Forma emisije

Trajanje: 10min

Emitira se u 11:42

Mogla bi se svrstati u dokumentarnu ili informativnu emisiju

Prvi dio donosi 3 dogaaja koja su se zbila na odreeni datum, zatim je dio pod nazivom Ukratko koji donosi 8 natuknica o dogaajima na tadanji dan, kao to su godinjice roenja ili smrti poznatih linosti. Na kraju imamo dio pod nazivom Nepoznato o poznatom u kojem se u kratkim crtama iznose detalji nekog opepoznatog dogaaja koji se zbio na taj dan.

TV kalendar u 11:42U teorijskoj literaturi postoje mnoge definicije vijesti. U knjizi Understanding Mass Coummunications Melvin DeFleur i Everette Dennis odreuju vijesti kao doivljaj stvarnosti prikupljen u vrlo kratkom vremenu i pod tekim okolnostima5 To bi znailo da vijest nije temeljita razrada svih injenica o dogaaju koji se zbio nekog odreenog dana nego je vrlo selektivna i esto neprecizna verzija vanog dogaaja, nasumce, u vremenskom tjesnacu, prikupljenih podataka. (Periin, xxxx: 101)Za Metzlera vijest je promptno skupljanje injeninih informacija o dogaajima, situacijama i idejama (ukljuujui miljenja i interpretacije) s ciljem da zainteresira publiku i pomogne ljudima da se uhvate u kotac sa sobom i svojom sredinom.6 Na primjer, o poaru se odmah izvjetava;

meutim, hoe li ta vijest biti odabrana i u nacionalne vijesti, ovisi o njezinu znaenju za odreenu sredinu. (Periin, xxxx: 101)

Tenja da su vijesti dopadljive katkad prevladava nad tenjom da budu relevantne ili da su od javnog interesa. (Periin, xxxx: 101)

U televizijskome novinarstvu vijest ili informaciju o nedavnom dogaaju (Periin, xxxx: 102)

Kada se govori o slici, neodvojiv element na televiziji jest i popratni zvuk, koji je jednako vaan

kao i slika. Taj izvorni zvuk koji prati sliku moe biti um, prirodni zvuk, i u posebnim situacijama ima vanu ulogu jer nekoncentriranoga gledatelja privlai ekranu. Zvuk i slika u televizijskome mediju komplementarni su i tako ih valja vrednovati. A kad je o zvuku televizijskog priloga rije, vana su oba zvuna kanala na jednom je obino snimljen tekst novinara koji se kolokvijalno naziva off, a na drugom kanalu je takozvani meunarodni, internacionalni ton IT ton, u televizijskim vijestima obino izvorni zvuk s mjesta dogaaja. (Periin, xxxx: 102-103)

anr odreuju konvencije, elementi koji se ponavljaju i zbog toga ih gledatelji lako prepoznaju. Televizijske vijesti najavljuju se prepoznatljivom picom i prateom glazbom. Kada vidimo studio, voditelja za stolom koji se izravno obraa kameri, (Periin, xxxx: 103)

Prepoznatljiva glazba privlai pozornost potencijalnoga gledatelja te simbolizira vanost najava vijesti koje dolaze. (Periin, xxxx: 103)

Kada se govori o tzv. informativnim anrovima, u njih se ubrajaju i reportaa, intervju, dokumentarni film, ali samo kada su na programu kao posebne emisije. (Periin, xxxx: 104-105)

Televizijske vijesti imaju i svoju gramatiku. Eileen Lewis tvrdi da je televizijska gramatika 15, kao i rjenik koji se upotrebljava, odreena prostorom koji odreena vijest, odnosno prilog, imaju u emisiji. (Periin, xxxx: 105)

Televizijske vijesti razvile su vlastite lingvistike konvencije. Nerijetko se govori u sadanjem vremenu (prezent), a futur se koristi kao predvianje onoga to slijedi, izbjegava se pasiv, u prvoj reenici naznauje se najzanimljivija pojedinost vijesti, citira se tako da se prije spomene osoba, a

onda sadraj onoga to je rekla. Reenice moraju biti kratke. (Periin, xxxx: 105)Kada netko vidi poar, najvjerojatnije e eljeti doznati: Je li tko stradao, je li ranjen ili u opasnosti? Ako jest, Tko je ranjen?, Koliko je vatra jaka i je li pod nadzorom?, to je uzrok poara?. Upravo na taj niz pitanja odgovorit e i novinar koji prati dogaaj. (Periin, xxxx: 106)

Tulloch i Moran24 u svojoj studiji tvrde da se drama ponajprije temelji na privatnoj sferi, emocijama, domaem, a televizijske vijesti, programi aktualnosti (current affairs) i dokumentarci bave se javnom sferom. (Periin, xxxx: 108)

Mnoge televizijske kue, pa tako i javne televizije u Europi, u svojoj organizaciji takoer imaju podjelu na odjele news i fiction. Obino su u Odjel newsa ukljueni takoer dokumentarci, magazini itd. (Periin, xxxx: 109)Na hrvatskom news= informativni programU televizijskom rjeniku uobiajio se pojam infotainment (information + entertainment). Sastavljai televizijskih programa, pod ovim izrazom podrazumijevaju anr koji je nastao mijeanjem karakteristika zabavnog i informativnog programa. Osim o sadraja, ovdje se takoer radi o prezentaciji vijesti i informacija na leeran, zabavan i manje optereujui nain. Na Hrvatskoj televiziji takve emisije obino se nazivaju mozainim, a kao to je sluaj kod svakog anra, gledatelji unaprijed znaju to mogu oekivati od takve vrste emisije. (Periin, xxxx: 116)

Informacija se prikuplja i strukturira u narativni oblik koji se gradi na dogaaju. Televizijski prilozi preuzimaju konvencije tradicionalnih narativnih oblika. Prilog se otvara i zatvara, u njemu postoji neko pitanje ili neka nepoznanica, zatim se uspostavlja ravnotea. U prilogu uvijek postoje

likovi oko kojih se gradi pria s uzrono-posljedinom vezom. (Periin, xxxx: 121-122)U tekstu "News Organizatons: Conflict as a Crafted Cultural Norm", Charles R. Bantz 63pie o strukturi poruke televizijskih vijesti. Bantz navodi da je poruka proizvod, doprinos kulture konflikta kao jednoj od normi u redakciji vijesti. Proizvod televizijskog novinara jest pria. Ve

sam termin pria, kae Bantz, sugerira da televizijske vijesti prikazuju dogaaje u formi drame.64 Kao argument koristi se lankom E.J. Epsteina iz 1973. u kojem se navodi kako je jo urednik NBC-jevih Veernjih vijesti (Evening News) Rauven Frank pouavao svoje novinare da televizijske prie moraju imati strukturu drame koja ukljuuje konflikt. (Periin, xxxx: 122)

Mirta Gojevi: Publicistiki stil

On je najivlji funkcionalni stil, stil u kojem se najbolje pokazuje ivost i aktualnost pojedinih jedinica, stil koji normu najbolje ovjerava i najlake razara. Znaajka je publicistikoga stila

jezina ivost i tenja ovjerenosti upotrebljenih jezinih jedinica. (Gojevi, xxxx: 23)

Publicisti_ki se stil moe podijeliti na nekoliko podstilova: publicistiki u uem smislu (ozbiljnije analiti_ko novinarstvo), knjievno-publicistiki (putopisi, reportaa, kritika), znanstveno-popularni (knjige, feljtoni, lanci) i memoarski podstil (sjeanja, uspomene, dnevnici). (Gojevi, xxxx: 25)

Knjievno-publicistiki podstil granini je poloaj iz publicistike prema knjievnosti ili prema eseju. Njegovim anrovima pripadaju polemika, neki tipovi kritike, putopisi i neke reportae. Znanstveno-popularni podstil odlikuje se publicistikom obradom neke znanstvene teme, a namijenjen je irokom krugu primatelja. (Gojevi, xxxx: 26)

Publicistiki stil esto obiluje ustaljenim izrazima koji se nazivaju urnalizmi. Ti izrazi

predstavljuju sredstvo koje pojednostavljuje primateljevo razumijevanje i omoguuje novinaru da u najkraem roku napie neki tekst. Rijei za urnalizme novinarski stil crpi iz politike, sociologije, ekonomije, prava, vojnih disciplina i dr., a ovo su samo neki od njih: zahlaeni odnosi, nerijeeno pitanje, kljuno pitanje, nacionalni interes, nepobitne injenice, pokrenutiproizvodnju. (Gojevi, xxxx: 26)

Znaajka je publicistikoga stila i uporaba internacionalizama: publicirati, ratificirati, prolongirati, likvidirati, koalirati, legalizirati, blokirati; nacizam, socijalizam, kolonijalizam, pluralizam, totalitarizam, rasizam, apsolutizam; likvidacija, ratifikacija, lokacija, participacija, orijentacija, dekolonizacija, opozicija; izoliranost, brutalnost, studioznost, primitivnost, rizi-

nost, latentnost, kolektivnost. (Gojevi, xxxx: 26)

Od ostalih obiljeja publicistikoga stila na leksi_koj se razini moe promatrati i odnos prema sinonimima.

Takoer, publicistiki stil esto upuuje na frazem i esti su antonimi u naslovima novinskih lanaka. (Gojevi, xxxx: 27)

Na morfolokoj razini navesci se u nekim anrovima publicistikoga stila upotrebljavaju, u nekima ne, isto kao to se u nekima brojevi slanjaju, a u nekima ne. U publicistikom funkcionalnom stilu sklonidba posvojnih pridjeva i zamjenica njegov, njezin je imenska. (Gojevi, xxxx: 27)U publicistikome se funkcionalnom stilu norme potuju najdosljednije, pa je uporaba posvojnih pridjeva obinija od uporabe posvojnog genitiva. Za taj je funkcionalni stil takoer karakteristina uporaba posvojnog relativa iji:

(12) U jednoj je studiji 72 posto od 153 ispitanika pravilno prepoznalo seksualno ponaanje skupine mukaraca i ena u dvadesetim godinama ivota ija su lica vidjeli na fotografijama. (Metro express,10. 4. 2008., str. 2) (Gojevi, xxxx: 28)

Na sintaktikoj razini u publicistikome stilu prevladavaju imenike konstrukcije i zbog toga je on apstraktni funkcionalni stil. S obzorim na poloaj enklitike publicistiki stil ima automatiziran red rijei(Gojevi, xxxx: 28)

U publicisti_kom se stilu upu_uje i na neke poznate izreke, naslove djela, filmova, rije_i pjesama.

(16) Evan_elje po Sanaderu. (RTL, 11. 4. 2008.) (17) Neto je trulo u dravi Hrvatskoj. (RTL, 17. 4. 2008.)

U prvom slu_aju eli se pokazati kako je premijerova rije_ neosporiva ili da predstavlja istinu, a u drugom slu_aju eli se istaknuti na probleme u Hrvatskoj i aludira se na poznatu re_enicu iz Shakespearova Hamleta koja je svima poznata. (Gojevi, xxxx: 29)

Ines Srdo-Konestra: Jezik i stil sredstava informisanja

Andrea Sapunar Kneevi i Marijana Togonal: Hrvatski jezini standard u jeziku javne komunikacije Uloga medija u oblikovanju hrvatske jezine svijesti i kultureAndrea Sapunar Kneevi, Marijana Togonal

Hrvatski jezik i medijiNa suavanje normativnosti svakako je utjecao opi proces globalizacije koji je zahvatio i hrvatsko drutvo, bitno promijenivi jezini (pisani/govoreni) iskaz osobito u kontekstu novinarsko-publicistikoga diskursa, dovodei do njegove sve oitije internacionalizacije.Vezano uz utjecaj engleskog jezika na hrvatski jezik, sve ea pojava u hrvatskom jeziku jest i njegova hibridizacija (mijeanje domaih i stranih jezinih elemenata). Osobitu vrstu hibrida ine jukstapozicije, odnosno neprirodan sintaktiki slijed rijei u hrvatskome jeziku (internet bankarstvo, kontakt program, tra rubrika, Ledo proizvod, Mercator centar, VIP gosti,HT dionice,EU lanice,UN zastupnik, BDP rast, IT inenjeri, MMF prijetnja, HR nogomet, EU parlament, BH ministar, NHL atmosfera, LTE mrea, web stranice, ski sezonai sl.). Upravo je pod utjecajem engleske jukstapozicije u novinskim lancima zamjetan proces ekonomizacije i kraenja pojedinih sintaktikih sklopova osobito onih koji su rezultat atributne sronosti, primjerice HR diplomati umjesto hrvatski diplomati ili krim obrada umjesto kriminalistika obrada i dr.

Paualno je i neutemeljeno miljenje da je upravo engleski jezik najvie pridonio demokratizaciji i liberalizaciji jezika novinarsko-publicistikog stila; on je u jednakoj ili ak veoj mjeri rezultat utjecaja raznih obiljeja nestandardnih idioma hrvatskoga jezika te raznih oblika razgovornoga jezika karakteristinih za privatnu komunikaciju. Takvo stajalite zorno potvruju primjeri odstupanja od standardnojezine norme u tiskanim medijima informativnog karaktera, od kojih se oekuje najvei stupanj standardiziranosti. Rije je o primjerima u kojima se normativni prirunici razliitih autora ne razilaze u miljenjima, dakle u kojima se ne moe primijeniti naeloili-ilikao opravdanje za priklanjanje odreenim pravopisnim i gramatikim rjeenjima, ve su rezultat nepoznavanja odreene jezine problematike. Izdvojili smo nekoliko najuestalijih primjera(2):

c) gramatika razina: sklonidba stranih antroponima i toponima dok se prezime stranog podrijetla najee deklinira, ime koje stoji uz njega nerijetko ostaje u nominativu, a isto se tako u novinama moe vidjeti praksa da se gramatiki nastavci spojnicom odvajaju od osnove rijei (Uliks, James Joyca, veliki je roman 20. stoljeailiOdlukomguvernera Paul E. Pattona-a...iliPoasni graanin Lousville-a...); uporaba imenice put u I jd. uz imenice u genitivu jednine (putem telefona, putem internetaumjestotelefonom, internetom);uporaba imeniceparuz imenice koje ne dolaze u parovima (par minuta, par metara, par pitanjai sl); nepravilna uporaba prijedlogakroz(Saznat emo kroz nekoliko danaumjestoSaznat emo za nekoliko dana,Kroz sredstva javnog informiranjaumjestosredstvima javnoga informiranja...); sklonidba i uporaba brojeva i brojevnih rijei (pria o dva pisca;Jadranka Kosor ostala je bez potpore njih troje, dva iz HSLS-a i jedan iz HSU)

d)Leksika razina: nepravilna uporaba leksema koji pripadaju razgovornom stilu hrvatskoga jezika

FRAZEMI KROZ FUNKCIONALNE STILOVE

Milica Mihaljevi, Barbara KovaeviFunkcionalni stilovi razlikuju se s obzirom na razliit odnos prema nizu jezinih znaajka. Zadatak je ovoga rada istraiti zastupljenost frazema u razliitim funkcionalnim stilovima. Posebna se pozornost posveuje publicistikome funkcionalnom stilu kao stilu koji je do sada nedovoljno istraen, a u kojemu se frazemi iznimno esto pojavljuju. Taj je stil takoer veoma zanimljiv za utvrivanje novih frazema jer se u njemu pojavljuje niz rubnih frazema, tj. frazema u iremu smislu, novih sintagmi koje su tek na putu frazeologizacije, frazeolokih igara, okazionalnih frazema itd. (Mihaljevi, Kovaevi, xxxx: 2)Najee su dvojbe jezikoslovaca oko broja i vrste rijei u njegovu sastavu, tj. oko opsega frazema. Jedni smatraju da najmanje dvije rijei u frazemu moraju biti punoznanice (Matei, 1982.: VI.; Samardija, 1995.: 84.), dok drugi i fonetsku rije (jednu samostalnu rije s jednom ili vie klitika, npr. ni u ludilu, niz dlaku) smatraju frazemom ako ispunjava ostale navedene uvjete (Fink, 2000.: 91.-98.; Menac-Fink-Arsovski-Venturin, 2003.). Tipini su primjeri frazema:

imati debelu kou, plesati kako drugi svira, sjediti na dvije stolice, knjiki moljac, stari lisac, stari maak, jama bez dna, bez glave i repa, dolijevati (podlijevati) ulje na vatru, nee grom u koprive, glavom i bradom, kad na vrbi rodi groe, idi mi doi mi, nije ija nego vrat, bog i eirdija, maji kaalj, star kao Biblija, na smrt umoran, imati petlje, dua od ovjeka, htjeti ovce i novce, mokar kao mi, dati petama vjetra, ii na sve ili nita, biti kost i koa, biti slian kao jaje jajetu, miran kao bubica, raditi kao crv, imati dvije lijeve ruke, imati soli u glavi, od a do , uvati koga kao kap vode na dlanu, mariti za koga/to kao za lanjski snijeg, kula od karata, lukav kao lisica, ostaviti koga na cjedilu, otii na onaj svijet, nisu komu sve ovce na broju, gledati kroz ruiaste naoale, kud svi Turci tud i mali Mujo, spasti s konja na magarca, ve i vrapci na grani znaju, osjeati se kao riba u vodi, nije komu otac staklar, prola baba s kolaima, nai se u neobranom grou, drati se ega kao pijan plota, tjerati vodu na svoj mlin, staviti komu bubu u uho, nismo zajedno ovce uvali, imati vee oi nego eludac, biti svakom loncu poklopac, ostati kratkih rukava, grlom u jagode itd. (Mihaljevi, Kovaevi, xxxx: 2)

Svi navedeni frazemi pripadaju frazemima u uem smislu. Pod frazeologijom u uemu smislu razumijevamo tzv. neslobodne skupove rijei, tj. one koji se ne stvaraju u govornome procesu, nego se reproduciraju u gotovu obliku kakav se ustalio dugom uporabom. Njihovi sastavni dijelovi esto pokazuju vei ili manji stupanj desemantizacije, tako da znaenje cijelog frazema ne odgovara zbroju znaenja njegovih dijelova. (Muhvi-Dimanovski, 1992./1993.: 323.-329.; Fink-Arsovski, 2002.: 6.-7.). Ipak, osim frazema u uemu smislu u literaturi se susree i pojam frazeologije u irem smislu (npr. crno trite, pranje novca, sedam velianstvenih, nevidljiva ruka, tekue trite ili pak donijeti zakljuak, poduzeti potrebne mjere, pustiti u promet, dovesti u pitanje, lov na vjetice, zapaliti iskru, ruski rulet, biti pred kolapsom, postati konica razvoja) u kojoj desemantizacija dijelova nije u potpunosti provedena pa se zbog toga u tu skupinu ubrajaju i znanstveni nazivi (npr. siva ekonomija), izrazi u procesu frazeologizacije (esto urnalizmi, npr. okititi se olimpijskom medaljom i administrativizmi, npr. izvriti uplatu). (Mihaljevi, Kovaevi, xxxx: 2-3)esta uporaba frazema u promatranim medijima nije sluajna: osim obavijesti, oni nose i veliku izraajnost i specifinost izraza, to privlai panju gledatelja ili itatelja. Posebno se esto frazemi pojavljuju u naslovima. To ne zauuje imamo li na umu da je funkcija naslova da privue pozornost itatelja te da itatelja saeto, zanimljivo i inteligentno upozori na glavnu misao lanka koji slijedi. (Mihaljevi, Kovaevi, xxxx: 6)Vana je znaajka frazema u publicistikome funkcionalnom stilu krenje naela njihove nepromjenjivosti: Moda sam na terenu malo hladnije glave od Gorana, no vatra je uvijek unutra. (VL, 2.2. 2003.) (frazem: hladne glave), Najljepe je upasti u dobro drutvo, ali ako ga nema, onda ga netko mora stvoriti? (VL, 1. 12. 2003.) (frazem: upasti u loe drutvo) (Mihaljevi, Kovaevi, xxxx: 6-7)esto se u publicistikome funkcionalnom stilu zamijeni, tj. izostavi neki dio

frazema. Time se aludira na frazem, ali se frazem ne navodi u cijelosti... (Mihaljevi, Kovaevi, xxxx: 7)

Na slian se nain u tome funkcionalnom stilu upuuje i na neke poznate izreke, poslovice, sveze, naslove knjievnih djela, filmova, rijei pjesama itd.: Ukrajinski rulet (prema: ruski rulet), Oi irom zatvorene (prema: oi irom otvorene), Arbitraa ili sud, pitanje je sad (prema: biti ili ne biti pitanje je sad), Drugi se maii u vodu ne bacaju (prema: prvi se maii u vodu bacaju), Muke po Corsi (prema: Muke po Mateju), Kad jaganjci krvare (prema: Kad jaganjci utihnu), Nazovi MVP radi suuti (prema: Nazovi M radi umorstva), Tuman, Mesi i Sanader u uvarima dravnog keapa (prema: uvar dravnoga peata) (Mihaljevi, Kovaevi, xxxx: 7)urnalizam = Ustaljeni izrazi svojstveni publicistikome funkcionalnom stilu. (Mihaljevi, Kovaevi, xxxx: 11)

medalja ima i drugu stranu.

alfa i omegana kraj pameti ne padani kriva ni duna,

kamen sa srcaTV 17.4.2015. pukoj tradciji, a ne na a

Kamboda je postala krvavo bojite ( metonimija, sinegdoha

F: Vladine snage, odnijele pobjedu umjesto pobijedile, serija sukoba, krvava vlast Pola Pota, marionetska vlada

esto se izriu postoci, udjeli, (etvrtina kambodanskog stanovnitva), vremenski periodi (u samo 24 sata, sljedeih 3 godine, gotovo desetljee provodi u Parizu, samo dvadesetak dana nakon"), poredak (bila je do tada deseta po redu i peta u glavnome gradu Francuske)F: neumorni borac, neutaiva glad za znanjem, priskrbilo mu je epitet, mladenaka ljubav, privatni ivot, pariko visoko drutvo, iroj javnosti, na tom tragu, epski stihovi, prema predaji, povijesni izvori, odgajati se na pukoj tradiciji, posvetiti se emu, luka koja je ostalu njemakim rukama sve do kraja rata, posluiti u propagandne svrhe, Nema zareza izmeu ROEN BLABLA HRVSTKI PISAC

Upravni govor izreen drugim glasom

Tumaili (na u)

Povuno umjesto poveno

18.3.

F: oruani obraun, uloiti goleme snage, krajnje dramatina atmosfera, svime to im se nalo pod rukom, Njemaka kojoj je Bismarck postavio temelje (od postaviti temelje), princip sirove sile, na unutarnjem planu, stupiti na prijestolje, doi u sukob oko pitanja vanjske politike,lutka na koncu, nazivati koga iza lea, ui u povijest, otvorene su nove mogunosti

este usporedbe: poput kakva umjetna satelita

esti nadimci: Laginja iica, Bismark eljezni kancelar

Karaoreviev dvor( metafora?

tragedije Njemake

Obrzovanje umjesto obrazovnjePersonifikacija: Njemaka kojoj je Bismarck postavio temelje ipak je preivjela 2 svjetska rata i stranu okupaciju

Dodue (razgovorno

ljudi iz osiguranja, a ne osiguravateljimeu ostalim, u meuvremenu, bilo je pitanje vremena pritomPristaa te stranke uloili su

Lokaliziranje dogaaja u vremenu i prostoru Slom Pruske kod Jene dogodio se 20 godina poslije smrti Fridrika Velikog...

Citiranje ( prvo se navodi citat pa onda objanjenje

Bismarckovu politikom umijeu

Katastrofalno, ksenofobija, intervencijaprepravio kartu Europe

PraktikiPitanje vanjske politike

enski glas( ssssssbuenje nacionalni svijesti

Talijanska supremacija

Usmjerile su ga ka pravakom politikom svjetonazoru

Politika pozornica

Na korist

Pslije, a ne pslije

Agilno

Lutka na koncu

Poput kakva umjetna satelita

posebice za tu svrhu

poslije Leonovljeve etnje...

Kaskali za Sovjetima

Glagolski prilozi, veinom proli: primijenivi + razdvajajui15.4. 2015.Novotarija iz razgovornog stila

Zemlje su se trudile pokazati svoju industrijsku mo ( metonimijaKada se govori o svjetskim dogaajima, uvijek se napomene pozicija Hrvatske u tom dogaaju

F: zemlje sudionice

Ustaljene konstrukcije: Prema izvjetaju... Zauvijek je prugutao hladni Atlantik, povui se iz svijeta filmaZa nju je Hrvatska dobila Grand Prix (metonimija

cjelokupan dojam

Ponos britanske brodogradnje- perifraza...u mrane vode Atlantika...

Prvo kratki opis dogaaja pa datum

Hrvati= nai ljudi

Posljednja umjesto zadnja

Glagolski prilozi, veinom proli: ne dopustivi

Istrani, a ne Istrijani

potonuli div

Roena 1905...vrlo je rano...

Greta Garbo = boanstvena Greta

planetarno popularna

svijet filma

renome, reputacija, legendaran

citat pa objanjenjeteror

mijeala se u sve (kolokvijalno

Glagolski prilozi: ne slaui se, smatrajui...uznapredovala elja za vlau pomijeana s ljubomorom

13.4.2015.

Kmndos a ne komndos kao to bi se moglo oekivatiUz potporu Sirije

Intervencija

vienacionalne mirovne snage, uz goleme civilne rtve sporazum o nacionaloj pomirbi, materijalna teta procijenjena je

Tijekom libanonskoga graanskog rata kao to sugerira pravopis navezak nakon prvog pridjeva

poslije estokih bitaka, a ne bitkiu snanom udaru

upale u Austriju(kolokvijalno

este vremenske reenice (veznici: nakon, kad...)

Veinom sloene reenice, malo je jednostavnih

'Kako je strano pomisliti da je istina ono to ljudi govore o nama', jedna je to od mnogobrojnih poznatih i uestalo citiranih misli francuskog pisca Jeana de La Fontainea.

otrina pera

Mentor, dravni poredak, teritorij,

Atributi: samovoljni, velebni, lukava