Racunari

3
4.Procesor Procesor predstavlja centralni uredjaj racunara koji neposredno upravlja procesom obrade I uzajamnom komunikacijom svih ostalih delova racunara.Osnovni moduli procesora su: upravljacka jedinica,aritmeticko logicka jedinica,registri,taktni generator I modul za upravljanje magistralom. Upravljacka jedinica generise upravljacke signale za: izbor redosleda instrukcija iz memorije,dekodiranje koda operacije….. U aritmeticko logickoj jedinici se izvrsavaju sve operacije nad podacima…. Taktni generator formira impulse za definisanje vremenskih intervala koji sinhronizuju rad ostalih komponenti. Masinske instrukcije Instrukcija treba da sadrzi sledece informacije: 1.Kod operacije koju treba izvrsiti 2.informacije o operandima 3.informaciju za pamcenje rezultata 4.informacije o sledecoj instrukciji Sistem prekida Sistem prekida procesora omogucava prekid u izvrsenju tekuceg program I prelaz na drugi program.ovaj signal na procesoru moze biti doveden spolja ili iznutra. Aritmeticko logicka jedinica Je deo racunara u kome se izvrsavaju operacije nad podacima. Ciklus izvrsenja instrukcije

description

3

Transcript of Racunari

4

4.Procesor

Procesor predstavlja centralni uredjaj racunara koji neposredno upravlja procesom obrade I uzajamnom komunikacijom svih ostalih delova racunara.Osnovni moduli procesora su: upravljacka jedinica,aritmeticko logicka jedinica,registri,taktni generator I modul za upravljanje magistralom.

Upravljacka jedinica generise upravljacke signale za: izbor redosleda instrukcija iz memorije,dekodiranje koda operacije..

U aritmeticko logickoj jedinici se izvrsavaju sve operacije nad podacima.

Taktni generator formira impulse za definisanje vremenskih intervala koji sinhronizuju rad ostalih komponenti.

Masinske instrukcije

Instrukcija treba da sadrzi sledece informacije:

1.Kod operacije koju treba izvrsiti

2.informacije o operandima

3.informaciju za pamcenje rezultata

4.informacije o sledecoj instrukciji

Sistem prekida

Sistem prekida procesora omogucava prekid u izvrsenju tekuceg program I prelaz na drugi program.ovaj signal na procesoru moze biti doveden spolja ili iznutra.

Aritmeticko logicka jedinica

Je deo racunara u kome se izvrsavaju operacije nad podacima.

Ciklus izvrsenja instrukcije

Pocetak,faza pozivanja instrukcije, faza izvrsenja instrukcije pa ako imamo zahtev za preki prelazima na izvrsenje prekidnog programa, a ako nemamo signal za prekid nastavljamo sa sledecim ciklusom izvrsenja.

CISC procesori imaju mali broj registara a veliki broj instrukcija.

RISC procesori imaju veliki broj registara a mali broj instrukcija.

Pipeline organizacija

Jeste kada procesor moze da obracuje veci broj instrukcija na istom taktu.

5.Memorija

Svaka memorija treba da poseduje:

Veliku brzinu,veliki kapacitet I prihvatljivu cenu

Vrste memorija:

Registarska,glavna,spoljna I kes memorija

Registerska meorija nalazi se unutar procesora.Brzina registarske memorije je usaglasena sa brzinom procesora.

*Glavna memorija(ram)

Je relativno velikog kapaciteta,spoljna u odnosu na procesor, a namenjena je privremenom pamcenju podataka I p[rograma koji se izvrsavaju.

*Spoljna memorija ima mnogo veci kapacitet nego ram ,ali je znatno sporija.Sluzi sa trajno cuvanje velike kolicine podataka.

Kes memorija je brza memorija koja se nalazi izmedju procesora I glavne memorije.

Parametri meorija:

Kapacitet

Vreme pristupa

Ciklus pristupa

Jedinica prenosa

Brzina prenosa

Cena 1 bita memorije

Hijerarhija memorija:

1.Registarska

2.Kes memorija

3.Glavna memorija(ram)

4.Kes memorija diska

5.Spoljna memorija

Ram memorija sluzi za cuvanje podataka I programa koji se trenutno korista.Postoje staticke I dinamicke ram meorije.

Staticke ram memorije pamte podatke sve dok ima napajanja,a dinamicke pomocu dva fet tranzistora od kojih jedan kondenzator a drugi kapija.

Rom memorija jeste memorija iz koje podaci mogu samo da se citaju.

Stek memorija je memorija iz koje se podaci citaju po principu posledni upisan prvi procitan.

Mikrosimulator

Memorija u mikrosimulatoru ima 256 bajtova.Ima cetiri registara: AL,BL,CL,DL.

Naredbe u mikrosimulatoru

Jump-skoci na

Jnz(jump if not zero)-skoci ako nije nula

Dec(decrement)-smanji za 1

Inc(inkrement)-povecaj za 1

Push up-baci na stek memoriju

Pop up-uzmi sa steka

Call-poziva neko drugu instrukciju stim sto zapamti gde je stala sa prvom instrukcijom,dok naredba jump skoci na sledecu instrukciju ali ne pamti gde je stala sa prvom.