župana o obustavi od primje-ne općeg akta te zaključno sam prestanak njegove obustave ako ista ne bude ocijenjena osnovanom. Do sada je pitanje trajanja obustave bilo nedoreče-no i izazivalo je brojne prijepore vezano za važenje općeg akta kada predstavničko tijelo nije smatralo potrebnim ukloniti nedostatke radi kojih je općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan obustavio opći akt od primjene, a predstojnik ureda državne uprave u postupku nadzora nije utvrdio nezakoni-tost takvoga općeg akta. Iako je novim uređenjem, zapravo, uveden još jedan stupanj u postupanju pri nadzoru zakonitosti općeg akta, bilo je nužno pove-zati nadzor od strane izvršnog tijela s nadzorom od strane tijela državne uprave u jednu cjelinu.

Stoga su novim Zakonom propisana odgovaraju-ća rješenja za postupanje u navedenim situacijama.

Propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan u obavljanju poslova iz samouprav-nog djelokruga općine, grada odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavnič-kog tijela, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen

zakon ili drugi propis, u roku od 8 dana od dana do-nošenja općeg akta. Dosadašnjim Zakonom taj rok nije bio propisan. Općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan ima pravo zatražiti od predstavnič-kog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Nadalje, rok u kojem predstavničko tijelo može ot-kloniti uočene nedostatke skraćen je s 15 na 8 dana.

Nastavno, ako predstavničko tijelo ne otkloni uo-čene nedostatke, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan obvezan je bez odgode o tome obavi-jestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu svoju odluku o obustavi općeg akta.

Predstojnik ureda državne uprave će u roku od 8 dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odluke op-ćinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župa-na o obustavi od primjene općeg akta. Rok u kojem je predstojnik obvezan ocijeniti odluku općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana o obu-stavi do sada nije bio propisan, kao ni daljnji postu-pak kada općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan obustavi opći akt od primjene.

Dosadašnjim je Zakonom bilo propisano da iz-vršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan.

S obzirom na to da je novim Zakonom propisano da je izvršno tijelo iznimno i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i žu-pana u slučajevima propisanim Zakonom, čl. 44. novog Zakona propisano je da taj zamjenik obavlja i izvršne poslove.

5.2.4. Ovlasti izvršnog tijelaU okviru ovlasti predstavničkog i izvršnog tijela

propisanih važećim Zakonom znatne kontroverze izazivao je nedostatak detaljne regulative vezano za ovlast za imenovanje i razrješenje predstavnika je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje jedinica osniva za obav-ljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i dru-gih djelatnosti od svog interesa.

Stoga se čl. 48. novog Zakona za imenovanje i ra-zrješenje tih predstavnika jedinice propisuje ovlast općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana, čime se jača i njegova odgovornost za obav-ljanje izvršnih poslova. S ciljem transparentnosti postupanja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana pri odlučivanju o ovom vrlo bit-nom pitanju, propisano je i da je odluku o imeno-vanju odnosno razrješenju predstavnika jedinice obvezan dostaviti predstavničkom tijelu u roku od osam dana od donošenja te istu objaviti i u službe-nom glasilu jedinice.

Ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana propisane dosadašnjim Zakonom, u dijelu koji se odnosi na stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina, nisu bile u dovoljnoj mjeri razgraniče-ne od ovlasti predstavničkog tijela.

Novim se Zakonom jasnije razgraničavaju te ovlasti i, osim odlučivanja o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice, propisuje se i od-lučivanje o raspolaganju imovinom jedinice, a u skladu s ovim Zakonom, statutom jedinice i poseb-


nim propisima. Naime, ovim je Zakonom propisa-no da sve pokretne i nepokretne stvari te imovin-ska prava koja pripadaju jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čine njezinu imovinu. U tom kontekstu raspolaganje imovinom jedinice obuhvaća i raspolaganje imovinskim pravi-ma, a u kontekstu raspolaganja nekretninama, osim stjecanja i otuđivanja nekretnina, obuhvaća i opte-rećivanje nekretnina, primjerice založnim pravom, pravom građenja ili nekim drugim teretom. Jedna-ko tako, priznavanje određenih tužbenih zahtjeva u sudskom sporu, povlačenje tužbi, sklapanje nagod-bi ili drugoga pravnog posla koji se ne može izrav-no podvesti pod stjecanje ili otuđenje nekretnina obuhvaćeno je ovim općim pojmom „raspolaganje imovinom jedinice“.

Nadalje, vezano za ograničenja u odlučivanju, na temelju čl. 48. novog Zakona jasno se naznačuje da ukoliko je visina pojedinačne vrijednosti manja od 0,5% svote prihoda bez primitaka ostvarenih u go-dini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje, utoliko je općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan ovlašten odlučivati do te svote. Ako je ta svota veća od milijun kuna, tada je ovlašten odlučivati najviše do milijun kuna, a ako je ta svota manja od 70.000,00 kuna, tada je ovlašten odlučivati do 70.000,00 kuna.

Takvo se uređenje pokazalo kao nužnost radi pro-blema uočenih u praksi. Naime, u velikom broju slu-čajeva zanemarivan je limit od 0,5% svote prihoda bez primitaka te se kao cenzus do kojeg je općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan ovlašten raspolagati koristila svota od milijun kuna, neovi-sno o veličini proračuna, odnosno izračuna 0,5% svote prihoda bez primitaka. Stoga je bilo nužno do-sadašnju odredbu detaljnije razraditi, a uz to je uve-dena i donja granica od 70.000,00 kuna za jedinice u kojima je proračun mali pa je svota od 0,5% prihoda bez primitaka manja od 70.000,00 kuna.

5.3. UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE JLP(R)S-ADosadašnji Zakon propisuje mogućnost organi-

ziranja zajedničkog obavljanja poslova dviju ili više jedinica lokalne samouprave ustrojavanjem zajed-ničkog upravnog tijela, međutim sam način ustro-javanja toga tijela nije bio propisan. Stoga je doda-nim čl. 54. novog Zakona propisano da o osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkoga upravnog tijela odlučuju predstavnička tijela jedinica, a na teme-lju odluke predstavničkih tijela općinski načelnici i gradonačelnici sklopit će sporazum kojim se pro-pisuje financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika te druga pitanja značajna za to tijelo.

5.4. MJESNA SAMOUPRAVAKada je riječ o nedostatnosti važeće regulative o

uređivanju pitanja vezanih za izbore za tijela mje-snih odbora i obavljanju dužnosti članova njihovih vijeća, u skladu s čl. 61. izmijenjenim novim Zako-nom propisano je da se ta pitanja uređuju statutom, odnosno drugim općim aktom općine ili grada, uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedini-ca lokalne samouprave. Također je propisano da za

člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građa-nin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira, odnosno pasivno biračko pravo, što do sada nije bilo decidirano pro-pisano.

Na temelju čl. 61.a i 61.b. dodanim novim Zako-nom propisana je i obveza provođenja izbora za čla-nove vijeća mjesnih odbora ako su mjesni odbori osnovani te ovlast predstavničkog tijela za raspisi-vanje tih izbora i osnovne odredbe o postupku za-štite prava u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća. Kao tijelo drugog stupnja, u zaštiti izbornog prava za odlučivanje o žalbi protiv rješenja nadlež-noga izbornog povjerenstva određen je ured držav-ne uprave odnosno nadležni gradski ured Grada Zagreba. Ta pitanja do sada nisu bila propisana te je praksa bila vrlo neujednačena. U nekim je jedini-cama ovlast za raspisivanje izbora za mjesne odbore bila u nadležnosti izvršnog tijela, u drugima pak u nadležnosti predstavničkog, a postupak zaštite iz-bornog prava bio je, u pravilu, nedovoljno definiran.

Postupak izbora predsjednika vijeća mjesnog od-bora sada je propisan tako da vijeće mjesnog odbora bira predsjednika iz svog sastava većinom glasova svih članova vijeća, a sam način glasovanja (tajno ili javno) prepušta se regulativi svake pojedine jedini-ce. Do sada je bilo propisano da se predsjednik bira tajnim glasovanjem, dok većina potrebna za njegov izbor nije bila propisana.

6. IMOVINA I FINANCIRANJE JLP(R)S-AU dijelu financiranja JLP(R)S-a odredbe dosa-

dašnjeg Zakona nisu bile usklađene sa Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12. ), a ujedno su bile nedorečene u dijelu postupka koji prethodi donošenju proračuna i odluke o privremenom fi-nanciranju.

Na temelju čl. 69. novog Zakona propisano je da donošenje proračuna, koji je temeljni financijski akt svake jedinice, općinski načelnik, gradonačel-nik odnosno župan kao jedini ovlašteni predlagatelj predlaže predstavničkom tijelu te da podneseni pri-jedlog proračuna može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini. Takvo uređenje proizašlo je iz prakse jer se nerijetko događa da prijedlog proračuna podnesen od općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana kao jedinoga ovlaštenog predlagatelja, pred-stavničko tijelo amandmanima izmijeni u znatnoj mjeri i na način da ga općinski načelnik, gradona-čelnik odnosno župan, koji je ujedno odgovoran i za njegovo izvršenje, nije u mogućnosti izvršiti.

Propisano je i da odluku o privremenom financi-ranju na temelju čl. 70. novog Zakona, koja je akt teh-ničke naravi čije su odrednice propisane posebnim zakonom, može predložiti svaki ovlašteni predla-gatelj općeg akta, sukladno odredbama poslovnika predstavničkog tijela, a ne samo općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.

Ako u jedinici nije donesen proračun, donošenje odluke o privremenom financiranju još je jedna mo-gućnost za „spašavanje“ sustava. Stoga se olakšava-njem načina donošenja te odluke otvara mogućnost za dodatno preispitivanje odnosa između predstav-


ničkog i izvršnog tijela i, možebitno, donošenje pro-računa u razdoblju od dodatna tri mjeseca.

Ujedno je propisano i da se, ako se prije početka naredne godine ne donese ni odluka o privremenom financiranju, financiranje obavlja izvršavanjem redo-vitih i nužnih izdataka u skladu s posebnim zakonom.

6.1. AKTI JLP(R)S-A6.1.1. Pojedinačni aktiVažećim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regio-

nalnoj) samoupravi nije bio propisan nadzor zako-nitosti nad pojedinačnim neupravnim aktima koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela. S obzirom na to da ti akti do sada, u pravilu, nisu bili podložni nadzoru zakonitosti, pre-ma odredbama čl. 77.b. dodanim novimZakonom propisan je nadzor zakonitosti pojedinačnih ne-upravnih akata predstavničkog i izvršnog tijela od strane nadležnih središnjih tijela državne uprave u okviru njihovoga zakonom propisanog djelokruga.

Također je propisano da će u provedbi nadzora nadležno tijelo oglasiti pojedinačni neupravni akt ništavim ako je akt donijelo neovlašteno tijelo, ako je u postupku donošenja akta povrijeđen zakon, sta-tut ili drugi opći akt jedinice, ako se akt odnosi na pitanje koje nije u djelokrugu JLP(R)S-a te ako je ne-pravilno primijenjen zakon ili drugi propis odnosno opći akt. U navedenim slučajevima ovlašteno tijelo može donijeti rješenje u roku od godinu dana od do-nošenja pojedinačnog akta, a protiv rješenja kojim se pojedinačni neupravni akt proglašava ništavim nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

7. DRŽAVNI NADZOR I ZAŠTITA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

7.1. NADZOR ZAKONITOSTI RADA I OPĆIH AKATADio državnog nadzora i zaštita lokalne i područ-

ne (regionalne) samouprave u dosadašnjem Zakonu nije detaljno propisivao postupak nadzora zako-nitosti rada predstavničkog tijela te se čl. 78.a. do-danim novim Zakonom propisuje da nadzor zako-nitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave koje će, kada utvrdi nepravilnosti u radu, donijeti odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio pro-glasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim. Protiv odluke središnjeg tijela propisana je i odgovarajuća pravna zaštita (pokre-tanje upravnog spora). Takvo određenje predstav-lja izravnu pravnu osnovu za postupanje u slučaju uočenih nepravilnosti u radu predstavničkih tijela, bilo u vezi sa sazivanjem sjednice, prekidom i održa-vanja nastavka sjednice, nepropisnim sastavom ti-jela ili nedostatkom kvoruma, a što je u praksi česta pojava. Do sada je nadzor zakonitosti rada obavljan odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje sustav državne uprave.

Propisivanje nadzora zakonitosti nad pojedinač-nim neupravnim aktima i nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela bitna je novost u odnosu na do-sadašnju regulativu i značajan iskorak u kontekstu

državnog nadzora i zaštite lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

7.1.1. Nadzor zakonitosti općih akataŠto se tiče nadzora zakonitosti općih akata pro-

pisanog odredbama dosadašnjeg Zakona, iste je bilo potrebno prije svega uskladiti s važećim Zakonom o upravnim sporovima (Nar, nov., br. 20/10.), a u vezi s Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-II-5157/2005 i dr., od 5. ožujka 2012. (Nar. nov., br. 41/12.) kojim je Ustavni sud Republike Hrvatske ustupio na rješavanje nadležnom Visokom uprav-nom sudu Republike Hrvatske neriješene predmete na Ustavnom sudu Republike Hrvatske u kojima se osporava zakonitost općih akata iz čl. 3. st. 2. u vezi s čl. 12. st. 3. t. 2. Zakona o upravnim sporovima. U Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske nave-deno je da do stupanja na snagu Zakona o uprav-nim sporovima 1. siječnja 2012. u RH nije postojalo sudsko tijelo nadležno za kontrolu zakonitosti op-ćih akata tijela JLP(R)S-a, zbog čega je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj praksi opće akte jav-nopravnih tijela podvodio pod određenje „drugog propisa“ u smislu čl. 125. al. 2. Ustava Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima 1. siječnja 2012. ocjena zakonitosti općih akata JLP(R)S-a u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Iznimka od pravila da se „drugim propisima“, u smislu čl. 125. al. 2. Ustava Republike Hrvatske, ne smatraju eksterni i interni opći akti koje donose ti-jela JLP(R)S-a jesu statuti JLP(R)S-a. Zbog njihove važnosti za ostvarenje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (čl. 4. st. 1. i glava VI. Usta-va Republike Hrvatske), kontrola zakonitosti statuta JLP(R)S-a mora biti izuzeta iz nadležnosti Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, u smislu čl. 3. st. 2. Zakona o upravnim sporovima, i neposredno pro-vedena u okviru kontrole ustavnosti i zakonitosti iz čl. 125. al. 2. Ustava Republike Hrvatske.

Slijedom navedenog, u slučaju obustave od pri-mjene općeg akta, odnosno potvrde obustave pred-stojnika ureda državne uprave od strane nadležno-ga središnjeg tijela državne uprave bilo je potrebno propisati da, u skladu s odredbom čl. 83. Zakona o upravnim sporovima, a u vezi s prethodno navede-nim Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, nadležno središnje tijelo državne uprave podnosi Vi-sokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. Stoga je ovim Za-konom, izmjenom čl. 80. postupak ocjene općih aka-ta detaljnije uređen, a naročito u dijelu postupanja predstojnika ureda državne uprave za koji je propi-sano da predstavničkom tijelu, kada ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su u po-stupku donošenja počinjene nepravilnosti, bez odgo-de dostavi uputu za otklanjanje nedostataka, a ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi, predstojnik donosi odluku o obustavi primjene općega akta.

Nastavno na ovlast općinskog načelnika, grado-načelnika odnosno župana da obustavi od izvrše-nja opći akt predstavničkog tijela, dodanim čl. 80.a, novim Zakonom propisano je da predstojnik, ocje-


njujući odluku općinskog načelnika, gradonačelni-ka odnosno župana o obustavi osnovanom, donosi odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gra-donačelnika odnosno župana o obustavi općeg akta od primjene, a ako ne donese odluku o potvrdi od-luke općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, obustava od primjene općeg akta prestaje.

Jednako tako, slijedom čl. 82. izmijenjenog no-vim Zakonom, kada nadležno središnje tijelo držav-ne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi odnosno potvrdi obustave od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, to će tijelo podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocje-nu zakonitosti općeg akta.

Dosadašnjim Zakonom bio je propisan jedinstve-ni postupak nadzora zakonitosti svih općih akata, a vezano za spomenuto usklađivanje s odredbama Zakona o upravnim sporovima i Rješenjem Ustav-nog suda Republike Hrvatske, postupak nadzora statuta bilo je potrebno odvojiti od nadzora ostalih općih akata, što je ovim Zakonom i učinjeno.

Kao što je prethodno navedeno, ocjena zakonito-sti općih akata u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, dok je nadzor zakonitosti statuta (temeljnoga općeg akta) i nadalje u nadlež-nosti Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Ako je riječ o nadzoru zakonitosti statuta jedini-ce, prema odredbama čl. 82.a. izmijenjenoga novog Zakona na postupak nadzora upućuje se na primje-nu odredaba (toga Zakona) o nadzoru općih akata, a kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu nepo-sredno obustavi od primjene statut jedinice, odno-sno kada odluku predstojnika o obustavi odnosno potvrdi obustave od primjene statuta ocijeni osno-vanom, predložit će bez odgode Vladi da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republi-ke Hrvatske.

Posebno je bitno naglasiti da su, osim za nadzor zakonitosti općih akata, kao i do sada, slijedom no-voga Zakona i za nadzor pojedinačnih neupravnih akata nadležna sva središnja tijela državne uprave u okviru svoga zakonom utvrđenog djelokruga. Sva središnja tijela državne uprave, u provedbi nadzora nad primjenom zakona iz svoga djelokruga, obve-zna su obavljati nadzor nad općim aktima i pojedi-načnim neupravnim aktima, sukladno odredbama ovoga Zakona.

Istodobno, središnje tijelo državne uprave nad-ležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupra-vu obavljat će, kao i do sada, nadzor nad zakonito-šću rada predstavničkog tijela te nadzor zakonitosti statuta – temeljnoga općeg akta.

7.2. RASPUŠTANJE PREDSTAVNIČKOG TIJELA I ZAŠTITA PRAVA NA LOKALNU I PODRUČNU (REGIONALNU) SAMOUPRAVU

Na temelju čl. 84. izmijenjenoga novog Zakona.a nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju više nije razlog za raspuštanje (samo) predstavničkog tijela.

Istodobno, kao novi razlog za raspuštanje samoga predstavničkog tijela propisano je raspuštanje ako

predstavničko tijelo ne raspiše referendum na pri-jedlog 20% od ukupnog broja birača u jedinici, a s obzirom na to da se ovim Zakonom propisuje obli-gatornost raspisivanja referenduma kada to predlo-ži 20% birača u jedinici, pod uvjetom da je prijedlog ispravan odnosno podnesen od potrebnog broja bi-rača te da je referendumsko pitanje u skladu sa za-konom. Isto se odnosi i na obvezatnost raspisivanja referenduma za opoziv općinskog načelnika, grado-načelnika odnosno župana i njihovog zamjenika, pod uvjetom da je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici.

7.3. ISTODOBNO RASPUŠTANJE PREDSTAVNIČKOG TIJELA I RAZRJEŠENJE OPĆINSKOG NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA ODNOSNO ŽUPANA I NJIHOVOG ZAMJENIKA

Uz institut raspuštanja predstavničkog tijela ure-đen dosadašnjim Zakonom, novim se Zakonom, kao jedna od značajnijih novosti, prema odredbama čl. 85.a, 85b. i 85.c dodanim novim Zakonom uvodi i in-stitut istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima. U navedenom slučaju, razrješenjem općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župa-na razriješeni su i njihovi zamjenici koji su izabrani zajedno s njima, osim zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji nije razriješen.

Takvim rješenjem pridonosi se usuglašavanju političke volje u najznačajnijim pitanjima od inte-resa za JLP(R)S. Propisivanjem istodobnog „odlaska s dužnosti“ obaju tijela jedinice u slučaju nedono-šenja proračuna odnosno odluke o privremenom financiranju želi se postići jačanje odgovornosti obaju tijela. Međuovisnost predstavničkog i izvrš-nog tijela primarno je sadržana u njihovim temelj-nim ulogama. Općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, kao izvršno tijelo, priprema prijed-loge općih akata koje donosi predstavničko tijelo te izvršava ili osigurava izvršavanje tih općih akata, a ujedno je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna. U funkcioniranju tog sustava, postavljenog kao kruž-ni proces, neophodno je da oba tijela postupaju su-kladno propisima, u okviru svojih nadležnosti te da istodobno i odgovaraju za svoje postupanje u obav-ljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice. S obzirom na to da je proračun temeljni financijski opći akt u kojem je sadržana cjelokupna politika po-jedine jedinice, propisano je da Vlada, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu kada pred-stavničko i izvršno tijelo ne mogu postići konsenzus o tom pitanju, istodobno raspusti predstavničko i razriješi izvršno tijelo.

Slijedom instituta istodobnog raspuštanja pred-stavničkog i razrješenja izvršnog tijela, ovim se Za-konom redefiniraju i razlozi za raspuštanje samoga predstavničkog tijela tako da nedonošenje proraču-na, odnosno odluke o privremenom financiranju, što je bio razlog za raspuštanje predstavničkog tije-la, postaje razlogom za istodobno raspuštanje pred-stavničkog i razrješenje izvršnog tijela.


8. POVJERENICI VLADE REPUBLIKE HRVATSKEOdredbe o povjerenicima Vlade usklađene su

s novim institutima iz ovoga Zakona, a ono što je naročito značajno jest propisivanje nadležnosti po-vjerenika za donošenje odluke o privremenom fi-nanciranju kada u jedinici nije donesen proračun niti odluka o privremenom financiranju. Naime, takva mogućnost do sada nije bila uređena, pa su se povjerenici koje je Vlada imenovala da osiguraju ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih oso-ba u jedinici do uspostave njezinih tijela, redovito nalazili u situaciji nemogućnosti osiguravanja tih prava i obveza. Nepostojanje akta na temelju kojeg se može obavljati nužno financiranje potreba i ob-veza jedinice značilo je zapravo blokadu bilo kakvih aktivnosti, pa i zadovoljavanja osnovnih potreba. U skladu s čl. 88. izmijenjenoga novog Zakona, propi-sivanjem ove nadležnosti stvara se temelj za lakše funkcioniranje jedinice do uspostave novih tijela kada predstavničko tijelo ne donese ni proračun niti odluku o privremenom financiranju, što je do sada bio razlog za raspuštanje predstavničkog, a sada je razlog za istodobno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela.

Primjena instituta istodobnog raspuštanja pred-stavničkog i razrješenja izvršnog tijela odgođena je do stupanja na snagu odluke o raspisivanju slje-dećih redovitih lokalnih izbora koji slijede u 2013., kada će u slučaju nastupa ovakve situacije biti ime-novan jedan povjerenik Vlade za obavljanje poslova iz nadležnosti predstavničkog i izvršnog tijela.

Do tada, primjenom važećih odredaba dosadaš-njeg Zakona, u slučaju nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju, raspušta se predstavničko tijelo i imenuje povjerenik Vlade za obavljanje poslova iz nadležnosti predstavničkog tijela koji će donijeti odluku o privremenom finan-ciranju, a izvršavat će ju općinski načelnik, grado-načelnik odnosno župan u okviru svoje nadležnosti.

9. PRAVA OSOBA IZABRANIH ODNOSNO IMENOVANIH NA ODREĐENE DUŽNOSTI U JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

U vezi s načinom obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih za-mjenika, dosadašnjim je Zakonom bilo propisano da u jedinicama koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik, gradonačelnik i njihov zamjenik mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno. U jedinicama koje imaju više od 10.000 stanovnika, velikim gradovima, gra-dovima sjedištima županija odnosno županijama, općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužnost obavljaju profesionalno, a njihovi zamjenici odlu-čit će hoće li dužnost obavljati profesionalno. Oso-be koje profesionalno obavljaju dužnost ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 180 dana po prestanku profesionalnog obavlja-nja dužnosti, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme 12 mjeseci koji su prethodili donošenju odluke o prestanku dužnosti.

Novim Zakonom, izmijenjenim čl. 90. propisano je da neovisno o kakvoj je jedinici riječ, općinski

načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno, a propisuje se i mogućnost promjene načina obavljanja dužnosti tijekom man-data. Člancima 90.a, 90.b i 90.c dodanim novom Zakonu propisuju se prava općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika za vri-jeme i nakon prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti.

Ujedno je propisano i da osobe koje su dužnost obavljale profesionalno zadnjih 6 mjeseci prije pre-stanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesio-nalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na na-knadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme zadnjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti. Osobe koje su dužnost obavljale profesio-nalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po pre-stanku profesionalnog obavljanja dužnosti koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječ-ne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije pre-stanka profesionalnog obavljanja dužnosti. Ujedno je decidirano propisano da osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnosti.

U vezi s uređenjem statusa općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika, na-kon prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti propisano je da po prestanku profesionalnog obna-šanja dužnosti općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja duž-nosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pra-vo rasporeda odnosno povratka na rad odgovaraju-ćom primjenom odredaba zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

Zbog čestih dvojbi u postupanju koji se odnose na donošenje pojedinačnih akata o statusnim pitanji-ma općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, ovim je Zakonom propisano da je pročelnik upravnog tijela JLP(R)S-a nadležnog za službeničke odnose ovlašten za donošenje de-klaratornih odluka o početku, načinu te prestanku obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradona-čelnika odnosno župana i njihovih zamjenika te po-jedinačnih rješenja o visini plaće utvrđene suklad-no odredbama posebnog zakona.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBES obzirom na to da sporovi bivših općina još nisu

završeni, novim je Zakonom propisano da postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Zakona o lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01.) glede preuzimanja nekretnina, po-kretnina, financijskih sredstava te prava i obveza bivših općina, prema odredbama Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi (Nar. nov., br. 90/92.), te kasnije pokrenute postupke, a koji nisu dovršeni, nastavlja voditi povjerenstvo Vlade.

JLP(R)S-i su obvezni uskladiti svoje statute i dru-ge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od


tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu, što znači najkasnije do 29. ožujka 2013.

Završnom odredbom Zakona ovlašten je Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi. S obzirom na broj dosadašnjih izmjena i dopuna te opseg zadnjih, nužno je što je prije moguće sastaviti pročišćeni tekst Zakona, čime će primjena samog Zakona biti znatno olakšana.

Primjena svih odredaba novoga Zakona, koje su od utjecaja na međusobne odnose predstavničkog i izvršnog tijela, odnosno odredaba koje su vezane za mandat koji je u tijeku, odgođena je do stupanja na snagu odluke o raspisivanju redovitih izbora.

Tako je odgođena primjena čl. 17. kojim su iz odredbe o zamjenicima općinskih načelnika, gra-donačelnika odnosno župana brisane odredbe o za-mjeniku iz reda pripadnika nacionalnih manjina te čl. 18. kojim se, kao zasebnom odredbom, u cijelosti uređuje ostvarivanje prava na zastupljenost pripad-nika nacionalnih manjina u izvršnom tijelu.

Odgođena je i primjena čl. 21. kojim je izmijenje-na odredba o poslovima koje obavlja općinski načel-nik, gradonačelnik odnosno župan.

Nadalje, odgođena je primjena čl. 44. kojim je mijenjana odredba o raspuštanju predstavničkog tijela, kao i čl. 46. kojim je propisan novi institut istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razr-ješenje općinskog načelnika, gradonačelnika odno-sno župana i njihovog zamjenika te čl. 47. kojim je mijenjana odredba o povjerenicima Vlade.

Zaključno, odgođena je i primjena odredaba čl. 50., 51. i 52. kojima su mijenjane i dopunjavane

odredbe vezane za način obnašanja dužnosti općin-skog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika te njihova prava na osnovi obnašanja dužnosti.

Ujedno, s obzirom na to da je institut prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika od-nosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona izuzet iz ovoga Zakona i ugrađen u novi Zakon o lo-kalnim izborima, odgođena je i primjena čl. 13. ovo-ga Zakona do stupanja na snagu Zakona o lokalnim izborima (a koji je također objavljen u Nar. nov., br. 144/12. i stupio je na snagu 29. prosinca 2012. ).

11. ZAKLJUČAKZakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-

moupravi sustavni je propis koji uređuje lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u Republici Hr-vatskoj, utemeljenu 1992.

Sustav lokalne i područne (regionalne) samou-prave, koji je temelj demokracije svakog društva, od svojih početaka prolazio je znatne promjene, više ili manje značajne. Ovim se Zakonom sam sustav ne mijenja u svojoj biti, ali se zasigurno bitno poboljša-va uvođenjem pojedinih novih instituta koji će pri-donijeti boljoj suradnji i jačanju odgovornosti pred-stavničkog i izvršnog tijela. Jednako tako, nedostaci uočeni u primjeni dosadašnjeg Zakona ovim će se Zakonom u velikoj mjeri ukloniti, a sam će Zakon, usklađen s drugim važećim propisima, pridonijeti unaprjeđenju hrvatskoga pravnog sustava u cjelini.

Diskriminacija pri zapošljavanjuNajčešće prisutna diskriminacija u praksi je diskri-

minacija na području zapošljavanja i rada. Načela jednakosti i nediskriminacije čine osnovu ljudskih prava. Stoga je nužno da svaki poslodavac osigura uvjete rada i radno okruženje slobodno od diskriminacije te da primje-njuje propise hrvatskog pozitivnog prava koji zabranjuje diskriminaciju pri zapošljavanju i radu. Jednako tako, bitno je da svi radnici/ce razumiju i podupiru mjere za sprječava-nje diskriminacije na radnom mjestu.

nog položaja, spolne orijentacije, invaliditeta, poli-tičkog ili drugog uvjerenja i sl. Jedno od temeljnih načela u svakom demokratskom društvu jest načelo jednakosti odnosno da su svi ljudi jednaki u pravi-ma i vrijedni jednakog, dostojanstvenog tretiranja, neovisno o njihovim međusobnim razlikama na te-melju urođenih ili stečenih osobnih svojstava. Na-čelo jednakosti u mogućnostima i postupanju čini sastavni dio prava na rad u širem smislu. Pravo na slobodu od diskriminacije je u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) ustavna kategorija te je tako čl. 3. Usta-va Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 85/10. – proč. tekst, dalje: Ustav) propisano, između ostalog, da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova najviše vrednote ustavnog poretka RH. Također u čl. 14. Ustava zabranjuje se diskriminacija po osnovi rase, boji kože, spolu, jezi-ku, vjeri, političkom ili drugom opredjeljenju, naci-onalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini , rođenju i dr. U odnosu na pravo na jednako zapošljavanje i rad svih građana RH, čl. 44. Ustava propisuje se da svaki državljanin RH ima pravo, pod jednakim

1. UVODDiskriminacija i kršenje načela ravnopravnosti

građana pojavljuje se u bilo kojoj sferi života. Jedna od najčešće prisutne diskriminacije u praksi je dis-kriminacija na području zapošljavanja i rada. Dis-kriminacija pri zapošljavanju javlja se kada većina zaposlenih pripada manjinskim grupama ili teme-ljem spola odnosno kada se diskriminiraju manjin-ske grupe različitih rasa, vjerskog uvjerenja, spola, dobi, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, društve-

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

RADNO PRAVO


uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe, dok je čl. 55. st. 2. Ustava određeno da svako slobodno bira poziv i zaposlenje i da je svakomu pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Zabranu diskrimina-cije utvrđuju i brojni međunarodni dokumenti kao što su dokumenti Ujedinjenih naroda i Međunarod-ne organizacije rada1, kojih je RH stranka potpisnica i koji su u skladu s Ustavom dio pravnog poretka RH i po pravnoj snazi su iznad zakona. Dokumenti Vijeća Europe također zabranjuju diskriminaciju te je na po-dručju zabrane diskriminacije pri zapošljavanju naj-značajnija Direktiva Vijeća 200/78/EC od 27. 11. 2000. o općem okviru za jednako postupanje pri zapošlja-vanju i odabiru zvanja u pogledu rasnog ili etničkog podrijetla prilikom pristupa stručnom osposobljava-nju i usavršavanju, rada i radnih uvjeta te članstva i djelovanja u organizacijama radnika ili poslodavaca.

2. ZAKONODAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE I ZABRANA DISKRIMINACIJE PRI ZAPOŠLJAVANJU I RADU

U Republici Hrvatskoj postoji niz zakona kojima se regulira zabrana i zaštita diskriminacije pri zapo-šljavanju i radu. Prvenstveno to su: Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina

Nar. nov., br. 47/10. - Odluka USRH br. 1029/2007, 80/10. i 93/11. - Odluke USRH br. 3597/2010 i 3786/2010), Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 60/11.), Zakon o ravnopravnosti spolova (Nar. nov., br. 82/08.), Zakon o istospolnim zajednicama (Nar. nov., br. 116/03.), Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05. - 34/12.), Zakon o suzbijanju diskriminacije (Nar. nov., br. 85/08. - 112/12.) te Kazneni zakon (Nar. nov., br. 110/97. - 57/11.). Novi Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11.) primjenjuje se od 1. siječnja 2013. Pored nave-denih zakona i brojni drugi zakoni, kolektivni ugovori i etički kodeksi imaju antidiskriminacijske odredbe. Zakon o radu je do 2008. bio glavni zakon koji je štitio radnike/-ce od diskriminacije na radnom mjestu, no nakon donošenja Zakona o suzbijanju diskriminaci-je, te donošenjem novog Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.), situacija na području zapošljavanja odnosno zabrani i zaštiti od diskriminacije je puno šira (propisan je veći broj diskriminacijskih osnova i na širem području) i učinkovitija, obzirom da je te-ret dokazivanja u sudskom postupku o postojanju ili ne postojanju diskriminacije s diskriminirane osobe prebačen na „navodnog“ diskriminatora.

2.1. USTAVNI ZAKON O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je stupio na snagu u prosincu 2002. jamči pravo na slobodno izjašnjavanje o pripadnosti nacional-noj manjini te ostvarivanje posebnih prava i slobo-da pripadnika nacionalnih manjina. Donošenjem Ustavnog zakona stvoren je sveobuhvatni pravni okvir za zaštitu prava i sloboda pripadnika nacio-nalnih manjina u RH te je ispunjena jedna od me-đunarodnih obveza koju je RH prihvatila članstvom u Vijeću Europe. Ustavni zakon o pravima nacio-nalnih manjina propisuje i opću zaštitu pripadnika nacionalnih manjina od diskriminacije temeljene

na pripadnosti nacionalnoj manjini2 Ustavnim za-konom propisane su i pozitivne mjere (pozitivna diskriminacija) kako bi se postigla ravnopravnost pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina.

2.2. ZAKON O RADUVažeći Zakon o radu, za razliku od Zakona o radu

koji je važio do 1. siječnja 2010., drukčije i uže regu-lira diskriminaciju i zabranu diskriminacije te se u Zakonu o radu na svega nekoliko mjesta spominje zabrana diskriminacije.

Tako je prema čl. 5. st. 4. i 5. Zakonu o radu u RH zabranjena izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposo-bljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, suklad-no posebnim zakonima. Također se propisuje da je poslodavac dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima. Pored navedenih odredaba, diskrimina-cija je zabranjena i u pogledu jednakosti plaća;3 ot-kaza Ugovora o radu te prava članstva i djelovanja u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj organizaciji, uključujući po-vlastice koje proizlaze iz toga članstva.4

Dakle, sada se odredbe Zakona o radu o zabrani diskriminacije pozivaju na „posebne zakone“, za koje je pretpostaviti da su već spomenuti Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova.

Međutim, potrebno je naglasiti da u praksi Zakon o radu štiti uglavnom one koji su prijavljeni, a ne oni radnici/ce koji/e rade na crno ili nisu prijavljeni/e. Zato uvijek treba tražiti da Ugovor o radu bude sklo-pljen u pisanoj formi.

2.3. ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVAZakonom o ravnopravnosti spolova utvrđuju se

opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravno-sti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka RH, te definira i uređuje način zaštite od diskrimi-nacije na temelju spola i stvaranja jednakih moguć-nosti za žene i muškarce. Zakonom se zabranjuje izravna i neizravna diskriminacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, diskriminacija na temelju bračnog i obiteljskog statusa te diskriminacija na te-melju spolne orijentacije.

Na području zapošljavanja i rada zabranjena je diskriminacija u javnom i privatnom sektoru, uklju-čujući državna tijela, i to u odnosu na:

1. uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili obavljanje zanimanja, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata/tkinja za radna mjesta, u bilo ko-joj grani djelatnosti i na svim razinama profesional-ne hijerarhije,

2. napredovanje na poslu,3. pristup svim vrstama i stupnjevima školovanja,

profesionalne orijentacije, stručnog usavršavanja i osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije,


ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojan-stva službenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

2.6. KAZNENI ZAKONKaznenim zakonom propisana su kaznena djela

protiv slobode i prava čovjeka i građanina te se za-branjuje zločin iz mržnje, povreda ravnopravnosti građana te povreda slobode izražavanja nacionalne pripadnosti. Prema čl. 106. Kaznenog zakona kaznit će se svatko tko na temelju razlike u rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, ro-đenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama, ili zbog pripadnosti etničkoj i nacio-nalnoj zajednici ili manjini u RH, uskrati ili ogra-niči slobodu ili pravo čovjeka i građanina utvrđeno Ustavom, zakonom ili drugim propisom, ili koji na temelju te razlike ili pripadnosti daje građanima povlastice i pogodnosti. Člankom 174. određuje se kažnjavanje onog tko na temelju razlike u rasi, vje-ri, jeziku, političkom ili drugom uvjerenju, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama, spolu, boji kože, nacionalnosti ili etnič-kom podrijetlu, krši temeljna ljudska prava i slobode priznate od međunarodne zajednice.

3. POZITIVNA DISKRIMINACIJA ILI POZITIVNA DJELOVANJA PRI ZAPOŠLJAVANJU

Iako je diskriminacija u svim svojim pojavnim oblicima zabranjena, u borbi protiv diskriminacije iznimno je dopušteno i nužno provođenje pozitiv-nih mjera u cilju ispravljanja položaja pripadnika ciljane podzastupljene društvene skupine u jednom ili više aspekata društvenog života kako bi se posti-gla njihova ravnopravnost. Na taj se način nastoji osigurati materijalna jednakost pripadnika određe-nih skupina ljudi u pojedinim područjima društve-nog života, između ostalih i u području zasnivanja radnog odnosa s pripadnicima dominantnih skupi-na. Pri tome treba naglasiti da pozitivna diskrimi-nacija odnosno pozitivna djelovanja u odnosu na pripadnike dominantnih skupina građana ne suža-va ili ograničava prava pripadnika drugih društve-nih skupina građana, odnosno ista ne predstavlja negativnu diskriminaciju u odnosu na pripadnike drugih društvenih skupina građana. U praksi se po-zitivno djelovanje provodi temeljem zakona, podza-konskog propisa, programa, mjera ili odluka u cilju poboljšanja položaja drugih manjina ili drugih sku-pina građana diskriminiranih po osnovama iz Za-kona o suzbijanju diskriminacije.

U hrvatskom zakonodavstvu postoji niz zakona, mjera i programa koja svojim pozitivnim mjerama nastoje pripadnike podzastupljenih skupina oba-vijestiti o dostupnom slobodnom radnom mjestu, pravu prednosti pri zapošljavanju uz jednake uvje-te, a sve u cilju povećanja sposobnosti pripadnika podzastupljenih skupina da se ravnopravno natječu za radna mjesta s pripadnicima ostalih skupina.

3.1. PRAVO PREDNOSTI PRI ZAPOŠLJAVANJUTijela državne uprave, pravosudna tijela i uprav-

na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)

4. uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na temelju rada, uključujući jednakost plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednosti,

5. članstvo i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz tog članstva,

6. usklađivanje profesionalnog i privatnog života,7. trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrb-

ništva.Zakonom je također izričito propisano da prili-

kom oglašavanja potrebe za zapošljavanjem u ogla-su odnosno natječaju mora biti jasno istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe oba spola. Iznimno, u natječaju ne mora biti istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe oba spola jedino u odnosu na određeni posao kada je priroda posla takva da karakteristike povezane s nekom od osnova diskriminacije iz toga Zakona predstavlja stvarni i odlučujući uvjet obavljanja po-sla pod uvjetom da je svrha koja se time želi postići opravdana.

Nadalje, pri oglašavanju nije dozvoljeno koristiti izričaje koji uzrokuju ili bi mogli uzrokovati diskri-minaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog sta-tusa i spolne orijentacije, a kod donošenja rješenja o rasporedu na radno mjesto i drugih rješenja o pra-vima i obvezama državnih službenika/ca koristi se naziv radnog mjesta u muškom i ženskom rodu.

2.4. ZAKON O ISTOSPOLNIM ZAJEDNICIMAZakonom o istospolnim zajednicama zabranjuje

se svaka diskriminacija, izravna i neizravna na os-novi istospolne zajednice kao i činjenice homosek-sualne orijentacije.

2.5. ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMAZakonom o državnim službenicima propisano je

da državni službenici u svojem postupanju ne smi-ju diskriminirati i povlašćivati građane po osnovi dobi, nacionalnosti, etničke i teritorijalne pripadno-sti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama.

Pri tome, treba naglasiti da je i Etičkim kodeksom državnih službenika (Nar. nov., br. 40/11. i 13/12.) uređen način ponašanja državnih službenika pre-ma građanima te se istim propisuje da je državni službenik dužan u okviru svojih nadležnosti osigu-rati ostvarivanje prava, poštivanje integriteta i do-stojanstva građanina i drugih državnih službenika bez diskriminacije ili povlašćivanja na osnovi dobi, nacionalnosti, etničke ili socijalne pripadnosti, je-zičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili na bilo kojoj drugoj osnovi. Također, državni službenik ima pravo na za-štitu od uznemiravanja te spolnog uznemiravanja odnosno ponašanja koje predstavlja verbalno, ne-verbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi, a koje


samouprave javne službe, javne ustanove, izvanpro-računski i proračunski fondovi, pravne osobe u vla-sništvu ili pretežitom vlasništvu RH i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokal-ne i područne samouprave dužni su u postupcima zapošljavanja voditi računa o odredbama posebnih zakona kojima se propisuje pravo prednosti određe-nih osoba pri zapošljavanju i to:

1.) Prema odredbi čl. 22. st. 2. i 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pripadnicima naci-onalnih manjina osigurava se zastupljenost:

- u tijelima državne uprave i pravosudnim tije-lima sukladno odredbama posebnog zakona i drugih akata o politici zapošljavanja u tim tije-lima, vodeći računa o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo državne uprave ili pravosudno tijelo i stečenim pravima,

- u tijelima uprave jedinica samouprave sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava i drugih akata o politici zapošljavanja u tim tije-lima i sukladno stečenim pravima.

Sukladno navedenim odredbama Ustavnog zako-na, posebnim zakonima uređeno je pravo na zastu-pljenost pripadnika nacionalnih manjina te je tako čl. 9. Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 150/11.) propisano da u središnjim tijelima državne uprave pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost razmjerno njihovom udjelu u uku-pnom stanovništvu RH, a u uredima državne upra-ve u jedinicama područne (regionalne) samouprave razmjerno njihovom udjelu u ukupnom stanovniš-tvu jedinice područne (regionalne) samouprave te da se prilikom prijave na natječaj za prijam u službu, imaju pravo pozvati se na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno Ustavnom zakonu.

Zakonom o državnim službenicima propisano je da se planom prijama u državnu službu utvrđu-je i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu pripadnicima nacionalnih manjina i planira za-pošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu i zako-nu kojim se uređuje sustav državne uprave. Također je čl. 50.a istog Zakona propisano da kandidat koji ima pravo prednosti kod prijma u državnu službu prema posebnom zakonu dužan je prijaviti se na javni natječaj, pozvati se na to pravo i ima prednosti u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Također se pripadnicima nacionalnih manjina koji sukladno odredbama čl. 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, imaju pravo na raz-mjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisuje pravo na zastupljenost u izvršnim i uprav-nim tijelima tih jedinica, sukladno čl. 56.a. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01. - 36/09.) .

2.) Prema odredbi čl. 35. Zakona o pravima hr-vatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 174/04, 92/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, br.

U-I-4585/2005,U-I-4799/2005, U-I-2446/2006, U-I-3502/2006 od 20. prosinca 2006., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-4042/2005. i dr. od 15. prosinca 2010. i 55/11.) tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom za-pošljavanja službenika i namještenika dati prednost nezaposlenom hrvatskom branitelju odnosno članu njegove obitelji ukoliko ispunjava tražene uvjete iz natječaja prema sljedećem redoslijedu:

- djetetu smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez obaju roditelja,

- HRVI iz Domovinskog rata,- članu obitelji smrtno stradaloga hrvatskog bra-

nitelja iz Domovinskog rata,- dragovoljcu iz Domovinskog rata,- hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata.Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju,

osoba koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga pra-va, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i rješenje o priznatom statusu, odnosno potvr-du o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo te dokaz da je nezaposlena.

3.) Prema odredbi čl. 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, (Nar. nov., br. 143/02. i 33/05.) tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, javne službe, izvan proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu RH i pravne osobe u vla-sništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su na pri-mjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima imati zaposleno:

– do 31. prosinca 2005. najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih,




– do 31. prosinca 2017. i nadalje najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih.

Međutim, navedena obveza se ipak ne odnosi na sve poslodavce. Tako poslodavci koji zapošljava-ju manje od 20 radnika, bilo da je riječ o pravnim osobama ili fizičkim osobama, nemaju tu obvezu. Pri tome treba naglasiti da su poslodavci dužni dati prednost pri zapošljavanju osobi s invaliditetom samo pod uvjetom da ista zadovoljava sve tražene uvjete propisane oglasom ili natječajem. U slučaju da poslodavac prilikom zapošljavanja ne da pred-nost osobi s invaliditetom počinio je prekršaj koji je kažnjiv novčanom kaznom. Novčana kazna iznosi od 3.000,00 do 30.000,00 kuna ako je riječ o poslo-


davcu pravnoj osobi, a ako je riječ o poslodavcu fi-zičkoj osobi tada novčana kazna može iznositi od 1.000,00 do 5.000,00 kuna. Istim iznosom kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.

4.) Prema odredbi čl. 48.f Zakona o zaštiti civilnih i vojnih invalida rata (Nar. nov., br. 33/92. - 103/03.), utvrđena je obveza da tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske daju prednosti pri zapošljava-nju: djeci osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz čl. 6., 7. i 8. toga Zakona, mirnodop-skim vojnim i civilnim invalidima rata čije je ošteće-nje organizma nastalo pod okolnostima iz čl. 6., 7. i 8. toga Zakona i bračnom drugu i roditeljima osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz čl. 6., 7. i 8. toga Zakona. Prednost pri zapošljava-nju ostvaruje se navedenim redoslijedom, s time da nema kandidata koji imaju prednost pred zapošlja-vanjem prema Zakonu o pravima hrvatskih brani-telja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

Pri tome treba istači da prednost pri zapošljava-nju mogu ostvariti samo jednokratno, osim u sluča-jevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vri-jeme, međutim, prednost ne mogu ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skriv-ljenog ponašanja radnika/ce, otkazom radnika/ce ili sporazumom. Provedbu odredaba kojima se uređuje prednost pri zapošljavanju nadzire inspek-cija rada odnosno upravna inspekcija. Postupanje

protivno odredbi kojom se uređuje i određuje pred-nost pri zapošljavanju kvalificirano je kao prekršaj za koji se kažnjava novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna pravna osoba, a novčanom ka-znom od 300,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi ili čelnik tijela.

Da bi osoba, koja prema posebnom zakonu ima prednost pri zapošljavanju, ostvarila prednost pri zapošljavanju, dužna je u prijavi na natječaj odno-sno oglas pozvati se na to pravo, priložiti zakonom propisane dokaze o statusu (osim pripadnika naci-onalnih manjina) i ispunjavati uvjete za oglašeno radno mjesto.

4. ZAKLJUČAKNačela jednakosti i nediskriminacije čine osnovu

ljudskih prava. Propisivanje formalne jednakosti ili propisivanje jednakog postupanja prema svima če-sto nije dovoljno da se uklone sve poteškoće s kojima se u svakodnevnom životu susreću pojedine skupi-ne društva, te je na području zabrane diskrimina-cije, osim zakonske zabrane, potrebno poduzimati i druge afirmativne akcije, posebno na području rada i zapošljavanja, u kojem je najviše prisutna dis-kriminacija. Pri tome je nužno da svaki poslodavac osigura uvjete rada i radno okruženje slobodno od diskriminacije te da primjenjuje propise hrvatskog pozitivnog prava koje zabranjuje diskriminaciju pri zapošljavanju i radu. Također je bitno da svi radnici/ce razumiju i podupiru mjere za sprječavanje diskri-minacije na radnom mjestu.

Pravo na dnevnicu državnih i javnih službenika i namještenika te državnih dužnosnika

S obzirom na to da su radni odnosi službenika i namje-štenika u državnim službama, službenika i namješte-

nika u javnim službama i državnih dužnosnika bitno razli-čiti od ostalih radnih odnosa, stoga se pri uređenju njihova radnopravnog statusa, osim Zakona o radu kao osnovnog propisa iz područja radnih odnosa, primjenjuju i posebni zakoni. Zbog raznih specifičnosti koji propis primijeniti pri određivanju pravo na dnevnicu državnih službenika i namještenika, javnih službenika i namještenika i državnih dužnosnika na te i slične dvojbe pokušat ćemo odgovoriti u nastavku članka.

dana 02. kolovoza 2012. između Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlade) kao poslodavca i sindikata državnih službi na vrijeme od četiri godine. Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namještenika istog dana zaključili su i dva dodataka: Dodatak I. Kolektivnom ugovoru (Nar. nov., br. 89/12.), te Sporazum o izmjenama i dopunama Dodataka Sporazumu o osnovici za pla-će u državnim službama od 23. ožujka 2009.(Nar. nov., br. 89/12.) Obzirom da Kolektivni ugovor ob-vezuje njegove potpisnike, te kako se sukladno čl. 3. Kolektivnog ugovora odredbe u vezi ostvarivanja navedenih prava primjenjuju neposredno (osim u slučajevima kada su ta prava za službenike i na-mještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom), službenicima i namještenicima zajamčeno je ostvarenje prava, kao što su puna na-knada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada pu-nog iznosa hotelskog računa za spavanje, za vrijeme službenog putovanja pod uvjetima propisanim čl. 55. Kolektivnog ugovora.

1. UVODMaterijalna prava državnih službenika i namje-

štenika na službenom putovanju, između ostalog i pravo na isplatu dnevnice za vrijeme službenog putovanja, utvrđena su čl. 55. Kolektivnog ugovo-ra za državne službenike i namještenike(Nar. nov., br. 89/12., dalje: Kolektivni ugovor) koji je zaključen

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2


Prava javnih službenika na službenom putovanju i pravo na dnevnicu utvrđena su čl. 64. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namješteni-ke u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., dalje: Temeljni kolektivni ugovor) koji je zaključen 12. prosinca 2012. između Vlade i šest sindikata javnih službi (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sin-dikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvat-ske, Hrvatski liječnički sindikat, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namješte-nika Republike Hrvatske), te istog dana sklopljenom Dodatku I Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.)

Prava i obveze državnih dužnosnika u tijelima državne vlasti uređuje Zakon o obvezama i pra-vima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 101/98. – 150/11.). no, taj zakon ne uređuje u kojoj je svoti utvrđeno pravo na dnevnicu za državne dužnosni-ke. Jednako tako, Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (Nar. nov., br. 10/99. – 12/12.) uređuje plaću predsjednika i sudaca svih su-dova, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika ali ne i visinu dnevnice za službeno putovanje u zemlji pravosudnih dužnosnika.

Njihova materijalna prava za vrijeme njihovog službenog putovanja također nisu uređena ni Ko-lektivnim ugovorom stoga se na njih ne primjenjuje taj Kolektivni ugovor. te na njih u odnosu na ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima, primjenjuje Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za dr-žavne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužno-snike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sred-stava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima, (Nar. nov., br. 117/12., dalje: Odluka).

2. ŠTO SE PODRAZUMJEVA POD SLUŽBENIM PUTOVANJEM

Za ostvarenje materijalnih prava na službenom putu potrebno je da se ispune određeni uvjeti, a jedan od prvih uvjeta je da je službenik odnosno dužnosnik upućen na službeno putovanje. Pri tome treba odrediti što se podrazumijeva pod službenim putem.

Pod službenim putem podrazumijeva se upući-vanje službenika i namještenika ili dužnosnika iz mjesta njegovog stalnog rada u drugo mjesto, koje je različito od mjesta njegova stalnog rada i različito od njegova prebivališta odnosno uobičajenog bora-višta, radi obavljanja po nalogu za službeno puto-vanje određenih poslova koji su samo dio poslova njegova radnog mjesta, a u svezi su s djelatnošću poslodavca.

U praksi postoje dvojbe oko određivanja pojma službenog putovanja, obzirom na udaljenost mjesta rada i mjesta prebivališta službenika i namješteni-ka ili dužnosnika i mjesta na koje je upućen na rad. Naime, čl. 13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 61/12.) propisano je da se neo-

porezivim primitkom smatraju dnevnice za službe-na putovanja u zemlji i inozemstvu koja se isplaćuju za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radni-ka koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti je najmanje 30 kilometara.

U odnosu na službeno putovanje službenika i na-mještenika, obzirom da čl. 55. Kolektivnog ugovo-ra nije propisana minimalna udaljenost od mjesta rada i mjesta prebivališta službenika i namještenika i mjesta na koji je upućen na rad, te kako se odredbe Kolektivnog ugovora primjenjuju neposredno (osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službeni-ke i namještenike povoljnije uređena drugim pro-pisima) službenik ili namještenik koji je od strane poslodavca upućen na službeno putovanje u drugo mjesto ima pravo na dnevnicu neovisno o udaljeno-sti tog mjesta od mjesta njegova stalnog rada.

Međutim, u odnosu na službeno putovanje držav-nih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih duž-nosnika situacija je drugačija, obzirom da se na njih ne primjenjuje Kolektivni ugovor, već Odluka Vlade RH o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Prema toj Odluci određuje se visina dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visina naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati državnim dužnosnici-ma, sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima, te ostalim zaposlenicima koji se financiraju iz sred-stava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima, pa je za zaključiti da se kod njihovog upućivanja na službeno putovanje primje-njuje kriterij udaljenosti od najmanje 30 kilometara od mjesta rada ili prebivališta (ili uobičajenog bora-višta), propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.

3. SLUŽBENO PUTOVANJE I PRAVO NA DNEVNICU U DRŽAVNIM SLUŽBAMA

Prema čl. 55. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kada je službenik ili na-mještenik upućen na službeno putovanje, ima pravo na punu naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu punog iznosa hotelskog računa za spava-nje. Visina dnevnice za službena putovanja u RH iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena puto-vanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se finan-ciraju iz sredstava Državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06., dalje: Odluka o visini dnevnice). Međutim, prema članku 3. Dodatka I. Kolektivnom ugovoru, visina dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj iz čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugovora u 2012. i 2013. iznosi 150,00 kuna. Državnom službeniku i namje-šteniku mora se izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja, u kojem mora biti naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.

www.rrif.hr


3.1. UMANJENJE VISINE DENVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U TUZEMSTVU

Dnevnica je naknada za pokriće troškova prehra-ne, pića i prijevoza u mjestu u koje je službenik ili namještenik upućen na službeni put. Kada se iznos dnevnice umanjuje?

Članak 55. st. 3. Kolektivnog ugovora propisano je da ukoliko je službeniku i namješteniku osigura-na odgovarajuća dnevna prehrana isplatit će mu se 60% iznosa dnevnice (za razliku od čl. 55. prethod-no važećeg Kolektivnog ugovora, prema kojem se u tom slučaju iznos dnevnice umanjivao za 50%). Pri tome treba napomenuti da se pod odgovarajućom dnevnom prehranom za službeno putovanje koje je trajalo do 12 sati podrazumijeva se da je službeniku ili namješteniku osiguran barem jedan topli obrok, a za službeno putovanje koje je trajalo preko 12 sati podrazumijeva se da su službeniku ili namješteniku osigurana tri obroka, od kojih barem jedan mora biti topli obrok.

Visina dnevnice također ovisi i o trajanju službe-nog puta, pa je tako čl. 55. st. 8. Kolektivnog ugovora propisano da službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice ako službeno putovanje traje između 8 i 12 sati, a ukoliko službeno putovanje traje izme-đu 12 i 24 sata ima pravo na punu dnevnicu.

Pri tome se nameće jedno od pitanja, a to je: Ko-liko se obzirom na trajanje službenog putovanja umanjuje visina dnevnice u slučaju kada je službe-niku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana?

Dakle, jednostavnom računicom, a obzirom na umanjenje dnevnice iz st. 3. čl. 55. Kolektivnog ugovora za 60% (kada je osigurana odgovarajuća prehrana) proizlazi da u slučaju ako je službeno putovanje trajalo između 12 i 24 sata, službenik ili namještenik kojem je državno tijelo osiguralo odgo-varajuću dnevnu prehranu na službenom putu, ima pravo na 40% iznosa dnevnice iz čl. 55. st.. 2. Kolek-tivnog ugovora, a ako je službeno putovanje trajalo više od 8, a manje od 12 sati, službenik ili namješte-nik kojem je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dnevnu prehranu na službenom putu, ima pravo na 20% iznosa dnevnice čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugo-vora. Za službeni put koji je trajao kraće od 8 sati, službenik ili namještenik nema pravo na dnevnicu odnosno dio dnevnice, neovisno o tome je li mu je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dnevnu pre-hranu na službenom putu.

3.2. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U INOZEMSTVO

Odredbama Kolektivnog ugovora uređeno je i pi-tanje visine i umanjenja visine dnevnice za službe-no putovanje u inozemstvo. Prema čl. 55. st. 2. Kolek-tivnog ugovora, za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice Umanjenje dnevnice iz čl. 55. st. 3. Kolektivnog ugovora (ako je službeniku i namješteni-ku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana) odnosi se na sve dnevnice iz st. 2. istoga članka, dakle i na dnevnice za službena putovanja u RH i na dnevnice za službena putovanja u inozemstvu.

Naime, umanjenje dnevnice za službena putova-nja u inozemstvo nije propisano ni odlukom Vlade

ni uredbom. Odluka o visini dnevnice, a Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u ma-terijalne troškove(Nar. nov., br. 50/92. i 73/93., dalje: Uredba) prestala je važiti u odnosu na državne služ-benike i namještenike stupanjem na snagu Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti(Nar. nov., br. 74/94., 86/94. i 7/95.), kad je prestao važiti i Zakon o upra-vi iz 1978. godine, na temelju koje je ta Uredba bila donesena (čl. 192. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti: „Početkom primjene ovoga Zakona u od-nosu na državne službenike i namještenike prestaju vrijediti odredbe Zakona o upravi (“Narodne novine”, br. 16/78., 50/78., 29/85. 48/85.,17/86., 41/90., 47/90. i 53A/91.), kojima se ureduju radni odnosi u organima uprave i na temelju njih donijeti propisi.“).

4. SLUŽBENA PUTOVANJA I PRAVO NA DNEVNICU U JAVNIM SLUŽBAMA

Prema čl. 64. Temeljnog kolektivnog ugovora, službenik i namještenik kada je upućen na službe-no putovanje u zemlji, ima pravo na punu naknadu troškova prijevoza, dnevnicu i naknadu punog izno-sa troškova smještaja sukladno Uredbi Vlade Repu-blike Hrvatske. Visina dnevnice za službena putova-nja u RH iznosi 170,00 kuna po danu. Međutim, kao i za državne službenike čl. 3. Dodatka I Temeljnom kolektivnom ugovoru utvrđeno je da visina dnevni-ce u 2012. i 2013. iznosi150,00 kuna.

4.1. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U TUZEMSTVU

U odnosu na trajanje službenog putovanja zapo-slenik u javnoj službi ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevni-ce ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati. Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.

4.2. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U INOZEMSTVU

Prema čl. 64. Temeljnog kolektivnog ugovora dnevnica za putne troškove u inozemstvo obraču-nava se na način kao što to pripada zaposlenima u državnoj upravi, što znači na isti način kao i držav-nim službenicima i namještenicima temeljem nji-hovog Kolektivnog ugovora.

5. SLUŽBENO PUTOVANJE I PRAVO NA DNEVNICU DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

Odlukom Vlada je odredila proračunskim kori-snicima i izvanproračunskim fondovima iz čl. 2. st. 2. Zakona o proračunu ( Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.) koji se financiraju iz sredstava državnog proraču-na, a kojima se ti troškovi priznaju u materijalne troškove, visinu dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visinu naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati državnim dužnosnicima, sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima, te ostalim za-poslenima koji se financiraju iz sredstava državnog


proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima.

Radi usklađivanja visine dnevnice u zemlji Vla-da je navedenom Odlukom odredila da dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna te da se troškovi noćenja, prema priloženom računu, pri-znaju u punom iznosu.

5.1. UMANJENJE VISINE DENVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA U TUZEMSTVU

Navedenom Odlukom nisu propisana umanje-nja dnevnice, kao što je to Kolektivnim ugovorom uređeno, pa se postavlja pitanje: Koji propisi se pri-

mjenjuju na pitanje umanjenja dnevnica za vrijeme službenog putovanja dužnosnika u zemlji? Kao od-govor na to pitanje može se reći da se primjenjuju propisi koji reguliraju pravo na naknade za ostale korisnike državnog proračuna. Međutim, konkre-tan i jedinstven propis koji bi regulirao to pitanje ne postoji, ali neovisno o tome, prema našem mišljenju obzirom da je dnevnica naknada koja služi za pokri-će troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je osoba upućena na službeni put, svota dnevnice za vrijeme službenog puta dužnosnika u tuzemstvu mogla bi se umanjivati pod istim uvjetima i na način kao i za državne službenike i namještenike.

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 331.1

Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

Vlada Republike Hrvatske i neki sindikati javnih služ-bi zaključili su 12. prosinca 2012. Temeljni kolektivni

ugovor za službenike i namještenike u javnim službama na rok od četiri godine. Jednako tako, istog je dana sklopljen i Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama kojim se ograničavaju određena materijalna prava zaposlenih u javnim službama u 2012. i 2013.

1. UVODNovi Temeljni kolektivni ugovor za službenike

i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12, dalje: Temeljni kolektivni ugovor ) zaključen je 12. prosinca 2012. između Vlade Republike Hrvat-ske (dalje: Vlada) i nekih sindikata javih službi (Samo-stalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvat-ske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatskog liječničkog sindikata, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranja, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namješteni-ka Republike Hrvatske. Jednako tako, istoga je dana zaključen i Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugo-voru za službenike i namještenike u javnim služba-ma (Nar. nov., br. 141/12.; dalje: Dodatak I.) kojim se uređuje način isplate iznimnih rješenja u isplatama određenih materijalnih prava u 2012. i 2013. što je do-datno uređeno i Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br., 143/12., dalje: Zakon o uskrati). Neo-visno o tome što nisu svi sindikati iz javnih službi koji su vodili pregovore s Vladom i zaključili Temelj-ni kolektivni ugovor, zaključeni Temeljni kolektivni ugovor se primjenjuje prema odredbama čl. 1.Temelj-nog kolektivnog ugovora na sve zaposlene u javnim službama Republike Hrvatske na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br.

27/01.). Ovaj Temeljni kolektivni ugovor nisu potpi-sali svi sindikati javnih službi koji su bili potpisnici istovrsnog Temeljnog kolektivnog ugovora za službe-nike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 115/10., dalje: prethodni Temeljni kolektivni ugovor) koji je prestao važiti i to: Sindikatu hrvatskih učitelja, Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim škola-ma Hrvatske, Nezavisnom sindikatu znanosti i viso-kog obrazovanja i Strukovnom sindikat medicinskih sestara.

Na temelju Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za ko-lektivno pregovaranje (Nar. nov., br. 82/12. i 88/12. - ispr., dalje: Zakona o reprezentativnosti) prije prego-vora o zaključivanju Temeljnog kolektivnog ugovora proveden je postupak utvrđivanja reprezentativno-sti onih sindikata koji su iskazali zainteresiranost i koji mogu u skladu sa čl. 12. Zakona o reprezenta-tivnosti pregovarati o zaključivanju Temeljnog ko-lektivnog ugovora. Novi Temeljni kolektivni ugovor u pretežitom broju svojih odredaba ne razlikuje od prethodnog Temeljnog kolektivnog ugovora. Naj-značajnije novine u Temeljnom kolektivnom ugovo-ru i Dodatku I u odnosu na prava uređena u pret-hodnom Temeljnom kolektivnom ugovoru odnose se na izmijenjene uvjete za utvrđivanje visine otpre-mnine onom zaposleniku koji je već ranije ostvario pravo na otpremninu, pravo na pomoć za rođenje djeteta, od 12. prosinca 2012. i cijelu 2013., smanjene svote dnevnice i terenskog dodatka u zemlji, pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla. Uz to, privremeno je smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagradu, privremenoj uskrati prava na božićnicu i regres.

2. NAJPOVOLJNIJE PRAVOTemeljni kolektivni ugovor i Dodatak I stupili su

na snagu danom potpisa odnosno 12. prosinca 2012.


Vrijeme važenja Temeljnog kolektivnog ugovora je do 12. prosinca 2016. Stupanjem na snagu Temelj-nog kolektivnog ugovora prestaje važiti prethodni Temeljni kolektivni ugovor . Iznimno, odredbe čl. 67. prethodnog Temeljnog kolektivnog ugovora a ko-jim je bilo uređeno pravo zaposlenika na naknadu za trošak prijevoza primjenjivala su se do 31. siječnja 2012. U skladu sa čl. 91. i 92. Temeljnog kolektivnog ugovora uređeno je da ta prava ne mogu biti predmet uređenja granskih kolektivnih ugovora. Na taj način ugovorene strane imaju namjeru naknadu troškova za prijevoz za dolazaka na posao i odlazaka s posla urediti kao pravo koje se može ugovarati jedino u Temeljnom kolektivnim ugovoru. S obzirom na to da neki granski kolektivni ugovori za pojedine djelat-nosti imaju ugovornu odredbu o naknadi troškova za dolazak na posao i odlazak na posao te da je ri-ječ o granskim kolektivnim ugovorima zaključenim prije zaključivanja Temeljnog kolektivnog ugovora odnosno prije 12. prosinca 2012., mišljenja smo da se ti granski kolektivni ugovori i dalje primjenjuju ako je to pravo za zaposlenika povoljnije uređeno u granskom kolektivnom ugovoru u odnosu na Te-meljni kolektivni ugovor. To znači, da zaposleni u javnim službama kojima je pravo na naknadu troš-kova prijevoza povoljnije uređeno u granskom ko-lektivnom u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor, pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla ostvaruju sve dok su ti po-sebni kolektivni ugovori na snazi, ako im je to pravo povoljnije. Odredbe o zabrani ugovaranja prava na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla u granskim kolektivnim ugovorima prema našem mišljenju odnose se na posebne ugo-vore koji će se zaključiti nakon 12. prosinca 2012.

Posebni (granski) kolektivni ugovori koji su za-ključeni prije 12. prosinca 2012. odnosno prije stu-panja na snagu novog Temeljnog kolektivnog ugovo-ra, za pojedine djelatnosti javnih službi:

- Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazo-vanje (Nar. nov., br. 142/10.),

- Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.);

- Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 66/11.);

- Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 126/11.);

- Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 133/11.);

- Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz dr-žavnog proračuna (Nar. nov., br. 146/11.).

Vlada i sindikati javnih službi u Dodatku I preu-zeli su obvezu usklađivanje svih kolektivnih ugovori koji su zaključeni slijedom Temeljnog kolektivnog ugovora, s Dodatkom I odnosno s novim Temeljnim kolektivnim ugovorom, i to u roku od 30 dana od dana njegovog potpisivanja.

U skladu sa čl. 6. st. 2. Dodatka i radi uvažavanja zahtjeva sindikata glede istovjetnosti prava u jav-nim službama, Vlada je priznala utuživost tih prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama ako pojedi no materijalno pravo postane utuživo na temelju nekog posebno (granskog) kolek-

tivnog ugovora, u opsegu i visini materijalnih prava sadržanih u tim kolektivnim ugovorima.

3. OTPREMNINEU skladu sa čl. 47. st. 2. Temeljnog kolektivnog

ugovora zadržano je pravo na povlaštenu otpre-mninu zaposleniku s 30 i više godina radnog staža u javnim službama u svoti od 65% prosječne bru-to plaće isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu go-dinu rada u javnim službama. Ovo pravo u skladu sa čl. 48. Temeljnog kolektivnog ugovora ne odnosi se na ravnatelje. Na temelju čl. 49. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora kod zaposlenika koji je tijekom rada u javnoj službi i prestanka radnog odnosa već ostvario pravo na otpremninu, u neprekinuti staž neće biti uračunato razdoblje za koje je otpremninu prethodno ostvario. Zaposlenik koji odlazi u miro-vinu i dalje ima pravo na otpremninu u svoti od 3 proračunske osnovice. Na temelju čl. 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvat-ske za 2013. godinu (Nar. nov., br. 139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa i dalje je utvrđena u svoti 3.326,00 kuna (tzv. proračunska osnovica).

4. REGRESU skladu sa čl. 60. Temeljnog kolektivnog ugovora

zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godiš-njeg odmora. O visini regresa Vlada i sindikati jav-nih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, a ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoli-ko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindi-kata. No, s obzirom da je u Dodatku I ugovoreno da se čl.60. Temeljnog kolektivnog ugovora u kojem je uređeno pravo na regres u 2013 . neće primjenjivati, to znači da u 2013. neće biti isplate regresa. Pravo na isplatu regres zaposleni u javnim službama imaju za 2014. i ako se dogovor o visini regresa ne postigne regres će iznositi1.250,00 kn.

To znači da pravo na regres nije ukinuto nego je samo Dodatkom I određeno da se to pravo neće pri-mijeniti u 2013.

5. DNEVNICAČlankom 64. Temeljnog kolektivnog ugovora

ugovorena je visina dnevnice u svoti od 170,00 kn, no prema Dodatku I dnevnica je utvrđena u svoti od 150,00 kn za razdoblje od 12. prosinca 2012. i ci-jelu 2013. Iako je u skladu s navedenim dnevnica za pojedine grane djelatnosti u javnim službama utvrđena u svoti od 150,00 kn, prema našem mi-šljenju. zaposleni u osnovnoškolskim i srednjoš-kolskim ustanovama i dalje imaju pravo na dnev-nicu u svoti od 170,00 kn jer im je to pravo uređeno na temelju granskih kolektivnih ugovora koji su još uvijek na snazi i u kojima je to pravo uređeno na povoljniji način. Riječ je o Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama i Ko-lektivnom ugovor za zaposlenike u osnovnoškol-skim ustanovama


9 Dnevnice prema odredbama Temeljnoga kolektivnog ugovora i posebnih kolektivnih ugovora za odre-đene djelatnosti u javnim službama

Neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca

Pravo za 2012. i od 1. 1. 2014.Visina osnovice 1.800,00 kn

Pravo za 2013.

Visina osnovice 500,00 kn

30 godina 2,5 osnovice(4.500,00 kn)

2,5 osnovice(1.250,00 kn)

35 godina 3 osnovice(5.400,00 kn)

3 osnovice(1.500,00 kn )

40 godina 4 osnovice n(7.200,00)

4 osnovice(2.000,00)

45 godina 5 osnovica(9.000,00 kn)

5 osnovica(2.500,00 kn)

7. BOŽIĆNICAU skladu sa čl. 71. Temeljnog kolektivnog ugovo-

ra i Dodatkom I., božićnica kao ugovoreno pravo neće se primjenjivati u 2012. i 2013. Iako je u većini granskih (posebnih) kolektivnih ugovora ugovore-no pravo na božićnicu to pravo kao povoljnije pravo za zaposlene u javnim službama neće se primijeniti iz razloga što pitanje uskrate navedenih pravo nije riješeno samo Temeljnim kolektivnim ugovorom i Dodatkom I već i Zakonom o uskrati. Tim Zako-nom se za 2012. i 2013. uskraćuje se isplata pojedinih materijalnih prava, koja su za zaposlene u javnim službama ugovorena u granskim kolektivnim ugo-vorima. Tako je u čl. 2. Zakona o uskrati uređeno da se zaposlenima u javnim službama uskraćuje pravo na isplatu božićnice za 2012. i 2013. iz razloga što se kolektivni pregovori o izmjeni granskih kolektivnih ugovora djelatnosti na način kako je uređeno u čl. 6. st. 1. Dodatka I neće moći dovršiti prije obveze

Tek. br. Kolektivni ugovor

Kriterij za isplatu dnevnice vremensko trajanje putovanja

Kriterij za isplatu dnevnice udaljenost mjesta

Broj i visina dnevnice Način utvrđivanja dnevnice

1. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU) (Nar. nov., br. 141/12.) i Dodatak I (Nar. nov., br. 141/12.)

- više od 8, manje od 12 sati - više od 12 sati

- nije propisan ½ – 85,00 kn do 11.12.2012., 1 - 170,00 knod 12.12.2012., do 31.12.2013., 1 - 150,00 knod 1.01.2014., 1 – 170,00 kn

- ako je plaćeno spavanje i prehrana, 30% dnevnice

2. Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.)


- nije propisan

½ – 85,001 – 170,00


- službeno putovanje s učenicima u trajanju najmanje 8 sati – svota pune dnevnice

3. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 66/11.)

- od 8 do 12 sati - više od 12 sati

- nije propisan

½ – 85,001 – 170,00

- službeno putovanje s učenicima u trajanju najmanje 8 sati ili izvanučionička nastava izvan sjedišta škole – svota pune dnevnice, bez obzira na osiguranu prehranu

4. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 126/11.)

- primjenjuju se odredbe TKU-a (tek. br. 1.)


- primjenjuju se odredbe KU-a (tek. br. 1.) - primjenjuju se odredbe TKU-a (tek. br. 1.)

5. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 133/11.)


- nije propisan

½ – 85,001 – 170,00


- službeno putovanje s korisnicima koje traje najmanje 8 sati – svota pune dnevnice

6. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (Nar. nov., br. 142/10.)



- primjenjuju se odredbe TKU-a (tek. br. 1.) - primjenjuju se odredbe TKU-a (tek. br. 1.)

7. Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (Nar. nov., br. 141/12.)



- primjenjuju se odredbe TKU-a (tek. br. 1.) - primjenjuju se odredbe TKU-a (tek. br. 1.)

6. JUBILARNA NAGRADAPravo na jubilarnu nagradu uređeno je u čl. 69.

Temeljnog kolektivnog ugovora, no Dodatkom I to pravo je privremeno smanjeno na način da u 2013. osnovica za jubilarnu nagradu neće biti 1.800,00 kn kako je to i uređeno Temeljnim kolektivnim ugovo-rom nego će osnovica iznositi 500,00 kn.

Zaposlenik i dalje ostvaruje pravo na isplatu jubi-larne nagrade za 5, 10, 15, 20, 25, 20, 35, 40 i 45 navr-šenih godina rada u javnim službama. Prema čl. 49. Temeljnog kolektivnog ugovora kao staž kod istog poslodavac računa se staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavac. Ako zaposlenik do kraja 2012. ostvari pravo na isplatu jubilarne nagra-de, prema našem mišljenu ima pravo na ugovorenu svotu jubilarne nagrade u skladu s čl. 69. Temeljnog kolektivnog ugovora odnosno na osnovicu za isplatu jubilarne nagrade u svoti od 1.800,00 kn.

Neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca

Pravo za 2012. i od 1. 1. 2014.Visina osnovice 1.800,00 kn

Pravo za 2013.

Visina osnovice 500,00 kn

5 godina 1 osnovica(1.800,00 kn)

1 osnovica(500,00 kn)


1,25 osnovice(625,00 kn )


1,5 osnovice(750,00 kn)


1,75 osnovice(985,00 kn )

25 godina 2 osnovice(3.600,00 kn)

2 osnovice(1.000,00 kn)


isplate božićnice za 2012. To znači da neovisno o važenju posebnih (granskih) kolektivnih ugovora za pojedine djelatnost, pravo na božićnicu za 2012. i 2013., kao i pravo na regres za 2013. se ukida, te se na zaposlene u javnim službama ne može primijeni-ti povoljnije pravo na način kako je uređeno u čl. 7. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.). Ako je neko drugo pravo, osim prava na božićnici za 2012. i 2013. i regresa za 2013., povoljnije uređeno poseb-nim (granskim) kolektivnim ugovorom u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor primijenit će se povoljni-je pravo za zaposlene u javnim službama u skladu sa čl. 7. Zakona o radu. sve dok su ti granski kolektivni ugovori na snazi.

8. PRAVO NA POMOĆ ZA ROĐENJE DIJETETA Na temelju čl. 63. Temeljnog kolektivnog ugovora

uvedeno je novo pravo zaposlenika na pomoć u slu-čaju rođenja djeteta u visini od 50% jedne proračun-ske osnovice. S obzirom na to da roditelj zaposlen u javnoj službi ostvaruje pravo na pomoć za rođenje djeteta u svoti od 1.663, 00 kn (3.326,00 x0,5). To pra-vo je uređeno za svakog zaposlenika pa ako su u jav-noj službi zaposlena oba roditelja, svaki roditelj ima pravo na pomoć za rođenje djeteta.

9. TERENSKI DODATAKU skladu sa čl. 65. Temeljnog kolektivnog ugovo-

ra zaposlenik za vrijeme rada izvan sjedišta poslo-davac i izvan mjesta njegova stalnog boravka ima pravo na terenski dodatak. Uređeno je da se puni iznos terenskog dodatka isplaćuje na način kako je utvrđeno za državna tijela. S obzirom na to da je te-renski dodatak za državna tijela od 2. kolovoza 2012. privremeno smanjen na svotu od 150,00 kn dnev-no, proizlazi da je zaposlenima u javnim službama pravo na puni iznos terenskog dodataka utvrđeno u svoti od 150,00 kn dnevno i primjenjuje se do kraja 2013. Pravo na terenski dodatak do 1. kolovoza 2012. bio je utvrđen u svoti od 170,00 kn dnevno. Ako je osigurana prehrana zaposlenik ima pravo na 50% terenskog dodataka.

10. NAKNADA ZA PRIJEVOZ ZA DOLAZAK NA POSAO I ODLAZAK S POSLA

U skladu sa čl. 67. Temeljnog kolektivnog ugovora značajno su se izmijenila prava zaposlenika na nado-knađivanje troškova prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla. Ove odredbe primjenjuju se od 1. siječnja 2013., na način da će se, prema našem mišlje-nju izmijenjena pravila primijeniti pri isplati nakna-de za siječanj 2013. Jedna od značajnih promjena u svezi isplate naknade troškova prijevoza, prema na-šem mišljenju je ta da se isplaćuje naknada troškova prijevoza za tekući mjesec do 15. u mjesecu.

Ako je riječ o zaposlenima u javnim službama koji ostvaruju pravo na naknadu za dolazak na posao i odlazak s posla po prijeđenom kilometru, posloda-vac ima obvezu do 15. u mjesecu isplatiti akontaciju u visini 50% utvrđene mjesečne naknade troškova prijevoza. Zaposlenik ima pravo na isplatu razlike do punog iznosa troška za dolazak na posao i odla-zak s posla nakon predaje mjesečnog formulara.

prijevoza za zaposlene u javnim službama za do-lazak na posao i povratak s posla povoljnije uređeno u posebnim (granskim) kolektivnim ugovorima to pravo se može i nadalje primijeniti kao povoljnije pravo. Smatramo da zaposleni u javnim službama pravo na nadoknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla za prosinac 2012. ostva-ruju na temelju prethodnog Temeljnog kolektivnog ugovora koji je bio na snazi prije stupanja na snagu novog Temeljnog kolektivnog ugovora.

10.1. PRAVO NA MJESNI PRIJEVOZAko je organiziran mjesni javni prijevoz i zapo-

slenik koristi taj organizirani mjesni javni prijevoz, troškovi prijevoza nadoknađuju mu se u cijelosti za dolazak na posao i povratak s posla u visini za po-slodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povra-tak s posla ako zaposlenik od adrese stanovanja do adrese rada ima najmanje 2 km Zaposlenik ima mo-gućnost izabrati da mu poslodavac kupuje mjesečnu ili godišnju kartu javnog prijevoza ili da mu u nov-cu nadoknađuje stvarno nastale izdatke za prijevoz prema stvarno predočenim prijevoznim kartama i računima za prijevoz, o čemu se zaposlenik mora izjasniti na početku godine.

Ako zaposlenik za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prije voz mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povra-tak s posla, naknada troškova prijevoza nadoknadit će mu se na način da se mjesečna naknada u skladu odredbama čl. 67. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovo-ra umanji za 25%, uz uvjet da je udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada najmanje 2 km.

Ako mjesni javni prijevoz koji omogućava zapo-sleniku redoviti dolazak na posao i povratak s po-sla, nije organiziran, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru, ako je za po-slodavca to povoljnije.

No, ako je riječ o mjestu u kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz, zaposlenik ima pravo na na-doknadu troškova mjesnog javnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran ili u visini 0,75 kn po prijeđe-nom kilometru.

Smatramo da o visini za poslodavca najpovoljni-jeg troška mjesnog javnog prijevoza koji zaposleni-ku omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla ako nije organiziran mjesni javni prijevoz od-lučuje poslodavac. Zaposlenik kojem se nadoknađu-je a prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla na temelju prijeđenih kilometra, a poslodavcu je takav način nadoknade troška prijevoza povoljniji, ostva-ruje pravo na nadoknadu troškova prijevoza na te-melju predanog, ispunjenog i potpisanog formulara u kojem evidentira podatke o dolascima na posao osobnim automobilom ili drugim prijevoznim sred-stvom. Tako popunjen formular je potrebito dosta-viti poslodavcu do 3. dana u mjesecu za prethodni mjesec, iznimno u slučaju spriječenosti, kada ga zaposlenik dostavlja nakon prestanka razloga spri-


ječenosti. S obzirom da Temeljnim kolektivnim ugo-vorom nije propisao niti oblik, niti sadržaj formu-lara svaki ga poslodavac može sastaviti u skladu sa svojim potrebama. Jednako tako, nema zapreke da

se koristi formular koji je propisan za državne služ-benike i namještenike i koji je prilog Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 89/12.) koji je dan u ovom članku.

10.2. PRAVO NA MEĐUMJESNI PRIJEVOZZaposlenik koji od adrese stanovanja do adrese

rada mora koristiti organizirani međumjesni javni prijevoz koji mu omogućava redovit dolazak na po-sao i povratak s posla, uz uvjet da je adresa stanova-nja udaljena do 100 km od adrese rada ima pravo na nadoknadu troškova organiziranog međumjesnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte. Stvarno ko-rištenje organiziranog međumjesnog prijevoza po-trebito je dokazati kupljenom kartom ili računom. Ako međumjesni javni prijevoz nije organiziran ili ako zaposlenik kojem organizirani međumje-sni prije voz omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i međumjesnog prije voza koristi osobni automobil ili drugo prijevo-zno sredstvo, ima pravo na naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđenom kilometru ako je za poslodavca to povoljnije odnosno o povoljnosti odlučuje poslo-davac.

Ako je udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđe-nom km.

Dakle, ako zaposlenik između adrese stanovanja i adrese rada ima određenu međumjesnu udaljenost može mu se isplatiti novčanu naknadu za dolazak na posao i odlazak s posla u visini od 0,75 kn po pri-jeđenom ako zaposlenik ima mogućnost korištenje organiziranog međumjesnog prijevoza, ali tu mo-gućnost iz bilo kojeg razloga ne koristi već koristi osobni automobil ili bilo koje drugo prijevozno sredstvo i ako na određenoj međumjesnoj relaciji nije organiziran javni međumjesni prijevoz koji mu omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla.

IZVJEŠĆE O PRIJEĐENOJ UDALJENOSTI PRI DOLASKU NA POSAO I ODLASKU S POSLA

Ime i prezime službenika/namještenika: ______________________________________________________________________________________Adresa rada: _____________________________________________________________________________________________________________Adresa stanovanja: _______________________________________________________________________________________________________

Datum Broj prijeđenih kilometara pri dolasku Broj prijeđenih kilometara pri odlasku Prijevozno sredstvo Potpis

02. 01. 2013. 11 11 osobni automobil




UKUPNO: 44 44 88

Za točnost i istinitost podataka iz ovog izvješća službenik i namještenik jamči potpisom pod punom krivičnom i materijalnom odgovornosti.

DATUM PODNOŠENJA IZVJEŠĆA: _____________________________

Na ime naknade troška prijevoza potražujem: __________________ kn

IVAN GAŠPAR

31. 01 . 2013.

66,00

GRGURA NINSKOG 2, 10 000 ZAGREBJAKOVA GOTOVCA 5 , 10 360 SESVE TE

Zaposlenik koji za dolazak na posao i odlazak s posla koristi naknadu po prijeđenom kilometru, vi-sina te naknade ovisi o kretanju maloprodajne cije-ne MB Eurosuper BS 95. Naime, ako se cijena ben-zina promijeni za više od 15% od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora, naknada troškova prijevoza po prijeđenom kilometru automatski će se uvećat iznos povećanja cijene benzina u odgovarajućem postotku od prvog dana sljedećeg mjeseca

10.3. KORIŠTENJE MJESNOG I MEĐUMJESNOG PRIJAVOZA ISTODOBNO

Zaposlenik koji za dolazak na posao i odlazak s posla mora koristi i mjesni i međumjesni prijevoz, ti mu se troškovi zbrajaju i nadoknađuju u visini stvarnih troškova ako je udaljenost koju prelazi u mjestu stanovanja odnosno u mjestu rada, najma-nje 2 kilometra. U navedenom slučaju zaposlenik bi imao pravo na stvarne izdatke koji se utvrđuju se u visini zbroja troškova naknade mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, ako mu je adresa stanovanja veća od 2 km od najbliže stanice javnog prijevozni-ka, naknade za međumjesni prijevoz i naknade za mjesni prijevoz u mjestu rada, ako je adresa na kojoj radi više od 2 km udaljena od stanice javnog prijevo-znika. Iznimno, ako mjesni javni prijevoz obuhvaća i međumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone) zapo-slenik nema pravo na naknadu troškova za dolazak na posao i odlazak s posla u visini zbrojnog troška naknade za mjesni i međumjesni prijevoz.

10.4. UDALJENOST OD ADRESE STANOVANJA DO ADRESE RADA

Člankom 67. st. 13. Temeljnog kolektivnog ugovo-ra uređen je način određivanja udaljenosti od adrese stanovanja do adrese rada zaposlenika na način da se utvrđuje prema planeru putovanja Hrvatskog au-


tokluba (dostupno na: http://map.hak.hr/), pri čemu se isključuju neasfaltirane ceste i ceste na kojima se naplaćuje cestarina, a koristi se za određivanje mje-sne udaljenosti i međumjesne udaljenosti. Pri odre-đivanju udaljenosti do 2 km kao najkraća ruta na relacijama u mjestu stanovanja odnosno rada, pro-matra se najkraća ruta uz korekciju za jednosmjerne ulice, uređene pješačke nathodnike i pothodnike.

U skladu sa čl. 67. st. 6. Temeljnog kolektivnog ugovora na temelju posebne odluke nadležnog Za-poslenik koji stvarno koristi mjesni i međumjesni prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, a na istoj relaciji prometuje više prijevoznika različite vrste (autobus, vlak i sl.) ili više javnih prijevoznika iste vrste, nadoknađuju mu se troškovi prijevoza s posla međumjesnim odnosno mjesnim javnim pri-jevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni go-dišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika koji je najpovoljniji za poslodavca. Uvjet je da vozni red tog prijevoznika omogućuje redovit dolazak na posao i povratak s posla zaposleniku. Odredbe Te-meljnog kolektivnog ugovora određuju što se po-drazumijeva pod redovitim dolaskom na posao i povratku s posla. U skladu s navedenim smatra se da je osiguran redoviti dolazak na posao i povratak s posla ako vrijeme čekanja do početka posla od-nosno nakon završetka posla ne prelazi 45 minuta. Zaposlenik koji mora presjedati, vrijeme čekanja iz-među dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta.

Na troškove mjesnog prijevoza nemaju pravo za-poslenici čija je adresa stanovanja na udaljenosti do

2 km od mjesta rada. Iznimno, pravo na naknadu troškova prijevoza neovisno o udaljenosti ostvaruju zaposlenici s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremi-teta i slijepe osobe.

Jednako tako, pravo na naknadu troškova prijevo-za nemaju oni zaposlenici koji za dolazak na posao mogu koristiti prijevoz koji je poslodavac organizi-rao isključivo za njih. Ako organizirani prijevoz od strane poslodavaca za navedene zaposlenike nije organiziran za cijelu relaciji već samo za dio relaci-je, za ostatak relacije zaposlenici ostvaruju pravo na naknadu troškova za dolazak na posao i odlazak s posla

10.5. KADA ZAPOSLENIK NE OSTVARUJE PRAVO NA NAKNADU TROŠKOVA PRIJEVOZA

Na temelju čl. 67. st. 14. Temeljnog kolektivnog ugovora zaposlenik nema pravo na naknadu troško-va prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla za dane kada je na godišnjem odmoru, za vrijeme rodiljnog dopusta, za vrijeme privremen spriječeno-sti za rad (bolovanje) i za druge dane u koje ne radi (slobodni dani, državni praznik i dr.) i kada zaposle-nik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dola-ska na posao. Dakle, ako zaposlenik izostane s posla više od dva dana mjesečna naknada umanjit će mu se za toliko dana koliko je izostao. Smatramo da se ova odredba ne bi mogla primijeniti ako je posloda-vac zaposleniku kupio mjesečnu ili godišnju kartu ili ako mu nadoknađuje stvarne troškove prema pre-dočenim računima odnosno kupljenim mjesečnim ili godišnjim prijevoznim kartama.

UDK 331.1

Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike

Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službe-nika i namještenika zaključili su 2. kolovoza 2012.

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike na rok od četiri godine. Prema odredbama toga ugovora, ugovorene strane imenovale su Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene sklopljenoga Ko-lektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisije sa sjedni-ca održanih u 11., 23., i 31. listopada, 12., 20. i 30. studeno-ga i 18. prosinca 2012.1

1. UVOD1

Vlada RH i sindikati državnih služba (Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH,

1 Tumačenja Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za držav-ne službenike i namještenike preuzeta s mrežnih stranica Ministarstva uprave (http:// http://www.uprava.hr/default.aspx? id=13668) 14. siječ-nja 2013.

Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat dje-latnika Ministarstva unutarnjih poslova, Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama, Carinski sindikat Hrvatske, Sindikat Porezne uprave Hrvat-ske, Samostalni sindikat djelatnika u zrakoplovstvu, Sindikat zaposlenih u pravosuđu, Sindikat pravo-sudne policije, Sindikat zaposlenika zatvorskog su-stava, Nezavisni sindikat carinika Hrvatske i Neza-visni sindikat policijskih službenika i namještenika RH) zaključili su 2. kolovoza 2012. Kolektivni ugo-vor za državne službenike i namještenike. Osim Ko-lektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih služ-benika i namještenika zaključili su i dva dodataka: Dodatak I. Kolektivnom ugovoru kojim se uređuje način isplate iznimnih rješenja u isplatama odre-đenih materijalnih prava u 2012. i 2013. te Spora-zum o izmjenama i dopunama Dodataka Spora-zumu o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009. kojim se uređuje način povećanja osnovice za plaće ovisno o ostvarivanju gospodar-

http://map.hak.hr/


skog rasta. Na temelju odredaba čl. 120. Kolektivnog ugovora, za tumačenje odredaba i praćenje primje-ne toga ugovora ugovorne su strane imenovale Za-jedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora (dalje: Zajednička ko-misija). Ugovorne strane obvezne su pridržavati se danog tumačenja Zajedničke komisije.

Upiti vezani za tumačenja Kolektivnog ugovo-ra dostavljaju se Komisiji na adresu: Ministarstvo uprave, Maksimirska 63, 10000 Zagreb te putem elektroničke pošte: [email protected]

U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komi-sije sa sjednica održanih 11., 23., 31. listopada, 12., 20., 30. studenoga i 18. prosinca 2012.

Svrha postojanja Zajedničke komisije je da svojim tumačenjima olakša ugovornim stranama primjenu odredaba zaključenoga Kolektivnog ugovora i osigu-ra pravilno i jednako postupanje u vezi s otvorenim pitanjima ostvarivanja ugovorenih prava državnih službenika i namještenika.

2. TUMAČENJA ZAJEDNIČKE KOMISIJE2.1. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 31. st. 1. al. 10. Kolektivnog ugovora

Tumačenje br. 1/31 od 20. studenoga 2012. Odredba članka 31. stavka 1. alineja 10. Kolektiv-

nog ugovora odnosi se na službenike i namještenike bez obzira na članstvo u sindikatima. Za sudjelova-nje na prosvjedu koji organizira sindikat službenik i namještenik nema pravo na plaćeni dopust u smislu članka 31. stavka 1. alineje 10. Kolektivnog ugovora.

Članak 32. st. 1. Kolektivnog ugovora

Tumačenje br. 1/32 od 20. studenoga 2012. U plaćeni dopust za pripremu polaganja državnog

stručnog ispita uračunavaju se dani u koje bi službe-nik trebao raditi po tjednom rasporedu radnog vre-mena. U plaćeni dopust uračunava se i dan polaga-nja državnog stručnog ispita ako je taj dan službenik trebao raditi prema tjednom rasporedu radnog vre-mena. Ako se državni stručni ispit polaže više dana, u plaćeni dopust uračunavaju se svi dani polaganja ispita ako je službenik u te dane trebao raditi.

Članak 33. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora

Tumačenje br. 1/33 od 30. studenoga 2012. Člankom 33. stavcima 1. i 2. Kolektivnog ugovo-

ra propisano je pravo službenika i namještenika na plaćeni dopust „za svaki ispit po predmetu“ (u slu-čaju stavka iz 1. na dva dana, a u slučaju iz stavka 2. na jedan dan plaćenog dopusta). Obzirom da je u navedenom članku jasno navedeno „za svaki is-pit po predmetu“, u konkretnom slučaju službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od dva puta po jedan dan, tj. na dva dana plaćenog dopusta bez obzira što je dan polaganja dva različita ispita bio isti kalendarski dan.

2.2. PLAĆA I DODATCI NA PLAĆU


Tumačenje br. 1/41 od 30. studenoga 2012. Radni staž u smislu odredbe članka 41. stavka 2.

Kolektivnog ugovora je vrijeme provedeno u držav-noj službi, službi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, radnom odnosu te vrije-me samostalnog obavljanja profesionalne djelatno-sti u skladu s posebnim propisima, koje se računa u mirovinski staž kao staž osiguranja.

Ad 1) Vrijeme provedeno u Domovinskom ratu Odredbom članka 33. Zakona o pravima hrvatskih

branitelja i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/19. i 55/11.) propisano je da hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bili zaposleni ili im se staž osi-guranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi, vri-jeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju, sukladno propisima o obrani. Zakonom o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji je propisano da na pitanja u svezi s pravima iz mirovinskog osigura-nja koja nisu uređena Zakonom primjenjuje se Za-kon o mirovinskom osiguranju. Prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju poseban staž je vrijeme koje je osiguranik proveo pod određenim okolnostima, a koji se računa u mirovinski staž kao poseban staž, ali ne i u radni staž, jer je to vrijeme koje osoba nije provela u radnom odnosu i za koje razdoblje nisu uplaćivani doprinosi.

U smislu odredbe članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora:

a) Ako je hrvatski branitelj u vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bio zaposlen, prilikom utvrđi-vanja radnog staža treba mu se uračunati i vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu i to u stvarnom vremenu trajanja staža osiguranja (a ne u dvostru-kom trajanju ). b) Ako hrvatski branitelj u vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu nije bio zaposlen vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju, ali se ne uračunava se u radni staž.

Ad 2) Radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ

Radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ uračunava se u radni staž državnih službenika i na-mještenika samo do 8.10.1991., a radni staž ostvaren nakon navedenog datuma ne uračunava se u radni staž državnih službenika i namještenika, jer se radi o radnom stažu ostvarenom u drugim državama, dakle, u inozemstvu. Naime, 8. listopada 1991. do-nijeta je i stupila je na snagu Odluka da Republika Hrvatska raskida državno – pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajina-ma tvorila dosadašnju SFRJ (Nar. nov., br. 53/91.)

Ad 3) Inozemni radni staž Inozemni staž ne uračunava se u radni staž dr-

žavnih službenika i namještenika. Prema odred-www.rrif.hr


bama Zakona o mirovinskom osiguranju inozemni radni staž je radni staž ostvaren u drugoj državi i ne računa se u mirovinski staž u Republici Hrvatskoj, pa se obzirom na navedeno ne može niti uračunati u radni staž državnih službenika i namještenika.

Ad 4) Dokupljeni staž i produženo osiguranje Dokupljeni staž i produženo osiguranje ne može

se uračunati u radni staž državnih službenika i na-mještenika. Sukladno odredbi čl. 22. Zakona o mi-rovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10., 130/10. – proč. tekst, 61/11., 114/11., 76/12.) produljeno osiguranje i dokupljeni radni staž ulaze u mirovinski staž, ali to vrijeme ne obuhvaća vrijeme provedeno u državnoj službi, službi u jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, radnom odnosu te vrijeme samostalnog obavljanja profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima, koje se računa u mi-rovinski staž kao staž osiguranja, pa se stoga niti ne može uračunati u radni staž državnih službenika i namještenika.

Ad 5) Poljoprivredni staž Poljoprivredni staž ne uračunava se u radni staž

državnih službenika i namještenika. Sukladno Za-konu o mirovinskom osiguranju vrijeme provedeno u osiguranju u svojstvu poljoprivrednika računa se u mirovinski staž kao staž osiguranja ali ne obu-hvaća vrijeme provedeno u državnoj službi, službi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, radnom odnosu te vrijeme samostalnog obavljanja profesionalne djelatnosti u skladu s po-sebnim propisima pa se stoga niti ne može uračuna-ti u radni staž državnih službenika i namještenika.

Članak 44. Kolektivnog ugovora

Tumačenje br. 1/44 od 30. studenoga 2012. Uvećanje osnovne plaće za 8% iz članka 44. stav-

ka 5. podstavka 1. Kolektivnog ugovora izrijekom se odnosi samo na znanstveni stupanj magistra zna-nosti. Komisija nije ovlaštena mijenjati odnosno proširivati odredbe Kolektivnog ugovora.

Tumačenje br. 2/44 od 18. prosinca 2012. Dnevnica i terenski dodatak nisu naknade za rad,

niti zamjena za plaću, nego služe za pokriće poveća-nih troškova na putu (terenu) izvan stalnog mjesta rada i izvan mjesta stalnog boravka.

Dnevnica i terenski dodatak ne isključuju pravo na dodatak za prekovremeni rad.

Stoga, ako je državni službenik i namještenik za vrijeme službenog putovanja i terenskog rada stvar-no prekovremeno radio (prekovremeno obavljao poslove zbog kojih je upućen na službeno putovanje ili rad na terenu), u skladu s odredbama članka 44. stavka 9. – 14. Kolektivnog ugovora, ima pravo na uvećanje osnovne plaće sukladno članku 44. stavku 1. podstavku 2. Kolektivnog ugovora, za svaki stvar-no odrađeni sat prekovremenog rada.

Prema članku 44. stavku 1. podstavku 2. Kolektiv-nog ugovora, državnom službeniku i namješteniku osnovna plaća uvećat će se za svaki sat prekovreme-nog rada 50%.

Vezano uz konkretno pitanje ne postojanje pouz-dane evidencije stvarno odrađenih sati prekovre-

menog rada tijekom službenog putovanja i rada na terenu Komisija upućuje da je način vođenja eviden-cije o radnom vremenu i prisutnosti na radu u nad-ležnosti poslodavca sukladno posebnim propisima odnosno općim propisima o radu.

Tumačenje br. 3/44 od 18. prosinca 2012. Prema članku 44. stavku 15. Kolektivnog ugovora,

umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovre-menog rada, državni službenik i namještenik može koristiti slobodne dane prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovre-menog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada.

O izboru između uvećanja osnovne plaće po os-novi prekovremenog rada ili korištenja slobodnih dana odlučuje isključivo državni službenik odnosno namještenik.


Tumačenje br. 1/46 od 20. studenoga 2012. Članak 46. Kolektivnog ugovora propisuje pravo

na plaću službenika i namještenika koji po nalogu obavlja poslove više složenosti. Ako službenik obav-lja poslove više složenosti ima pravo na plaću radnog mjesta više složenosti čije poslove obavlja po nalogu samo za one radne sate koje je stvarno proveo na njima. Komisija nije ovlaštena tumačiti odredbe po-sebnih propisa kojima su propisani uvjeti za obav-ljanje poslova pojedinih radnih mjesta.

Tumačenje br. 2/46 od 18. prosinca 2012. U smislu odredbe članka 46. Kolektivnog ugovora

vremensko razdoblje od 7 do 30 dana odnosi se na najkraće odnosno najduže trajanje pojedinog nalo-ga u kontinuitetu.

Kolektivnim ugovorom nije ograničen broj nalo-ga iz članka 46. u određenom razdoblju (mjesecu, godini).

Bez obzira na koliko dana je izdan nalog službe-niku i namješteniku se sukladno stavku 3. članka 46. Kolektivnog ugovora isplaćuje plaća više složenosti samo za one rade sate koje je stvarno na njima pro-veo. Poslove više složenosti službenik ne smije obav-ljati bez pisanog naloga.

2.3. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 55. st. 6. i 8. Kolektivnog ugovora

Tumačenje br. 1/55 od 12. studenoga 2012. Službeniku upućenom od strane poslodavca na

školovanje, edukaciju, seminar i sl. pripada pravo na dnevnicu i ostala prava iz članka 55. Kolektivnog ugovora, pod istim uvjetima kao da je upućen na službeno putovanje.

Tumačenje br. 2/55 od 20. studenoga 2012. Polaganje državnog stručnog ispita ne smatra se

upućivanjem na školovanje, edukaciju, seminar i sl. u smislu odredbe članka 55. stavka 6. Kolektivnog ugovora, pa stoga službenicima koji dolaze u mje-sto polaganja državnog stručnog ispita ne pripadaju prava iz članka 55. Kolektivnog ugovora. Podnosite-lja zahtjeva upućuje se da je pitanje troškova pola-ganja državnog stručnog ispita uređeno odredbom članka 59. Zakona o državnim službenicima.


Tumačenje br. 3/55 od 18. prosinca 2012. Službenik i namještenik koji je od strane poslo-

davca upućen na edukaciju, tečaj, seminar i sl., s kojim je u konkretnom slučaju zaključen „ugovor o upućivanju na temeljni policijski tečaj“ u kojem je službeniku utvrđena obveza rada kod poslodavca u određenom trajanju nakon edukacije, ima pravo na dnevnicu i druga prava iz članka 55. Kolektivnog ugovora. Ako je pri tome službeniku osigurana od-govarajuća dnevna prehrana, iznos dnevnice uma-njit će mu se za 60%.

Tumačenje br. 4/55 od 18. prosinca 2012. Pod odgovarajućom dnevnom prehranom u smi-

slu članka 55. stavka 3. Kolektivnog ugovora podra-zumijeva se najmanje tri obroka tijekom dana od kojih je barem jedan topli obrok. Umanjenje dnev-nica iz članka 55. stavka 3. primjenjuje se samo ako je službenik na službenom putu duže od 12 sati.


Tumačenje br. 1/56 od 18. prosinca 2012. Upućivanje kuhara slastičara i osobnih vozača

državnih dužnosnika u drugo mjesto koje je razli-čito od mjesta rada i mjesta njegovog stalnog borav-ka radi obavljanja poslova radnog mjesta smatra se terenskim radom iz članka 56. Kolektivnog ugovora.

Tumačenje br. 2/56 od 18. prosinca 2012. Kod upućivanja službenika na rad izvan stalnog

mjesta rada i izvan mjesta njegova stalnog boravka radi obavljanja (po nalogu) poslova u ispostavi, koji su sadržajno isti kao poslovi radnog mjesta na koje je službenik raspoređen u sjedištu državnog tijela, primjenjuju se odredbe 56. Kolektivnog ugovora.


Tumačenje br. 1/59 od 11. listopada 2012. Pod mjestom stanovanja podrazumijeva se nase-

lje u kojem službenik stanuje a koje je izričito utvr-đeno u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 86/06., 125/06. – ispr., 16/07. – ispr., 95/08. – Odluka USRH, 46/10. – ispr. i 145/10.).

Pod „adresa stanovanja“ podrazumijeva se adre-sa s koje službenik i namještenik redovito dolazi na posao i s posla, odnosno adresa na kojoj ima pre-bivalište ili boravište. U slučaju da službenik ima u mjestu rada prebivalište, ali isti ima i prijavljeno boravište u mjestu izvan mjesta rada, pravo na na-knadu troškova prijevoza utvrđuje se prema adresi s koje službenik i namještenik redovito dolazi na po-sao i s posla.

Tumačenje br. 20/59 od 31. listopada 2012. Službeniku koji stanuje izvan Republike Hrvatske

i dolazi na posao u Republiku Hrvatsku isplatit će se naknada troškova prijevoza prema kriterijima za mjesni i međumjesni prijevoz iz članka 59. Kolektiv-nog ugovora.

Tumačenje br. 33/59 od 12. studenoga 2012. Poslodavac službeniku nadoknađuje najpovoljni-

ji trošak javnog prijevoza koji službeniku omoguću-je redoviti dolazak na posao i odlazak s posla.

Ako službenik ne koristi taj javni prijevoz nego neku drugu vrstu javnog prijevoza, službenik je du-

žan predočiti dokaz o kupljenoj karti sukladno stav-ku 11. članka 59., a naknada troškova isplatit će mu se u visini cijene karte najpovoljnijeg javnog prijevoza.

Ako službenik ne koristi javni prijevoz nego osob-ni automobil Komisija upućuje na stavak 2., 3., 6. i 8. članka 59. Kolektivnog ugovora.

Tumačenje br. 39/59 od 20. studenoga 2012. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu

troškova prijevoza za svaki dolazak i odlazak s posla.Tumačenje br. 40/59 od 20. studenoga 2012. Poslodavac isplaćuje naknadu troškova prijevo-

za sukladno članku 59. Kolektivnog ugovora prema pravilima za mjesni i međumjesni prijevoz.

(pitanje u vezi kojega je dano ovo tumačenje - mogu li se prema načelu pravednosti isplaćivati na-knade troškova prijevoza osobama koje ne koriste javni prijevoz).

Tumačenje br. 49/59 od 30. studenoga 2012. Prema članku 59. Kolektivnog ugovora službeni-

ku i namješteniku se nadoknađuju troškovi prijevo-za za dolazak na posao i povratak s posla. Stoga se u udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada, u smislu članka 59. Kolektivnog ugovora, ne može se uračunati (pribrojiti) udaljenost koju službenik svakodnevno prelazi prije dolaska na posao, odno-sno nakon odlaska s posla, zbog prijevoza djeteta u predškolsku ili školsku ustanovu, neovisno o po-sebnim okolnostima odnosno posebnostima kon-kretnog slučaja (npr. dijete s posebnim potrebama). Troškove prijevoza djeteta u predškolsku ili školsku ustanovu snosi sam državni službenik odnosno na-mještenik, ako mu se ti troškovi ne nadoknađuju prema posebnim propisima.

Tumačenje br. 60/59 od 18. prosinca 2012. Članak 59. Kolektivnog ugovora odnosi se na na-

knadu troškova prijevoza na posao i s posla, a ne na troškove prijevoza u vezi s obavljanjem poslova rad-nog mjesta na koje su službenici i namještenici ras-poređeni. Navedeni troškovi su troškovi poslovanja državnog tijela.

Ako službenik dobiva naknadu troškova prijevo-za na posao i s posla sukladno članku 59. stavku 2. Kolektivnog ugovora, poslodavac je sukladno po-sebnim propisima dužan službeniku nadoknaditi i troškove prijevoza u vezi s obavljanjem poslova rad-nog mjesta, ako ih je imao.

Međutim, ako službenik dobiva novčanu nakna-du za kupljenu godišnju ili mjesečnu kartu mjesnog javnog prijevoza u mjestu rada prema predočenom računu ili ako mu takvu kartu kupuje poslodavac, tada nema pravo još i na naknadu troškova prijevoza u mjestu rada nastalih u obavljanju službe ako mu kupljena karta pokriva i taj prijevoz.


Tumačenje br. 25/59 od 31. listopada 2012. Sukladno članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugo-

vora, službenik i namještenik se izjašnjava na počet-ku godine da li će mu poslodavac kupiti godišnju ili mjesečne karte ili nadoknađivati stvarne troškove prijevoza prema predočenim računima odnosno kupljenim prijevoznim kartama. Prema stavku 1. članka 59. nadoknađuju se troškovi u visini za po-slodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza


koji službeniku i namješteniku omogućuje redovit dolazak na posao i povratak s posla te se u slučaju mogućnosti kupnje godišnje karte nadoknađuju troškovi prema cijeni godišnje karte, a ako nema mogućnosti kupnje godišnje karte nadoknađuju se troškovi mjesečne karte.

Tumačenje br. 10/59 od 11. listopada 2012. Mjesni prijevoz je prijevoz u mjestu stanovanja, odnosno mjestu rada. Međumjesni prijevoz je prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada. O međumjesnom prijevozu radi se u slučaju kada je mjesto stanovanja različito od mjesta rada. U vezi pitanja što se smatra mjestom stanovanja odnosno mjestom rada, Komi-sija upućuje na Tumačenje br. 1/12.


Tumačenje br. 7/59 od 11. listopada 2012. Visina naknade iz članka 59. stavka 2. Kolektiv-

nog ugovora utvrđuje se prema cijeni mjesečne kar-te umanjene za 25%, a ako nema mjesečne karte u visini dnevne odnosno ako nema dnevne, u visini povratne odnosno pojedinačne karte.

Tumačenje br. 22/59 od 31. listopada 2012. U slučaju kada je poslodavac za svoje službeni-

ke i namještenike s prijevoznikom ugovorio mje-sni i međumjesni prijevoz na redovnim linijama po povoljnijim uvjetima, a službenik i namještenik taj prijevoz ne koristi, naknada troškova prijevoza obračunava se prema cijeni mjesečne karte javnog prijevoza za građane prema kriterijima za mjesni i međumjesni prijevoz.

Tumačenje br. 55/59 od 18. prosinca 2012. Sukladno članku 59. stavku 2. Kolektivnog ugovora,

mjesečna naknada ne može se utvrđivati prema cijeni godišnje karte nego prema cijeni mjesečne karte.


Tumačenje br. 13/59 od 11. listopada 2012. Ako od adrese stanovanja do stanice međumje-

snog prijevoza ima više od 2 km, a u mjestu stanova-nja nema organiziranog mjesnog javnog prijevoza, službeniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz or-ganiziran. Poslodavac može pribaviti dokaz o visini cijene karte mjesnog javnog prijevoza u najbližem mjestu u kojem je prijevoz organiziran, na način koji sam odabere (npr. cjenik na Internetu, potvrda pri-jevoznika i sl).

Tumačenje br. 36/59 od 20. studenoga 2012. Odredba članka 59. stavka 3. Kolektivnog ugovo-

ra ne predviđa umanjenje za 25% naknade troškova mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.

Tumačenje br. 37/59 od 20. studenoga 2012. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji

omogućava službeniku i namješteniku redoviti do-lazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se prema cijeni mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj pri-jevoz organiziran. Odredba se odnosi na službeni-ke i namještenike koji imaju 2 ili više kilometra od mjesta stanovanja do mjesta rada. Kolektivnim ugo-vorom nije utvrđena obveza i način dokumentiranja troškova prijevoza.

Tumačenje br. 43/59 od 30. studenoga 2012. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz, služ-

beniku i namješteniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Obzirom da odredbom članka 59. stavka 3. Kolektivnog ugovora nije propi-sana naknada u visini cijene dnevne (pojedinačne) karte, troškove prijevoza treba utvrditi u visini cije-ne mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran i za koji postoji mogućnost kupnje mjesečne karte.

Tumačenje br. 51/59 od 18. prosinca 2012. Ako je mjesni javni prijevoz u gradu (mjestu rada)

organiziran i moguće je kupiti mjesečnu kartu, ali on ne omogućuje službenicima i namještenicima redovit dolazak na posao i odlazak s posla (neor-ganizirani prijevoz prema stavku 18. članka 59.), troškove prijevoza treba nadoknaditi u visini cijene mjesečne karte tog mjesta u punom iznosu, suklad-no stavku 3. članka 59. Kolektivnog ugovora.


Tumačenje br. 21/59 od 31. listopada 2012. Ako je udaljenost od adrese stanovanja do adrese

rada u jednom smjeru veća od 2 km, a u drugom ma-nja od 2 km, službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako

ne može kao pješak koristiti rutu kraću od 2 km prema uređenom pješačkom putu (ulice s uređe-nim pločnikom, pješačke zone, stepenice, pješački pothodnici i nathodnici, pješački prijelazi) između adrese rada i mjesta stanovanja. U tom slučaju služ-benik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u oba smjera.

Tumačenje br. 31/59 od 12. studenoga 2012. Udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada

iz članka 59. stavaka 4., 5. i 8. Kolektivnog ugovora, računa se u jednom smjeru a naknada se isplaćuje za oba smjera.


Tumačenje br. 10/59 od 11. listopada 2012. Mjesni prijevoz je prijevoz u mjestu stanovanja,

odnosno mjestu rada. Međumjesni prijevoz je prije-voz od mjesta stanovanja do mjesta rada. O među-mjesnom prijevozu radi se u slučaju kada je mjesto stanovanja različito od mjesta rada. U vezi pitanja što se smatra mjestom stanovanja odnosno mjestom rada, Komisija upućuje na Tumačenje br. 1/12.

Tumačenje br. 15/59 od 11. listopada 2012. Pravo na naknadu troškova međumjesnog prije-

voza nije uvjetovano udaljenošću od adrese stano-vanja do adrese rada.

Tumačenje br. 22/59 od 31. listopada 2012. U slučaju kada je poslodavac za svoje službeni-

ke i namještenike s prijevoznikom ugovorio mje-sni i međumjesni prijevoz na redovnim linijama po povoljnijim uvjetima, a službenik i namještenik taj prijevoz ne koristi, naknada troškova prijevoza obračunava se prema cijeni mjesečne karte javnog prijevoza za građane prema kriterijima za mjesni i međumjesni prijevoz.


Tumačenje br. 29/59 od 31. listopada 2012. Kolektivni ugovor ne predviđa mogućnost nakna-

de troškova međumjesnog prijevoza u visini mjeseč-ne karte umanjene za 25%.

Tumačenje br. 30/59 od 31. listopada 2012. a) Ako službenik koristi međumjesni javni prije-

voz uz presjedanje a taj prijevoz ispunjava kriterije iz stavka 18. članka 59. Kolektivnog ugovora, smatra se da ima organizirani javni prijevoz te će mu se na-knada troškova međumjesnog prijevoza isplatiti u visini zbroja cijena karata za cijelu relaciju.

b) Ako službenik ne koristi međumjesni javni pri-jevoz uz presjedanje a taj prijevoz ispunjava kriterije iz stavka 18. članka 59. Kolektivnog ugovora, nakna-da troškova međumjesnog prijevoza isplatit će se u visini zbroja cijena karata, odnosno 0,75 kn/km ako je to za poslodavca povoljnije.



Tumačenje br. 48/59 od 30. studenoga 2012. Način i visina naknade troškova međumjesnog

prijevoza ovisi o tome da li postoji organiziran me-đumjesni javni prijevoz, a ako postoji, da li službenik za dolazak na posao koristi javni prijevoz ili osobni automobil odnosno drugo prijevozno sredstvo.

Ako ima organiziran međumjesni javni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada, službenik koji za dolazak na posao koristi međumjesni javni prije-voz, ima pravo na naknadu troškova međumjesnog javnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne karte, odnosno pojedinačne karte. Visina stvarnih izdataka mora se dokumentirati na način propisan u čl. 59. st. 11. Kolektivnog ugovora. Pored toga, navedeni službenik, uz ispunjenje uvje-ta iz čl. 59. st. 4. Kolektivnog ugovora (udaljenost od 2 km i više) ima pravo i na naknadu troškova mje-snog prijevoza.

Ako ima organiziran međumjesni javni prijevoz, koji službenik ne koristi za odlazak na posao i od-lazak s posla, jer koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac službeniku može, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđenom kilometru. Navedena povolj-nost (izraz: „ako mu je to povoljnije“) odnosi se na poslodavca.

Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada, poslodavac će službeniku isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđenom kilometru.


Komisija je dana 12. studenoga 2012. donijela sli-jedeći zaključak:

Povoljnost iz članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora („ako mu je to povoljnije“) odnosi se na poslodavca.

Na sjednici održanoj 30. studenoga 2012. dano je i tumačenje br. 45/59 koje glasi:

Formulacija „ako mu je to povoljnije“ iz stavka 6. članka 59. Kolektivnog ugovora odnosi se na po-slodavca.

Tumačenje br. 11/59 od 11. listopada 2012. Službenik ima pravo na naknadu troškova prije-

voza u smislu članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugo-vora i ako prijevozno sredstvo koje koristi nije u nje-govom vlasništvu.

Tumačenje br. 16/59 od 11. listopada 2012. Prijevoznim sredstvom u smislu odredbe članka

59. Kolektivnog ugovora smatra se svako vozilo iz članka 2. stavka 1. točke 28. Zakona o sigurnosti pro-meta na cestama (Nar. nov., br. 67/08., 48/10. i 74/11.), odnosno svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredsta-va, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni po-gon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda. Prema tome, i bicikl je prijevozno sredstvo u smislu članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora.

Tumačenje br. 9/59 od 11. listopada 2012. Naknada troškova službenicima koji zbog mjesta

stanovanja koriste mjesni i međumjesni prijevoz isplatit će se u visini od 0,75 kn po kilometru za cije-lu udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada, pod uvjetom da je to povoljnije za poslodavca u od-nosu na organizirani prijevoz.

Odredba članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovo-ra ne predviđa mogućnost kombiniranja naknade troškova javnog prijevoza i naknade po prijeđenom kilometru.

Na sjednici održanoj dana 30. studenoga 2012. godine, Komisija je dala sljedeće pojašnjenje ovog tumačenja:

Tumačenje broj 9/59 od 11. listopada 2012. ne odnosi se na službenika i namještenika koji koristi organizirani međumjesni javni prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, jer se tom službeniku i namješteniku naknada troškova prijevoza isplaćuje sukladno članku 59. stavku 5. Kolektivnog ugovora (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, ako je mjesto stanova-nja udaljeno do 100 km od mjesta rada).

Tumačenje br. 14/59 od 11. listopada 2012. Ako osoba koristi vlastiti prijevoz u smislu članka

59. stavaka 6. i 8. Kolektivnog ugovora, poslodavac će isplatiti naknadu prema utvrđenoj udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba.

Tumačenje br. 17/59 od 23. listopada 2012. Ako službenik traži da mu se za međumjesni prije-

voz isplaćuje naknada sukladno odredbama članka 59.st. 6. Kolektivnog ugovora (0,75 kn/km), odnosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani prijevoz, a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada troškova prijevoza isplatit će mu se u visini cijene karte naj-povoljnijeg organiziranog javnog prijevoza.

Tumačenje br. 18/59 od 23. listopada 2012. Službeniku i namješteniku koji nije u mogućnosti

izbjeći naplatu cestarina, mostarina ili trajekta pri-likom dolaska na posao i odlaska s posla, a na istoj relaciji ne postoji javni prijevoz koji je povoljniji za poslodavca, pripada naknada od 0,75 kn po prijeđe-nom kilometru i naknada stvarnih troškova mosta-rine, cestarine i trajekta koje dokazuje predočenjem računa odnosno drugog dokaza o trošku. Udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema planeru Hrvatskog autokluba.


Tumačenje br. 27/59 od 31. listopada 2012. U slučaju kada nije organiziran međumjesni javni

prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i povratak s posla (stavak 18.), službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova u visini od 0,75 kn/km.

Tumačenje br. 28/59 od 31. listopada 2012. U slučaju kada službenik koristi međumjesni pri-

jevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, a u mjestu stanovanja nema stanice međumjesnog prijevoza (npr. stanica međumjesnog prijevoza je u obližnjem mjestu), smatra se da nije organiziran međumjesni prijevoz te se službeniku isplaćuje naknada u visini 0,75 kn/km za cijelu udaljenost. Odredba članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora ne predviđa moguć-nost kombiniranja naknade troškova javnog prije-voza i naknade po prijeđenom kilometru.

Tumačenje br. 30/59 od 31. listopada 2012. a) Ako službenik koristi međumjesni javni prije-

voz uz presjedanje a taj prijevoz ispunjava kriterije iz stavka 18. članka 59. Kolektivnog ugovora, smatra se da ima organizirani javni prijevoz te će mu se na-knada troškova međumjesnog prijevoza isplatiti u visini zbroja cijena karata za cijelu relaciju.

b) Ako službenik ne koristi međumjesni javni pri-jevoz uz presjedanje a taj prijevoz ispunjava kriterije iz stavka 18. članka 59. Kolektivnog ugovora, nakna-da troškova međumjesnog prijevoza isplatit će se u visini zbroja cijena karata, odnosno 0,75 kn/km ako je to za poslodavca povoljnije.

Tumačenje br. 54/59 od 18. prosinca 2012. Službeniku ili namješteniku će se isplatiti na-

knada u visini 0,75 kuna po prijeđenom kilometru sukladno odredbi članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora ukoliko je to za poslodavca povoljnije u odnosu na zbroj troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Troškovi mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza utvrđuju se tako da se cijeni karte za međumjesni prijevoz pribroji iznos cijene karte za mjesni prijevoz.

Ukoliko državni službenik ili namještenik koji ima organizirani mjesni i međumjesni javni prije-voz koji mu osigurava redovit dolazak i odlazak s posla, traži da mu se isplaćuje naknada u visini 0,75 kuna po prijeđenom kilometru sukladno odredbi članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora, a to je ne-povoljnije za poslodavca, naknada troškova prije-voza isplatit će mu se u visini zbroja cijene karte za međumjesni javni prijevoz u punom iznosu i cijene karte za mjesni javni prijevoz umanjene za 25%.

Tumačenje br. 61/59 od 18. prosinca 2012. Kod utvrđivanja povoljnosti naknade troškova

prijevoza iz stavka 6. članka 59. Kolektivnog ugovora uzima se u obzir cijena karte najpovoljnijeg prije-voznika za određenu relaciju koji osigurava službe-niku redovit dolazak na posao i odlazak s posla. U tom slučaju kod utvrđivanja udaljenosti do stanice međumjesnog prijevoza (stavak 4. članka 59.) u ob-zir se uzima adresa stanice međumjesnog prijevoza tog (najpovoljnijeg) prijevoznika.

Poslodavac prilikom utvrđivanja povoljnosti iz stavka 6. članka 59. Kolektivnog ugovora uzima u obzir ukupni iznos naknade troškova mjesnog i me-đumjesnog prijevoza od adrese stanovanja do adre-

se rada u odnosu na iznos naknade u visini 0,75 kn/km za cijelu relaciju sukladno stavku 13. članka 59. Kolektivnog ugovora.


Tumačenje br. 26/59 od 31. listopada 2012. Poslodavac može provjeriti postojanje više prije-

voznika na istoj relaciji. stavak 8. Tumačenje br. 14/59 od 11. listopada 2012. Ako osoba koristi vlastiti prijevoz u smislu članka

59. stavaka 6. i 8. Kolektivnog ugovora, poslodavac će isplatiti naknadu prema utvrđenoj udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba.

Tumačenje br. 23/59 od 31. listopada 2012. Nad-ležnim ministrom za donošenje posebne odluke iz članka 59. stavaka 8. i 16. Kolektivnog ugovora sma-tra se pojedini resorni ministar za službenike i na-mještenike zaposlene u ministarstvima, a za službe-nike i namještenike drugih državnih tijela čelnik tog državnog tijela.



Tumačenje br. 52/59 od 18. prosinca 2012. (tko je dužan ishoditi odluku nadležnog ministra)

U svim slučajevima kada su ostvarene pretpo-stavke iz članka 59. stavka 8. Kolektivnog ugovora, čelnik državnog tijela donijet će odluku o naknadi troškova prijevoza državnom službeniku ili namje-šteniku.


Tumačenje br. 8/59 od 11. listopada 2012. Sukladno članku 59. stavku 10. Kolektivnog ugo-

vora, ako službenik ostvaruje pravo na mjesni i me-đumjesni prijevoz, ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza ako mu je udaljenost od stajališta međumjesnog prijevoza do mjesta rada odnosno do adrese stanovanja veća od 2 km.

Tumačenje br. 24/59 od 31. listopada 2012. U slučaju kada međumjesni prijevoz obuhvaća i

mjesni (prijevozne zone), a službenik i namještenik ne koristi tu vrstu prijevoza, a taj mu prijevoz omo-gućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene mjesečne karte za prijevozne zone odnosno u visini od 0,75 kn/km ako je to za poslodavca po-voljnije.

Tumačenje br. 50/59 od 30. studenoga 2012. Ako službenik koji koristi međumjesni javni pri-

jevoz, u mjestu stanovanja ili mjestu rada ima preko 2 km udaljenosti do prve stanice organiziranog me-đumjesnog javnog prijevoza, ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u tom mjestu, prema odredbama stavka 1. -3. članka 59. Kolektivnog ugo-vora za to mjesto (mjesto stanovanja ili mjesto rada).

Također, Komisija upućuje na odredbe stavka 7. članka 59. Kolektivnog ugovora. U slučaju kada na istoj relaciji mjesnog ili međumjesnog prijevoza pro-metuje više prijevoznika koji omogućavaju redoviti


dolazak na posao i povratak s posla, službeniku i na-mješteniku koji stvarno koristi međumjesni ili mje-sni javni prijevoz nadoknađuju se troškovi prijevoza u visini izdataka onog prijevoznika koji je najpovolj-niji za poslodavca (mjesnog i/ili međumjesnog pri-jevoza).

Ako službenik koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo za dolazak iz mjesta stanovanja u mjesto rada, Komisija upućuje na odredbu članka 59. stavka 6. Kolektivnog ugovora.

Tumačenje broj 9/59 od 11. listopada 2012. ne odnosi se na službenika i namještenika koji koristi organizirani međumjesni javni prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, jer se tom službeniku i namješteniku naknada troškova prijevoza isplaćuje sukladno članku 59. stavku 5. Kolektivnog ugovora (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, ako je mjesto stanova-nja udaljeno do 100 km od mjesta rada).


Tumačenje br. 2/59 od 11. listopada 2012. Službenik koji se izjasnio da koristi javni prijevoz i

rješenjem mu je utvrđeno pravo na naknadu troško-va javnog prijevoza, dužan je priložiti kupljenu kartu ili dokaze o kupljenoj karti (račune ili dr.), sukladno članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugovora. Ukoliko službenik ne priloži kartu ili dokaze o kupljenoj kar-ti (račune ili dr.) neće mu se isplatiti naknada.

Na sjednici održanoj dana 30. studenoga 2012. godine Komisija je dala sljedeće pojašnjenje:

Potvrda o visini mjesečne karte nije dokaz iz stav-ka 11. članka 59. Kolektivnog ugovora

Tumačenje br. 3/59 od 11. listopada 2012. Službe-niku koji se izjasnio da će koristiti osobni automobil i rješenjem mu je utvrđeno pravo na naknadu troš-kova dolaska na posao i odlaska s posla automobi-lom, dužan je najkasnije do 3. u mjesecu predati ispunjeni i potpisani formular, sukladno članku 59. stavku 12. Kolektivnog ugovora, osim u sluča-ju spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga spriječenosti. Ukoliko službenik ne preda ispunjen i potpisan formular neće mu se isplatiti naknada troškova prijevoza.

Tumačenje br. 5/59 od 11. listopada 2012. Službenik može tijekom kalendarske godine pro-

mijeniti način dolaska na posao i odlaska s posla, ali je o istome dužan unaprijed obavijestiti poslodavca.

Tumačenje br. 32/59 od 12. studenoga 2012. Pod računom u smislu članka 59. stavka 11. Ko-

lektivnog ugovora, podrazumijeva se bilo koji dokaz o kupljenoj karti. Za ostvarenje prava na naknadu stvarnih troškova prijevoza iz stavka 11. nije dovolj-na potvrda o cijeni karte za određenu relaciju.

Na sjednici održanoj dana 30. studenoga 2012. godine Komisija je dala sljedeće pojašnjenje:

Potvrda o visini mjesečne karte nije dokaz iz stav-ka 11. članka 59. Kolektivnog ugovora.

Tumačenje br. 58/59 od 18. prosinca 2012. Sukladno članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugo-

vora, službenici i namještenici se na početku godine izjašnjavaju o tome žele li da im poslodavac kupuje kartu ili da im nadoknađuje stvarne troškove prema predočenim računima, odnosno kupljenim kartama.

Novo rješenje o naknadi troškova prijevoza donosi se samo za službenika i namještenika koji se na po-četku godine izjasni o drugačijem načinu naknade troškova prijevoza u odnosu na prethodnu godinu.

Tumačenje br. 59/59 od 18. prosinca 2012. Sukladno članku 59. stavku 11. Kolektivnog ugo-

vora službenici i namještenici se na početku godine izjašnjavaju o tome žele li da im poslodavac kupuje (godišnju) kartu ili da im nadoknađuje stvarne troš-kove prema predočenim računima, odnosno kuplje-noj karti.

Poslodavac odlučuje o načinu naknade troškova prijevoza rješenjem vodeći računa o izjavi službeni-ka i najpovoljnijem trošku javnog prijevoza suklad-no članku 59. stavku 1. Kolektivnog ugovora.

U slučaju da je službenik ili namještenik suklad-no rješenju o naknadi troškova prijevoza sam kupio godišnju kartu, poslodavac mu je dužan isplatiti cje-lokupni trošak godišnje karte po predanom računu, odnosno karti.


Tumačenje br. 38/59 od 20. studenoga 2012. Obveza ispunjavanja obrasca izvješća o prijeđe-

noj udaljenosti propisana je odredbom članka 59. stavka 12. Kolektivnog ugovora, a obrazac izvješća o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odla-sku s posla je sastavni dio Kolektivnog ugovora.

Tumačenje br. 62/59 od 18. prosinca 2012. Službenik i namještenik dužan je unijeti stvarno

prijeđene kilometre u izvješće o prijeđenoj udaljeno-sti pri dolasku na posao i odlasku s posla. Isplata se vrši prema HAK-ovom planeru u nespornim slučaje-vima. U slučaju da se osporava udaljenost, korekciju je moguće izvršiti sporazumom između službenika ili namještenika i poslodavca, a ako sporazum nije moguće postići, stvarna udaljenost utvrdit će se iz-mjerom na terenu. Korekciju je moguće vršiti osim u slučaju spora oko udaljenosti stalnom (redovnom) rutom i u slučajevima dužih nemogućnosti prome-tovanja određenim prometnicama zbog npr. radova na cesti u dužem trajanju (više dana), nemogućnosti prometovanja cestom u dužem razdoblju zbog ele-mentarne nepogode ili zbog zatvorenosti određenih prometnica tijekom zimskih uvjeta.


Tumačenje br. 6/59 od 11. listopada 2012. Pravo na naknadu troškova mjesnog javnog pri-

jevoza za dolazak i odlazak s posla nema osoba koja ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice međumje-snog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanova-nja (članak 59. stavak 4. Kolektivnog ugovora).

Odredba stavka 13. (primjena planera putovanja Hrvatskog autokluba uz odgovarajuću korekciju) primjenjuje se kao pomoćno sredstvo samo u sluča-ju kada nije nesporno ili notorno da službenik ili na-mještenik prelazi udaljenost manju od 2 km prema uređenom najbližem pješačkom putu (ulice s uređe-nim pločnikom, pješačke zone, stepenice, pješački pothodnici i nathodnici, pješački prijelaz).

Ako se koristi planer putovanja Hrvatskog auto-kluba, korekcije udaljenosti od adrese stanovanja do


adrese rada za uređene pješačke nathodnike i pot-hodnike potrebno je izvršiti sporazumom službeni-ka i poslodavca, a ako nije moguć sporazum korek-cije će se izvršiti stvarnom izmjerom na terenu. Ovo tumačenje ne primjenjuje se na osobe iz članka 59. stavka 17. Kolektivnog ugovora.

Pojašnjenje tumačenja br. 6/59 od 12. studenoga 2012.

Pod izrazom „prelazi udaljenost manju od 2 km prema uređenom najbližem pješačkom putu“ po-drazumijeva se da službenik može prijeći navedenu udaljenost prema uređenom pješačkom putu. Stoga službenik koji može prijeći pješke navedenu udalje-nost prema uređenom pješačkom putu ali za dola-zak i odlazak s posla koristi javni prijevoz ili osobni automobil, nema pravo na naknadu troškova mje-snog prijevoza.

Tumačenje br. 46/59 od 30. studenoga 2012. Ukoliko korištenjem planera putovanja Hrvatskog

autokluba nije moguće utvrditi kilometražu jer pla-ner ne prepoznaje adresu, udaljenost od adrese sta-novanja do adrese rada utvrdit će se sporazumom službenika i poslodavca, a ako sporazum nije moguć udaljenost će se utvrditi stvarnom izmjerom na tere-nu. Udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada se sukladno odredbi članka 59. stavka 13. Kolektiv-nog ugovora utvrđuje kao najkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom).

Tumačenje br. 47/59 od 30. studenoga 2012. Nepronalaženje ulice u kojoj državni službenik

stanuje na HAK-ovoj interaktivnoj karti nije razlog za nepriznavanje prava na naknadu troškova pri-jevoza za dolazak na posao i odlazak s posla, jer se udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada može utvrditi i na druge načine, u skladu s dogovo-rom čelnika tijela i službenika, odnosno stvarnom izmjerom na terenu.

Tumačenje br. 53/59 od 18. prosinca 2012. Udaljenost od adrese stanovanja do adrese rada

se sukladno odredbi članka 59. stavka 13. Kolektiv-nog ugovora utvrđuje se prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba. Navedeni planer putovanja se koristi na način da se od adrese stanovanja do adre-se rada utvrdi najkraća ruta koju državni službenik i namještenik može koristiti bez potrebe plaćanja novčane naknade i koja ima suvremeni kolnički za-stor (asfalt).


Tumačenje br. 4/59 od 11. listopada 2012. Ako je službenik kupio mjesečnu kartu (za mjesni

i/ili međumjesni prijevoz) prije razloga spriječeno-sti za dolazak na posao, naknada troškova kupljene karte neće se umanjivati za dane spriječenosti do-laska na posao. Ako službenik ostvaruje pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza iz članka 59. stavka 2. i 3. Kolektivnog ugovora, a službenik nije dolazio na posao sve radne dane u mjesecu (iz ra-zloga navedenih u članku 59. stavku 14. Kolektivnog ugovora), naknada troškova prijevoza obračunat će se na način da se ukupna mjesečna naknada koju bi ostvario da je dolazio na posao sve radne dane u mjesecu podijeli s brojem radnih dana u mjese-cu i dobiveni iznos pomnoži s brojem dolazaka na

posao. Ako službenik ostvaruje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza iz članka 59. stav-ka 6. i 8. Kolektivnog ugovora, naknada troškova će se obračunati s obzirom na broj dolazaka na posao.

Tumačenje br. 41/59 od 20. studenoga 2012. U slučaju kupnje godišnje karte poslodavac ne

može od službenika i namještenika potraživati na-mirenje razmjernog dijela troškova te karte za dane godišnjeg odmora, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada službenik i namještenik nije u obvezi dolaska na posao. U slučaju predvidljive duže odsutnosti službenika (npr. u slučaju korištenja ro-diljinog dopusta, dugotrajnog bolovanja, dužeg pla-ćenog dopusta), poslodavac treba tražiti da službe-nik i namještenik vrati godišnju kartu.

Tumačenje br. 57/59 od 18. prosinca 2012. U slučaju da službeniku tijekom godine prestane

državna služba, a poslodavac mu je kupio godišnju kartu, poslodavac treba od službenika tražiti da po prestanku službe vrati godišnju kartu.

Poslodavac ne može od plaće za posljednji mje-sec rada u državnom tijelu odbiti dio cijene godišnje karte razmjeran broju mjeseci od prestanka službe do isteka važenja godišnje karte.


Tumačenje br. 19/59 od 23. listopada 2012. Ne smatra se prijevozom organiziranim od stra-

ne poslodavca ako poslodavac ima sklopljen ugovor s javnim prijevoznikom na redovnim prijevoznim linijama, bez obzira što bi vozni red bio prilagođen radnom vremenu zaposlenih i omogućavao im re-dovit dolazak na posao i odlazak s posla ako bi taj prijevoz mogli koristiti i drugi korisnici.


Tumačenje br. 23/59 od 31. listopada 2012. Nadležnim ministrom za donošenje posebne od-

luke iz članka 59. stavaka 8. i 16. Kolektivnog ugo-vora smatra se pojedini resorni ministar za službe-nike i namještenike zaposlene u ministarstvima, a za službenike i namještenike drugih državnih tijela čelnik tog državnog tijela.


Komisija upućuje da se jedina iznimka propisana za osobe s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremi-teta (utvrđenim općim propisima) nalazi u odred-bi članka 59. stavka 17. Kolektivnog ugovora. Za sva ostala pitanja vezana uz naknadu troškova prijevo-za na navedene osobe primjenjuju se pravila nakna-de troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza kao za ostale službenike i namještenike.

Tumačenje br. 34/59 od 12. studenoga 2012. Službenik koji ima tjelesno oštećenje donjih ek-

stremiteta utvrđeno rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ima pravo na naknadu troš-kova mjesnog prijevoza neovisno o udaljenosti od adrese stanovanja do adrese rada sukladno stavku 17. članka 59. Kolektivnog ugovora, neovisno o po-stotku tjelesnog oštećenja te činjenici da li ima pra-vo na naknadu za tjelesno oštećenje.


JESTE LI SE PRETPLATILI NA RRiF ZA 2013.

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760 ili www.rrif.hr


ra ne može se primijeniti na službenika i namješte-nika koji je slijep jer se navedena odredba odnosi na službenika i namještenika s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta utvrđenih općim propisima. Komisija će izvijestiti ugovorne strane o potrebi raz-matranja navedene odredbe odnosno eventualnog proširenja primjene odredbe na određene službeni-ke i namještenike koji imaju poteškoće u kretanju.


Tumačenje br. 12/59 od 11. listopada 2012. Kriterij najpovoljnijeg troška za poslodavca pri-

mjenjuje se pod uvjetom da javni prijevoz omoguća-va službeniku redovit dolazak na posao i povratak s posla u smislu članka 59. stavka

18. Kolektivnog ugovora. Ako navedeni uvjet nije ispunjen, odnosno ako vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena te vrijeme čekanja od završetka radnog vremena do polaska redovite linije prelazi ograničenja utvrđena u član-ku 59. stavku 18. Kolektivnog ugovora, neće se pri-mijeniti kriterij najpovoljnijeg troška za poslodavca jer se smatra da nije organiziran javni prijevoz koji osigurava službeniku redovit dolazak na posao i po-vratak s posla.

Ukoliko je uvjet iz članka 59. stavka 18. Kolektiv-nog ugovora ispunjen, odnosno ako javni prijevoz omogućava službeniku redovit dolazak na posao i povratak s posla, primjenjuje se kriteriji povoljnijeg troška za poslodavca. U konkretnom slučaju, služ-beniku će se kupiti godišnja/mjesečna karta za ZET a ne za ZET -HŽ.

Tumačenje br. 27/59 od 31. listopada 2012. U slučaju kada nije organiziran međumjesni javni

prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i povratak s posla (stavak 18.), službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova u visini od 0,75 kn/km.

Tumačenje br. 44/59 od 30. studenoga 2012. Ako postoji organizirani međumjesni prijevoz, ali

isti sukladno čl. 59. stavku 18. Kolektivnog ugovora službeniku i namješteniku ne omogućava redovi-ti dolazak na posao, smatra se da nije organiziran javni prijevoz koji osigurava službeniku redovit do-lazak na posao i povratak s posla te se u tom slučaju neće primijeniti kriterij najpovoljnijeg troška za po-slodavca.

U tom slučaju službeniku i namješteniku isplatit će se naknada u visini 0,75 kn po prijeđenom kilo-metru te sukladno stavku 12. članka 59. službenik i namještenik naknadu troškova prijevoza ostvaruje predajom ispunjenog i potpisanog formulara na ko-jem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla.



ra ne odnosi se na kupnju godišnje karte.

Tumačenje br. 56/59 od 18. prosinca 2012. Odredba članka 59. stavka 19. Kolektivnog ugovo-

ra odnosi se na isplatu naknade troškova prijevoza a ne na kupnju godišnje ili mjesečne karte od strane poslodavca. Stoga, u slučaju da poslodavac službe-niku kupuje godišnju ili mjesečnu kartu sukladno izjavi službenika, ne primjenjuje se odredba članka 59. stavak 19. Kolektivnog ugovora jer se u tom slu-čaju službeniku ne isplaćuje naknada troškova pri-jevoza nego mu se daje karta.

2.4. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA


Tumačenje br. 1/76 od 12. studenoga 2012. Članak 76. Kolektivnog ugovora odnosi se na oso-

be kod kojih postoji neposredna opasnost od na-stanka invalidnosti a ne osobe koje već imaju utvr-đenu invalidnost.


Tumačenje br. 1/77 od 12. studenoga 2012. Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku

prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (članak 174. stavak 3. točke 2. – 4. Zakona o mirovin-skom osiguranju), pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na rad-nom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme samo ako je pravo na rad sa skraćenim rad-nim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine. Stoga, službeniku i namješteniku ko-jem je pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zapo-slenja utvrđeno zbog bolesti ne pripada pravo na ra-zliku plaće iz članka 77. Kolektivnog ugovora.

Tumačenje br. 2/77 od 18. prosinca 2012. Pri utvrđivanju razlike plaće iz članka 77. Kolek-

tivnog ugovora službeniku i namješteniku, prijaš-njem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (članak 174. stavak 3. točke 2.-4. Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31.12.1998. godine, pojam plaće podrazumijeva plaću u bruto iznosu a pojam inva-lidske mirovine iznos mirovine prije oporezivanja sukladno posebnim propisima.

Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.


SUMMARIES

Andreja MILIĆ, BSEc Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc

RECORDS ON SOME REVENUE OF COUNTY ROAD ADMINISTRATIONS

The specific regulations and the system of recording the revenue within the general state sometimes require the adjust-ments of the book-keeping records between the persons of the general state. The article presents the example of recording the annual compensation for the use of public roads, which is paid upon the registration of the motor vehicles and trailers, as well as the compensation for financing of construction and mainte-nance of public roads according to the instructions provided by the Ministry of Finance.

Keywords: budgetary accounting, revenues, county road administrations.

Page 3

Andreja MILIĆ, BSEc Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc

COMPENSATION FOR KEEPING ILLEGALLY CONSTRUCTED BUILDING IN AREA

In the past few years the position of the income realized from the compensation for keeping an illegally constructed building in the specific area has been changed. This also comprised the way of recording such an income, which is shared among the corresponding budgets.

Keywords: budgetary accounting, common income, illegally constructed buildings.

Page 6

Mr. sc. Nada DREMEL, BSc, CPA, CA.

FINAL CONTROLS AND RECORDINGS IN BUDGETARY ACCOUNTING FOR 2012

The accounting regulations applied by the budgets and the budget beneficiaries were not changed in 2012. Accordingly, the final controls of recordings for 2012 and determination of results do not refer from those applied in 2011. The book-keep-ing and accounting procedures in budgetary accounting were presented in details in the RRiF issue no. 12/12 – Operations of Budget and Budget Beneficiaries.

Keywords: budgetary accounting, determination of results.Page 10

Andreja MILIĆ, MSc

FINANCIAL REPORTS OF BUDGET AND BUDGET BENEFICIARIES FOR 2012

The financial reports within the system of budgetary account-ing and budget beneficiaries are to be prepared every three months during the year and for the entire budget year.

The Rulebook on Financial Reporting in Budgetary Account-ing has not been changed compared to the year of 2012. Accordingly, the type, the deadlines and the content of the fi-nancial reports which have to be delivered by the budget and budget beneficiaries for the budget year of 2012 have remained the same.

Besides some general instructions for preparation of the fi-nancial reports in the system of budgetary accounting for 2012, the article presents some specifics in the financial reporting.

Keywords: accounting of budget and budget beneficiaries, financial reports for budget year of 2012.

Page 17

Nada DREMEL, MSc, CA, CPA

RECORDING OF PRE-TAX UNDER CERTAIN CIRCUMSTANCES IN BUDGETARY SYSTEM

When the date on the invoice in which the received delivery is charged is from the period later than the period in which the delivery was received, a special attention should be paid to the recording of such invoices due to the fact that a pre-tax should be included in the corresponding accounting period. It is also important to record the fact when the R-2 invoice was paid after the period in which the delivery and the invoice for such a de-livery were received. The article analyzes both circumstances from the point of view of the final VAT account for 2012 within the system of budgetary accounting and budget beneficiaries.

Keywords: budgetary accounting, value added tax, final VAT account.

Page 20

Mladenka KARAČIĆ, BSEc

COLLECTION OF BUDGET AND PUBLIC REVENUESThe Directive on the ways of paying the budget revenue, the

obligatory contributions and the public revenues for 2013 has been published. Such a Directive determines the payment, re-cording and monitoring of the budget revenue and other rev-enues used for financing of public needs in the year of 2013.

The article stresses the provisions of the Directive which re-fer to the persons who realize their income through collection of the payments determine in it. The article presents the types of income, opening of the account for financing of the public needs, the entries model and reference number, return and overbooking of the public revenues and the records on the col-lected revenues and the distribution of the common revenues.

Keywords: budget revenue, public revenue, overbooking and return on public revenues.

Page 22

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA

OVERVIEW OF DEADLINES IN PUBLIC PROCUREMENT SYSTEM

The public procurement system comprises a number of deadlines which have to be respected in order to operate prop-erly and according to the Act on Public Procurement (Official Gazette no. 90/11). The article presents an overview of the significant deadlines, which are classified according to the gen-eral deadlines, types and procedures of the public procurement within the framework agreement for public services from the An-nex II B. They can also be classified according to the procure-ment value.

Keywords: public procurement, deadlines. Page 25

Davor MIKAC, BSEc

REPLIES TO FREQUENTLY ASKED QUESTIONS ON PUBLIC PROCUREMENT

The persons obliged to apply the Act on Public Procurement have a lot of questions to which they do not know the reply or re-quire the check-up of their replies. This article provides a num-ber of replies to the questions in the field of public procurement.

This is the sixth group of replies to the questions referring to the realization of the public procurement system. The previous two ones were published in the RRiF issues 5/12 and 11/12 and the Supplements Operations of Budget and Budget Ben-eficiaries, issues 4/12, 7/12 and 12/12.

Keywords: public procurement, questions, replies.Page 28


Ante LOBOJA, LLB

CONTENT, PREPARATION AND TREATMENT OF PUBLIC PROCUREMENT BIDS

In the public procurement system a bid represents the ex-pression of willingness of a bidder to deliver the goods, to provide the services or to carry out the works according to the conditions and requirements stated in the bidding documenta-tion. The Directive on the preparation and treatment of the bid-ding documentation and bids determines their content, the way of preparation, delivery, the changes and/or amendments and the cancellation. Such a Directive also defines the procedure of opening the bidding documents, review and estimation. Be-sides the above stated issues, the article presents a number of examples from the practice.

Keywords: public procurement, bid, minutes on public opening of bids.

Page 35

Željko JANEŠ, LLB

PENSION INSURANCE OF FOREIGN RESIDENTS WITH TEMPORARY RESIDENCE PERMIT FOR PURPOSE OF

SCIENTIFIC RESEARCHThe foreign residents can be engaged for scientific research,

in which case they obtain a temporary residence permit in the Republic of Croatia for the purpose of the scientific research. Due to the fact that the research operations may be carried out under various circumstance, they have a different status within the pension insurance, which is the topic of this article.

Keywords: foreign residents in Republic of Croatia, pension insurance, temporary residence.

Page 42

Davor KOZINA, BSc

CURRENT ISSUES IN SYSTEM OF INTERNAL FINANCIAL CONTROL

Besides the existing obligatory reporting in the system of in-ternal financial control, the system of the internal financial con-trol in the Republic of Croatia is the issue which is constantly being developed and complied with the new legislative frame-work. Such a legislative framework is not necessarily directly connected with this issue.

Some changes are expected in the existing legislation re-garding the system of internal audit, too.

The article analyzes the above stated issues. Keywords: budgetary system, internal controls, internal au-

dit, reporting.Page 45

Anita Markić, LLB

AMENDMENTS TO ACT ON LOCAL AND REGIONAL SELF-GOVERNMENT

The Act on Amendments to the Act on Local and Region-al Self-Government was published in the Official Gazette no. 144/12 and became effective on 29 December 2012. The Amendments have settled certain issues which appeared in the practice due to some incomplete and vague provisions. The Act has also been complied with the Act on General Administrative Procedure and the provisions, which are expected to provide a better and more efficient functioning of the units of the local and regional self-government.

Keywords: municipality head, mayor, county head, repre-sentative body, budget, financing, immunity, general enactment.

Page 49

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

DISCRIMINATION UPON RECRUITMENTThe most frequent discrimination in practice refers to the

discrimination upon recruitment and at work. The principles of equality and non-discrimination make up the basis of human rights. Therefore, each employer should ensure the working conditions and the working environment free of discrimination and apply the regulations of the Croatian positive law which for-bids discrimination upon recruitment and work. Equally, all the workers should understand and support the measures for pre-vention of discrimination at work.

Keywords: principle of equality, social position, sexual ori-entation, disability, political orientation.

Page 59

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

RIGHT TO DAILY ALLOWANCE FOR CIVIL SERVANTS, PUBLIC SERVANTS AND EMPLOYEES AND STATE

OFFICIALSDue to the fact that the working relations of the civil serv-

ants and employees, the public servants and employees and the state officials are significantly different, the determination of their working and legal status requires the application of the La-bour Act as the basic regulation in the field of working relations and a number of specific acts. The article provides the answers to some specific questions regarding the regulations to be ap-plied upon determining the right to a daily allowance for the civil servants and employees, the public servants and employees and the state officials.

Keywords: civil servant, public servant, state official, collec-tive agreement, basic collective agreement.

Page 63

Mirela GLAVOTA, BSc, CPA, CA

NEW BASIC COLLECTIVE AGREEMENT FOR SERVANTS AND EMPLOYEES IN PUBLIC SERVICES

The Government of the Republic of Croatia and the trade unions representing public services signed on 12 December 2012 the Basic Collective Agreement for Servants and Employ-ees in Public Services for the period of four years. The Annex I to the Agreement was signed on the same date. The Basic Collective Agreement for Servants and Employees in Public Ser-vices temporarily limits certain substantive rights of the persons employed in public services in 2012 and 2013.

Keywords: public services, Christmas bonus, holiday bo-nus, transportation to and from work, jubilee award, branch col-lective agreements, severance payment.

Page 66

Mirela GLAVOTA, BSc, CPA; CA

INTERPRETATION OF PROVISIONS OF COLLECTIVE AGREEMENT FOR CIVIL SERVANTS AND EMPLOYEES

The Government of the Republic of Croatia and the trade un-ions representing the civil servants and employees signed on 2 August 2012 the new Collective Agreement for Civil Servants and Employees for the period of four years. According to the provisions of this Agreement both parties appointed the Com-mon Commission which will interpret the provisions and super-vise the application of the Collective Agreement for Civil Serv-ants and Employees. The article presents the interpretations of the Common Commission made at the meetings held on the 11th, 23rd and 31st October, the 12th, 20th and 30th Novem-ber and the 18th December 2012.

Keywords: working time, break, holiday, salary, salary bo-nuses, substantive rights, transportation.

Page 71

RRiF izdanja od sada dostupna svugdje......bilo kada, bilo gdje, na bilo kojem uređaju

Pretplatom e-pretplate+Internet izdanja dobivate:- 12 brojeva časopisa sa svim prilozima, u elektroničkom obliku izravno na svoj uređaj, uz mogućnost pretraživanja i ispisa,- do 40 minuta telefonskih savjeta godišnje uz mogućnost dokupa minuta,- za uplate pretplate do 31.12.12. dodjeljujemo dodatnih 20 minuta uz mogućnost korištenja odmah,- mogućnost pretraživanja, čitanja i ispisivanja članaka na našem portalu www.rrif.hr u PDF formatu svih časopisa od 2001. do

posljednjeg objavljenog broja, te pristup sadržaju vijesti i stručnim informacijama, propisima, mišljenjima i odgovorima na pitanja na našem portalu. Za internetski pristup časopisu dodjeljujemo Vam korisničko ime i lozinku.

www.rrif.hr

pretplatite se na novo internet izdanje Vaših

omiljenih stručnih časopisa.

više na www.rrif.hr

Računovodstvo proračuna i proračunskih

korisnika

Ova knjiga daje uz računovodstvene mo-trište proračunskog sustava koji ima svoje temeljne sastavnice i svoje posebitosti i njihova pojašnjenja. Stoga se u knjizi uz pregršt knjigovodstvenih primjera pojaš-njavaju i temeljne sastavnice proračun-skog sustava: sustav proračuna, proračun-ske klasifikacije i planiranje te posebitosti u poreznom okruženju i radno-pravni po-ložaj osoba u javnom sektoru. U računo-vodstvenom dijelu se uz posebitosti evi-dentiranja određenih poslovnih događaja daju i temeljne postavke računovodstve-nog sustava te popis imovine, čuvanje knjigovodstvene dokumentacije i poslov-nih knjiga te financijsko izvještavanje. Uz sve to knjiga sadrži i temeljni pravni okvir proračunskog sustava. Sastavni dio knji-ge je i zasebno otisnut računski plan.

Narudžbe na tel.: 01/ 4699 -760, faks: 01/ 4699-766,Narudžbu možete poslati i putem naše internetske stranice: www.rrif.hr

III. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.

Opseg: 752 str.Cijena: 580,00 kn

Računovodstvo Revizija i Financije - · PDF file2 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I...

Documents

Transcript of Računovodstvo Revizija i Financije - · PDF file2 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I...