Psihometrijski pristup proučavanju inteligencije
Transcript of Psihometrijski pristup proučavanju inteligencije
Psihometrijski pristup proučavanju inteligencije
1. Pokret za mentalno testiranje2. Faktorske teorije inteligencije
• Pristup proučavanju inteligencije koji se zasniva na primeni standardizovanih testova za utvrđivanje individualnih razlika među ljudima
• Šta je standardizovan test inteligencije?
Standardizovan test inteligencije
Merni instrument ,sastavljen od niza brižljivo odabranih zadataka, kojim se meri intelektualna sposobnost. Standardizovan test ima određen način zadavanja i ocenjivanja (čime se postiže objektivnost) i tumačenja rezultata testa, kao i metrijske karakteristike : valjanost, pouzdanost i diskriminativnost.
Određivanje načina tumačenja testa vrši se baždarenjem. To je postupak kojim se pomoću određenog statističkog modela sirovi skorovi dobijeni na testu transformišu u skorove neke druge, pogodne i poznate merne skale (percentili, z skorovi)Norme se dobijaju na osnovu reprezentativnog uzorka.
Distribucija količnika inteligencije
Pokret za mentalno testiranjeKonstrukcija mernih instrumenata
namenjenih merenjima u praktične svrhe
• Prvi “mentalni testovi”Pokušaj da se merenjem prostih psihičkih
funkcija (vreme reakcije, diferencijalni prag, brzina kucanja rukom, pamćenje tonova i brojeva) istražuju individualne razlike u inteligenciji.
Kritika: Istraživanja su pokazala da merenje prostih mentalnih funkcija nema prognostičku vrednost (Wissler, 1901)
Rad Alfreda Binea (novi princip u testiranju inteligencije)
Bine-Simonova skala (1905)• Меrenje viših psihičkih funkcija• Kompozitni test opšte intelektualne sposobnosti
(pretpostavka da raznovrsni testovi mere opštu intelektualnu sposobnost)
• Mentalni uzrast (MU) je pokazatelj uspeha na testu
• MU predstavlja prosečno postignuće dece određenog kalendarskog uzrasta
Primeri zadataka iz Nove beogradske revizije Bine-Simonove skale (1973)
• Docrtavanje praznina na crtežu čoveka (4)• Ponavljanje rečenica (4)• Definicije upotrebe (5)• Pojam brojeva 3, 5, 7 i 9 (6)• Precrtavanje romba (7)• Dani u sedmici (8)• Verbalne apsurdnosti (9)• Apstraktni pojmovi (11)
* U zagradama su navedeni uzrasti na kojima se test nalazi
Principi merenja inteligencije u razvoju
- Mentalni uzrast –prosečno postignuće dece određenog kalendarskog uzrasta
- Umni količnik IQ = MU / KU (Štern)- Devijacioni umni količnik – relativni
položaj deteta unutar njegove uzrasne grupe (Veksler)
BSS kao razvojna skala inteligencije
Ne možemo ispitivati inteligenciju istim testovima na svim uzrastima, jer inteligencija tokom razvoja menja oblik i oblast ispoljavanja
- U BSS je korišćen statistički kriterijum za smešatanje testova na pojedine uzraste
- BSS ne uzima u obzir postojanje razvojnih stupnjeva
- Mentalni uzrast (MU) je kvantitavni pokazatelj postignuća, a ne kvalitativno definisan razvojni stupanj
BSS i mentalna zaostalost
• Kvantitavna procena mentalne zaostalosti- Idiot do nivoa normalnog dvogodišnjeg deteta- Imbecil do nivoa 2-7 godina- Debil do nivoa između 7 i 11 godina• Kvalitativni kriterijumi- Idiot ne ovladava govorom- Imbecil ne ovladava pisanim govorom- Debil nema sposobnost samostalnog snalaženja u
socijalnom okruženju
- Testovi koje uspešno rešavaju deca normalne inteligencije su u većoj meri povezani sa opštim faktorom inteligencije od testova koje uspešno rešavaju mentalno zaostala deca
- Heterohronija: raskorak u pogledu ritma razvoja pojedinih saznajnih funkcija kod mentalno zaostale dece
Razvoj mentalnog testiranja posle Binea
• Revizije Bine-Simonove skale su imale za cilj poboljšanje metrijskih karakteristika skale (diskriminativnost, pouzdanost, validnost)
• Skale psihomotornog razvoja (Baby-tests)• Neverbalni testovi (Kosove kocke, Ravenove
matrice, Gudinaf test)• WISC (Veksler)-procena verbalne i
manipulativne inteligencije
Novi britanski test inteligencije
• Objedinjuje saznanja pokreta za mentalno testiranje, faktorskih teorija o strukturi inteligencije i Pijažeove teorije
• Novi britanski test inteligencije pruža procenu a) Opšte mentalne sposobnosti izražene preko
devijacionog umnog količnikab) Procenu specijalnih sposobnosti Terstonovog tipac) Procenu razvojnog stupnja po Pijažeovoj teoriji
Korelacija
• Galton F. razradio osnovnu logiku računanja stepena povezanosti između dve varijable
• Pearson K. odredio računski postupak za izračunavanje stepena povezanosti i izrazio stepen povezanosti brojem koji je nazvao koeficijent korelacije
Maksimalna pozitivna korelacijar = +1
Maksimalna negativna korelacija
r = - 1
Niska pozitivna korelacija0 < r < 1
Niska negativna korelacija-1 < r < 0
Nema korelacijer = 0
Faktorska analiza
• Tvorac Čarls Spirman• Cilj faktorske analize je da veliki broj
korelacija između varijabli objasnimo manjim brojem latentnih varijabli (faktora)
Proces faktorske analizeFaktorska analiza ima 4 faze:
1.priprema-bira se skup varijabli (testova) koje će biti podvrgnute faktorskoj analizi, izračunavanje međusobnih korelacija varijabli-dobijanje korelacione matrice
2. faktorizacija-na osnovu korelacione matrice dobijaju se faktori
3. Rotacijaa)ortogonalna – faktori nisu u korelacijib) kosa rotacija – faktori su u korelaciji
4. interpretacija – tumačenje psihološke prirode faktora
Dvofaktorska teorija – Spirman
• g-opšti faktor inteligencije, s- specifični faktori. • Neogeneza: nastanak novog sadržaja u svesti• G faktor počiva na tri procesa:
- Zakon iskustva: postoje individualne razlike u jasnoći introspekcije i u brzini obrade informacija- Razumevanje odnosa: kada se u svesti pojave ideje postoje individualne raylike u sposobnosti da se uoče odnosi među njima- Uviđanje korelata: Kada se u svesti pojavi ideja i određeni odnos postoje razlike u sposobnosti da se uvidi korelativna ideja
Limun je kiseo, a šećer je ....
Teorija primarnih mentalnih sposobnosti-Terston
• S-prostorna sposobnost • P-perceptivni faktor • N-numerički faktor • V-verbalni faktor • M-faktor pamćenja • W-verbalna fluentnost • I-faktor induktivnog zaključivanja
Gilfordov model strukture inteligencije
• tri dimenzije inteligencije:1.operacije (kognicija, memorija, divergentno
mišljenje, konvergentno mišljenje, evaluacija) 2.sadržaji (figuralni, simbolički, semantički,
ponašajni)3. produkti (jedinice, klase, relacije, sistemi,
transformacije, implikacije)
Vernonova hijerarhijska teorija sposobnosti
Opšti faktor G
Širi grupni faktori V:ed K:m
Uži grupni faktori I I I I I I I I I I II
Specifični faktori IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII
Katel-Hornova teorija fluidne i kristalizovane inteligencije
Fluidna inteligencija nezavisna od edukacije i akulturacije – meri se testovima slobodnim od kulture, pokazuje tendenciju opadanja u odraslom dobu i starosti
Kristalizovana inteligencija – zavisi od učenja i akulturacije-testovi znanja, opšte informisanosti, verbalne sposobnosti
Gardnerova teorija o sedam vrsta inteligencije
• Howard Gardner koristi podatke o lokalizovanim oštećenjima mozga, o specifičnostima razvoja pojedinih sposobnosti, karakteristikama intelektualnog funkcionisanja mentalno zaostalih i intelektualno nadarenih...
Gardnerova teorija o sedam vrsta inteligencije
Vrsta inteligencije Aktivnosti u kojima se ispoljavaLingvistička inteligencija Razumevanje pojmova, čitanje,
pismeno izražavanje ideja
Logičko-matematička inteligencija Rešavanje matematičkih problema, logičko zaključivanje
Spacijalna inteligencija Snalaženje u prosoru, tumačenje mapa, raspored predmeta u prostoru
Muzička inteligencija Pevanje, sviranje, komponovanje, procena muzičkog dela
Telesno-kinestetička inteligencija Plesanje, sportske aktivnosti
Interpersonalna inteligencija Razumevanje ponašanja, emocija, motiva
Intrapersonalmna inteligencija Razumevanje sebe i sagledavanje mogućnosti menjanja sebe